Kategorija: Politika

SNSD zatražio formiranje istražne komisije koja bi trebala ispitati stanje u BHRT-u

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Sanja Vulić (SNSD) uputila je prijedlog Zaključka o osnivanju Privremene istražne komisije koja bi trebala utvrditi stanje u Javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine (BHRT).

Prema zaključku o osnivanju Privremene istražne komisije, cilj je utvrditi realno i nepristrasno trenutno stanje u BHRT-u sa zadatkom da se Zastupničkom domu kroz Izvještaj ponude moguća rješenja i prijedlozi za otklanjanje problema i nejasnoća u radu i funkcionisanju, te provođenju zakona u BHRT-u.

U skladu sa poslovnikom, Komisija bi trebala imati osam članova, a na Izvještaju o stanju u BHRT-u trebala bi raditi 70 dana.

Konkretno, Komisija bi trebala ispitati trenutno finansijsko stanje BHRT-a. nacionalnu strukturu zaposlenih, prikazati stručnu spremu urednika, novinara, tehničkog i drugog osoblja kao i njihovo mjesto prebivališta čime bi se trebalo utvrditi da li broj i sastav svih zaposlenih odražava strukturu stanovništva u BiH.

Pored toga, trebala bi utvrditi da li su vjerski praznici ravnomjerno zastupljeni u sadržaju programa kao i datumi važni za narode i entitete u Bosni i Hercegovini.

Komisija će ispitati i saradnju BHRT-a s drugim javnim servisima u državi, a između ostalog ispitat će se i pokušaj prodaje zemljišta ovog javnog servisa koji je aktueliziran u posljednjih nekoliko mjeseci.

Između ostalog, prema zaključku, ispitat će se i da li je osigurana adekvatna zastupljenost jezika i pisma naroda u BiH u programskim sadržajima, a prikazat će se i sve vrste naknada menadžmenta BHRT-a, ali i drugog osoblja uključujući i novinare.

Na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH, ovaj prijedlog SNSD-a nije dobio entitetsku većinu te je upućen na usaglašavanje nakon kojeg će se zastupnici na narednoj sjednici ponovo izjašnjavati o ovom prijedlogu.

Ukoliko prijedlog dobije opću i entitetsku većinu, zaključak kojim bi se formirala Komisija stupit će na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

7 Jula, 2021
Stanivuković o Dodikovim izjavama: Našem narodu ne treba kočijaš, nego državnik kojem je stalo do svog naroda

Našem narodu ne treba kočijaš, nego državnik kome je stalo do interesa svog naroda, a narod će svojim masovnim dolaskom na tribine opozicije u Kozarskoj Dubici reći jasno šta misli o primitivnim izjavama i psovkama koje su upućene od strane predsjednika SNSD-a i srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, kao i o kriminalu koji se dešava, a o kome se ćuti godinama.

Rekao je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
– Naše opredjeljenje je da stvaramo jedno demokratski zrelo društvo, u kom svako ima pravo da odlučuje kojim putem želi da se kreće, a koje narušavaju oni koji godinama svojim pritiscima i ucjenama važe za nedodirljive od strane pravde, sistema i institucija – poručio je on.

Komentarišući izjavu Milorada Dodika da objedini funkciju predsjednika i srpskog člana Predsjedništva, Stanivuković ističe da “čovjek koji je spreman da pogazi Član 69. Ustava Republike Srpske koji kaže da ‘Republiku predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsjednik Republike’ i zagovara ukidanje jedne od najvažnijih funkcija Republike Srpske – funkciju predsjednika, spreman je prodati i svoj narod, samo da bi očuvao svoj porodični imetak”.

7 Jula, 2021
Stevandić o inicijativi Turkovićeve “Ne može samo jedan narod u BiH imati dan žalosti”

Predsjedavajući Kluba Srba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić izjavio je da su u proteklom ratu u BiH procentualno svi narodi skoro jednako stradali, te da ne može samo jedan narod imati dan žalosti.

Stevandić je, reagujući na inicijativu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković da 11. jul bude proglašen danom žalosti u BiH, Srni rekao da u proteklom ratu nije ginuo samo jedan narod, pa da samo on dobije dan žalosti.

On je dodao da je prvo potrebno nekoliko godina obilježavati pogrome i zločine nad Srbima, pe da se tek onda može razgovarati o prijedlogu Turkovićeve.

– Ako su sve suze iste i sve žrtve ravnopravne, a procentualno je svaki narod u BiH jednako postradao, onda se moraju uvažavati žrtve svih naroda u BiH. Mi Srbi se i dalje borimo za ravnopravnost, ne samo Republike Srpske, već i svojih mrtvih – poručio je Stevandić.

Prema njegovim riječima, uz svo uvažavanje i pijetet za grozne zločine u Srebrenici, Srbi ne mogu prihvatiti da srpske žrtve budu neravnopravne.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković uputila je inicijativu predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji da 11. jul bude proglašen danom žalosti u BiH, te istakla da će Ministarstvo na čijem je čelu uputiti instrukciju svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i misijama BiH u svijetu da obilježe 11. juli spuštanjem zastava na pola koplja, te upoznaju zemlje prijema o razlozima za takvo postupanje.

7 Jula, 2021
“Takve stvari je radila i u prošlosti” Bursaćeva poručuje da Turkovićeva razgrađuje BiH

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da ovo što rade predstavnici bošnjačkih stranaka, poput ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković, vodi samo ka razgradnji BiH.

Komentarišući to što je Turkovićeva uputila inicijativu predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji da se 11. juli proglasi danom žalosti u BiH, Bursaćeva je konstatovala da je od Turkovićeve ništa ne iznenađuje.

– Turkovićeva je takve stvari radila u prošlosti. To što Turkovićeva sve više poseže za samovoljnim odlukama djeluje u pravcu disolucije BiH i to je samo još jedan njen korak u razvaljivanju ovih institucija – rekla je Bursaćeva.

Ona je dodala da vjeruje da će se u mreži diplomatsko-konzularnih predstavništava tamo gdje su predstavnici srpskog naroda ambasadori ponašati u skladu sa zvaničnim stavovima institucija BiH.

Bursaćeva je istakla da je dobro poznato da narodi u BiH prema prošlosti imaju različite stavove i da uporno insistiranje na stvarima za koje se unaprijed zna da se o njima ne može postići konsenzus vodi u nekom drugom pravcu od proklamovanih ciljeva u smislu funkcionalne BiH.

– Srpski narod je, nažalost, u svojoj istoriji 20. vijeka imao prestrašne događaje, pretrpio stravične zločine i stvarni istinski genocid, ali smo svjesni da bi nas nametanje nekog svog stava o tim pitanjima odvelo u dodatno nerazumijevanje, pa mi iz tih razloga ne insistiramo na tome – rekla je Bursaćeva.

Ona je istakla da ovo što rade predstavnici bošnjačkih stranaka predstavlja njihovu politiku i da to rade bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali.

– Ovo što rade samo je još jedan neprijatan momenat u funkcionisanju BiH i ništa drugo – smatra Bursaćeva.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković uputila je inicijativu predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji da 11. juli bude proglašen danom žalosti u BiH, te istakla da će Ministarstvo kojem je na čelu uputiti instrukciju svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i misijama BiH u svijetu da obilježe 11. juli spuštanjem zastava na pola koplja, te upoznaju zemlje prijema o razlozima za takvo postupanje.

7 Jula, 2021
Čović odgovorio Izetbegoviću: Od Federacije želite napraviti bošnjački entitet

Šef HDZ-a BiH Dragan Čović danas se zahvalio na pismu predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću. Čović je otkrio da ga pomalo čudi, ali ne iznenađuje, Izetbegovićevo “uporno izbjegavanje provedbe Sporazuma za Mostar”.

U tom sporazumu, podsjetio je Čović, vrlo jasno je naznačen vremenski okvir za njegovu provedbu, kao i nužni sadržaj sporazuma.
“Znakovito je da ste tek sada, nakon posljednjih razgovora s dužnosnicima administracija Evropske unije i SAD-a, iznijeli službeni stav u vezi s izborom u Dom naroda i Predsjedništvo BiH, iako ste naše prijedloge rješenja dobili davno prije. Ti vaši službeni prijedlozi su, moram istaknuti, još nerealniji i udaljeniji od normativne stvarnosti u odnosu na prijedloge koje ste ranije neformalno iznosili u javnosti. Na osobit način, ovaj put ste zasigurno nadmašili sami sebe, jer sve ono što ‘predlažete’, uopće ne nudi rješenja za konkretna i nužna otklanjanja svih oblika diskriminacije i usvajanja nužnosti legitimnog predstavljanja, što je, podsjećam vas, tema naših dugogodišnjih razgovora”, naveo je Dragan Čović.

Izneseni već poznati stavovi

Dodaje da je Izetbegović u svome pismu iznio “samo već od ranije poznate tvrdokorne političke stavove”.

“S vaše strane dosta nestvarno zvuči pozivanje na Aprilski paket i otvaranje pitanja nadležnosti Doma naroda FBiH, koji uopće nije bio predmet djelovanja nijednog od spomenutih sudova, a samim tim ni našeg Mostarskog sporazuma. Donekle razumijem vašu želju, pa i čvrstu političku odlučnost, da od Federacije BiH napravite bošnjački entitet po uzoru na Republiku Srpsku razvlašćivanjem Doma naroda FBiH, koji bi po vašoj želji trebao biti bošnjački, pod krinkom vaše vizije građanskoga. Dakle, ne i hrvatski i srpski i svih ostalih građana Federacije BiH”, stoji u Čovićevoj rekaciji.

Upitao se šta je to nego agenda za podjele, uzurpacija mira, Ustava, međunacionalnih odnosa, potkopavanje evropske perspektive BiH?!

“Ne možete istovremeno naricati nad sudbinom BiH, a u stvarnosti opstruirati pregovore bez nuđenja kredibilnih rješenja, što definitivno nanosi štetu BiH, kao i svim političkim opcijama koje se tako ponašaju. Međutim, neovisno o vašim javnim smislenim i besmislenim taktikama i igrama, želim vas podsjetiti da smo ipak mi oni koji imamo ključ uspjeha ili neuspjeha u svojim rukama i da niko drugi neće, niti može, niti treba rješavati probleme koji su primarno naša obveza”, naveo je lider HDZ-a.

Ovo ističe, kako je rekao, jer ponekad osjeća da Izetbegović toga nije do kraja svjestan ili odbija tu vrstu odgovornosti “zbog slabosti i liderskih problema koje evidentno teško rješava na ukupnoj bošnjačkoj političkoj sceni”.

“Bilo kako bilo, izvjesno je kako nije uputno koristiti ovu šansu za dogovor koju smo dobili, uz veliko povjerenje, potporu i iskren prijateljski odnos administracija EU i SAD-a, za naša osobna ili stranačka pozicioniranja. Znamo svi da je politika umijeće mogućeg, ali i to ima svoje granice kada su ulozi budućnosti naše domovine veliki. Isto tako, ne smijemo se poigravati onim što smo potpisali i preuzeli kao obavezu, kao test naše političke vjerodostojnosti u očima bh. javnosti, naroda i građana, s pitanjima čije rješavanje jamči stabilizaciju BiH, bolje međunacionalne odnose, povjerenje u sistem i institucije, razvoj, investicije i njenu evropsku i euroatlantsku budućnost”, naglasio je Čović.

Ključna godina za promjene

Nastavlja da, onako kako je dogovoreno rješenje za Grad Mostar, koje je tom gradu donijelo dugo očekivanu vlast i nadu u bolje sutra svim njegovim građanima, tako na istovjetan i učinkovit način mogu ispuniti očekivanja naroda i građana koje predstavljaju na nivou BiH, tako što će hrabro, bez preventivnog traženja alibija ili krivaca na bilo kojoj strani, u ovoj neizbornoj godini, “koju osobno takvom prepoznaje kao priliku za konačno arhiviranje ovog prevažnog pitanja za vladavinu prava”, riješiti najbitnije poglavlje evropskog puta BiH.

Još jednom je podsjetio na načela bez kojih je “bespredmetno govoriti o izmjenama Izbornog zakona”. Prema njegovom mišljenju, to su:

jednakopravnost i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, koji su zaglavni kamen funkcioniranja BiH;

ključna ustavna načela koja se moraju ispoštovati kroz izmjene Izbornog zakona, u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH i izaslanika u Dom naroda PSBiH;

tri člana Predsjedništva BiH, kako srpski iz RS, tako i hrvatski i bošnjački iz FBiH, mogu se izabrati direktno i indirektno (uz asimetriju između entiteta), kako smo predložili u našem prijedlogu, koji smo dostavili Vama, kao i predstavnicima administracija EU i SAD-a uz mogućnost kandidiranja svakog građanina bez obzira na nacionalnu pripadnost;

direktan izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva iz FBiH neminovno podrazumijeva dvije izborne jedinice u FBiH, s jasnim većinama hrvatskog i bošnjačkog naroda (bilo fiksne ili virtualne);

Dom naroda PS BiH i Dom naroda Parlamenta FBiH ima jasne ustavne nadležnosti i one se ne mogu mijenjati ograničenim ustavnim promjenama;

Dom naroda PS BiH zadržava isti broj izaslanika kao što imamo sada uz mogućnost kandidiranja i drugim građanima unutar klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda;

17 predstavnika Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH trebaju odražavati legitimnu volju hrvatskog naroda u BiH (FBiH), kao što i drugi narodni klubovi trebaju održavati narodnu legitimnu volju;

O vitalnom nacionalnom interesu odlučuje se nadpolovičnom voljom svakog kluba konstitutivnih naroda u Domu naroda.

“Dakle, HDZ BiH i sve stranke okupljene oko krovne organizacije Hrvatskog narodnog sabora stoje čvrsto na ovim načelima čija primjena omogućava otklon svih vidova diskriminacije prepoznate kroz odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na izborno zakonodavstvo. Zajedničke ciljeve, ako ih prepoznate kao takve, možemo polučiti samo ako odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH pristupimo s istovjetnom odgovornošću, pažnjom i energijom te ih promatramo kao specifična, ali mjerljiva, tehnički i politički rješiva pitanja”, rekao je Čović u pismu.

Osigurati napredak zajedničke domovine

Doda je da je, dakle, veoma važno “da se složimo o temeljnoj premisi da se odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH međusobno ne isključuju, odnosno da se njihovom provedbom štite principi nedominacije i jednakopravnosti u smislu poštovanja demokratskog prava svakog od konstitutivnih naroda na izbor političkih predstavnika, a istovremeno poštuje biračko pravo svakog pojedinca u BiH neovisno o identitetu, tj. pripadnosti određenom kolektivitetu”.

Tvrdi da Izetbegovićevo “ustrajavanje na nepriznavanju i odbacivanju načela konstitutivnosti i legitimnog demokratskog predstavljanja politički je stav izravno proturječan činjenici” da participira u razgovorima koji imaju za cilj pronalazak rješenja za njihovu operacionalizaciju.

“Dopustite mi još jednom podsjetiti Vas i na nedavno pismo i riječi glavnog tajnika SAD-a gospodina Blinkena u kojem je jasno naznačeno da ustavne reforme ni u kojem slučaju ne podrazumijevaju stvaranje Dejtona 2, već isključivo ograničene izmjene Ustava u kontekstu impelementiranja presuda domaćih i inozemnih sudova radi konačnog otklanjanja dugo prisutne diskriminicije u našem. bh. društvu. Na kraju, čvrsto vjerujem kako je vrijeme da svi praktično demonstriramo svoju demokratsku zrelost i inicijativu za zajedničko djelovanje te u konačnici implementiramo potpisani Sporazum, čime će se osigurati daljnji napredak naše zajedničke domovine Bosne i Hercegovine na dobrobit svih njezinih konstitutivnih naroda i svih ostalih građana”, zaključio je Čović.

7 Jula, 2021
“Djeca, snahe i rodbina funkcionera pod policijskom zaštitom” Mektić zatražio izmjenu Odluke Savjeta ministara o štićenim osobama

Poslanik SDS u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Dragan Mektić, zatražio je danas da se izmjeni Odluka Savjeta ministara o štićenim osobama, navodeći da se trenutno ne zna ko se sve štiti i iz kojeg razloga

Mektić je na današnjoj sjednici PD PSBiH rekao da po njegovim saznanjima Direkcija za korodinaciju policijskih tijela štiti i osobe koje nemaju pravo na to.

On dodaje da je uputio poslaničko pitanje Direkciji tražeći da mu se odgovori po čijoj procjeni i na osnovu kojih argumenata, činjenica i saznanja je glavnoj tužiteljici BiH bezbjednost ugrožena do te mjere da je trenutno obezbjeđuje čak 18 policijskih službenika.

– I nije to jedini problem. Direkcija obezbjeđuje i njenog sina koji ima preko 40 godina. Pored toga, njen sin čak koristi i službeno vozilo Direkcije kako u zemlji tako i kada putuje van BiH. Mnoštvo je osoba koje se štite, a koje nemaju pravo na to. Imamo primjere da policija prati autobuse koji idu na ekskuruziju van BiH, a u kojima se nalaze djeca pojedinih funkcionera. Ko je to odobrio – upitao je Mektić.

On dodaje da se ovome mora stati u kraj i da je stoga neophodno promijeniti Odluku o štićenim osobama kako bi se tačno znalo koga policija štiti i po kojem osnovu.

Iako je Mektić tražio da mu Direkcija dostavi za svaku štićenu ličnost poimenično broj policajaca koji im je dodjeljen kao obezbjeđenje, odgovor nije dobio.

Umjesto toga iz Direkcije su mu citirali Odluku o štićenim osobama navodeći da se štiti predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Savjeta ministara BiH i ministri, kao i predsjedavajući i zamjenik oba doma Parlamentarne skupštine BiH, te predsjednik Suda BiH i glavna Tužiteljica BiH.

– Činjenica je da danas imate deset puta više onih koji se štite od ovih koji po navedenoj Odluci imaju pravo na to. Po toj logici mogu i svi poslanici ovdje da dobiju zaštitu Direkcije i službeno vozilo. Smatram da ni svi ministri ne trebaju da imaju obezbjeđenje, a to sam predlagao i dok sam bio ministar bezbjednosti BiH. Putuje se po inostranstvima, čuvaju se djeca, snahe, rodbina. Čuva se sin od glavne tužiteljice. Pa gdje to ima?- pita Mektić.

7 Jula, 2021
Palmer poručuje: Nadam se da će Šmit biti posljednji visoki predstavnik u BiH

Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan i Evropu Metju Palmer izjavio je da je proces izbora Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH uspješno završen i da se nada da će njemački diplomata biti posljednji na toj funkciji.

Uveoma opširnom intervjuu za Nezavisne novine i sarajevsko Oslobođenje, Palmer kaže da se SAD raduju dolasku Šmita u Sarajevo i da će sa njim blisko i kvalitetno raditi i sarađivati.

– Nadamo se da će Šmit biti posljednji visoki predstavnik u BiH, a ono što je potrebno da se to desi je da standardi i uslovi iz agende 5+2 budu ispunjeni – naveo je Palmer.

Na pitanje kakav je i koliko interes SAD za Zapadni Balkan, Palmer kaže da je Amerika angažovana konzistentno na ovom prostoru vć tri decenije.

– Mi smo posvećeni partnerstvu sa zemljama Zapadnog Balkana. Nastavljamo i posvećeni smo podršci ovoj regiji i njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama – naveo je.

Dodao je da američki predsjednik Džozef Bajden “zaista ima dugu istoriju povezanosti s ovim regionom i Zapadnim Balkanom”, i jako mu je, kaže, stalo do toga.

– Naša vizija je jasna tokom godina i siguran sam da će administracija predsjednika Bajdena i dalje biti posvećena i biti blizak partner zemljama zapadnog Balkana dok idu evroatlantskim putem – kazao je Palmer.

Upitan šta su mu rekli članovi Predsjedništva BiH prilikom susreta, Palmer je diplomatski izbjegao odgovor i rekao ono što je on njima rekao.

7 Jula, 2021
Reljić isključen iz SNSD-a, odbornicima 48 sati da razmisle o povratku

Radenko Reljić, načelnik opštine Kozarska Dubica isključen je iz SNSD-a, odluka je donesena jednoglasno na sastanku proširenog opštinskog odbora.

Pet odbornika koji su napustili ovu stranku dobilo je rok od dva dana da razmisli o povratku u partiju.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je istakao da SNSD u Kozarskoj Dubici ponovo ima skupštinsku većinu, nakon što su se u stranku vratila dva odbornika u Skupštini opštine Senada Zlokapa i Suzana Babić.

“Ovim odbornicima koji su napustili partiju dali smo mogućnost 48 sati da se vrate u partiju, ako to urade smatraćemo da nisu nikada ni otišli, ako to ne učine biće potvrđena odluka o njihovom isključenju”, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, prenosi “Alternativna televizija”.

Za novog predsjednika privremenog dubičkog odbora SNSD-a izabrana je Rankica Marelj, dugogodišnji predsjednik Upravnog odbora “Mlijekoprodukta” u Kozarskoj Dubici.

Podsjećamo, pet odbornika u Skupštini opštine Kozarska Dubica napustilo je Klub odbornika SNSD-a prošle sedmice.

Iz SNSD-a su istupili Vlado Kaurin, Ljubinko Reljić, Siniša Zlokapa, Senada Zlokapa i Suzana Babić, koji će u narednom periodu biti nezavisni odbornici u lokalnoj skupštini.

7 Jula, 2021
Cvijanović: U PDP-u pričaju o ukidanju funkcija RS, a na svaki način ih zaobilaze

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da se plaši da ni Jelena Trivić ni Branislav Borenović nisu razumijeli poentu prijedloga lidera SNSD-a Milorada Dodika da predsjednik Republike Srpske ujedno bude i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske čime bi se osnažila reprezentativnost Srpske, ali da to nije ni prvi, a vjerovatno ni posljednji put.

“Sa aspekta Republike Srpske, kada bi predsjednik Republike obavljao i funkciju člana Predsjedništva BiH, to bi značilo direktno učešće predsjednika Srpske u kreiranju spoljne politike, i apsolutnu koordinaciju i vezu republičkog nivoa sa nivoom zajedničkih organa, upravo u svim onim oblastima u kojima se i diže najveća galama”, pojasnila je predsjednik Srpske upitana da prokomentariše kritike Borenovića i Trivićeve na ovu inicijativu lidera SNSD-a.

Cvijanovićeva je istakla da se stalno problematizuje priča o predstavljanju na spoljnom planu, o saradnji sa NATO i sličnim temama.

Ona je navela da ne vjeruje da će se desiti ustavne promjene, uključujući i ovu.

“Zvuči nevjerovatno da ljudi u PDP-u pričaju o navodnom ukidanju funkcija Republike Srpske, kad su SDS i PDP, djelujući u Savjetu ministara u prethodnom mandatu, na svaki način zaobilazili institucije Srpske, a srpske pozicije velikodušno dodjeljivali predstavnicima drugih naroda, kao što je to bio slučaj, primjera radi, u Ministarstvu inostranih poslova”, konstatovala je Cvijanovićeva.

6 Jula, 2021
Tegeltija: Sedam razloga za jednu funkciju predsjednika i srpskog člana Predsjedništva

Sedam je razloga zašto bi bilo dobro objediniti funkcije predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, a takvim modelom bi se ojačala pozicija Srpske u BiH i prema spoljnom svijetu, izjavio je Srni savjetnik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milan Tegeltija.

Tegeltija je rekao da bi se kandidat kao i do sada birao direktnim izborom predsjednika koji bi u ovom slučaju predstavljao Republiku Srpsku u Predsjedništvu BiH.

“Ostvarila bi se ustavna uloga predsjednika Republike Srpske koja se zove predstavljanje Republike Srpske”, istakao je Tegeltija objašnjavajući prvi razlog.

Kao drugi je naveo da “nije logično ni konzistentno da Republiku Srpsku po njenom Ustavu predstavlja predsjednik, a u Predsjedništvu BiH druga osoba koja je član Predsjedništva BiH”.

“Član Predsjedništva BiH dekapacitira predsjednika Republike Srpske u funkciji predstavljanja Republike Srpske”, istakao je Tegeltija.

Prema tome, pojasnio je, kapacitiranjem predsjednika Republike Srpske funkcijom predstavljanja u Predsjedništvu BiH u cjelosti se ispunjava Ustavna uloga predsjednika.

On je dodao da je prenosom oružanih snaga na nivo BiH takođe dekapacitirana uloga predsjednika kao vrhovnog komadanta oružanih snaga Republike Srpske koju ima po Ustavu.

“Kako oružane snage BiH imaju tri komponente od kojih je jedna srpska, to bi značilo i vraćanje nadležnosti predsjednika Republike Srpske nad svim oružanom snagama Srpske, bilo da se radi o policiji bilo o srpskoj komponenti Oružanih snaga BiH”, objasnio je Tegeltija.

Kako je rekao, jedinstvo i autentičnost politike Republike Srpske u BiH oličavao bi predsjednik Republike Srpske koji i po Ustavu ostvaruje funkciju jedinstva vlasti.

“Pošto se ne bi mijenjao način opoziva predsjednika predviđen Ustavom, ostvarila bi se ustavna kontrola člana Predsjedništva kroz ustavni kontrolu koja već postoji za predsjednika Republike Srpske predviđena njenim Ustavom”, naveo je Tegeltija.

Sedmi razlog je predstavljanje u spoljnoj politici Republike Srpske koju predsjednik mora da ima po Ustavu Srpske, te bi njegovim ulaskom u Predsjedništvo BiH bilo moguće ostvarivanje predstavljanja Republike u spoljnoj politici kroz funckciju predsjednika.

“Ovo su samo neki od direktnih argumenata zašto bi bilo dobro primijeniti model po kojem bi predsjednik Republike Srpske, izabran na neposrednim izborima, predstavljao Srpsku u Predsjedništvu BIH”, rekao je Tegeltija.

Dualizam vlasti i predstavljanja na nivou Republike Srpske i BiH, smatra da ne doprinosi državotvornosti Republike Srpske.

“Što manje direktno izabranih funkcija od građana Republike Srpske na nivou BiH je dobro za Srpsku, što više predstavljačkih funkcija iz Republike na nivou BiH jača konfederalni koncept i kapacitet Republike Srpske”, istakao je Tegeltija.

On je dodao da ovakvim modelom predsjednik Republike Srpske ne bi izgubio bukvalno ništa od svoje važnosti i kapaciteta predviđenih Ustavom Srpske , već bi njegova funkcije bila ojačana, a sa njom i pozicija Republike u BiH i prema spoljnom svijetu.

MILAN TEGELTIJA

6 Jula, 2021