Kategorija: Region

Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je da se litijum neće iskopavati ako se ne budu dobile garancije struke da nije ugroženo zdravlje ljudi i životna sredina. Ovdje žive naši roditelji i naša djeca, niko nije zlurad da radi nešto na štetu države, poručio je Vučević. Očekuje da će u Skupštini biti usvojena Dekalracija o zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, ali ne konsenzusom.

Posao predsjednika Republike i Vlade nije da vodimo računa o jednom stranom interesu, već o državi i našim građanima, rekao je premijer Miloš Vučević govoreći o litijumu.

– Ništa se neće raditi dok se ne dobiju garancije od struke – domaće, evropske, svetske, da nije ugroženo zdravlje ljudi i životna sredina. Tačka. Ništa se neće raditi. Ne postoji ni jedna dozvola u ovom trenutku da se radi rudarenje – poručio je premijer Vučević.

Ističe i da “niko nije lud da radi bilo šta protiv sopstvene države i sopstvenih građana”.

– Niko nije blesav, lud, zlonamjeran, zlurad da radi protiv svoje države. Pa mi živimo u ovoj državi. Dišemo isti vazduh, pijemo istu vodu. Žive nam ovde i roditelji i deca. Nemamo rezervne položaje, nemamo druge države. Niko neće raditi ništa protiv sopstvene države – rekao je Vučević.

Navodi i da treba da iskoristiti potencijale koje Srbija ima da se razvija, da bude snažna, da iz toga stekne više novca da se ulaže u infrastrukturu, u životni standard, u zdravstvo, vojsku, sport, kulturu.

– Јa stvarno mislim da je to naša šansa. I ponavljam, ništa neće biti rađeno dok se ne budu dobile garancije od struke, ne od politike – naveo je Vučević.

Poziv institucijama da budu u istom frontu

U Skupštini Srbije raspravlja se o 60 tačaka dnevnog reda, između ostalog i o Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. Vučević smatra da bi usvajanje tog dokumenta bilo snažna poruka da su, bez obzira ne to kojoj stranci pripadaju, narodni poslanici sabrani kada je o tom pitanju riječ.

– Ovo je odgovor države, kad kažem odgovor – priprema aktivnosti države na sve ono što se dešava i što je neka predikcija šta može da se desi u narodnom periodu. Imamo konstantan napad na Srbe na Kosovu i Metohiji, imamo konstantne pritiske na Srbiju po pitanju KiM, imamo u kontinuitetu pokušaje revizije Dejtonskog sporazuma isključivo nauštrb Republike Srpske i njenih nadležnosti, imamo osporavanje nacionalnih prava našeg naroda u regionu u određenim državama – rekao je Vučević.

Smatra da je to jedan poziv da sve institucije, ustanove i pojedinci, SANU, Matica srpska, crkva budu u jednom frontu, za očuvanje nacionalnog identiteta.

Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je očekivala da tokom skupštinske rasprave proteklih dana bude više riječi o Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, istorijski značajnom dokumentu koji je posvećen miru i stabilnosti, a ne o nekim temama van dnevnog reda.

Osvrćući se na skupštinsku raspravu koja se vodila prethodnih dana, na čijem dnevnom redu je 60 tačaka, a čiji nastavak se očekuje u ponedjeljak, Brnabić je za RTS istakla da je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda najvažnija tema, o kojoj je poslanici trebalo više da diskutuju.

– Taj dokument prije svega govori o svemu onome što mi treba da uradimo za nas, za nas kao srpski narod, a ne protiv nekoga, kako neko to tumači u regionu. To je dokument, takođe, koji se vraća, čini mi se, na nasušnu potrebu koju mi imamo i svi u ovom regionu, da imamo mir i da imamo stabilnost – rekla je Brnabić.

Brnabić je ukazala da je skupštinska rasprava o tom pitanju bila važan trenutak za poslanike da pokažu sabornost u parlamentu.

– Nažalost, mislim da se to neće desiti, da postoje opozicione poslaničke grupe koje su već najavile da neće glasati za ratifikaciju, odnosno za usvajanje ove Deklaracije u Skupštini. Ne čudim se za one poslaničke grupe koje su, rekla bih, lijevo, ali one koje su pronacionalne, koje su na desnoj strani političkog spektra, ili makar tako vole za sebe da kažu, to me čudi i začudilo me, zato što mi se čini da su, nažalost, tražile i samo najmanji dovoljan razlog da kažu mi nećemo ovu Deklaraciju – rekla je Brnabić.

Dodala je da se u parlamentu najviše govorilo o litijumu, a najmanje o važnim tačkama dnevnog reda, a koje se odnose na brigu o građanima i porodici i onim koje se odnose na zaštitu životne sredine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je novinarima u Parizu da Srbija gaji dobre veze sa Francuskom.

– Sutra ćemo otvoriti Srpsku kuću u Parizu, tu ćemo predstavljati svoju zemlju i ekonomiju – naveo je Vučić.

Vučić je najavio da će danas imati kratak susret sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom.

– I očekujem njegovu posjetu Beogradu u narednih 50 dana, najkasnije i vjerujem da bismo tu mogli važne sporazume da postignemo – rekao je Vučić novinarima u Parizu.

Vučić je istakao da je za Srbiju od izuzetnog značaja da gajimo dobre veze i dobre odnose sa Francuskom.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović smatra da je dobro što je razriješena jedna, kako je naveo, evidentna politička kriza koja je postojala u Glavnom gradu, vraćanjem mandata građanima Podgorice.

“Mislim da je to jedan častan i ispravan način razrješenja političke krize koja već dugo traje. Da vas podsjetim da je politička kriza postojala i prije raskola u Pokretu Evropa sad, da već duži vremenski period Glavni grad nije mogao da izabere drugog zamjenika gradonačelnice Podgorice. Došlo je do prekompozicije u skoro svim parlamentarnim subjektima dosadašnje parlamentarne većine i da je prosto vraćanje mandata građanima jedan častan i ispravan izlaz iz ove političke krize, koja je takođe uticala na dobro funkcionisanje i brojnih gradskih službi, a sve nauštrb kvaliteta života građana i građanki u našem Glavnom gradu”, naveo je Milatović, prenosi Tanjug.

Šef crnogorske država, koji je zajedno sa premijerom Milojkom Spajićem ranije osnovao PES, a potom iz njega izašao zbog sporazuma, poručio je da u demokratiji niko ne bi trebalo da se plaši izbora jer plašiti se izbora znači plašiti se suda građana o vašem dosadašnjem radu.

“Ko je radio dobro – biće nagrađen od građana. Ko je radio loše – biće kažnjen od tih istih građana. Građani će u narednom periodu imati jasan izbor. Na jednoj strani nacionalističko-populistički blok oličen u sadašnjoj Vladi, koja je nastala kao rezultat trulih kompromisa i političke trgovine sitnih partijskih interesa, i čiji su akteri u prethodnom periodu pokazali djelovanje suprotno državnim interesima. Takođe, i blok oko i dalje nereformisane Demokratske partije socijalista”, naveo je Milatović i dodao:

“A na drugoj strani će se iskristalisati građanski blok, blok centra, blok pristojne Crne Gore koju podržava najveći broj naših građana”.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić proglašen je nepoželjnom osobom u Hrvatskoj.

Notu Ambasadi Crne Gore u Hrvatskoj uputilo je Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske.

Pored Mandića, nepoželjnima su proglašeni i poslanik i lider DNP Milan Knežević, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Demokratske Aleksa Bečić, saopšteno je iz hrvatskog MVEP.

U obrazloženju stoji da su oni nepoželjni u Hrvatskoj zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odbacilo je krivičnu prijavu koju su četiri opozicione stranke podnijeli protiv predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića zbog sumnje da je isticanjem trobojke u svom kabinetu zloupotrijebio službeni položaj, objavio je Andrija Nikolić, poslanik DPS-a.

Krivičnu prijavu protiv Mandića podnijeli su u februaru a Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokrate (SD), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Demokratska unija Albanaca (DUA).

“Specijalno državno tužilaštvo nas je obavijestilo da je odbacilo krivičnu prijavu koju su klubovi poslanika DPS-a, SD-a, DUA-e i HGI-ja podnijeli protiv Mandića zbog sumnji da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, naveo je Nikolić na društvenoj mreži “Iks”.

On je rekao da se u obrazloženju SDT-a navodi da zastava koju Mandić ističe u kabinetu nije narodna zastava jednog naroda koja je propisana zakonom strane države, već da je riječ o narodnoj zastavi Knjaževine Crne Gore.

“Specijalno državno tužilaštvo obrazlaže da prijavljeni Mandić na taj način nije nanio štetu drugome ili teže povrijedio prava drugog, odnosno da nije izvršio diskriminaciju svih drugih crnogorskih građana koji se ne izjašnjavaju kao Srbi”, naveo je Nikolić.

Iz Skupštine Crne Gore ranije je saopšteno da Mandić u svom kabinetu, pored državne zastave, drži i trobojku koja je državni simbol Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Crne Gore.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je, tokom današnje skupštinske rasprave o Deklaraciji Svesrpskog sabora o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, da pitanje očuvanja nacionalnih i državnih interesa treba da bude prioritet za sve.

Dačić je u Skupštini Srbije ukazao da se na zasjedanju posvećenom Deklaraciji više govori o svemu drugom osim o toj temi, te naveo da opozicija optužuje vlast za nacionalnu izdaju u isto vrijeme dok Srbiju u regionu optužuju da je nosilac velikosrpske politike.

– Pitanje Republike Srpske i Srba koji žive u regionu je mnogo starije, dublje i teže nego što su odnosi među strankama. Lako je govoriti da li ćemo mi uvesti sankcije nekoj zemlji, ali ovde je stvar u tome da li mi volimo Srbiju i šta dobijamo uvođenjem i neuvođenjem sankcija – rekao je Dačić, replicirajući poslanicima opozicije.

On je naglasio da Rusija i Kina štite Srbiju u UN i ukazao da bi politički gledano uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji, koja brani poziciju i interese Srbije u UN, bilo samoubilački potez.

Dačić je istakao da je Deklaracija Svesrpskog sabora veoma značajan dokument i da je, imajući u vidu sve veće izazove, Srbiji i Srbima u cjelini potrebna mnogo veća, jača i čvršća deklaracija za odbranu državnih i nacionalnih interesa, ali i što više glasova za odbranu Srbije.

On je napomenuo da zbog toga nije ispravno i prihvatljivo da se govori o podrugljivo o državama kao što su Esvatini, Sao Tome i Prinsipe i sličnim zemljama koje su bile uz Srbiju i srpski narod prilikom glasanja o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN i pružaju podršku po pitanju Kosova i Metohije.

Na to su ukazali i premijer Srbije Miloš Vučević, ministar kulture Nikola Selaković i potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, koji su, između ostalog, odbacili optužbe dijela opozicije da se Deklaracijom ukida 9. januar kao Dan Republike Srpske.

Vulin je rekao da je Deklaracija Svesrpskog sabora istorijska, jer se nikada nije desilo da dva najviša zakonodavna organa srpskih država donose takav dokument.

On je poručio da niko, pa ni opozicija u Srbiji, ne može da posvađa Srbiju sa Rusijom pričama o navodnom izvozu srpskih granata u Ukrajinu, kao ni sa Kinom i drugim prijateljskim zemljama.

Nakon obraćanja premijera i ministara predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić označila je kraj rada parlamenta za danas i nastavak sjednice zakazala za sutra u 10.00 časova.

Na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine Srbije je 60 tačaka, a prva je Prijedlog odluke o usvajanju Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.

Skupština Crne Gore je većinom glasova potvrdila prijedlog premijera Milojka Spajića o rekonstrukciji 44 Vlade i u toku je polaganje zakletve novoizabranih potpredsjednika crnogorske Vlade i ministara.

Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih su dvojica i ministri.

Kabinet premijera Spajića ubuduće činiće:

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku; Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za spoljne i evropske poslove, Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama; Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionaini razvoj; Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar spoljnih poslova;

Saša Mujović izabran je za ministra energetike; Bojan Božović je ministar pravde; Slaven Radunović izabran je za ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine; Simonida Kordić za ministarku turizma; Maja Vukićević za ministarku saobraćaja; Damjan Ćulafić za ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dragoslav Šćekić za ministra sporta i mladih; Naida Nišić izabrana je za ministarku rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
Filip Radulović izabran je za ministra pomorstva, Mirsad Azemović za ministra dijaspore, Damir Gutić za ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije; Admir Šahmanović za ministra rudarstva, nafte i gasa; Ernad Suljević za ministra regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama i Milutin Butorović za ministra bez portfelja.

Skupština je prihvatila prijedlog Spajića o razrješenju određenih članova vlade koji prelaze na nove dužnosti, ali i onih ministara koji više neće biti u Vladi kao što je ministar pravde Andrej Milović.

Glasanju nisu prisustvovali poslanici DPS-a, SD-a, GP URA, HGI i posebnog kluba poslanika.