Kategorija: Region

  • Vučić sumirao razgovore sa stranim zvaničnicima

    Vučić sumirao razgovore sa stranim zvaničnicima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da borba Srbije na svim diplomatskim frontovima za Kosovo i Metohiju, prestanak nasilja nad Srbima, povratak dijalogu, miran i bezbjedan život srpskog naroda i stabilnost cijelog regiona postaje sve teža i složenija.

    Sumirajući razgovore sa stranim zvaničnicima protekle nedelje, Vučić je naveo da je svima predočio opasnost od daljih bespotrebnih eskalacija i tenzija.

    – Od svih sagovornika tražio sam, prije svega, da sagledaju nepodnošljive prilike u kojima živi srpska zajednica na Kosovu i Metohiji, kao i da se dodatno angažuju na primjeni elementarnih civilizacijskih i pravnih normi, kako bi se zaštitio naš narod koji je izložen svakodnevnom nasilju i pritiscima – napisao je Vučić na Instagramu.

    On je razgovarao sa premijerima Holandije, Luksemburga, Mađarske, Austrije i Albanije, predsjednicima Turske i Francuske, kao i sa potpredsjednikom italijanske vlade.

    – Borba se nastavlja i intenzivira, jer predaja nije opcija – naveo je Vučić.

  • Ambasadoru Hilu neće biti dobro; Istraživanje šta Srbi misle o SAD, a šta o Rusiji

    Ambasadoru Hilu neće biti dobro; Istraživanje šta Srbi misle o SAD, a šta o Rusiji

    Ispitivanje javnog mnjenja koje je za potrebe RT Balkana uradila Nova srpska politička misao pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog sukoba u Ukrajini. Takođe, da uprkos kampanja koje vode ambasada SAD u Beogradu i ambasador Kristofer Hil, podrška toj zemlji u Srbiji gotovo da ne postoji.

    Uprkos tome što nam sa evropskih i američkih strana, uz povremene pretnje i ucene, svaki čas poručuju da moramo da se uskladimo sa politikom Evropske unije i Zapada, odnosno uvedemo sankcije Rusiji, apsolutna većina građana Srbije protivi se takvom potezu. Uz to, kao glavni spoljnopolitički oslonac najčešće vide Rusiju i Kinu, potom Evropsku uniju, dok je podrška Sjedinjenim Američkim Državama kao partneru Srbije na nivou ispod statističke greške.

    Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) obavljeno za potrebe RT Balkana pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, dok takav potez podržava svega 11 odsto njih.

    Takođe, u junskom istraživanju koje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 1.100 ispitanika, najviše njih, 36 odsto, kao glavni spoljnopolitički oslonac Srbije i glavnog partnera vidi Rusiju i Kinu. Za njima sledi Evropska unija (24 odsto) i zemlje Balkana (20 odsto).

    Ovakvi rezultati kada je u pitanju mišljenje javnog mnjenja o glavnom spoljnopolitičkim partnerima Srbije i u ranijim istraživanjima je bio veoma sličan, dok je u ovom ispitivanju zabeležen porast kod opcije zemlje Balkana, objašnjava za RT Balkan glavni koordinator istraživanja i glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović.

    Amerikanci kao statistička greška
    „On pokazuje da se region pojavljuje kao neka vrsta naizgled kompromisnog izlaza iz ove geopolitičke slagalice. Svega 1,4 odsto ispitanika opredelilo se za Sjedinjene Američke Države kao strateškog partnera što je ispod statističke greške“, napominje Vukadinović.

    Procenat protivnika uvođenja sankcija Rusiji gotovo je istovetan sa onim koji je dobijen u ispitivanju javnog mnjenja koje je NSPM obavila za potrebe našeg portala u januaru ove godine, ali i sa njihovim ranijim istraživanjima.

    „Uprkos ozbiljnoj, dugotrajnoj i na mahove brutalnoj kampanji pritiska u pravcu sankcija, možda je za oko dva odsto porasla podrška za sankcije, što je prilično neslavan rezultat s obzirom na pritisak, pa i u uložena sredstva“, kaže Vukadinović.

    Zanimljivo je i da, kao i u januarskom ispitivanju, i u ovom junskom apsolutna većina građana Srbije kao glavnog krivca za sukob u Ukrajini vidi – NATO, čak 61 odsto. U odnosu na pre pola godine, smanjio se broj onih koji ne znaju ili nemaju stav o tome ko je krivac, dok su neznatno porasli procenti ispitanika koji kao krivce vide Ukrajinu (13 odsto), odnosno Rusiju (11 odsto).

    „Interesantno je da identičnih 60-ak odsto građana smatra da je glavni krivac Severnoatlantska alijansa. Čak i deo proevropski nastrojenih ispitanika veruje da je NATO glavni krivac za ovaj sukob“, ističe Vukadinović.

    On naglašava da je i ranije postojalo, kao što i sada postoji, značajno prorusko raspoloženje u Srbiji, ali dodaje da je ono u senci anti-NATO raspoloženja.

    „Srbi su nesporno proruski nastrojeni, ali u ovih 61 odsto koji kažu da je glavni krivac za sukob u Ukrajini NATO nisu svi rusofili“, kaže Vukadinović.

    Kako napominje, tri faktora generišu tako čvrst i visok procenat protivljenja sankcijama Moskvi: deo toga je rusofilija, ali možda dominantnije je anti-NATO raspoloženje, dok je treći faktor traumatično iskustvo koje većina građana ove zemlje ima sa sankcijama devedesetih godina prošlog veka.

    „Zbog toga verujem da one i neće biti na dnevnom redu, bez obzira na pritiske koji postoje“, napominje Đorđe Vukadinović.

    Učesnici istraživanja odgovarali su i na pitanja o medijima, koja su pokazala da ogromnoj većini građana Srbije smetaju rijaliti programi, kao i da se protive gašenju ruskih medija u našoj zemlji.

    Tako je 77 odsto njih reklo da podržava inicijativu o zabrani emitovanja rijaliti programa na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Takođe, 84 odsto učesnika istraživanja reklo je da ne bi podržalo eventualno gašenje ruskih medija u Srbiji, praksu koju sprovodi Zapad.

    „Kada pogledate ove rezultate i po pitanju ruskih medija i po pitanju sankcija Rusiji, pa i odgovornosti za sukob u Ukrajini, s obzirom na tako ubedljiv nalaz, nije realno očekivati neku ozbiljniju promenu političkog kursa vlasti. Naravno, znamo da su pritisci veliki, uvek su moguća iznenađenja, postoji i medijski i politički pritisak u tom pravcu, ali su ove brojke i dalje tvrdokorne i ubedljive same za sebe pa je teško verovati da bi se bilo koja vlast odlučila za takvu vrstu hazarda“, ističe Vukadinović.

  • Razgovor Vučića i Makrona: Nužno da Priština prestane obesmišljavati napore usmjerene na deeskalaciju

    Razgovor Vučića i Makrona: Nužno da Priština prestane obesmišljavati napore usmjerene na deeskalaciju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predočio je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu posljedice opasnog razvoja situacije na Kosovu i Metohiji i zamolio ga da uloži dodatni napor kako bi se prištinska strana urazumila i što prije vratila u okvire konkretnih razgovora.

    Vučić je u telefonskom razgovoru sa Makronom istakao da je nužno da Priština prestane da obesmišljava sve napore usmjerene na deeskalaciju situacije.

    – Sada već neskriveno nasilje upereno protiv Srba na Kosovu i Metohiji, sve očiglednije udaljava svaku mogućnost civilizovanog razgovora i pristupa rješavanju otvorenih pitanja. Naglasio sam da Srbija ostaje privržena dijalogu i očuvanju mira, iako je srpska zajednica na Kosovu i Metohiji jedina etnička grupa u Evropi koja je izložena konstantnom nasilju – istakao je Vučić na Instagramu.

    On je zahvalio Makronu za spremnost da sasluša Beograd, kao i odlučnost da se dodatno angažuje kako bi bila razriješena izuzetno složena i nadasve opasna situacija na Kosovu i Metohiji.

  • Vučić: Niko normalan se ne raduje sukobima

    Vučić: Niko normalan se ne raduje sukobima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Vlade Albanije Edi Rama su se nakon sastanka obrratili medijima i odgovarali na pitanja novinara.

    Rama se nalazi u poseti regionu u okviru priprema za Berlinski proces kojim će Tirana predsedavati u oktobru.

    “Poželeo sam dobrodošlicu predsedniku vlade Albanije, Ediju Rami. Mislim da smo posle decenije ćutanja u odnosima Srbije i Albanije, rekao bih Srba i Albanaca, upravo nas dvojica počeli da menjamo loše političko nasleđe i mislim da smo u prethodnim godinama konkretno rezultatima pokazali da naši narodi mogu da idu napred i da sarađuju”, rekao je Vučić i dodao:

    “Ako pogledate samo brojeve i nivo trgovinske razmene u periodu 2019 do kraja 2020. godine videćete koliko je značajno uvećana ta saradnja naših zemalja, i uvoz i izvoz i iz jedne i iz druge zemlje. Poklapa se sa Otvorenim Balkanom ali i sa boljim političkim odnosima”.

    Predsednik Vučić je rekao da je sa Ramom razgovarao i o svim regionalnim pitanjima kao i o Berlisnkom procesu i pozdravio angažovanje Albanije i lični doprinos Edija Rame.

    “Mi smo uvek podržavali aktivnosti oko ovog vema korisnog regionalnog formata i smatramo da će doprineti saradnji, unapređenju procesa pomirenja i prevazilaženju nasleđenih problema iz prošlosti”, rekao je Vučić.

    “Doprinećemo realizaciji planova za regionalno tržište, kao što je to uradila i Narodna skupština. Znamo da će Rama uložiti energiju za predstojeći period. Što se tiče Otvorenog Balkana, mi smo zajedno sa Albanijom pokrenuli inicijativu i ona je donela koristi za sve naše građane. Ona može da doprinese boljem standardu svih naših građana. Imaćemo i dalje sastanke na ovu temu, i znate da pripremo Vinsku Viziju i naravno pričali smo o regionalnim pitanjima i našim pogledima na KiM, ali ne mislim da bi bilo ni fer ni krektno da to učinim u Raminom prisustvu, to ćemo ostaviti za nas, naše zemlje i dalji tok”, izjavio je Vučić.

    Predsednik je rekao da će Srbija nastavljati da razvija jake i prijateljske odnose sa Albanijom.

    Obraćanje Edija Rame
    “Obzirom da premijerka nije bila prisutna, svakako sam imao priliku da opsežno razgovaramo na teme poput Berlinskog procesa i smatram da bismo mogli da napravimo novi plan kako bi EK mogla da sastavi novi finansijski plan kako bi naše zemlje bile u jedinstvenom ekonomskom tržištu. Razgovaramo i o drugim aspektima. Stekli mso naviku da otvoreno razmenjujemo mišljenja i nekada se ne slažemo sa istim, ali moramo da radimo u korist mira. Da bismo sarađivali trebaju nam trenuci poput ovog. Zbog situacije na KiM ne iznosimo svoja mišljenja kako ne bismo na uticali na situaciju”, rekao je Rama.

    Pitanja novinara
    Mohamed Velik sa Top Čanela pitao je da li je nakon sastanka Edi Rama umirio brige oko Kosova da bi moglo postati novi “Donbas”, a predsednika Vučića da li postoje ikakve šanse da se Srbija vrati dijalogu sa premijerom Kurtijem.

    “Ponoviću ono što sam izjavio, jedini put napred nije put da se pojačaju tenzije već put dijaloga i dogovora koji se tzasniva na francusko-nemačkom planu. Ne želim da ovde ponavljam što sam rekao u Prištini, ali niko ne treba da potceni rizik kada ćemo se naći u situaciji koju ne smemo da dozvolimo da se desi, a koja može biti slična Donbasu, a koja bi učinila nemogućim da vratimo situaciju na staro, iako je danas nju moguće kontrolisati. Mora doći do zajedničko stanovišta”, rekao je Rama.

    “Svi u Srbiji se nadaju da će Đoković osvojiti Vimbldon iako ne znate da li će se to desiti. Niko normalan ne može da se raduje sukobima i nisam slučajno rekao niko normalan. Reč je o simultanom povlačenju gradonačelnika, sve ostalo Srbija je sve ispunila. Mi želimo mir, ma koliko teško to bilo. Znam da i u Tirani i Prištini uvek će postojati neko ko će u Srbiji videti krivca. Neću vam govoriti sa kojom veličinom problema se susrećemo. Što se tiče viđenja sa Aljbinom Kurtijem, nikada mi nije bio problem da sa njim razgovaram. Sa svakim sam se trudio da razgovaram. Pitate me kad ću ga videti, a ne znate kad će ga videti i ovi što su bliži”, izjavio je Vučić.

    Dragana Biberović sa RTS-a pitala je predsednika Aleksandra Vučića o Raminom predlogu nacrta statuta za ZSO i rekla da je Priština tvrdila da takav predlog sadrži previše autonomije za Srbe, što je Rama demantovao, i da li je bilo reči o tome tokom sastanka. Ramu je pitala o SB UN, i da li će Albanija glasati za uvrstavanje u dnevni red ukoliko do toga dođe.

    “Razgovarali smo o situaciji na KiM, nisam video predlog Edija Rame. Moram vas uputiti na Briselski sporazum, ZSO mora biti zasnovano na onome što je potpisano i prihvaćeno. Stavite u statut principe i to je to, Srbi su prihvatili sve ostalo, čak i civilnu zaštitu. Suština je u tome da ZSO mora da bude formirana. Nisam video nikakav predlog” rekao je Vučić.

    “S obzirom da ste vi pomenuli predlog, pinoviću da predlog nacrta statuta jeste doprinos koji sam ja dao i koji je pozitivan po sadržaju i nije nešto što bi strane nužno prihvatile i to nije nijedna strana razmatrala i ja se izvinjavam što neko ne želi da shvati i razume da je ovo bio doprinos u ime Albanije i za njih to nema vrednost. Ljudi tzv. Kosova govore u svoje ime. Ono što je na papiru predato je Makronu i Šolcu, ali i Mišelu. Na njima je da ga pročitaju. Smatram da insistiranje na tome da se ostane u opštinskim zgradama, prave prepreku miru i to je greška. Kada je reč o SB UN, mi jesmo članice kao i NATO, mi nismo ni supersila niti imamo kapacitet da se tako ponašamo, ali imamo sreće da smo u odnosu sa supersilama. Želim da budem upoznat sa ovom idejom, ali ne znam šta predsednik misli kada kaže da sSB mora da se bavi pitanjem severa KiM, ali stav SB je u stavu država u njenom sastavu. Brine me da tenzije ne poremete naš kompas i o njima se moraju pozabaviti svi”, izjavio je Rama.

    “Jedino srpski upravljački tim mora da se bavi i predstavi nacrt statuta, nikakvi frnacuski i nemački lideri”, rekao je Vučić.

    “Oni su kumovi frnacusko-nemačkog plana, a ne statuta, jer je to njihov plan, nije Srbija izradila taj plan. To je doprinos usmeren na pozitivan proces, ali mislim da ukoliko strane budu zainteresovane, moći će da ga prihvate”, dodao je Rama, na šta je Vučić odgovorio:

    “Kod nas se kumovi ne zovu oni koji vam nameću mišenje”.

  • Mi­la­no­vić i Plen­ko­vić za­ra­ti­li zbog čel­ni­ka VSOA

    Mi­la­no­vić i Plen­ko­vić za­ra­ti­li zbog čel­ni­ka VSOA

    Zo­ran Mi­la­no­vić, pred­sje­dnik Hrvat­ske, op­tužio je pre­mi­je­ra An­dre­ja Plen­ko­vića da spre­ma po­li­tički udar.

    Mi­la­no­vić je re­kao da Vla­da Hrvat­ske, ko­ju pre­dvo­di Plen­ko­vić, spre­ma po­li­tički udar na us­ta­vno-pra­vni i de­mo­krat­ski po­re­dak ze­mlje, na­mje­rom da Voj­nu bez­bje­dno­sno-oba­vje­štaj­nu agen­ci­ju (VSOA) sta­vi pod di­rek­tno uprav­lja­nje Mi­nis­tar­stva od­bra­ne.

    Umjes­to po­što­va­nja us­ta­vne pro­ce­du­re za ime­no­va­nje načel­ni­ka Agen­ci­je i su­pro­tno us­ta­lje­noj de­mo­krat­skoj pra­ksi, na­gla­sio je Mi­la­no­vić, Vla­da je pri­pre­mi­la ne­us­ta­vno rje­še­nje, pre­ma ko­jem bi pri­vre­me­nog čel­ni­ka pos­tav­ljao i ra­zrje­ša­vao mi­nis­tar od­bra­ne.

    “Želim bi­ti ja­san: to je po­li­tički udar Plen­ko­vića na us­ta­vni po­re­dak i de­mo­kra­ti­ju, ko­ji Hrvat­sku vraća u do­ba ka­da su oba­vje­štaj­ne službe bi­le pod di­rek­tnom kon­tro­lom vla­da­juće stran­ke”, ka­zao je Mi­la­no­vić.

    Is­tiče da čel­nik VSOA mo­ra bi­ti ime­no­van po Us­ta­vu usa­gla­ša­va­njem pred­sje­dni­ka i pre­mi­je­ra uz pret­ho­dno miš­lje­nje Sa­bo­ra i da 10. ju­la is­tiče man­dat čel­ni­ku VSOA u os­tav­ci Ivi­ci Kin­de­ru. Plen­ko­vić je od­go­vo­rio da je Vla­da po­sla­la pri­je­dlog o ime­no­va­nju Mi­je Va­lidžića na mjes­to čel­ni­ka VSOA, još u fe­bru­aru.

    “Mi smo čuli da se to ne pri­hva­ta, jer je Vla­da ne­ko­ga ‘ba­ci­la pre­ko plo­ta’. Ka­kav je to ar­gu­ment? Za ra­zli­ku od nje­ga, mi po­štu­je­mo pro­ce­du­ru, Us­tav. Is­ti Mi­la­no­vić, ko­ji je si­lo­vao Us­tav kad je na­me­tao svo­ju kan­di­dat­ki­nju za pred­sje­dni­cu Us­ta­vnog su­da, sad on na­ma so­li pa­met da šti­ti Us­tav i pro­ce­du­ru. Upra­vo je su­pro­tno, Vla­da je pre­dložila kom­pe­ten­tnog čo­vje­ka”, re­kao je Plen­ko­vić

  • Sastali se Vučić i Rama

    Sastali se Vučić i Rama

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se večeras u Beogradu sa predsednikom Vlade Albanije Edijem Ramom.

    Sastanak se održava u Vili Mir, a u 20.00 sati predviđeno je obraćanje Vučića i Rame medijima.

    Albanski premijer posetio je ranije danas Sarajevo i Podgoricu, a juče je boravio u Skoplju i Prištini.

    Rama se nalazi u poseti regionu u okviru priprema za Berlinski proces kojim će Tirana predsedavati u oktobru.

  • Milatović otkrio šta će biti u fokusu njegove posjete Beogradu

    Milatović otkrio šta će biti u fokusu njegove posjete Beogradu

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da će u fokusu njegove predstojeće posjete Beogradu biti potpuna normalizacija odnosa sa Srbijom kao važnim ekonomskim partnerom.

    Milatović je istakao da će najvažniji segment posjete biti ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa na nivou ambasadora, s obzirom na to da ni Srbija nema ambasadora u Podgorici, niti Crna Gora ambasadora u Beogradu.

    “Akcenat će biti i na drugim temama – ekonomska saradnja, zajednički infrastrukturni projekti, zajednički put ka EU, ali je preduslov tema oko ambasadora”, rekao je Milatović.

    On je naveo da će tokom posjete položiti vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali i tako odati počast zajedničkoj istorijskoj borbi Srbije i Crne Gore.

    “Građani Srbije su pomagali Crnoj Gori, tako da ćemo na taj način zaokružiti posjetu”, istakao je Milatović.

    On je rekao da će pozvati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da dođe u Crnu Goru. “Vučić je bio na mojoj inauguraciji. Siguran sam da će doći”, rekao je Milatović za Radio-televiziju Crne Gore.

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u nedjelju i ponedjeljak, 9. i 10. jula, u zvaničnoj posjeti Srbiji tokom koje će se sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom Skupštine Vladimirom Orlićem, saopšteno je iz Informativne službe predsjednika Crne Gore.

    Najavljeno je da će Milatović položiti cvijeće ispred Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”, a u čast njegove posjete Ambasada Crne Gore prirediće svečani prijem u Crnogorskoj kući u Beogradu.

    Ovo je prva zvanična posjeta Milatovića zemljama regiona nakon što je izabran na funkciju predsjednika.

  • Kurtiju uskraćeno da se obrati na proslavi Dana nezavisnosti SAD u Prištini

    Kurtiju uskraćeno da se obrati na proslavi Dana nezavisnosti SAD u Prištini

    Premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju večeras, za razliku od prethodnih godina, nije omogućeno da se obrati na proslavi Dana nezavisnosti SAD, koju je organizovala Ambasada SAD u Prištini, piše Tanjug.

    Ambasada SAD organizovala je proslavu povodom 247-godišnjice nezavisnosti SAD, na koju su pozvani Kurti i predsjednik privremenih prištinskih institucija Vjosa Osmani.

    Osmani se, kao i ambasador SAD u Prištini Džefri Hovenijer, obratila prisutnima, ali ne i Kurti.

    Iako su ranije i Kurti i Osmani držali govore na ceremoniji, ovog puta Kurti nije dobio riječ.

    SAD su u posljednje vrijeme u više navrata kritikovale Kurtija zbog njegovih odluka koje se tiču situacije na sjeveru KiM, a krajem maja su otkazale i učešće Prištine na vojnim vježbama “Defender Europe 2023”.

    Ambasador SAD u Prištini Džefri Hovenijer tada je rekao da Kurti nije odgovorio na zahtjeve SAD da preduzme korake za deeskalaciju situacije na sjeveru KiM i da je otkazivanje učešća Prištine na vojnim vježbama “prva posljedica” za vladu u Prištini.

  • “Kurtijevi specijalci ponovo ušli na teritoriju Srbije: Bili su naoružani do zuba”

    “Kurtijevi specijalci ponovo ušli na teritoriju Srbije: Bili su naoružani do zuba”

    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković održao je danas vanrednu konferenciju za medije.

    On se građanima obratio iz Vlade Srbije.

    “Kurtijeva tzv. kosovska policija ponovo ušla na teritoriju centralne Srbije i to 500 metara od administrativne linije. Oni nemaju šta da traže na prostoru centralne Srbije, a ušli su do zuba naoružani.Hteo sam da vam pokažem dokaze kako krše sporazume. Danas je policijski službenik sa stanice Bujanovac uočio kako se brzo kreće policijsko vozilo tzv. Kosovske policije ka selu Breznica. To policijsko vozilo je jurilo kombi bele boje i sa tog drumskog puta u pravcu sela Breznica to belo vozilo je skrenulo i otišlo u pravcu sela. Kada se tzv. kosovska policija zaustavila uočeni su od strane pripadnika MUP-a i oni su krenuli da ih zaustave u nameri da vršljaju po centralnoj Srbiji. Kurtijevi policajci su ih videli i onda su se dali out KiM, odnosno ka Karačevu”, rekao je Petković.

    On je nakon razjašnjavanje događaja govorio o video snimku koji se emitovao u pozadini. Na njemu se vidi da je tzv. kosovska policija ušla na teritoriju Srbije. Dodao je i da je cilj ovakvih aktivnosti da se isprovocira Srbija.

  • Detalji tragedije kod Mladenovca

    Detalji tragedije kod Mladenovca

    Tragedija u selu Međulužje kod Mladenovca u kojoj je brat (14) ubio brata (12) dogodila se tokom dječje igre, a kako saznaje “Blic”, stariji dječak je ispalio metak iz lovačke puške i svog mlađeg brata upucao u glavu.

    Prema riječima rođake porodice, koja je i obavijestila policiju i Hitnu pomoć, prizor je bio jeziv.

    Rođaka porodice navodi da je četrnaestogodišnjak, dok je ona bila sa djecom u dvorištu, samo protrčao kroz njeno dvorište i uzviknuo “Ubio sam brata”.

    “Čulo se da je nešto puklo, ali nismo obraćali pažnju. Tek kada se on pojavio i izgovorio da ga je ubio, shvatila sam šta se dogodilo. Čula sam da su se posvađali oko bazena, ali šta se dogodilo nisam pametna”, navodi sagovornica.

    Kako dodaje, sa dječacima su u kući u trenutku ubistva bila baka i prabaka.

    “Valjda ga je ubio iz lovačke puške u dvorištu, ali ne znam odakle to njemu. Kada mi je rekao, počeo je da beži, ja sam krenula da ga jurim i zvala komšiju koji je policajac. On ga je sustigao i dovezao kolima, nazad. Dvorište je puno policije”, navodi ona.

    Ljekari Hitne pomoći su po dolasku na teren mogli samo da konstatuju smrt dječaka.