VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Vučić: Kurti će nastaviti da izmišlja svašta samo da bi nastavio sa blokadama

    Vučić: Kurti će nastaviti da izmišlja svašta samo da bi nastavio sa blokadama

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas u Hamburgu da će Priština, predvođena /premijerom, samoproglašane države Kosovo/ Aljbinom Kurtijem nastaviti da opstruiše sve dogovore i sporazum, bez obzira na najavu da će Priština uskoro dozvoliti prolaz srpske robe preko Merdara i upozorenje da će joj biti blokiran proces prijema u EU ukoliko nastavi sa blokadom srpskih proizvoda.

    Nakon sastanka sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, koji je održan na marginama Hamburške konferencije o održivosti, Vučić je rekao da zna da će Nijemci nastaviti da insistiraju na slobodnom protoku robe i usluga, što je važno i za srpsku privredu, ali da je pitanje da li će oni moći da zaustave Kurtija u njegovim namjerama.

    – On će sad da izmisli skenere, pa će da čeka da te skenere upotrebi 11 meseci, a onda će u stvari da ih čeka 22 meseca. Stalno će nešto da izmišlja, jer zna da, kada se radi po pravilima, Srbija ima dominantnu ekonomiju u regionu i da može da ostvari svoje interese – rekao je Vučić.

    Odgovarajući na pitanja novinara, on je poručio da očekuje da će Priština poštovati dogovor o slobodnom pristupu roba i usluga dva dana, ali da će treći dan zaustaviti nekoga iz ko zna kakvog razloga.

    – Četvrtog dana će zaustaviti čitav prelaz, a peti dan će reći da su našli nekoga sa dva metka. Ali, šta god da prođe i kako god da prođe, bolje je da prođe nešto nego ništa. U svakom slučaju, nema nikakvo poverenje u njihovu želju za sprovođenjem Briselskog sporazuma ili bilo kojeg drugog sporazuma. To se neće promeniti zato što ih dobro poznajem – rekao je Vučić.

    Na pitanje novinara da li će u srijedu, 9. oktobra, učestvovati na samitu lidera Јugoistočne Evrope, gdje će doći i predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, i gdje se očekuje da svi učesnici uvedu sankcije Rusiji, Vučić je rekao da još nije odlučio da li će ići na taj skup.

    On je dodao da će se večeras konsultovati sa drugim ljudima da vidi šta će uraditi i da li će ići na taj skup, jer je tekst Deklaracije, koji će biti ponuđen učesnicima, pravljen tako da Srbija ne može da ga prihvati.

    – Onda će oni reći da smo mi `konačno pokazali pravo lice`. Taj tekst je nepismen, napisan rogobatno i pun besmislica. Pet sinonima ponavljaju za istu stvar, jer govore o groznoj, jezivoj agresiji Rusa, zlikovcima, zločincima, ubicama… Uz to, zahtevaju da svi uvode sankcije. Međutim, nama niko ne može da zapoveda šta ćemo da radimo – rekao je Vučić.

    Govoreći o sastanku sa Šolcom, on je ocijenio da je razgovor bio srdačan sastanak i da su razmijenili mišljenja o brojnim temama, evropskom putu Srbije i o situaciji na Kosovu i Metohiji, o čemu su iznijeli različite stavove, ali su postigli I veliku saglasnost po pitanju brojnih svjetskih tema.

    – Istovremeno, naglašena je važnost naše saradnje. Izrazili smo zahvalnost našim partnerima za ogroman broj fabrika i investitora koji iz Nemačke zapošljavaju ljude u našoj zemlji i doprinose njenom razvoju. Da nije bilo nemačkih kompanija, teško da bismo došli do ovakvog investicionog rejtinga, na čemu su nam čestitali nemački domaćini i kancelar Šolc – rekao je Vučić.

    Predsjednik Srbije boravi u dvodnevnoj posjeti Njemačkoj, gdje prisustvuje Hamburškoj konferenciji o održivosti.

    Vučić će sutra učestvovati na panelu “Pregovori o novoj alijansi – odgovoran i kružni lanac snabdevanja baterijama”.

  • Vučević: Nameće nam se da smo narod dželata, a zapravo smo narod žrtva

    Vučević: Nameće nam se da smo narod dželata, a zapravo smo narod žrtva

    Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je na državnoj komemoraciji povodom Dana sjećanja na stradale Srbe, Rome i Јevreje u Spomen-parku “Јajinci” u Beogradu, da se srpskom narodu danas nameće narativ da je narod dželata, a zapravo je narod žrtva.

    Vučević je rekao da se 20. vijek može nazvati vijekom strašnog suda za pojedine narode i da je od 1912. do 1945. godine više od dva miliona Srba izgubilo živote usljed ratnih dejstava i čudovišnih politika okupacionih režima.

    – I danas bi mnogi voljeli da se o ovome ne priča, da naše žrtve nisu vrijedne pomena. Nameće nam se narativ da smo mi narod dželata, a zapravo smo narod žrtva. Šta drugo može biti nego žrtva, kad je po zvaničnom naređenju naših 100 života vrijedilo kao jedan nacistički – poručio je Vučević, koji je komemoraciji prisustvovao kao izaslanik predsjednika Srbije.

    On je istakao da su Srbi prvi u Evropi tokom Prvog svjetskog rata iskusili šta znače koncentracioni logori za civilno stanovništvo i ukazao da nezamislivo istrebljivanje i satiranje srpskog stanovništva, kao da je postavilo idejne pretpostavke za zlo koje će uslijediti u Drugom svjetskom ratu.

    – Srbija je bila predmet surove i teške okupacije u Drugom svjetskom ratu i naveo da Beograd nikada tako mučki nije bio razaran kao 6. oktobra 1941. godine, kada je u jednom danu ubijeno više od 2.000 ljudi – rekao je Vučević.

    On je podsjetio da su okupacione njemačke vlasti izabrale bivše vojno strelište u Јajincima kao prostor za pogubljenje, prema procjenama, više od 80.000 ljudi – Srba, Јevreja i Roma, kao članova i pristalica “i jednog i drugog” pokreta otpora.

    – Čitav jedan veći grad ovdje je pobijen zato što se nisu ubrajali u političke i ideološke koncepcije ondašnjeg osvajača – rekao je Vučević.

    On je poručio da će Vlada Srbije učiniti sve da se dostojanstveno čuva sjećanja na stradalnike ubijene na ovom mjestu, kao i da se čuva i poštuje spomen-kompleks u Јajincima.

    Na komemoraciji govorio je i Milinko Čekić, preživjeli logoraš iz Јasenovca, koji je poručio da Srbi ne mogu da zaborave zločine koji su nad njima činjeni, tim prije što, kako je naglasio, oni koji treba da se izvine, danas veličaju zločince, a Srbe koji su im stvorili državu i ničim ih nikad nisu povrijedili smatraju neprijateljima.

    – Samo u jednom spisku zabilježena su imena 10.083 logoraša ubijena u krugu logora Sajmište, od kojih je iz pet potkozarskih opština 4.076 muškaraca između 12 i 60 godina, a samo iz opštine Kozarska Dubica 3.764 – rekao je Čekić.

    Ovim brojevima treba dodati, kako je naglasio, oko 5.000 kozaračkih zatočenika koje su Nijemci iz Sajmišta vratili u Јasenovac, gdje je 70 procenata umrlo tokom transporta bez vode i hrane, a ostalih 30 procenata su ljudi koji su poluživi dotučeni u Gradini.

    Prema Čekićevim riječima, 720 Kozarčana preminulo je usljed iscrpljenosti kod Kostolca, gdje su radili u nemogućim uslovima.

    – Ovi podaci objašnjavaju zašto ja danas govorim kao bivše dijete logoraš Јasenovca, iz dječjeg logora u Sisku. U Sajmištu su mi ubijeni otac, dva strica, ujak i više drugih srodnika – rekao je Čekić.

    Državnu komemoraciju i polaganje vijenaca na spomenik u Spomen-parku “Јajinci”, organizovao je Odbor za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, a prisustvovali su između ostalih i predstavnici Vojske Srbije, vjerskih zajednica, kao i diplomatskog kora.

  • Brnabić: Mjere podrške Srbima na KiM u najkraćem roku pred poslanicima, sutra o litijumu

    Brnabić: Mjere podrške Srbima na KiM u najkraćem roku pred poslanicima, sutra o litijumu

    Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da će se propisi u vezi sa mjerama podrške srpskom narodu na Kosovu i Metohiji, a koje je inicirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u najkraćem roku naći pred poslanicima u parlamentu.

    Ona je rekla da do Nove godine predstoji još mnogo posla i da će nakon što te zakone i odluke potvrdi Skupština i time da zeleno svjetlo Vladi Srbije za njihovo sprovođenje to direktno uticati na život Srba na Kosovu i Metohiji kroz dodatna, veća finansijska davanja i veću pravnu sigurnost.

    Brnabićeva je najavila da će sutra početi nova sjednica Skupštine Srbije na kojoj će biti samo jedna tačka dnevnog reda – rasprava o prijedlogu opozicije da se zabrani istraživanje, eksploatacija i prerada litijuma i bora.

    Ona je navela da je sve spremno za sjednicu i ocijenila da je to važna tema za građane koji su uplašeni.

    Brnabićeva je ocijenila da ovaj zakonski prijedlog opozicije unižava parlament i da je morao biti vraćen na doradu.

    – Sramotno je da se od parlamenta pravi politički rijaliti, a ovakav prijedlog zakona je nepotkovan i neargumentovan i nikada ne bi trebalo da se nađe na plenumu, da smo ga vratili na doradu rekli bi da ne smijemo da razgovaramo o tome – rekla je Brnabićeva za RTS.

    Na zahtjev 86 poslanika raspravljaće se o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

  • Vučić: Srbija spremna da pomogne s helikopterima, čamcima, ali i finansijski

    Vučić: Srbija spremna da pomogne s helikopterima, čamcima, ali i finansijski

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je Srbija spremna da iste sekunde pomogne BiH, koja se trenutno suočava s poplavama, ako žele i misle da Srbija može da pomogne, prenosi Avaz.

    – Spremni smo da ponudimo inženjerijske mašine za građevinske radove. Apsolutno sve. Srbija je spremna da pomogne u helikopterima, čamcima, svakoj vrsti podrške i pomoći, finansijski. Dovoljno je da nam to kažu i mi ćemo to da učinimo. Oni su poslali spasioce i čamac u Obrenovac i zahvalan sam na tome – rekao je Vučić.

    Vučić je ovom prilikom uputio i saučešće porodicama stradalih.

    Podsjećamo, u katastrofalnim poplavama i klizištima koji su pogodili BiH stradalo je najmanje 15 osoba, a desetine je nestalih.

  • Vučević: Beograd sprema akte da Kosovo i Metohiju proglasi područjem posebne socijalne zaštite

    Vučević: Beograd sprema akte da Kosovo i Metohiju proglasi područjem posebne socijalne zaštite

    Premijer Srbije Miloš Vučević izjavio je da Srbija sprema sve akte da Kosovo i Metohija bude proglašeno područjem posebne socijalne zaštite.

    On je rekao da Srbima na Kosovu i Metohiji nedostaju bezbjednost i sigurnost kao uslov svih uslova za normalan život, da srpska djeca u toj pokrajini nemaju redovne vakcine, ne mogu da dobiju lijekove, fali medicinska oprema, sve što treba da život i rad.

    Vučević smatra da Srbija, kako bi poboljšala život Srba u južnoj srpskoj pokrajini, može da poveća ekonomska i socijalna izdvajanja i da se još jače politički i diplomatski bori.

    Premijer je naveo da postoje nagovještaji da bi Priština mogla da popusti i da prihvati ulazak srpske robe na Kosovo i Metohiju.

    – Nijemci sada to dosta promovišu kroz novi CEFTA sporazum, što zahtjeva i mnogo naše taktičnosti i mudrosti. Vidjećemo da li će to u predvečerje 10. godišnjice Berlinskog procesa biti postignuto – rekao je Vučević za televiziju “Јuronjuz” Srbija.

    Vučević je naveo da su u pripremi i izmjene Zakona o krivičnom postupku o nadležnosti pravosudnih institucija, kao i odluka Skupštine kojom se proglašavaju nelegalnim svi akti koji su suprotni postignutim sporazumima od 2008. i jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije.

    On je napomenuo da Albance ne interesuje dogovor, osim da Srbija prizna samoproglašeno Kosovo.

  • Vučić: Nećemo ratovati, čuvaćemo srpsku državu i srpski narod na KiM

    Vučić: Nećemo ratovati, čuvaćemo srpsku državu i srpski narod na KiM

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ne predviđa Srbiji ratove i poručio da je vrijeme da Srbija živi u miru, kao i da je rat posljednja stvar koja bi trebala da joj se dogodi.

    Reagujući na izjavu ministra odbrane Italije Gvida Krozeta da je Kosovo i Metohija, osim Bliskog istoka, potencijalno eksplozivan front, Vučić je rekao da ne vidi nikakve sukobe na Kosmetu iako ih Aljbin Kurti provocira svakog dana.

    – Mi moramo da snažimo, da guramo stvari napred, da čuvamo svoj narod, da se borimo za njegove interese, za našu državu na Kosovu i Metohiji, za naš narod na svakom mjestu. Svako ima pravo da misli šta želi – rekao je Vučić novinarima u Subotici i dodao da Srbija sa Italijom gradi sve snažnije partnerske odnose.

    U osvrtu na izjavu evroposlanika Hrvatske Gordana Bosanca da “EU ne smije da ćuti o Vučićevoj represiji prema protivnicima iskopavanja litijuma”, predsjednik Srbije je naglasio da nikakve represije, osim što ih je gledao, nad njima nije činio.

    – Mi ih ni pipnuli nismo. Zauzimaju nam pruge, a mi ih ni pipnuli nismo. Kod njih u EU, kada neko i pogleda na prugu oni ga prebiju četiri puta, uhapse tri puta. Onu Gretu Tunberg bacaju kao džak na svakom mestu gde se pojavi! Pa dobro, to je valjda postalo uobičajeno, zabrinuo sam bi se da nas je pohvalio – rekao je Vučić.

    On je naglasio da razumije one koji ovako govore jer vide da Srbija više nije jadna, mala i zemlja koja će da kleči, već naprotiv da njen uspjeh niko ne može da zaustavi.

    – A mi da se sukobljavamo sa bilo kim, nećemo – zaključio je Vučić.

  • Marko Šćepanović: Vučić, Parezanović i mitropolit Joanikije kao poligoni za iživljavanje DPS-a i skretanje pažnje sa izbornih neuspeha

    Marko Šćepanović: Vučić, Parezanović i mitropolit Joanikije kao poligoni za iživljavanje DPS-a i skretanje pažnje sa izbornih neuspeha

    Gostovanje Marka Šćepanovića, savetnika potpredsednika Vlade Srbije i ministra unutrašnjih poslova, u jutarnjem programu na Informeru otvorilo je pitanje nedavnih izbora u Crnoj Gori i načina na koji mediji povezani sa DPS-om i Draganom Šolakom šire mržnju prema Srbima. Šćepanović je jasno ukazao na to da pojedini mediji, pod uticajem Demokratske partije socijalista, namerno stvaraju neprijateljstvo prema srpskoj zajednici u Crnoj Gori.

    „Postoje određene interesne grupe koje i dalje rade protiv Srba u Crnoj Gori i srpskog naroda uopšte,“ rekao je Šćepanović. On je istakao da mu nije jasno zašto DPS slavi svoj rezultat, s obzirom na to da su izgubili deo podrške.

    Gostovanje Marka Šćepanovića, savetnika potpredsednika Vlade Srbije i ministra unutrašnjih poslova, u jutarnjem programu na Informeru otvorilo je pitanje nedavnih izbora u Crnoj Gori i načina na koji mediji povezani sa DPS-om i Draganom Šolakom šire mržnju prema Srbima. Šćepanović je jasno ukazao na to da pojedini mediji, pod uticajem Demokratske partije socijalista, namerno stvaraju neprijateljstvo prema srpskoj zajednici u Crnoj Gori.

    „Postoje određene interesne grupe koje i dalje rade protiv Srba u Crnoj Gori i srpskog naroda uopšte,“ rekao je Šćepanović. On je istakao da mu nije jasno zašto DPS slavi svoj rezultat, s obzirom na to da su izgubili deo podrške.

    Šćepanović je posebno naglasio da se svaki put kada DPS izgubi podršku u narodu, krivica prebacuje na Srbiju i njene institucije. „Kad god izgube na izborima ili ostvare loš rezultat, uvek krive državu Srbiju,“ rekao je. On je naglasio da su ovoga puta meta napada šef operative BIA Marko Parezanović, mitropolit Joanikije i predsednik Aleksandar Vučić. Ove ličnosti se u medijima koji podržavaju DPS stalno prikazuju kao faktori koji navodno ugrožavaju suverenitet Crne Gore.

     

  • Sada je jasno zašto je Vučić odbio Putina

    Premijer Poljske Donald Tusk boraviće u Beogradu 23. i 24. oktobra, saznaje Nova. On je zapravo ta “mnogo važna posjeta”, zbog koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbio poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da prisustvuje samitu BRIKS.

    Pomenuti samit ove godine se održava u Kazanju i traje od 22. do 24. oktobra. Poziv predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću uputio je javno Vladimir Putin.

    On se početkom prošlog mjeseca sreo s potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vulinom u Vladivostoku, na marginama Istočnog foruma i tom prilikom rekao:

    “Prenesite pozdrave predsedniku Vučiću. Čekamo ga na događajima u okviru sastanka lidera BRIKS u Kazanju u formatu BRIKS ‘autrič’. Poslali smo vam poziv, nadam se da će ga gospodin predsednik prihvatiti”, prenosi NOVA.

    Dan kasnije, Aleksandar Vučić glatko je odbio poziv.

    “Imamo mnogo važnih poseta, kako to klinci kažu – gužva u šesnaestercu. Hvala ljudima iz BRIKS-a na pozivu i predsedniku Putinu. Imamo i Njujork, i već sada znam da ću imati razgovore sa najmanje šest predsednika i sa najmanje sedam ili osam premijera na marginama sednice generalne skupštine UN”, rekao je Vučić novinarima i naveo da u to vrijeme Beograd obilježava 80 godina od oslobođenja.

  • Đački autobus se sudario sa autom kod Novog Sada, ima mrtvih

    Đački autobus se sudario sa autom kod Novog Sada, ima mrtvih

    Teška saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali đački autobus i putničko vozila dogodila se ovog jutra na starom putu između Novog Sada i Inđije, prije skretanja za Maradik.

    Prema nezvaničnim saznanjima “192.rs”, vozač putničkog vozila je nastradao u ovom udesu.

    Na licu mjesta se nalaze pripadnici dežurnih službi, a saobraćaj je obustavljen, prenosi B92

  • Milanović odbio da pošalje hrvatske vojnike u misiju za Ukrajinu, saopštio razlog

    Milanović odbio da pošalje hrvatske vojnike u misiju za Ukrajinu, saopštio razlog

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na Facebooku je objavio video u kojem je objasnio zašto je odbio da da saglasnost za odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini.

    Svoju odluku obrazložio je u saopštenju koje prenosimo u cjelosti:

    “Vlada Republike Hrvatske je, putem potpredsjednika Vlade i ministra obrane, zatražila od Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske prethodnu suglasnost na prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika OSRH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

    Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor i to većinom glasova svih zastupnika ako Predsjednik Republike za odluke dade prethodnu suglasnost. Ako Predsjednik Republike uskrati suglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke donijeti samo dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

    Prethodna suglasnost Predsjednika Republike zatražena je za ukupno 13 odluka. Predsjednik Republike dao je prethodnu suglasnost za 12 odluka. Dio odluka odnosi se na nastavak sudjelovanja pripadnika OSRH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, u NATO misiji u Iraku te nastavak sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga.

    Isto tako, Predsjednik Republike dao je suglasnosti za nastavak sudjelovanja u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vođenjem SAD-a, te suglasnosti za prelazak granice Republike Hrvatske u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a te vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Predsjednik Republike također je suglasan s nastavkom, odnosno s proširenim sudjelovanjem pripadnika OSRH u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u četiri granične zemlje Saveza: Litvi, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.

    Svojim sudjelovanjem Republika Hrvatska snažno doprinosi jačanju savezničkog postava odvraćanja i kolektivne obrane NATO područja. Predanost Republike Hrvatske našim saveznicima u NATO-u ogleda se i u činjenici da je Predsjednik Republike dao suglasnost za povećanje sudjelovanja pripadnika OSRH u graničnim zemljama Saveza za gotovo 80 posto, sa 300 na 520 pripadnika.

    Hrvatska je članica NATO te ima obvezu i dužnost pružanja pomoći saveznicama kao što očekuje da će i saveznici, ako zatreba, pružiti pomoć Hrvatskoj. Stoga je sudjelovanje pripadnika OSRH u navedenim misijama dokaz da je Hrvatska pouzdana članica NATO-a.

    Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost jedino na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom potporom Ukrajini (NSATU). Vlada želi poslati pripadnike OSRH u misiju potpore Ukrajini, ali provedba takve odluke u nadležnosti je Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH i on je u okviru svoje ustavne nadležnosti odlučio da neće dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske. Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin prijedlog odluke dobije podršku dvije trećine saborskih zastupnika, odluka će stupiti na snagu i Predsjednik Republike će je poštovati.

    Vladin prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji NSATU temelji se na odluci NATO-a koja je donesena na sastanku na vrhu NATO-a, održanom 10. i 11. srpnja 2024. u Washingtonu, na kojemu je sudjelovao i Predsjednik Republike. Predsjednik Republike nije se protivio donošenju takve odluke na razini NATO-a budući da, nakon donošenja odluke, države članice same odlučuju hoće li i na koji način sudjelovati u toj aktivnosti.

    “Štitim Hrvatsku od uvlačenja u rat”
    Važno je znati kako Predsjednik Republike ni na koji način nije bio konzultiran oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obvezu – koja Vladi nalaže suradnju s Predsjednikom Republike na području vanjske politike i obrane – Vlada je ne samo preuzela obvezu u ime Republike Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika Oružanih snaga bez konzultacija s Predsjednikom Republike. Predsjednik Republike vrlo je jasno komunicirao svoj stav kako se protivi sudjelovanju pripadnika OSRH u takvim misijama.

    Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik Republike je u više navrata ponovio i stoji kod stava kako je Ukrajina žrtva agresije te da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć. Na žalost, unatoč ogromnoj vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već prijeti opasnost da se rat proširi i izvan granica Ukrajine.

    Zadaća je Predsjednika Republike – a po njegovom mišljenju i zadaća svih hrvatskih državnih institucija – zaštititi Hrvatsku od rata i poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba. Upravo zbog toga Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji sigurnosne i obučne potpore Ukrajini, vodeći se prije svega hrvatskim interesima i štiteći Hrvatsku od mogućeg uvlačenja u ratni sukob.

    “Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati”
    Republike Hrvatska kao punopravna članica ima obvezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i Predsjednik Republike ni na koji način ne dovodi to u pitanje. Dajući prethodnu suglasnost za ranije spomenutih 12 od 13 odluka koje mu je dostavila Vlada, Predsjednik Republike dijelom je to i dokazao. Rat u Ukrajini koji je posljedica ruske agresije, međutim, ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a, te stoga ni ne može biti aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obveza sudjelovanja Republike Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom. Hrvatska pomaže i pomagat će i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske.

    Svako drugo sudjelovanje, poglavito ono koje bi podrazumijevalo sudjelovanje hrvatskih vojnika predstavlja izlazak iz okvira nacionalnog interesa Republike Hrvatske i potencijalno ugrožava njene građane. Mnogi veliki ratovi, započeli su i nepromišljenim logističkim ili savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u vojne intervencije, a potom i u velike ratne sukobe. Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati, niti ga može zaustaviti. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može spriječiti širenje rata prema hrvatskim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima.”