VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Odluka o Vulinu u narednih nekoliko dana

    Odluka o Vulinu u narednih nekoliko dana

    Potpredsjednik Vlade, ministar odbrane i predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević rekao je da je stavljanje Aleksandra Vulina na listu sankcija SAD veliki izazov i velika tema za Srbiju.

    To je poruka ka državi, ne samo ka partiji ili čovjeku. Ono što je nesporno za nas iz sistema bezbjednosti jeste da nema nijednog dokaza da Vulin može da bude doveden kontakt sa švercom narkotika ili onoga što mu se stavlja na teret za kriminalne aktivnosti – rekao je Vučević i naglasio:

    – Ovo je jasna poruka SAD u kontekstu geopolitike, on je pod njihovom sankcijama zbog bliskosti sa Ruskom federacijom, koju on nikada nije krio.

    Vučević je odgovorio i na pitanje da li će Vulin biti smijenjen.

    – Ovo je složen momenat i očekujem da Savjet za nacionalnu bezbjednost donese odgovarajuće odluke u narednim danima. Ne znači da će biti smijenjen, ne podrazumijeva se, to će biti procjena države. Ako smijenimo Vulina, onda će da kažu da neka druga država to nameće, mi moramo dobro da razmislimo o posljedicama svega – rekao je Vučević i dodao da će o svemu detaljnije govoriti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Ministarstvo finansija SAD stavilo je Vulina na listu sankcija prije dva dana.

    Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija sankcionisala je osobu u Srbiji u skladu sa Izvršnom odredbom 14033. Označavanje Aleksandra Vulina podvlači odlučnost SAD da drže odgovornim one koji su umiješani u koruptivne aktivnosti kojim šire posvoje političke agende i lične interese nauštrb mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu – piše u saopštenju američkog Ministarstva finansija, piše Blic.

    U saopštenju se navodi da te koruptivne aktivnosti promovišu “ruski maligni uticaj u Srbiji i regionu”.

  • Hil: Sankcije su upućene samo Vulinu, ne Srbiji

    Hil: Sankcije su upućene samo Vulinu, ne Srbiji

    Ambasador Sjedinjenih Američkih država u Srbiji, Kristofer Hil izjavio je danas da sankcije koje su SAD uvele direktoru Bezbjednosno- informativne agencije (BIA) Aleksandru Vulinu, nisu vezane za bilo koju instituciju u Srbiji, niti su usmjerene ka samoj Srbiji, već su upućene isključivo za navedenog pojedinca.

    On je prilikom obilaska arheološkog nalazišta u Vinči, rekao novinarima da je to veoma jasno i precizno formulisano.

    “Veoma pažljivo smo proučili gospodina Vulina i njegove aktivnosti, razmatrali smo njegov slučaj i zaključili da on nije osoba koju želimo da posjećuje Sjedinjene Američke Države. Takođe ne želimo konkretno da imamo nikakve poslove niti poslovne kontakte sa njim”, istakao je Hil i dodao da takva odluka zapravo ima za cilj da se zaštite SAD i njeni interesi.

    On je rekao da je uvođenjem sankcija Vulinu skraćena mogućnost za obavljanje bilo kakvih finansijskih operacija u Americi, prenosi Tanjug.

    “Svjestan sam da mnogi ljudi na ovo gledaju mnogo šire i dublje, kao na odnos Srbije i Amerike, i pitaju se da šta onda ovo znači u pogledu relacija dvije zemlje. Moje lično mišljenje jeste da su odnosi Srbije i Amerike dobri, i želimo da postanu još bolji”, naglasio je Hil.

    On je dodao da SAD namjerava da pomogne Srbiji koja jasno pokazuje ambiciju da bude dio zapadnih institucija u onoj mjeri koliko ona to bude željela.

    “Mi ćemo svakako Srbiji pomoći u tim željama, želimo veoma biti dio tog procesa, i smatramo da slučaj sa gospodinom Vulinom, njegovi interesi i planovi, sa tim nemaju nikakve veze. Takođe želimo da razvijamo i dalje naše odnose sa vašom zemljom. Uostalom, preporučujem da svi pogledate izjave i saopštenja koja dolaze iz Vašingtona, jer ja nemam puno da dodam na sve to”, zaključio je Kristofer Hil.

  • Rama: Incident u parlamentu sramota koja šteti Prištini na međunarodnom planu

    Rama: Incident u parlamentu sramota koja šteti Prištini na međunarodnom planu

    Albanski premijer Edi Rama ocijenio je danas incident u prištinskom parlamentu kao sramotu koja šteti Prištini na međunarodnom planu.

    “Ne slagati se sa premijerom je demokratski, ovako izraziti svoje protivljenje znači ocrniti sebe, svoje birače i cijelu državu sramotom koja danas šteti Kosovu na međunarodnom planu, više nego bilo koji politički stav koji se suprotstavlja premijeru!”, napisao je Rama na Tviteru.

    Zamislite kako se osjećaju nezamjenljivi saveznici i prijatelji Prištine i Albanaca, kada vide kako se Albanci hvataju za gušu, gdje se treba boriti idejama i riječima, a ne uvredama i pesnicama, poručio je Rama.

    “Zaista želim da se opozicija ogradi od ovog sramnog ponašanja i služi Kosovu snagom primjera, a ne primjerom sile!”, istakao je albanski premijer.

    Tokom današnjeg obraćanja premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija u kosovskoj skupštini došlo je do tuče među poslanicima, koja je izbila nakon što je jedan od poslanika polio Kurtija vodom.

    Kako prenosi prištinski Telegraf, opozicioni poslanici su sve vrijeme vrijeđali Kurtija nazivajući ga “ološem”, a u jednom trenutku je poslanik Demokratske partije Kosova Mergim Ljuštaku gađao Kurtija vodom.

    Tada je došlo do fizičkog sukoba između ministara u prištinskoj vladi i poslanika opozicije.

    Na video snimku, vidi se gužva i tuča, kao i pripadnici obezbeđenja koji su velikom brzinom izvukli Kurtija iz sale.

    Ovo nije prvi put da je došlo do incidenta u skupštini u Prištini, budući da su poslanici Kurtijevog Samoopredjeljenja, dok su bili u opoziciji nekoliko puta bacali suzavac i jaja na predstavnike tadašnje vladajuće koalicije, jer su se protivili prijedlozima zakona koji su na dnevnom redu.

  • Policija se sukobila sa aktivistima SDP poslije okršaja u skupštini samoproglašenog Kosova

    Policija se sukobila sa aktivistima SDP poslije okršaja u skupštini samoproglašenog Kosova

    Dok je na sjednici skupštine samoproglašenog Kosova vladao haos, polivanje vodom i tuča, policija se sukobila ispred zgrade parlamenta sa aktivistima Socijaldemokratske partije Kosova (SDP).

    Aktivisti partije Dardana Molićaja namjeravali su da izvedu političku akciju, u čemu su bili spriječeni.

    Podsjetimo, na današnjoj sjednici došlo je do fizičkog obračuna između poslanika vladajućeg Samoopredjeljenja i poslanika opozicionih partija. Do incidenta je došlo tokom govora Aljbina Kurtija, premijera samoproglašenog Kosova.

    Predsjednik Skupštine Gljauk Konjufca naredio je policiji da interveniše. Šef poslaničke grupe Alijanse za budućnost Kosova Besnik Tahiri prethodno je kritikovao Vladu zbog načina upravljanja situacijom na sjeveru zemlje.

  • Još jedan zemljotres pogodio Srbiju

    Još jedan zemljotres pogodio Srbiju

    Kako se navodi na sajtu Seizmološkog zavoda Srbije bio je jačine 2, 3 stepena po Rihteru.

    Dogodio se na dubini od 10 kilometara, a tlo se treslo oko ponoći.

    Tlo u Srbiji prethodnih nekoliko dana svakodnevno podrhtava.

    Prošle noći zemljotresi su pogodili Kosovsku Mitrovicu, Kruševac i Kragujevac.

    Sektor za vanredne situacije MUP-a savjetuje građane da ne paniče, ne pokušavaju da bježe, već da se spuste na pod, sklupčaju i zaštite glavu.

  • Počelo povlačenje policije samoproglašenog Kosova iz opštinskih zgrada na sjeveru KiM

    Počelo povlačenje policije samoproglašenog Kosova iz opštinskih zgrada na sjeveru KiM

    Povlačenje tzv. kosovske policije iz opštinskih zgrada na sjeveru KiM počelo je na osnovu odluke privremenih prištinskih institucija.

    Počelo je povlačenje policije iz tri opštinske zgrade u Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću, rekao je zamjenik direktora policije za region Sever Veton Eljšani za Tanjug.

    Vlada privremenih prištinskih institucija je u utorak saopštila da je, nakon sastanka glavnog pregovarača Besnika Bisljimija sa specijalnim predstavnikom EU Miroslavom Lajčakom, pristala da odmah za 25 odsto smanjiti prisustvo policije u i oko opštinskih zgrada na sjeveru Kosova i Metohije, kao i da će održati vanredne izbore u četiri opštine na sjeveru nakon ljeta.

    Pored toga, tzv. kosovska policija će po potrebi, zajedno sa Euleksom i Kforom, procjenjivati bezbjednosnu situaciju i razmotriti mogućnost daljeg smanjenja prisustva policije u i oko zgrada opština.

    U saopštenju prištinske vlade se dodaje da će Evropska unija pozvati glavne pregovarače u Brisel, u cilju finalizacije plana redoslijeda Sporazuma o normalizaciji, nakon čega će, kako se navodi, početi implementacija svih članova sporazuma.

  • Vučić o sankcijama Vulinu: Nisam primjetio da je kokain pronađen u njegovom kabinetu nego u Bijeloj kući

    Vučić o sankcijama Vulinu: Nisam primjetio da je kokain pronađen u njegovom kabinetu nego u Bijeloj kući

    Nisam primjetio da je kokain pronađen u Vulinovom kabinetu, nego u Bijeloj kući, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanje da li Aleksandar Vulin može da ostane na mjestu šefa BIA nakon sankcija koje su mu SAD uvele.

    Strašno je važno da se sprovede istraga, ali mislim da je to opšti član koji oni pišu. Nisu protiv Vulina uvedene sankcije zbog korupcije i kriminala, već zbog njegovog odnosa prema Rusiji – rekao je predsjednik Srbije.

    Podsjećamo, Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije šefu srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), bivšem ministru unutrašnjih poslova Aleksandru Vulinu, saopštilo je Ministarstvo finansija SAD.

    Kako tvrdi američko ministarstvo, Vulin je pod sankcijama SAD zbog njegove umješanosti u “transnacionalni organizovani kriminal, ilegalne operacije u vezi sa narkoticima i zloupotrebe javne funkcije”.

  • Priština prihvatila 4 tačke za smirivanje situacije

    Priština prihvatila 4 tačke za smirivanje situacije

    Priština je prihvatila da policija zajedno sa Euleksom i KFOR procijeni bezbjednosnu situaciju na sjeveru Kosova i Metohije i razmotri mogućnost daljeg smanjenja prisustva svojim pripadnika u i oko opštinskih zgrada, saopšteno je danas iz privremenih prištinskih institucija.

    Kako se navodi u saopštenju, na sastanku izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka sa šefom prištinske delegacije Besnikom Bisljimijem u Bratislavi prije dva dana postignut je dogovor o prvim koracima na smanjenju tenzija na sjeveru pokrajine.

    Dogovor je smanjenje za 25 odsto prisustva pripadnika policije u i oko zgrada opština u Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku, kao i održavanje vanrednih lokalnih izbora u sve četiri opštine na sjeveru Kosova i Metohije poslije ljetne pauze.

    Iz kabineta privremernog premijera Aljbina Kurtija su naveli da Priština izražava posvećenost da obezbijedi neophodnu pravnu osnovu za organizovanje i održavanje izbora.

    Na sastnaku je dogovoreno i da će EU pozvati dva glavna pregovarača u Brisel radi finalizacije plana redoslijeda sporazuma ka normalizaciji, nakon čega, kako se ističe, početi primjena svih odredbi postignutih sporazuma.

    Preuzete obaveze trebalo bi da budu završene u roku od dvije sedmice, navodi se u saopštenju.

    Lajčak je poslije dogovora rekao da je vodio intenzivne razgovore sa Bislimijem u vezi sa deeskalacijom situacije na sjeveru Kosova i Metohije i da su dogovorili prve korake ka tom cilju.

    Bislimi je tada rekao da se “Srbija više ne može kriti iza tenzija na sjeveru Kosova i Metohije” i da je došao trenutak da se postignuti sporazumi sprovedu na pravičan, bezuslovan i izbalansiran način.

  • Vučić poručio da analizira komentar Denisa Bećirovića

    Vučić poručio da analizira komentar Denisa Bećirovića

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentariše izjavu Bošnjačkog člana Predsjedništva BiH da sve Bošnjačke snage treba okupiti pod zastavu BiH.

    Želimo da u miru i slozi živimo sa Bošnjacima, i u Srbiji i svugdje u svijetu, ali ću spremiti detaljan odgovor na više pitanja na koja je Bećirović odgovore sam davao i sa tim ću temeljno upoznati našu javnost, rekao je.

    Dodao je da će pun odgovor i analizu na taj komentar dati sutra veče ili u petak.

    Istakao je da Srbija ne želi da prijeti ikome, za razliku od onih koji indirektno ili posredno prijete Srbiji.

  • Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji prisustvuje NATO Samitu u Viljnusu, izjavio je da je Srbija, što se njega tiče, dobrodošla u EU.

    “Srbi moraju da odluče gdje su, što se mene tiče, dobrodošli su, ali moraju da odluče gdje su”, rekao je Milanović u izjavi novinarima nakon prvog dana samita.

    Primjećujući mnoge kontradiktornosti, Milanović je rekao da je na samitu govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji o, kako je naveo, napadu na Kfor i potrebi da se prizna “kosovska nezavisnost”.

    “Pozivamo Ukrajinu u članstvo u NATO, a među nama ima još onih koji ne žele da priznaju postojanje Kosova”, naveo je Milanović.

    Kaže da je govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini koju je, pojašnjava ocijenio boljom nego što je bila, ali nezadovoljavajućom.

    “To nas se sve tiče, to je dio sigurnosnog okruženja u kojem Alijansa djeluje”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Govoreći o još nekim kontradiktornostima kada je riječ o pristupanju nekih zemalja EU, Milanović je rekao: “S druge strane, s nama u NATO-u ravnopravno sjede čelnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su već godinama dobro došli u najdemokratskiji i najdelikatniji vojni savez na svijetu, a u pregovorima za EU se drže negdje tamo… nigdje. To je čak diskriminacija, to je jedno neodrživo protivrečje”, rekao je šef hrvatske države.

    Upitao je šta te zemlje rade u NATO, ako ne ispunjavaju neke druge vrijednosti.

    On je negirao da Hrvatsku na samitu predstavljaju dvije delegacije i istakao da su u Viljnusu bitni jedino šefovi delegacija, jer oni jedini govore.

    O odlučivanju na NATO samitu, Milanović je rekao da se odluke donose bez znanja Hrvatske i da to, kako je kazao, javnost mora da zna zbog mogućih posljedica, prenosi b92.

    “Ovdje se donose odluke koje imaju strahovito duboko, tektonsko značenje i Hrvatska u tome učestvuje. Niko od nas, pa ni ja, ni Plenković, ni ministar nismo učestvovali u onim bitnim stvarima o kojima saznajemo u posljednjem trenutku”, rekao je Milanović.

    Dodao je da to nije kritika upućena NATO, ali da, kako kaže, u vremenima kao što je današnje, a koje je “grozno i opasno i neke stvari ne želimo da vidimo, to naši ljudi moraju da znaju”.

    Rekao je i da “EU pati od strahovitog manjka demokratičnosti” i kao primjer naveo premijera Mađarske Orbana.

    “Orban će govoriti iz perspektive mađarskog premijera. Nekom se ne sviđa, ali on brani svoje interese, a interesi su Mađari u Ukrajini koji se masovno mobilizuju”, naveo je Milanović.

    Što se tiče Ukrajine i NATO, rekao je da je Ukrajini obećano članstvo u NATO-u “uz 50.000 uslova”.

    “To je jedno obećanje uz 50.000 uslova, što sigurno neće zadovoljiti Ukrajince, ali to je takva odluka, mi tu ne možemo ništa da promijenimo”, rekao je Milanović i dodao da su se članice Alijanse složile da je budućnost Ukrajine u savezu, ali da Kijevu nije uručena pozivnica niti je dat vremenski rok za njeno pristupanje NATO.