VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Lider SDA o slanju ruskih trupa u BiH: Nadam se da nas Dodik neće uvesti u sljedeći turnus nesreće

    Lider SDA o slanju ruskih trupa u BiH: Nadam se da nas Dodik neće uvesti u sljedeći turnus nesreće

    Bakir Izetbegović (SDA) danas je prokomentarisao pisanje ruskog lista “Strana” u kojem se spominje i mogućnost slanja ruskih vojnih snaga u BiH kao pomoć Miloradu Dodiku.

    Izetbegović je danas rekao kako se nada da se neće ići u tom smjeru i da Milorad Dodik neće uvesti BiH u sljedeći turnus nesreće.
    “Efekti te njegove politike se mogu mjeriti u milijardama i milijardama štete koju je nanio, u stotinama hiljadama ljudi koji su napustili ovu zemlju… Još nam samo trebaju vojske u BiH, da Rusi dođu na jedan takav način. Mogu doći u sklopu EUFOR-a, u sklopu onoga što bude odoboreno u Predsjedništvu BiH. Ništa mimo toga se neće desiti”, izjavio je.


    List Pravda spominje opciju ruske pomoći Republici Srpskoj pa se podsjeća na to da Rusija u BiH može poslati i zračne snage, kako su to uradile i sredinom devedesetih, u svojstvu međunarodnog mirovnog kontingenta. Te vojne snage su 1999. prebačene u Prištinu.

  • Radončić “promjenio ploču”: HDZ je glasanjem protiv Inzkovog zakona zabio Bošnjacima nož u leđa

    Radončić “promjenio ploču”: HDZ je glasanjem protiv Inzkovog zakona zabio Bošnjacima nož u leđa

    Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić rekao je danas, nakon sastanka sa s američkim izaslanikom za izbornu reformu Matthewom Palmerom i predstavnicom Evropske unije Angelinom Eichhorst, da su naporno radili i postigli dogovor da se postigne standard izbora.

    Osvrnuo se na svoje jučerašnje izjave u kojima je pokušao opravdati predsjednika HDZ-a Dragana Čovića prilikom glasanja delegata HDZ-a u Domu naroda PSBiH da se “sruši” Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida.
    “SBB ne pomaže HDZ-u nego opoziciji. Naš je stav da pomognemo opoziciji. Način njihovog glasanja (HDZ-ovog) u Domu naroda ne služi na čast pojedincima iz HDZ-a jer za nas Bošnjake je to ‘nož u leđa'”, kazao je Radončić.

    Dodao je da smatra da će HDZ, kao stranka koja se zalaže za evropske standarde, u drugom krugu glasanja odbiti da podržava separatističku politiku Dodika u rušenju Zakona o zabrani negiranja genocida.

    “Mislim da će oni sami glasati protiv toga. U najgorem slučaju mi imamo zaštitni mehanizam, to je Predstavnički dom gdje mi Bošnjaci i drugi iz Federacije nećemo dozvoliti da neko devastira ovaj zakon”, zaključio je Radončić.

    Kada su u pitanju pregvori o izmjeni izbornog zakona Radončić je rekao da će sutra eksperti nastaviti razgovore.

    “Ići ćemo korak po korak. Problema je previše mnogo je nagomilanih stvari i niko sebi ne smije dozvoliti neuspjeh. Uspjeli smo da dobijemo veći standard izbora i to je uspjeh”, zaključuje on.

  • „Loše ćemo proći“ Šarović upozorio da se o Srpskoj dva dana razgovaralo na samitu NATO, a gleda nas i nova njemačka Vlada

    „Loše ćemo proći“ Šarović upozorio da se o Srpskoj dva dana razgovaralo na samitu NATO, a gleda nas i nova njemačka Vlada

    Internacionalizacija krize u BiH sa fokusom na Republiku Srpsku neće nam donijeti ništa dobro.Naprotiv, postajemo sve više crna tačka koja se zaobilazi i mjesto gdje ne treba investirati i ulagati novac, što će se snažno i dugoročno negativno odraziti na ekonomiju zemlje, poručio je Mirko Šarović, predsjednik SDS.

    O Republici Srpskoj se dva dana razgovara na samitu NATO u Rigi, predmet smo pažnje nove njemačke Vlade uz već značajno i vidljivo prisustvo predstavnika američke administracije. Ako je nečija strategija da aktuelne teme i rastuću krizu guramo u pravcu međunarodnog arbitriranja, loše ćemo proći i loša je to strategija po Republiku Srpsku – poručio je Šarović.

    On je dodao da je Republika Srpska, na žalost, postala globalni slučaj i to je najgori mogući scenario koji nam se mogao desiti u rastućoj krizi u zemlji.

    – Sve legitimne zahtjeve Republike Srpske, a ima ih mnogo, uključujući i Inckovu odluku, odluke Ustavnog suda BiH i druge, trebamo usmjeriti kroz institucije i dati im puni legitimitet. A za početak smatram ključnim i nužnim za bilo kakav uspjeh da jedan čovjek prestane da govori i djeluje u ime svih institucija, i u ime Narodne skupštine, u ime Vlade RS i predsjednika RS, svih poslanika i ministara u zajedničkim institucijama i u konačnom da govori sam u ime cijele Republike Srpske jer nam takvim ponašanjem nanosi samo štetu – zaključio je Šarović.

  • Govedarica poručio: HDZ godinama koristio Dodika kao agenta hrvatskih interesa

    Govedarica poručio: HDZ godinama koristio Dodika kao agenta hrvatskih interesa

    Onog momenta kada se HDZ i SDA dogovore oko Izbornog zakona u pogledu onih otvorenih pitanja koja definišu hrvatsko nacionalno pitanje, tog momenta se završavaju harmonični odnosi na relaciji SNSD-HDZ, istakao je član Predsjedništva SDS, Vukota Govedarica, podsjećajući da su, ne tako davno, iz SNSD ponosno promovisali Dragana Čovića srpskim članom Predsjedništva jer im po volji nije bio Mladen Ivanić.

    Istakao je da smo svjedoci izrazito dobrih odnosa u posljednjoj deceniji između SNSD i HDZ, odnosno ličnih odnosa Dodika i Čovića.

    – Dodik i SNSD su bili promoteri HDZ interesa u Bosni i Hercegovini. Kada se prisjetimo šta je sve Dodik uradio za hrvatske interese, od predaje Jasenovačke građe do Pelješačkog mosta, onda tu i ne treba tražiti neke posebne odgovore. Nažalost, sa njegovom retrogradnom politikom, on će izaći svakome u susret, osim Srbima – poručio je Govedarica.

    Sada će po svemu sudeći, kaže Govedarica, a to se, dodaje, može vidjeti i po Izetbegoviću i po Čoviću, Hrvati i Bošnjaci riješiti svoja otvorena pitanja koja prave disharmoniju u njihovim odnosima.

    – Ne treba puno pameti da bismo shvatili da su Dragan Čović i HDZ cijelo vrijeme gledali na Dodika i SNSD kao na najobičniju upotrebnu vrijednost kako bi riješili svoj problem, naravno, znajući da problem Vašingtonskog sporazuma ne mogu rješavati Srbi sa Hrvatima već isključivo Bošnjaci – naglasio je Govedarica.

    Dodaje da ostaje samo da se vidi da li će HDZ i SDA u paketu usaglasiti i izmjene Izbornog zakona koji će zaustaviti izborne prevare i političko razbojništvo koje gledamo u par izbornih ciklusa unazad.

    -U svakom slučaju, maratonci trče svoj poslednji krug i u Republici Srpskoj i u Fedaraciji BiH. Lagano se nazire ko će od maratonaca okončati trku sa aplauzima, a ko sa zvižducima – zaključio je Govedarica.

  • Izetbegović nakon sastanka u zgradi Delegacije EU u Sarajevu “Nema pomaka u pregovorima o izmjeni Izbornog zakona BiH”

    Izetbegović nakon sastanka u zgradi Delegacije EU u Sarajevu “Nema pomaka u pregovorima o izmjeni Izbornog zakona BiH”

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da nema pomaka u pregovorima o izmjeni izbornog zakonodavstva BiH.

    Nakon razgovora sa delegacijom HDZ-a BiH i međunarodnim posrednicima u zgradi Delegacije EU u Sarajevu, Izetbegović je rekao da nema nikakvog pomaka, te da nema potrebe da priča uprazno.

    SDA i HDZ BiH održali su danas novi krug razgovora sa specijalnim američkim izaslanikom za izbornu reformu u BiH Metjuom Palmerom i direktorom pri evropskoj službi za spoljne poslove Angelinom Ajhorst.

    U zgradi Delegacije EU ostao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

  • Dodik: Nisam protiv Ustava već onoga što je nametnuto sa strane

    Dodik: Nisam protiv Ustava već onoga što je nametnuto sa strane

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da BiH može opstati ako se vrati na Dejtonski sporazum iz 1995. godine, te da on nije protiv Ustava, nego protiv onoga što je nametnuto sa strane.

    “Punih 26 godina intervencionizam međunarodne zajednice, vršen preko visokog predstavnika i troje stranih sudija Ustavnog suda BiH, rušio je Ustav stvaranjem nelegalnog sistema”, naveo je Dodik za italijanski list “La Republika”.

    On je naglasio da ti ljudi ništa dobro nisu donijeli BiH. “Mi smo i dalje najnerazvijeniji dio Evrope. Da li je došlo do pomirenja različitih zajednica? Nije. Jesmo li ušli u EU? Nismo. Vrijeme je da promijenimo pristup. To ne možemo dozvoliti, stranci koji nisu izabrani u BiH su ti koji za nas donose zakone”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je naglasio da dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko osporava zato što visoki predstavnik nema imao pravo da nameće zakon, bez obzira na sadržaj.

    Što se tiče konkretno ovog amnadmana koji se odnosi na dešavanja u Srebrenici, Dodik je naglasio da se može reći da je u Srebrenici bilo zločina, što osuđuje, ali ne može se reći da su ga počinili Srbi kao narod, već pojedinci.

    Na pitanje da li će Narodna skupština odobriti rekonstituisanje vojske Republike Srpske, Dodik je pojasnio da Srpska može da ima svoju vojsku i to stoji u Ustavu.

    “Ne tražimo ništa novo. Uostalom, čemu služi zajednička vojska u kojoj se zajedno bore Srbi, Hrvati i muslimani? Ako nas Srbija napadne, govorim hipotetički, da li mislite da bi srpski vojnici ostali lojalni Oružanim snagama BiH? Isto važi i za Hrvate”, naglasio je Dodik.

    Komentarišući navode Kristijana Šmita u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN da je rizik od novog sukoba u BiH stvaran, Dodik je odgovorio da on laže.

    “Šmit je došao ovdje, uzeo izvještaj koji su napisali muslimani i potpisao ga. Može on da govori šta hoće, ja ga smatram samo građaninom jer njegovo imenovanje nisu podržali svi potpisnici Dejtonskog sporazuma. BiH nema visokog predstavnika, što je dobra vijest. Mi smo posljednja kolonija u Evropi, ali počinjemo da se oslobađamo”, istakao je Dodik.

    Upitan da li se plaši prijetnji Brisela o mogućem uvođenju sankcija, Dodik je rekao da nije izabran da bude kukavica i upitao u kom dijelu bi njegova politika mogla da se okarakteriše destabilizujućom.

    Govoreći o odnosu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Dodik je rekao da ne ide u Rusiju da se nekome moli i da je razlika između Putina i zapadnih lidera u tome što ga on sluša.

    “Putin nikada nije tražio od mene da uradim ili ne uradim nešto, zato ga poštujem. Za razliku od njega, političari Zapad, čak i najniži po činu, pojavljuju se u mojoj kancelariji sa željom da mi nametnu neke stvari. Putin nije kalkulant, niti špekulant”, istakao je Dodik.

    Na pitanje kako je postao čovjek Moskve, a do prije deceniju je smatran referentnom tačkom SAD, Dodik je odgovorio da su se razdvojili ali ne njegovom voljom.

    “Ja sam i dalje osoba koja vjeruje u demokratske principe i slobodno tržište. Poštujem tradicionalne identitete. Ali nisam se promijenio. Jednog dana su mi došli Amerikanci i rekli: ‘to i to moraš da promijeniš’. Nisam mogao da prihvatim. Onaj koji istinski brani Dejtonski sporazum je Milorad Dodik”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

  • Jedni žele da se zakoni donose u parlamentu, a drugi u OHR: Političari i dalje lome koplja oko sporne Inckove odluke

    Jedni žele da se zakoni donose u parlamentu, a drugi u OHR: Političari i dalje lome koplja oko sporne Inckove odluke

    Blokada institucija na nivou BiH ulazi u peti mjesec, a političari iz Republike Srpske ostaju pri ranijem stavu da će ona trajati sve dok se ne povuče sporna Inckova odluka koja se tiče dopune Krivičnog zakona BiH vezano za zabranu negiranje genocida i ratnih zločina.

    Srpski političari od ranije upozoravaju da se kriza nastala nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH može riješiti na dva načina ili da OHR promijeni svoju odluku o nametanju ili da se predstavnici naroda sami dogovore o prihvatljivom tekstu zakona, ali da se prethodno „Inckova odluka“ stavi van snage.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović ovih dana je ponovio da je neophodno da se sporna Inckova odluka stavi van snage, kako bi se pokrenula inicijativa da se kroz razgovor i dogovor relevantnih domaćih političkih struktura donese Krivični zakon kroz Ustavom propisanu proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – Povlačenje iz primjene sporne Inckove odluke bi podrazumijevalo otpočinjanje unutrašnjih dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji bi bio prihvatljiv za sve parlamentarne političke subjekte, a time bi se mogli steći uslovi da se rad zajedničkih institucija BiH vrati u normalne tokove – istakao je Borenović.

    Njegovo mišljenje dijele i drugi srpski političari koji su do sada u više navrata predlagali isto.

    S druge strane, za većinu bošnjačkih političara, tako nešto je neprihvatljivo. Umjesto stavljanja van snage Inckove odluke, većina predlaže da se zakon prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan, što je za srpske političare neprihvatljivo.

    Da li je moguće očekivati da dođe do dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da se “Inckov zakon” stavi van snage?

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać za Srpskainfo ističe da je skeptična po pitanju bilo kakvog dogovora.

    – Posljednji zakon je samo kap u već dosta prepunoj čaši. Smatramo da je ključni problem u ovoj priči sama činjenica da je nekome palo na pamet da donese zakon mimo institucija, čiji je to zadatak. Drugi problem je taj što dio političke javnosti i aktera u BiH prihvataju takvu praksu. Postavlja se pitanje čemu uopšte parlamenti, ako je moguće da neki stranac dođe u zemlju i nametne zakon, a onda i da neko tako nešto prihvati – ističe Bursaćeva.

    Ona dodaje da je nametanje zakona ključni problem u cijeloj priči, dok je sam sadržaj zakona za srpske političare sekundaran.

    Bursaćeva ističe da je neprihvatljiv prijedlog bošnjačkih političara da se zakon, koji je nametnuo Incko, prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan.

    – Ako prihvatate da razgovarate o tome, dakle prihvatili ste da to postoji. Drugim riječima prihvatate da se takva praksa nastavi i ubuduće. To je ključni problem i političke i suštinske prirode – kaže Bursaćeva.

    Da bi se „Inckov zakon“ trebao staviti van snage i otvoriti dijalog unutar Parlamentarne skupštine BiH oko izmjena Krivičnog zakona, slaže se i poslanik HDZ u Predstavničkom domu PS BiH, Predrag Kožul, koji kaže da je protiv bilo kakvih nametanja.

    On ističe da dogovore i zakone treba prepustiti domaćim političarima.

    – Parlament je jedino mjesto gdje se trebaju donositi zakonska rješenja u ovoj državi, kao i u svim drugim državama. To je naš stav oko svih zakonskih rješenja, ne samo oko ovoga. Nije ovo prvi nametnuti zakon. Međutim, treba imati u vidu da je svaki nametnuti zakon doneo probleme u funkcionisanju ove države – naglašava Kožul.

    Za razliku od njega, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika DF u Predstavničkom domu PS BiH, Zlatan Begić ne dijeli takvo mišljenje.

    On kaže da je „sramota“ takav uslov uopšte postavljati kako bi se odblokirao rad institucija BiH.

    – Riječ je o presuđenom genocidu i presuđenim ratnim zločinima. Ako nama treba u 21 vijeku da se bilo ko u ovoj državi protivi zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, onda to dovoljno govori o dnu koje je ovo društvo dotaklo. Nije se uopšte smjelo doći u poziciju da neko negira genocid i ratne zločine – kaže Begić.

    On ističe da se ne slaže sa povlačenjem Inckovog zakona jer su „političari u BiH dokazali da nisu zreli da tako nešto sami izglasaju“.

    Prošlo je, kaže Begić, 26 godina od rata i ako za to vrijeme nisu mogli doneti takav jedan zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, neće moći to učiniti ni u buduće.

    Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH, Damir Arnaut kratko je poručio da Inckovu odluku može izmjeniti samo novi visoki predstavnik, Kristijan Šmit.

    – Čuo sam da u nekim ambasadama postoji ideja da Šmit nametne odgodu primjene Inckove odluke kako bi dao vremena domaćim snagama da usaglase neki tekst, ali ne znam detalje. Ako bi se to desilo, to bi se svakako moglo riješiti jedino unutar institucija BiH – istakao je Arnaut, ne otkrivajući druge detalje.

  • Šarović poručio da se Dodik krije iza Republike Srpske i naroda

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, poručio je danas da izjava člana Predsjedništva, Milorada Dodika, za britanski Gardijan da će se u slučaju sankcija Zapada okrenuti Rusiji i Кini, govori o njegovoj potpunoj političkoj dezorijentisanosti.

    Nikada nijedan funkcioner SDS koji je bio pod sankcijama, a koje sam i lično podnio, nije ispred sebe stavljao interes Republike Srpske i svog naroda, bez obzira koliko su te sankcije bile nepravedne i neprimjerene. Svi smo mi te sankcije podnosili dostojanstveno, za razliku od Dodika koji se poistovjećuje sa Republikom Srpskom i njenu sudbinu vezuje za svoju – istakao je Šarović.

    U saopštenju iz SDS se navodi da Dodikova politika, očigledno nije rezultat nikakvog političkog ubjeđenja ili realne procjene opšteg interesa naroda, nego isključivo politika revanšizma i lične pozicije za koju je spreman da sve žrtvuje.

    Šarović posebno istače činjenicu da “u ovom momentu niko od velikih sila i garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma ne dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum i poziciju Republike Srpske”.

    – Iako mi u SDS cijenimo da će tih pokušaja biti i da na njih treba dati dobar i pametan odgovor. Ovo što Dodik radi nije dobar odgovor i realan nacionalni interes. Rješenje nije u konfrontaciji ni sa SAD ni sa Evropskom unijom, u šta nas on uvodi, rizikujući da Srbi i Republika Srpska postanu politički slučaj za velike sile kojim će se oni baviti na ovaj ili onaj način. Nama je potrebna politika izbalansiranih odnosa i sa Istokom i sa Zapadom, a prije svega garanata potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma – rekao je Šarović.

  • Borenović: Uvijek ćemo imati jedinstvo i zajednički stav na nametnute zakone

    Borenović: Uvijek ćemo imati jedinstvo i zajednički stav na nametnute zakone

    Uvijek ćemo imati jedinstvo i zajednički stav na nametnute zakone visokog predstavnika i međunarodne zajednice, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a gostujući u našem Јutarnjem programu.
    Branislav Borenović – Foto: RTRS

    Dotakao se i posebne sjednice Parlamenta Srpske o vraćanju brojnih nadležnosti Srpske.

    • Posebna sjednica NSRS još uvijek nema datuma. Mislim da se prvo trebalo riješiti pitanje Inckovog nametnutog zakona. PDP će kao i uvijek dati svoj jasan stav – rekao je Borenović.
  • Ništa od zakona o državnoj imovini: Poslanička inicijativa u PS BiH osuđena na propast

    Ništa od zakona o državnoj imovini: Poslanička inicijativa u PS BiH osuđena na propast

    Nalaže se Savjetu ministara BiH da u roku od 30 dana u zakonodavnu proceduru dostavi zakon o državnoj imovini.

    Tako glasi poslanička inicijativa koju su za iduću sjednicu Predstavničkog doma BiH, koja je zakazana za 14. decembar, predložile narodne poslanice iz Kluba Naša stranka Nezavisni blok, Aida Baručija i Mirjana Marinković Lepić.

    Kako kažu, u cilju rješavanja statusa državne imovine i njenog stavljanja u funkciju u interesu BiH i njenih građana, neophodno je da Savjet ministara, u saradnji s nadležnim institucijama, predloži propise koji će konačno urediti status državne imovine.

    – Ovo je posebno značajno jer veći broj institucija BiH unajmljuje poslovne prostore za obavljanje svojih nadležnosti te se u tu svrhu izdvajaju velika sredstva uprkos činjenici da postoji imovina koja nije u funkciji i vremenom propada, a mogla bi se korisno upotrijebiti za sve nivoe vlasti. Značajan problem takođe predstavlja nemogućnost adekvatne zaštite i povrata imovine BiH u bivšim jugoslovenskim republikama i pored toga što je zaključen Sporazum o pitanjima sukcesije – navode u obrazloženju.

    Osjetljiv politički trenutak
    Ova inicijativa dolazi u veoma osjetljivom političkom trenutku i tiče se upravo teme koja je jedan od razloga za aktuelnu političku krizu u BiH. Naime, Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim dijelove Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, uz obrazloženje da se ta materija može uređivati samo na nivou BiH, što je za Banjaluku neprihvatljivo.

    U međuvremenu, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, najavio je da će RS staviti van snage Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, koji je nametnuo nekadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, i da će državnu imovinu na teritoriji RS knjižiti kao imovinu Republike Srpske.

    Dodik je poručio da BiH nema šta da odlučuje o imovini entiteta.

    – Mi ćemo 10. decembra donijeti odluku da stavimo van snage Ešdaunov Zakon o zabrani raspolaganja imovinom i stavićemo obavezu da se ta imovina uvede kao imovina Republike Srpske – rekao je novinarima u Sarajevu.

    Trodjelni projekat
    Predsjedavajući Srpskog kluba poslanika u PS BiH, Nenad Stevandić, smatra da poslanička inicijativa Baručije i Marinković Lepićeve nije korisna ni osnovana. Kaže da je ona tipičan dio političkog projekta koji ide u tri dijela.

    Prema riječima Stevandića, prvi dio je da se obezbijedi bilo kakva vrsta podrške stranaca pričama o funkcionalnoj BiH, „što je već stereotip bošnjačkog uticaja na međunarodnu politiku“.

    – Drugi dio je podnošenje inicijativa, iskorištavanje Ustavnog suda BiH i parlamentarne procedure da bi se nametnule teme i zakoni koje dalje vode destrukciji vlasništva entiteta nad imovinom. Ova inicijativa je nastavak onoga što je Ustavni sud uradio sa imovinom RS, sa poljoprivrednim zemljištem, šumama. Treći dio je onaj na kome rade odmetnuti dijelovi obavještajne službe, bivšeg AID, koji proizvode afere, utiču na pravosuđe i kreiraju sukobe unutar RS. Sve tri te stvari vode našem nestanku ili obesmišljavanju. Ali, moja poruka je da su svi zajedno naivni ako misle da se mi nečega bojimoa i da mi tačno ne znamo ko su ljudi upotrijebljeni da bi se nešto učinili i koje su metode. Treba da se orijentišemo prema onim ljudima u RS koji bi na određeni način mogli da učestvuju u toj vrsti smicalica i politika – kaže Stevandić.

    Široki konsenzus
    Zamjenica predsjedavajućeg Kluba poslanica SDS-PDP-DNS, Mira Pekić, smatra da se radi o krupnom pitanju koje se ne može rješavati poslaničkim inicijativama, nego širokim konsenzusom stranaka i lidera.

    – Mi u PDP imamo neke stavove koji su u vezi sa državnom imovinom i koji su na fonu Banjalučkog sporazuma iz 2012, odnosno da principe uzmemo iz tog sporazuma sa kojim su se bili usaglasili svi. Šest političkih lidera je tada na njega stavilo potpis. Naravno, treba ga prilagoditi današnjem vremenu – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

    Banjalučki sporazum
    Pomenuti Banjalučki sporazum o imovini potpisali su Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BIH), Sulejman Tihić (SDA), Zlatko Lagumdžija (SDP), Božo Ljubić (HDZ 1990) i Mladen Bosić (SDS).

    Oni su tada usaglasili da tzv. perspektivna vojna imovina, koja je utvrđena odlukom Predsjedništva BiH, bude knjižena u vlasništvo organa odbrane BiH. Savjet ministara BiH u roku od 60 dana trebalo je da utvrditi koja je neperspektivna vojna imovina potrebna organima BiH. Plan je bio da ona imovina u kojoj funkcionišu organi BiH bude automatski uknjižena, a sva ostala će ići na entitete, kantone i opštine.

    Kako je tada na konferenciji za novinare precizirao Dodik, državna imovina ono što je bilo predmet osporavanja odlukama visokog predstavnika.

    – Savjet ministara će u narednih 90 dana izvršiti popis te imovine, a onda u dodatnih 60 dana će se odlučiti koja je potrebna organima BiH, a koja će pripasti entitetima, kantonima i opštinama – dogovoreno je 2012.

    Međutim, iz perspektive današnjih političkih odnosa i poništenja Ešdaunovog zakona, što je najavio Dodik, oživljavanje Banjalučkog sporazuma ne izgleda realno.