Kategorija: Region

Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Ovaj dan se u Srbiji slavi kao državni praznik od 2002. godine. U Orašcu je održana centralna manifestacija, uz prisustvo najviših zvaničnika Srbije i Srpske, gdje je poručeno da borba za slobodu srpskog naroda i dalje traje. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zaslužnim pojedincima i institucijama, uručiće večeras odlikovanja, a dodjelu možete pratiti na RTRS-a od 18 časova.

Brnabić: Sretenjski ustav proklamovao temeljne vrijednosti-slobodu i nezavisnost

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je Sretenjski ustav proklamovao temeljne vrijednosti srpskog naroda – slobodu, nezavisnost i miroljubivost.

• Ideje i ideali sadržani u Sretenjskom ustavu odlučno su i javno proklamovali temeljne vrijednosti koje već vijekovima baštini naš srpski narod. Sloboda, nezavisnost, miroljubivost samo su neki od ideala vješto inkorporiranih u sadržaj Sretenjskog ustava – rekla je Brnabić.

Predsjednik privremenog organa grada Kragujevca Nikola Dašić izjavio je da Srbija ima veliku odgovornost prema onome što baštini, kao i da je važno da nastavi da gradi most između prošlosti i sadašnjosti.

• Danas, 189 godina kasnije, s ponosom ističemo da smo naslednici tradicije i ideje da ovaj narod ne trpi tuđinsku vlast već se bori za svoju slobodu. Nastavljamo da gradimo most između prošlosti i budućnosti, svesni odgovornosti da je naša obaveza čuvanje vrednosti koje su nam ostavili Karađorđe Petrović i Miloš Obrenović – poručio je Dašić.

Naglasio je da je ponosan jer je Kragujevac dosta toga uradio i najavio nove projekte.

• Pred nama su još veći i značajniji projekti za čiju realizaciju je država opredijelila 1,2 milijarde evra – kazao je Dašić.

Položeni vijenci na grob vožda Karađorđa na Oplencu

Na Oplencu je, u Crkvi Svetog Đorđa, održano opelo. Nakon toga su državni zvaničnici položili vijence na grob Vožda Karađorđa.

Vučević: Prošlost je putokaz kako ćemo ići napred

Izaslanik predsjednika Srbije i potpredsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je da je jedna od osnovnih okolnosti koje formiraju ličnost svakog čovjeka, njegovu sadašnjost i njegovu budućnost, jeste zapravo njegova prošlost.

• Prošlost njegove porodice, prošlost njegovih predaka, njegovog naroda. Ta prošlost predstavlja jedno nevidljvio, ali vrlo jako utemeljenje. Orijentir kako ćemo napred, putokaz i nadahnuće da se sjetimo ko smo i šta smo – rekao je Vučević.

Dodik: Srpska slavi Dan državnosti Srbije – mi smo jedan narod

Ljudi u Republici Srpskoj danas slave Dan državnost Srbije jednako kao svoj dan državnosti i to ne mogu da zabrane ni lažni ni stvarni predstavnici Zapada, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u obraćanju.

Dodik je istakao da je važno pokazati sabornost i zajednički slaviti sve velike praznike Srbije i Srpske.

Čestitajući Dan državnosti, Dodik je poručio da su Srbi iz Srbije i Republike Srpske jedan i jedinstven narod.

Dačić: Srpska sloga danas potrebnija nego ikad

Srbija i danas mora da brani one vrijednosti za koje su se borli sprski ustanici prije 220 godina – slobodu, mir, nezavisnost i teritorijalnu cjelovitost, te naglasio da je srpska sloga danas potrebnija nego ikad, rekao je na u Orašcu ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Dodik i Vučević položili vijence kod spomenika voždu Karađorđu

Predsjednik Republike Srpske i izaslanik predsjednika Srbije Miloš Vučević položili su vijence kod spomenika voždu Karađorđu, vođi Prvog srpskog ustanka.

Obilježavanje u Orašcu počelo je pomenom za pokoj duši precima, Karađorđu i ustanicima, koji je služio episkop šumadijski Јovan.

Episkop Јovan: Narod koji se ne sjeća svoje prošlosti, nije dostojan budućnosti

Episkop šumadijski Јovan poručio je u besjedi da narod koji se ne sjeća svojih prethodnika i prošlog vremena nije dostojan ni sadašnjosti, niti budućnosti.

• U životu je važno sjećanje, da se sjećamo prethodnik i pokojnika, naše divne prošlosti, istina, mukotrpne i dugotrajne, ali istrajne istorije našeg naroda, jer narod koji se ne sjeća prethodika i prošlog vremena, taj narod nije dostojan ni sadašnjosti, ni budućnosti – rekao je episkop Јovan.

Odlikovanja za Stevandića, Kuzmanovića, Spomenka Gostića, Biljanu Čekić, Nikolu Pejakovića

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao je, povodom Dana državnosti Srbije, sretenjskim ordenom pojedince i institucije iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore, ali i inostranstva.

Gugl u bojama srpske zastave

Vučić čestitao građanima Dan državnosti

Dačić: Sretenje podsjeća koliko je važno čuvati slobodu i nezavisnost

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić čestitao je građanima Srbije Dana državnosti, navodeći da Sretenje uvijek podsjeća koliko je važno da Srbija čuva svoju slobodu i nezavisnost.

Selaković položio vijenac i upisao se u spomen knjigu na grobu Neznanog junaka

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković, kao izaslanik predsjednika Srbije, upisao se u Spomen knjigu, nakon polaganja vijenaca kod Spomenika Neznanom junaku na Avali, a povodom obilježavanja Dana državnosti.

Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Ovaj dan se u Srbiji slavi kao državni praznik od 2002. godine.

U znak sjećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. vijeka, odnosno začetak moderne srpske države Srbija obilježava Dan državnosti – Sretenje.

Na Sretenje 1804. godine, prije 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika.

Bila je to dobro promišljena odluka zbog činjenice da je Karađorđe posjedovao ne samo lične kvalitete, odlučnost i čvrstinu, već i ratno iskustvo u sklopu austrijskih frajkora 1788-1791.

Njegov izbor izvjesno je bio i posljedica sasvim osobenog ugleda koji je uživao. Važio je za žustrog, preduzimljivog, oštrog i odlučnog, ali i čovjeka britke pameti. Bio je takođe vješt trgovac, stokom. Pretežni izvor znatnijih prihoda onovremenih Srba sa prostora Beogradskog pašaluka bio je izvoz stoke u Austriju.

Bilo je poznato i da ne trpi neposlušnost, da je katkad prijek, pa i da lako poteže oružje.

Na zboru u Marićevića jaruzi kod Orašca, u središtu Šumadije odlučeno je da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u beogradskom pašaluku. Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan.

Neposredan povod bio je teror dahija poznat kao Sječa knezova, uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima.

Teror dahija je tada umjesto da sputa buntovnost Srba zapravo nenadano doveo do rasplamsavanja bune. Oni su prethodno 1801. godine ubili beogradskog pašu, da bi se samovolja potom uvećavala do početka ustanka 1804.

Pod vođstvom Karađorđa ustanici su ubrzo oslobodili veći dio pašaluka. Buna je najprije zahvatila krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju, potom Pomoravlje, Podrinje, odakle su buna nadalje širila prema jugu.

Kada je njihov položaj postao nemoguć, a pad Beograda bio nadomak, dahije su pokušale beg niz Dunav. Posjekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u Đerdapu. Odstranjivanje dahija dogodilo se uz podršku predstavnika legitimnih vlasti na Bosforu.

U prvoj fazi ustanka bitan moment bio je Boj na Ivankovcu, kod Ćuprije, avgusta 1805. kada su ustanici potukli vojsku Hafiz-paše, novopostavljenog čelnika Beogradskog pašaluka, koji je u potpunosti oslobođen 1807. godine. Ishod Prvog srpskog ustanka odredio je mir Rusije i Turske potpisan u Bukureštu 1812. godine.

Rusija se tada, suočena sa Napoleonovom invazijom, okreće ratu protiv Francuza i široke koalicije koju su oni predvodili.

Turska je Karađorđev ustanak ugušila 1813. Uslijedio je egozodus ustaničkih prvaka, i samog Karađorđa, potucanje “od nemila do nedraga” po Austriji i Rusiji.

U Srbiji, Turci u to vrijeme sprovode strahovit, neopisiv teror.

Pošto namjera primirivanja ustanika autoritetom Bećir paše, iz Bosne, nije donijela rezultate, Sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Bio je to prelomni moment, jer od njegovog poraza na Ivankovcu, postaje nesumnjivo da su Srbi u ustanku protiv turske vlasti uopšte.

Uslijedila je Hadži Prodanova buna 1814, i Drugi srpski ustanak aprila 1815. godine, na Cveti, u Takovu.

Prvi i Drugi srpski ustanak 1804. i 1815. godine, postupno su doveli do obrazovanja novovjekovne srpske države. Veliki njemački istoričar Leopold Ranke nazvao je taj period – Srpska revolucija.

Takođe, Srpskom revolucijom započinje i proces oslobađanja hrišćanskih naroda Јugoistočne Evrope od Turske. Ustanak Grka 1821. uslijedio je po srpskom uzoru.

Borba Srba za nezavisnost, započeta Karađorđevom bunom na Sretenje 1804. godine, uspješno je okončana decenijama potom, pored drugog zahvaljujući mudrosti i vještini knjaza Miloša Obrenovića.

Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804–1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, nephodnih za postupno oblikovanje državnog ustrojstva, počev od heraldičkih znamenja, pa do Velike škole, najviše zaslugom Dositeja Obradovića, prvog ministra (popečitelja) prosvjete obnovljene Srbije, što se uzima kao daleki začetak današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Prvi Ustav Kneževine Srbije

Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835, na taj dan, u Kragujevcu, donesen prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan – Sretenjski. Formalni naziv je tada zapravo bio Knjažestvo.

Njegov tvorac Dimitrije Davidović izradio ga je po uzoru na francuska ustavna rješenja iz 1791, 1814. i 1830, kao i ustav novoobrazovane Belgije iz 1831. Davidović je tvorac i termina – ustav. Prethodno je korišten termin – konstitucija, čemu je uostalom pridavano maglovito značenje.

Davidović je ustrojio zakonsko rješenje po najvišim standardima onovremenog poimanja političkih sloboda, ali sasvim neprimjereno prilikama u kojima se tadašnja vazalna Srbija nalazila. Između ostalog, u to vrijeme, ni Austrijsko carstvo, ni Turska, ni Rusija, nisu imale ustave. Upravo te zemlje izvršile su pritisak da se od Sretenjskog ustava odustane.

Na snazi bio samo 55 dana

Ustrojen po uzoru na najslobodoumnija ustavna rješenja onovremenog svijeta, poput Francuske, odnosno Belgije, Davidovićev ustav, iako usvojen, ostao je formalno na snazi svega 55 dana.

Sretenjski ustav bio je podijeljen na 14 poglavlja, i sadržao je 142 člana.

Predviđao je punu podjelu vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. Zamišljeno je da knjaz i Sovjet dijele izvršnu vlast. Veoma važno, Ustav je proklamovao ličnu neprikosnovenost, slobodu kretanja, zanimanja, punu pravnu ravnopravnost svih građana. Feudalni odnosi su sasvim odbačeni, kao i ropstvo.

Poređenja radi, u Habzburškoj Monarhiji feudalni odnosi su bili na snazi, većim dijelom, do revolucionarne 1848/49, u Rusiji do 1861. Njegov tvorac Dimitrije Davidović bio je znameniti novinar, diplomata, ministar.

Ustav koji je napisao, u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena, bio je krajnje slobodouman. Osim rijetkih izuzetaka poput Francuske, Belgije, ili SAD. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rješenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

Srbi sa Kosova održali su u 12 sati u Sjevernoj Mitrovici veliki protestni opštenarodni skup kojim žele da skrenu pažnju čitavom svijetu i međunarodnoj zajednici na svoj obespravljen položaj, posebno zbog odluke Prištine i kosovskog premijera Aljbina Kurtija o ukidanju dinara kojom im se ugrožava opstanak na njihovim ognjištima.

Prisutni građani nose zastave Srbije i transparent “UN USA 1244 HELP”, “Evropo otvori oči”, “Bez socijalnih primanja nećemo imati ni za hranu”, “Ovo je okupacija”. “Penziju sam čitav život sticao, ne dam je Kurtiju”.

Prisutni su i predsjednik i potpredsjednik Srpske liste Zlatan Elek i Dragoša Milović.]

Predsjednik Udruženja penzionera, koje je najavilo održavanje velikog opštenarodnog skupa, Vesko Stojković, rekao je da je to prilika da se ukaže na arogantno ponašanje vlasti u Prištini.

– Treba uputiti poruku svetskoj javnosti da nema opstanka i ostanka Srba na KiM ako se to sprovede do kraja. Opstanak vezujem da je to neka politička opcija ali ostanak je upravo vezan za primanja, za ekonomiju, za osnovne životne uslove da se ostane – rekao je Stojković za Dnevnik RTS.

Kako je dodao, odluka Prištine da zabrani dinar pogađa najviše penzionere, piše Blic.

Srpska lista podržala je mirni protest građana u Severnoj Mitrovici, i pozvala je sve građane sa Kosova da uzmu učešće u tom, kako su naveli, demokratskom protestu.

Poslije ukidanja dinara, upada u prostorije srpskih privremenih organa, spuštanja rampe kombiju sa dinarima na Jarinju čini se da Zapad nikada nije bio složniji i oštriji u kritici poteza kosovskog premijera Aljbina Kurtija.

Potvrda za to je i sjednica Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, gdje je izgledalo kao da su se ujedinili i Zapad i Rusija i Kina. To je i jedan od razloga zbog koga Albanci na Kosovu strahuju da bi EU mogla da uvede i drugi paket sankcija Prištini, koji bi ovoga puta vjerovatno pogodio i građane, piše Blic.

Ukidanje dinara na Kosovu 1. februara pokrenulo je niz mjera Prištine koje praktično, kako su ovih dana govorili pojedinci, “efekat etničkog čišćenja Srba bez ispaljenog metka”. Srbi na KiM danima ne mogu da prime plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke, a pored toga im se pale imanja, dok kosovska policija upada u prostorije srpskih privremenih organa.

Zbog toga su i SAD i EU oštro reagovale, što se moglo čuti i u četvrtak u Njujorku, na sjednici Savjeta bezbednosti UN, kada su rezerve prema odluci Prištine da jednostrano i bez adekvatnih konsultacija sa partnerima zabrani upotrebu dinara na Kosovu, izrazile najmoćnije sile: SAD, Rusije, Francuska, Kina i Velika Britanija.

Prijetnja u najavi

Ovih dana čulo se i nešto što bi se moglo protumačiti i kao prijetnja, i to od ambasadora SAD u Prištini Džefrija Hovenijera, koji je spočitao Kurtiju to što nije radio na “alternativnim načinima” isplate novca Srbima nakon ukidanja dinara i upozorio da ukoliko Kurtijeva vlada “ne sasluša savjete Vašingtona postoje jasne posljedice” po kvalitet njihovog partnerstva.

I Petar Stano, portparol EU, nedvosmisleno je rekao da potezi Prištine “ne doprinose deeskalaciji situacije, da nisu koordinisani već “jednostrani bez potrebnog nivoa konsultovanja kako bi se spriječio negativan uticaj na ljude na terenu“. Uz to, Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine, upozorio je da pažljivo prati dešavanja u vezi sa ukidanjem dinara koja, kako je rekao, posebno pogađaju Srbe na KiM.

Oštre reakcije zapadnih zvaničnika uznemirile su i albansku javnost.

Drugi paket sankcija

Albanski analitičar Arbnor Seljimi kazao je da nakon odluke o zabrani dinara SAD mogu da uvedu sankcije Prištini i zabrane im učešće u NATO vježbama. Kako je rekao, SAD mogu uvesti pojedinačne sankcije Kurtiju i drugim akterima koji su uticali na odluku o zabrani dinara.

– Izvještaji koji su stizali iz SAD sa bezuslovnom podrškom Kosovu sada mogu imati neke sankcije, možda zabrana učešća u nekim NATO vježbama, kao što je “Difender Jurop 2023”. Mogu postojati i sankcije za pojedince, kao što je Kurti, ali i za sve one koji su uticali na donošenje odluke o zabrani dinara – naveo je Seljimi.

Ljutfi Haziri, potpredsjednik opozicionog Demokratskog saveza Kosova plaši se da će “eventualni drugi paket sankcija protiv Kosova uticati i na građane”.

– Sada su ove mjere za vladine službenike i institucije, a najveći strah je da bi drugi paket mogao da izazove kolektivne mjere. SAD su i dalje kredibilan partner i uvijek su držale svoju riječ. To rade i sada, imaju partnerstvo sa narodom Kosova, a ne sa zvaničnicima Kosova, i bojim se da ove mjere ne utiču i na građane. Obustava ili zamrzavanje EU fondova od 300 miliona evra na snazi je skoro godinu dana, 500 miliona evra fonda za Zapadni Balkan gdje je Kosovo isključeno i drugi efekti koji se eventualno mogu pojačati novim sankcijama, to je ono što Kosovo ovih dana politički trpi – kazao je Haziri.

Stigao signal iz Brisela

Branka Latinović, bivša ambasadorka i predstavnica Srbije pri OEBS-u ukazuje da je iz Brisela već stigao signal šta EU misli o poslednjim Kurtijevim potezima.

– Činjenica da Evropska komisija nije stavila na dnevni red ukidanje sankcija, barem nekog od paketa sankcija koje je uvela prema zvaničnicima Kosova i prema predstavnicima vlasti, govori da su oni vrlo podozrivi, rezervisani na način kako se ta vlast ponaša, kako se njeni predstavnici ponašaju i da očito nema dovoljnu dozu povjerenja da će oni to prevazići i da se neće ponoviti – navodi Latinović.

“Zapad vaga između Kosova i njegove vizije o Kosovu”
Nažalost, ovo nije prva jednostrana akcija Prištine, a iskustvo govori da je do sada Kurtijeva tvrdoglavost prolazila bez obzira na manje ili više stroge reakcije Zapada pa i prvi paket EU sankcija.

Ipak, Milica Andrić Rakić iz “Društvene inicijative” veruje da u zapadnom svijetu ima mnogo aktera koji mogu da spriječe jednostrane akcije Prištine”.

– Oni jasno prave razliku između Kosova i njihove vizije o Kosovu kao nezavisne države koja će ući u NATO prvenstveno da bi Kfor mogao da se povuče sa te teritorije, i Aljbina Kurtija koji trenutno mnogo čini na podizanju tenzija. Dok god je Kurti premijer neće biti ozbiljnijih akcija protiv njega jer ga ta titula štiti. Onog trenutka kada, i ako on ne bude mogao da formira vladu, njegova politička karijera će biti ozbiljno dovedena u pitanje bar kada su zapadni lideri u pitanju – analizira Andrić Rakić.

Ne zna se šta su stvarne namjere Zapada
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, pak, smatra da je poslije svega teško razlučiti šta su stvarne namjere Zapada, a šta je “dio igrokaza”.

– Ove reakcije američkih i evropskih zvaničnika možda su djelimično samo ograđivanje od poteza Prištine. Kurti je slične odluke sprovodio i ranije pa je nakon sličnih reakcija Zapada samo došlo do odlaganja, ali ne i povlačenja tih poteza – ocjenjuje Popov.

Kako kaže, Zapad je više reagovao zbog toga što Priština nije napravila “međukorak kako Srbi ne bi bili oštećeni nakon ukidanja dinara”.

– Mislim da će se u narednom periodu naći rješenje kako Srbi na KiM da primaju plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke u dinarima koji će se odmah potom konvertovati u evre. To bi tehnički moglo da se sprovede preko akreditovanih banaka na KiM – zaključuje Popov.

Od aprila ćemo na Kosovo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku, najavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.

Time će se Berlin priključiti Londonu, Istanbulu i Bukureštu, koji su posljednjih meseci već pojačale svoje prisustvo. Pitanje je kakvu to poruku šalje ovaj potez Berlina, naročito ako se ima u vidu da je najmoćnija zemlja Evropske unije?

Najava Berlina o dodatnim vojnicima Kfora došla je nakon još većeg udaljavanja Prištine i Beograda, i to zbog odluke o ukidanju dinara na Kosovu i upada kosovske policije u tri opštine.

Igor Novaković, politikolog, za “Blic” kaže da je ova riješenost Njemačke usko povezana sa željom da se izbjegnu novi sukobi.

– Postoji percepcija da najnoviji potezi Prištine, prije svega u srpskim enklavama – dodaju ulje na vatru, da citiram njemačkog ambasadora na Kosovu od prije par dana, i potencijalno mogu da uzrokuju novi sukob. Pojačavanje smo imali u kontinuitetu od majskih nemira na sjeveru, tako da je to u neku ruku i logično – kaže Novaković.

Održavanje prestiža
Komentarišući najavu njemačkog ministra odbrane, Stefan Radojković, istoričar, ocijenio je da je posebno bitno održati prestiž Kfora i NATO tokom ove godine u regionu.

Kaže da je to važno s obzirom na situaciju u Ukrajini i na Bliskom istoku, gdje se pokazuje da sam NATO ili pak neke njegove članice ipak imaju ograničene resurse i sposobnost projektovanja svoje moći.

– S obzirom na incident u Banjskoj, Kfor tj. pojedine članice NATO poput Turske, a sada i Nemačke šalju dodatne trupe, što bi trebalo da signalizira kako Srbiji tako i Prištini da je Kfor još uvek relevantan faktor u regionu. Isto tako, najava o slanju dodatnih trupa, koje se nisu pokazale naročito efikasnim u Prizrenskoj regiji nakon juna 1999. i tokom marta 2004. godine uzgred, trebala je da učini posetu ministra Pistorijusa važnom i sa određenom težinom – ocenjuje on.

Njemačka će poslati 150 vojnika, a već ih je na Kosovu 71, i tu tome nisu usamljeni. Prije njih je Velika Britanija najavila slanje još 200 vojnika, što znači da će formacija imati ukupno 600 Britanaca.

I Rumunija je poslala dodatne trupe poslije incidenata u Banjskoj, kada je 24. septembra došlo do sukoba naoružane i uniformisane grupe sa Kosovskom policijom, u kojem je ubijen jedan službenik, a potom i trojica Srba. Nakon ove dopune, u rumunski kontigent vojnika u okviru Kfora broji ukupno 210 vojnika.

Pozicioniranje Berlina
Prethodno, nakon majskih sukoba, nakon nasilnog upada specijalnih jedinica Kosovske policije u zgrade tri opštine na sjeveru, opštinske zgrade u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, kako bi sproveli nove albanske gradonačelnike i sukoba Srba koji su protestovali sa pripadnicima Kfora, na Kosovo je tada stiglo 500 pripadnika 65. mehanizovane pješadijske brigade Turske. Ovi vojnici boravili su na Sjeveru, a napustili su Kosovo septembra mjeseca nakon, kako je saopšteno iz Kfora, uspješno sprovedene misije.

Ognjen Gogić, politikolog specijalizovan za oblasti rješavanja sukoba i izgradnje mira, za “Blic” kaže da odluka ima veze i sa pozicioniranjem Berlina kako u NATO, tako i u regionu.

– Odluka Njemačke može da ima veze sa njenim namjerama da osnaži svoj značaj u okviru NATO, jer je ona generalno povećala broj vojnika koje stavlja na raspolaganje misijama. S druge strane, to može da odražava njenu zainteresovanost da ima uticaj na Kosovu i ovom regionu. U svakom slučaju, odluku o povećanju vojnika na Kosovu donosi se na nivou NATO, a pojedinačne članice odlučuju da tome doprinesu u skladu sa svojim interesima i mogućnostima – ocjenjuje Gogić.

NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Kfor broji više 4.687 vojnika, što je skoro 1.000 više nego prošle godine.

Najveći broj vojnika je iz Italije – 869, Sjedinjenih Američkih Država – 593, Mađarske – 433 i Turske – 369.

Njemačka obavijestila NATO
Boris Pristorijus, ministar odbrane Savezne Republike Njemačke je u eksluzivnom intervjuu za “Blic” rekao da je zabrinut što je situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci u više navrata bila obilježena tenzijama.

– Obavijestili smo NATO da smo spremni da povećamo naš angažman kako bismo mogli fleksibilno da reagujemo na zaoštravanja situacije poput onog 24. septembra. Ostajem pri svojoj riječi. Od aprila ove godine ćemo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku na Kosovo. Time značajno povećavamo naš kontingent sa trenutno oko 70 vojnika na oko 250. Istovremeno, važno je naglasiti da vojska može da doprinese rješenju, ali ga sama ne može postići. Mora da uspijemo u tome da stabilizujemo situaciju dugoročno kroz pristup integrisane bezbjednosti. To takođe jasno ističem u svojim razgovorima tokom ovog putovanja – kazao je njemački ministar odbrane.

Mađari i Italijani
U ranijim izjavama za “Blic”, Vlade Radulović, vojni analitičar, ocijnio je da se u prethodnom periodu pokazalo koji vojnici Kfora su naklonjeniji Srbima.

– Zbog dobrih odnosa Srbije i Mađarske, mađarski kontigent Kfora bio nam je značajan posljednjih godina. Takođe, italijanski vojnici su se dobro pokazali prema nama jer su, pre svega, čuvali naše manastire i objekte kulturne baštine – ocjenjuje Radulović.

S druge strane, postoje predrasude o pripadnicima Kfora iz pojedinih zemalja.

– Prije svega, imamo negativno mišljenje o Nijemcima i Turcima koji su u prethodnom periodu naoružavali kosovske pripadnike bezbjednosti. Takođe, Turci su jednu kasarnu nazvali “Sultan Murat”, što mnogi Srbi tumače kao simboličnu poruku da su na strani Albanaca – dodaje Radulović.

Ko je sve poslao dodatne trupe na Kosovo:
Turska – 500 vojnika

Velika Britanija – 200 vojnika

Rumunija – 130 vojnika.