VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Glavaš: DNS nema obavezu da pozdravi kandidaturu Trivićeve, to nije bio dogovor

    Aleksanadar Glavaš, član Predsjedništva DNS-a, rekao je da ova stranka nema nikakvu obavezu da pozdravi kandidaturu Jelene Trivić iz PDP-a, i navodi da to nije bio dogovor koji je postignut na sastancima opozicione koalicije, održanih u prethodnom periodu, a na kojima su dogovorili da predlože zajedničkog kandidata.

    „Evidentno je da PDP misli da gospođa Trivić može da osvoji predsjednički mandat, a DNS će na svojim stranačkim organima odlučiti ko će biti kandidat i da li će u konačnici možda čak podržati gospođu Trivić u šta čisto sumnjam, kako trenutno stvari stoje“, rekao je Glavaš za ATV.

    On kaže da je još uvijek rano govoriti o kandidatima i svako isticanje kandidata prije vremena može nanijeti štetu samom kanididatu, ali i izbornom rezultatu.

    „Pred nama je dovoljno vremena. Prvo da vidimo šta će se desiti sa Izbornim zakonom, kao što vidite u medijima, u pitanju je i samo održavanje izbora. U jednu ruku je možda sad i neozbiljno isticati kandidata i ne vidim zašto je potrebno da se ovako preuranjeno izlazi sa samim kandidatom“, smatra Glavaš.

    On je kazao da će se DNS u narednom periodu očitovati po ovom pitanju i uvjeren je da će ova stranka imati svog kandidata za poziciju predsjednika ili člana Predsjedništva BiH.

    Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, danas je zvanično objavio da će Jelena Trivić biti kandidat za predsjednika Srpske ili člana Predsjedništva BIH.

  • Džaferović: Njemačka vlada pomaže očuvanju mira, sankcije su dio rješenja

    Džaferović: Njemačka vlada pomaže očuvanju mira, sankcije su dio rješenja

    Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, kaže da je posve neprikladan i za svaku osudu način na koji se Milorad Dodik obraća njemačkoj vladi i njemačkoj ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock, te ocjene koje on iznosi svakako nisu stavovi Predsjedništva Bosne i Hercegovini.

    “Mi cijenimo interes njemačke vlade za zbivanja u Bosni i Hercegovini. Njemačka je svjedočila Dejtonskom mirovnom sporazumu, članica je Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira i članica Evropske unije kojoj Bosna i Hercegovina teži, te njemačka vlada ima obavezu da pomno prati zbivanja u Bosni i Hercegovini i reaguje na njih. Mir i sigurnost Bosne i Hercegovine je uslov mira i sigurnosti u Evropi. I kada neko unilateralnim akcijama dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, kao što to radi Dodik, onda to mora biti predmetom interesa njemačke kao i svih drugih vlada zainteresiranih za očuvanje evropskog mira, stabilnosti i sigurnosti”, kazao je Džaferović za Fenu.

    On je kazao da su sankcije izuzetno efikasan način da se obuzdaju retrogradne snage koje prijete miru u Bosni i Hercegovini.

    “Navedeno potvrđuje i samo Dodikovo ponašanje. Dodik računa na kratko pamćenje, pa pokušava sebe predstaviti kao nekog mirotvorca, a svi dobro pamtimo da je u avgustu i septembru otvoreno prijetio secesijom, govorio o ‘mirnom razlazu’ i ukazivao da je ‘čitav svoj politički život uložio u to’ . U oktobru je prijetio da će napasti kasarne Oružanih snaga. I tek kada je otvorena priča o sankcijama, on je ublažio svoju retoriku. Sada odjednom ubjeđuje sve da on nije za secesiju i da neće napadati kasarne Oružanih snaga”, kaže Džaferović.

    Ističe da je važnije šta Dodik radi od onoga što govori, te da iako je ublažio retoriku, ipak nije obustavio svoje secesionističke namjere i postupke.

    “Kredibilna prijetnja sankcijama jeste proizvela rezultate, ali još uvijek nedovoljne. Ukoliko Dodik ne povuče zaključke Narodne skupštine RS, sankcije moraju biti provedene, jer ti zaključci predstavljaju početak napada na ustavni poredak. Oni se, ako rezultiraju zakonima, mogu provesti samo silom, a ako vlasti RS primijene silu protiv državnih institucija, zna se šta to znači. Zato je bolje primijeniti sankcije sada, nego čekati da se desi ovaj drugi scenarij. U svakom slučaju, Dodik je zaslužio sankcije, jer je državi i svim njenim građanima već nanio ogromnu štetu” izjavio je Džaferović.

    Džaferović je komentarisao i Dodikove najnovije napade na instituciju visokog predstavnika.

    “Dodik ističe da nigdje u Evropi nema visokog predstavnika, a ne govori ima li u Evropi igdje entitetskog glasanja, domova naroda i mogućnosti da nedolaskom na sjednice blokirate rad države. Ima li igdje u EU primjer da neka regija pokušava unilateralno ukinuti zakone državnih vlasti”, dodao je Džaferović.

    On je dodao da je upravo Njemačka, kao jedna od najuspješnijih država svijeta, dokaz u prilog međunarodne supervizije.

    “U Njemačkoj je od kraja Drugog svjetskog rata, pa sve do ujedinjenja 1990. postojao Saveznički kontrolni savjet, koji je imao veće ovlasti od OHR-a. To ne samo da nije spriječilo Njemačku da se razvija, već joj je pomoglo da se stabilizira kao društvo. Kada je jednoj Njemačkoj trebala takva vrsta asistencije zašto bi bila uskraćena Bosni i Hercegovini”, rekao je Džaferović.

    Dodao je da su Dodikove izjave o proceduri imenovanja visokog predstavnika neutemeljene.

    “U aneksu 10 Dejtonskog sporazuma stoji da potpisnici ‘zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti’. Dakle, visoki predstavnik se ne imenuje rezolucijom Vijeća sigurnosti, već ga imenuje PIC, u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti kojima je definisan mandat PIC-a i potvrđen mandat OHR-a u Bosni i Hercegovini, a to su prije svih rezolucija Vijeća sigurnosti iz 1995. (1031), 1996. (1088) i 1997. (1144) kojima su prihvaćeni zaključci Londonske i Bonske konferencije PIC-a o misiji i ovlastima visokog predstavnika”, istakao je Džaferović.

    Po njegovim riječima, bonske ovlasti imaju jasno utemeljenje u Dejtonskom sporazumu, odnosno Aneksu 10, u kojem je jasno rečeno da će visoki predstavnik olakšati razrješenje bilo kojih poteškoća koje proizlaze u vezi sa civilnom implementacijom Dejtona, kako on procijeni da je potrebno.

    “Kada u Bosni i Hercegovini ne bude mehanizama blokade i kada se osigura domaći mehanizam sankcionisanja takvih pokušaja, onda neće biti potrebe ni za visokim predstavnikom, ni za multilateralnim sankcijama. Zato je jedini način da se ide ka Bosni i Hercegovini bez međunarodne supervizije njena izgradnja u demokratsku i funkcionalnu državu, sa jakim demokratskim institucijama, vladavinom zakona i nezavisnim pravosuđem. To je država u kojoj niko unilateralno neće moći blokirati rad institucija i u kojoj svako ko bi pokušao raditi šta Dodik radi sada bio sankcioniran domaćim, a ne međunarodnim mehanizmima”, kazao je Džaferović.

  • Špirić: Bošnjački politički faktor se krije iza leđa međunarodne zajednice

    Potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić smatra da u BiH ne postoji spremnost za razgovor i da se bošnjački politički faktor uvijek krio iza leđa međunarodne zajednice koja je nerijetko pregovarala u njihovo ime.

    “Ako nakon 26 godina od Dejtonskog sporazuma, dva konstitutivna naroda izraze nezadovoljstvo sa načinom na koji se vodi politika u BiH, sasvim je logično da se kaže, moramo sjesti za sto i razgovarati. Mene je strah nespremnosti političkog Sarajeva da se razgovara o svim otvorenim pitanjima”, rekao je Špirić.

    On ističe da ne stoji konstatacija da su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti napad na ustavni poredak BiH.

    “Nisam siguran da će ovi procesi popraviti stanje u BiH i riješiti ono što mi smatramo izazovima. Ova kriza je nastala od avgusta i još ne znam kome je trebala”, rekao je Špirić za BHRT.

    Špirić je naveo da u BiH nije ugoržen teritorijalni integritet i mir, ali da je problem što se ne poštuje Ustav BiH, a za to se krivac traži na jednoj strani, koja želi da se poštuje bazični Dejtonski mirovni sporazum.

    On je ocijenio da je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko ključeve zajedničkih institucija “bacio izvan terena negdje u koprive”, a da je nakon toga Ustavni sud BiH odlukom o imovini, o šumama stvorio političku krizu, te da ne zna kome kriza odgovara.

    “Ne slažem se sa stavovima da ova politička kriza odgovara bilo kome u Republici Srpskoj, ni vlasti ni opoziciji, ali isto tako ne odgovara ni mnogima u Federaciji BiH. Ovdje se tražila pojačana međunarodna arbitražnost i arbitraža i vidjećemo u kojem pravcu će se razvijati procesi”, rekao je Špirić.

    On smatra da bi svi u BiH trebalo da traže kompromis i da bi, prije svega, visoki politički funkcioneri to trebalo da shvate kao poziv da sjednu za sto i traže rješenja.

    “Nalazimo se između zaoštrene političke situacije i kompromisa. Kompromis je uvijek rješenje kada dođe do političkih tenzija, ne samo u BiH. Bojim se da u BiH, što se tiče domaćeg političkog faktora, stanuju samo visoki politički ucjenjivački kapaciteti”, istakao je Špirić.

    On je naveo da bi kompromis bio da se nametnuti Inckov zakona stavi van sistema, a da se zaduži Savjet ministara da u određenom roku iznađe zakonsko rješenje koje će biti predmet parlamentarne rasprave i biti usvojeno.

    “To bi možda bio kompromis koji nikome neće nanijeti štete, a omogućiće funcionisanje institucija”, rekao je Špirić.

    On je naveo da Bošnjaci čekaju da međunarodna zajednica uspostavi dijalog, dok Srbi pozivaju na dijalog, Hrvati, takođe, pozivaju da se sjedne i razgovara o izmjenama Izbornog zakona u BiH.

    “Bošnjaci su u fazi čekanja da to neko izvana riješi. Bojim se da to nije dobro za BiH i pokazalo se uvijek da smo, kada nije bilo spremnosti da se razgovara o bilo kojem otvorenom pitanju, stajali u mjestu i da procesi nisu tekli u željenom pravcu”, istakao je Špirić.

    Špirić kaže da nije siguran da nametanje pravde i demokratije ili demokratizacije institucija u BiH može doći preko sankcija, koje nisu dio rješenja.

    “Budućnost BiH zavisi od unutrašnjeg dijaloga i razgovora o svim otvorenim pitanjima. Prisustvo međunarodne zajednice u BiH, od Dejtona do danas, proizvelo je veliku dozu političkog parazitizma”, rekao je Špirić.

    On ističe da mora postojati opredjeljenje za rješavanja dva velika izazova – Izborni zakon i zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    “A da bi se na tome ozbiljno radilo moraju se potezi visokog predstavnika i Ustavnog suda staviti van sistema, da bi institucije radile u punom kapacitetu”, zaključio je Špirić

  • Dodik: Šarović izgovara sve što mu se donese na papiru

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da je Mirko Šarović najbolji dokaz kako međunarodna zajednica, predvođena SAD, putem pravosuđa BiH disciplinuje političare u Republici Srpskoj.

    “Nakon torture koju je prošao u procesu koji ga je očito slomio i mentalno i politički, Šarović danas izgovara sve što mu se donese na papiru. Čak su se i muslimani umorili od lažnih uzbuna pričom o ratu i sukobima, ali Šarović izgleda voli da je veći musliman od onih u SDA i uporno nastavlja da ponavlja njihovu priču”, istakao je lider SNSD-a upitan da prokomentariše Šarovićevu izjavu da Dodik svojim postupcima “direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata”.

    Dodik je javno upitao Šarovića šta je plan SDS-a da se Dejton primjeni i kako SDS vidi rješenje problema nastalog devastacijom Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Ovo što Šarović govori mjesecima su stavovi SDA i Bakira Izetbegovića. Pitam ga opet i ponovo šta je stav SDS-a i da li je posljednjih godina ikoga u SDS-u pitao da li ta stranka treba da slijedi SDA ili Republiku Srpsku”, istakao je Dodik.

    On je naglasio da izgovori koje Šarović koristi ne piju vodu, a stalno upozoravanje na sukobe vidi kao politiku duboko uperenu protiv Republike Srpske.

    “Jer svako ko u javni diskurs uvede takve pojmove koje Šarović ne propušta da izgovori, protivnik je Republike Srpske, mira i stabilnosti u BiH. Ako neće da nam se pridruži u borbi za prava koja crpimo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, a očito neće, onda neka se skloni i ne smeta. Pobjegao je iz Narodne skupštine Republike Srpske, zašto sada ide okolo i radi i govori protiv Republike Srpske”, rekao je lider SNSD-a i upitao je li to vraćanje duga za pravosudni proces kojem je bio izložen?!

  • PDP: Jelena Trivić kandidat za predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH

    PDP: Jelena Trivić kandidat za predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH

    Jelena Trivić, poslanica PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kandidat je za jednu od inokosnih funkcija, a naša je želja da to bude funkcija predsjednika Republike Srpske, potvrdio je Branislav Borenović, lider ove stranke.

    Jelena Trivić je istakla da je njen cilj i vizija pravedan sistem i zakon jednak za sve.

    “Pozivam sve koji vole Srpsku da nam se pridruže da sklopimo jedan vid dogovora da svako od nas počne jedan bolji život u stvaranju jake i prosperitetne Republike Srpske”, istakla je Trivićeva.

    Borenović je istakao da su ovaj izbor utvrđivali svi ključni saradnici, ali i ljudi van politike koji su donijeli staloženu odluku.

    “Kao što znate, Jelena Trivić je posvećena i odgovorna osoba. Sa 38 godina već osam godina je doktor ekonomskih nauka i profesor na Ekonomskom fakultetu našeg univerziteta i jedan je od najboljih poslanika u NS RS”, rekao je Borenović.

    On je dodao da je Jelena pobjednički izbor za bolju, prosperitetniju, snažniju, razvijeniju i ljepšu Republiku Srpsku, te istakao da ih u narednih 275 dana čekaju  veliki izazovi i trnovit put, ali je moguća pobjeda.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da je na Trivićevoj velika odgovornost.

    “Imam odgovornost kao čovjek, ali i kao gradonačelnik Banjaluke. Jelena i ja dijelimo već dugo političko nebo. Svi naši ljudi stajali su ovdje jedinstveno uz mene da pobijedim u Banjaluci. Treba da idemo dalje. Banjaluka koliko god da je važna ne može bez institucija Republike Srpske. Jelena ima punu našu podršku, ali ima i veliku odgovornost. Donijeli smo važnu, ali i tešku odluku. Važno je da smo izabrali onog najboljeg, a to je Jelena Trivić”, istakao je Stanivuković.

    Inače, od početka nije bilo dileme da će PDP dati ime za kandidata za neku od funkcija (srpski član Predsjedništva BiH ili predsjednika RS) samo je bilo pitanje ko će to biti Trivićeva ili Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Za razliku od PDP-a koji će dati jednog kandidata za pojedinačne funkcije, u SDS-u se još uvijek ne zna ko bi mogao biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, a u ovom trenutku najviše šanse ima Mirko Šarović, lider SDS-a, mada nije isključeno ni drugo ime, a u opticaju su još i Milan Miličević, načelnik opštine Teslić ali i Nebojša Vukanović, poslanik NSRS koji kako stvari sada stoje nema potpunu podršku u samom SDS-u.

  • Šarović: Dodik gura Republiku Srpsku u probleme i sukobe

    Predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović izjavio je da član Predsedništva BiH Milorad Dodik gura Republiku Srpsku u probleme i sukobe.

    “Ne smijemo gurati zemlju u rat. Opozicija smatra da je opravdan strah ljudi i da nas Dodik svojim postupcima direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata”, kazao je Šarović u intervjuu za Glas Amerike.

    Prema njegovim riječima, treba čuvati sve što je Dejton donio jer je Dejtonski sprazum “vrsta kompromisa i u ovom trenutku ne postoji alternativa za njega”.

    “Sve mimo toga je nepotrebno”, rekao je Šarović, ocijenivši da taj sporazum “nije smetnja za napredak, već da su smetnja ljudi koji ga ne primjenjuju”.

    U narednoj godini, naglasio je, treba da pričamo o normalnim životnim stvarima i da li će dominantna tema biti ekonomija i približavanje BiH evropskim integracijama. Dodao je da je to “jedini ispravan put”, a da je drugi onaj kojim RS vodi Dodik.

    “Odgovornost je na nama političarima i građanima smo dužni objasniti kuda ih vodimo, koje posljedice možemo dočekati i koju ćemo cijenu platiti”, istakao je Šarović.

    On je naglasio da je vraćanje nadležnosti tema koju mnogo građana u Republici Srpskoj dočekuje s odobravanjem i da se to smatra pravom Republike Srpske, ali je pitanje da li je dovoljno samo imati to pravo. Ocijenio je da treba čuvati dostignuti nivo dogovora svih strana, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

    “Dodik i njegovi koalicioni partneri (SDA i HDZ BiH) su preuzeli vlast i podijelili funkcije. Mislim da im je to i bio plan – podeliti plijen, a onda otvoriti front političkih sukoba i na tome zasnovati drugi mandat. Zbog toga se plašim da će država ostati zaglavljena u balkanskom blatu”, naveo je Šarović.

  • Jelena Trivić kandidat opozicije za predsjednicu RS?

    Jelena Trivić kandidat opozicije za predsjednicu RS?

    Jelena Trivić, poslanica PDP-a u Narodnoj skupštini RS, biće najvjerovatnije kandidat opozicije za poziciju predsjednice Republike Srpske, saznaju Nezavisne novine iz redova opozicionih stranaka.

    Već danas Predsjedništvo PDP-a, Glavnom odboru stranke koji i donosi konačnu odluku, predložiće da Trivićeva bude kandidat za predsjednika Republike Srpske ispred ove stranke. Nakon toga biće potrebno postići dogovor i unutar opozicionih partija u vezi sa kandidaturom Trivićeve, a tek nakon toga ona bi i zvanično mogla biti promovisana kao kandidat opozicionih partija u Republici Srpskoj za predsjednika Republike Srpske.

    Iako u PDP-u nisu zvanično htjeli govoriti na ovu temu, nezvanično saznajemo da je gotovo izvjesno da će Trivićeva biti kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske samo je pitanje hoće li odmah biti promovisana ili nakon što saglasnost daju i ostale opozicione partije.

    Inače, od početka nije bilo dileme da će PDP dati ime za kandidata za predsjednika Republike Srpske samo je bilo pitanje ko će to biti Trivićeva ili Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke koji će po svemu sudeći ostati na toj funkciji.

    Za razliku od PDP-a koji će dati jednog kandidata za pojedinačne funkcije, u SDS-u se još uvijek ne zna ko bi mogao biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, a u ovom trenutku najviše šanse ima Mirko Šarović, lider SDS-a, mada nije isključeno ni drugo ime, a u opticaiju su još i Milan Miličević, načelnik opštine Teslić ali i Nebojša Vukanović, poslanik NSRS koji kako stvari sada stoje nema potpunu podršku u samom SDS-u.

  • Stevandić: Na sceni je uvođenje šerijata i zastrašivanje

    Stevandić: Na sceni je uvođenje šerijata i zastrašivanje

    Pravosuđe u RS-u nikada nije bilo pod političkom kontrolom, tvrdi Stevandić
    Tri stranca u Ustavnom sudu BiH i visoki predstavnik su uzroci svih problema. Malo vijeće Ustavnog suda BiH donijelo je mnoge presude, a kriza koju su izazvale njihove presude ne postoji. Nema je. Sve krize su izazvane zahvaljujući četvorici stranaca.

    Ovo u razgovoru za Oslobođenje kaže predsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik ove stranke u PSBiH Nenad Stevandić. I Ujedinjena Srpska je prošle sedmice bila na meti SIPA zbog toga što su poslanici ove stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske podržali vraćanje određenih nadležnosti na entitetski nivo.

    ŠTA JE SIPA TRAŽILA OD UJEDINJENE SRPSKE?

    • SIPA istražuje šest političkih partija po nalogu Suda BiH. Izuzimaju statute, a saslušavaju generalne sekretare. To je krah pravosuđa u BiH i to će legitimisati naše težnje da formiramo visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske.

    ŠERIJAT I ZASTRAŠIVANJE
    Nikada tužilaštvo i sudovi nisu ulazili u političke stranke i gledali kada su imenovani generalni sekretari. Možda je 1945. godine to radio Broz ulazeći u Demokratsku stranku nakon pobjede nad Grolom, ali se nikada niko nakon toga nije tako ponašao. To je uvođenje šerijata i zastrašivanje. Ukoliko se ne bavite politikom kako neko drugi smatra, onda ćete biti sankcionisani.

    KAKVA ĆE BITI REAKCIJA UJEDINJENE SRPSKE AKO NADLEŽNOSTI NE BUDU VRAĆENE PRIJE IZBORA?

    • Ne sumnjam da mnogi zbog izbora procjenjuju šta je dobro, a šta ne. Ravnoteža između separatizma i unitarizma u BiH mora da se uspostavi.

    Trenutno je unitarizam podivljao. Imamo iščašene institucije – Tužilaštvo BiH, OSA, CIKBiH. Tome će ovdje biti čvrst otpor. Najveća moguća šansa je da se mi dogovorimo kako BiH može da funkcioniše. Ne bude li tog dogovora, kriza će trajati dok se BiH ne raspadne. Ako bude tog dogovora, završiće se kriza i priča o raspadu. Nema perspektive ako pravosuđe u državi kontroliše Osmica. Ne vidim zbog čega bi bilo potrebno da se ministarstvo zdravlja ili poljoprivrede prenosi u kancelariju u Sarajevu. Ne vidim šta bi bilo sporno u tome da se neke institucije poput Agencije za lijekove redefinišu ili ukinu i prenesu sa državnog na entitetski nivo. BiH treba da se odrekne na putu za EU kontrole lijekova koji su već kontrolisani u Njemačkoj i Austriji.

    KAŽETE DA JE DRŽAVNO PRAVOSUĐE POD POLITIČKOM KONTROLOM. DA LI JE PRAVOSUĐE U SRPSKOJ TAKOĐER POD POLITIČKOM KONTROLOM?

    • Pravosuđe u Republici Srpskoj nikada nije bilo pod političkom kontrolom. U tom kompletnom rašomonu ono je bilo nedefinisanog oblika. Ako je i bilo pod političkom kontrolom, onda se to desilo kada je SDA preuzela VSTS.

    MNOGO TOGA PRIPISUJETE POLITIČKOM SARAJEVU. VIDITE LI IKAKAV PROBLEM U POLITIČKOJ BANJOJ LUCI?

    • U zadnjih deset godina u Srpskoj su potpuno ugašene nacionalne politike koje su bile vezane za stranke ekstremno desnog profila. U FBiH se ta nacionalna prečka digla na najveći mogući bošnjački nivo, čak i u strankama građanske orijentacije kakav je, recimo, SDP. Mogu da zamjerim što Srpska ranije nije izazvala ove pregovore. Kriza koju je stvorio nametnuti zakon visokog predstavnika treba da se završi pregovorima. Sahranio sam dvoje bliskih Stevandića. Znam kako izgleda kad padne grad. Kad dođu izbjeglice. I zato se ježim pred svakom najavom rata. Ali, pravo na odbranu nam se ne može osporiti. Spreman sam da pregovaram o našoj krivici, ali ja je trenutno ne vidim.

    PRIJE 11 GODINA OPOZICIJA JE IMALA DVA KANDIDATA ZA GRADONAČELNIKA BANJE LUKE – DRAGANA ČAVIĆA I VAS. MNOGI SMATRAJU DA BI OPOZICIJA DOBILA TE IZBORE DA JE IZAŠLA SAMO SA JEDNIM KANDIDATOM? DA LI STE VEĆ TADA SARAĐIVALI SA DODIKOM?

    • Nisam sarađivao sa Dodikom, ali sam bio duboko svjestan da mi u SDS-u neće dati ozbiljniju funkciju. Mojim povratkom SDS se vratio u Banju Luku. Vratio sam tada u stranku i one koji voze traktor i one koji voze Harley-Davidson. Uprkos tome, nisu mi dali šansu. Kukavička struja u SDS-u je plasirala tu priču da sam ja već tada sarađivao sa Dodikom. Kostadin Vasić i ja smo te godine potpisali krivičnu prijavu antikoruptivnog tima SDS-a protiv Milorada Dodika. Strah od Dodika i izbornog poraza je uništio liderstvo u SDS-u.

    POLITIČKI PRITISAK


    PRVI STE POLITIČAR KOJI JE NA KONFERENCIJU ZA MEDIJE DOVEO RODITELJE UBIJENOG NIKOLE ĐUROVIĆA. SMIJETE LI DANAS DA POSTAVITE PITANJE KO JE UBIO NIKOLU ĐUROVIĆA?

    • Ja ne mislim da sam na nekoj strani koja je ubila ili nije ubila Đurovića. Ja sam se i tada ponašao kao čovjek. Tada je postojala zavjera ćutanja i smatrao sam da je bitno da oni kažu ono što imaju. Ne mogu ja da preuzmem ulogu sudije i tužioca. Učinio sam tačno ono što sam trebao. Ni miligram više. Mislim da nisam zloupotrijebio Nikolu Đurovića da bih na tome pravio politički profit.

    DA LI JE HAPŠENJE BRANISLAVA ZELJKOVIĆA SVOJEVRSNI POLITIČKI PRITISAK NA UJEDINJENU SRPSKU?

    • Naravno da jeste. Čekam suđenje i vrijeme kada ćemo svi moći ozbiljnije da govorimo o tome. Rekao bih svašta, ali ne želim da time načinim štetu Zeljkoviću ili nekom drugom. Sud treba da utvrdi da li je posao Instituta bio zakonit ili ne.

    JEDAN OD UHAPŠENIH JE REKAO DA SU SE PARE U OVOJ AFERI DONOSILE I PREDAVALE I U PROSTORIJAMA VAŠE STRANKE. KAKO TO KOMENTARIŠETE?

    • To je laž. Imamo videonadzor i to može da se provjeri.

    VAŠI ODBORNICI U SKUPŠTINI GRADA BANJA LUKA SU ODRŽALI KVORUM NA SJEDNICI NA KOJOJ SE, IZMEĐU OSTALOG, GOVORILO O NACRTU REBALANSA BUDŽETA GRADA. SNSD JE TRAŽIO DA SE NE GLASA ZA REBALANS. ZAŠTO SU ODBORNICI US-A BILI PROTIV STAVA SNSD-A?

    • To je jedna tačka dnevnog reda i pravi sagovornik za to je generalni sekretar stranke i odbornik US-a u Skupštini grada Neven Stanić. Nisam im naredio ni da glasaju ni da ne glasaju. Oni su uspjeli da vrate izgradnju mosta u Docu čiju gradnju je počeo SNSD, a stopirao Draško Stanivuković.

    DA LI JE NATALIJA TRIVIĆ GLASALA PROTIV BUDŽETA SRPSKE NA SJEDNICI VLADE RS-A?

    • Nije, ali se borila za što bolju poziciju svog resora.

    POSLANIK VAŠE STRANKE MILAN PETKOVIĆ SRUŠIO JE BUDŽET I EKONOMSKU POLITIKU REPUBLIKE SRPSKE ZA NAREDNU GODINU NA SJEDNICI ODBORA ZA PRIVREDU. PREVIŠE SLUČAJNOSTI?

    • Na sjednicu nisu došli ni poslanici SNSD-a Ilija Tamindžija i Danijel Jošić. Milan Petković nije bio ključni čovjek u rušenju tih akata. Ima i moje krivice u tome. Kad sam pravio strukturu u stranci, rekao sam svima, pa i Dodiku, da ja neću biti ni direktor ni ministar. I održao sam obećanje. Pogurao sam mlade ljude i za ministre i za direktore i za pomoćnike direktora. To je potez koji je sigurno doveo i do određene konkurentske ljubomore. I onda je svima za sve kriva Ujedinjena Srpska.

    DA LI STE TRAŽILI DA US DOBIJE KONTROLU NAD AGENCIJOM ZA OSIGURANJE?

    • Ne. Prema koalicionom ugovoru, imamo manje mjesta nego što je dogovoreno. Nama je čast da smo postavljali stručne ljude na čelne pozicije. Inženjer saobraćaja je direktor Pošta, ekonomista za osiguranje i bankarstvo je na čelu Agencije za osiguranje. Nismo postavljali ljude po političkoj liniji. Nama arhitekta ne vodi zdravstvo, niti nam ljekar vodi osiguravajuće kuće.

    KO ISPORUČUJE KISEONIK UKC-U RS-A?

    • U zadnje vrijeme Messer. Rekao sam šta sam imao o ovoj temi. Tehnički kiseonik je pogrešan termin. Riječ je o tečnom kiseoniku i prema njegovoj čistoći u bocama se klasifikuje kao medicinski ili nemedicinski.

    NISAM POKLOPAC
    To je bila sjajna politička igra. Nevjerovatna tema i nevjerovatne laži o trovanju kiseonikom. Neko je objavio da smo Dodiku nabavljali specijalne boce sa kiseonikom dok je bio liječen u UKC-u RS-a. Posjećivao sam Dodika, koji je dobijao kiseonik kao i svi drugi i znam kakav kiseonik je dobijao.

    U POSLJEDNJE VRIJEME VAS NEMA NA DEŠAVANJIMA I NA FOTOGRAFIJAMA SA VLADOM ĐAJIĆEM. ZAŠTO? U KAKVIM STE ODNOSIMA S NJIM?

    • Sa svima sam u korektnim odnosima. Neću da budem svakom loncu poklopac. Nikada nisam imao sukobe sa kolegama, pa ni sa Đajićem. Možemo da imamo različite stavove, ali to je poznata stvar.

  • Jasna poruka Stevandića “Puste želje Sarajeva da spriječi Mađarsku pomoć Srpskoj”

    Šef srpskog kluba u parlamentu BiH Nenad Stevandić rekao je da su “puste želje” Sarajeva da spriječi mađarsku finansijsku pomoć od 100 miliona evra za Republiku Srpsku, koju je najavio premijer Mađarske Viktor Orban.

    Stevandić je naveo da te “puste želje” samo mogu da otežaju i oduže proces dobijanja pomoći od Mađarske, ali ne i da je u potpunosti spriječe.

    Večernje novosti navode kako u Sarajevu, iz nemoći da osujete politiku podršku Mađarske Republici Srpskoj, pribjegavaju očajničkim potezima, pokušavajući da ospore najavljenu finansijsku pomoć Mađarske od 100 miliona evra za Republiku Srpsku, uz argumentaciju da bi bila protivna Ustavu i da je za to potrebna saglasnost Parlanmentarne skupštine BiH.

    – Primjedbe iz Sarajeva su više samoubilačkog karaktera – rekao je Stevandić za Novosti, te podsjetio kako Srpska nikada nije blokirala nikakva sredstva za Federaciju BiH dok druga strana vodi ciničnu i podmuklu politiku prijetnji.

    Politički analitičar Dragomir Anđelković rekao je da je sve veća nervoza u Sarajevu posljedica toga što polako postaju svjesni koliko se svijet promijenio i da je Zapad, na koji su Bošnjaci računali da im pomogne da BiH postane unitarna pod njihovom hegemonijom, sve slabiji.

    On je ocijenio da BiH blokira onaj ko primarno izaziva probleme, a ne onaj koji odgovara.

    – Ovakvi potezi, ako do njih dođe i od Željka Komšića i Bakira Izetbegovića, neodgovorni su, i to pre svega prema Bošnjacima, jer će Srpska naći način da se izbori za svoja prava, ali će sigurno odgovoriti – rekao je Anđelković.

  • Bošnjačkim delegatima politički motivi ipak na prvom mjestu: Razvlašćivanje Srpske preče od karbon kredita

    Bošnjačkim delegatima politički motivi ipak na prvom mjestu: Razvlašćivanje Srpske preče od karbon kredita

    Ekonomski udar na Republiku Srpsku preko perfidnog otimanja karbon kredita ili tzv. zelenih sertifikata na koje RS polaže prava moglo je da bude posljedica sporne odluke Ustavnog suda BiH o proglašenja šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Srpske “državnom imovinom”, ali osnovni cilj takvog djelovanja je politički – što više razvlastiti Srpsku, ocjenjuju predstavnici i vladajućih i opozicionih partija u Srpskoj.

    Oni smatraju da su se bošnjački delegati u Vijeću naroda RS vodili prije svega političkim, a tek onda ekonomskim motivima kada su tražili da se šume i i šumsko zemljište proglase “državnom imovinom”. Naši sagovornici se slažu da je sporna odluka suda u perspektivi mogla da izazove i ekonomske posljedice, ali kažu da je bošnjačkim delegatima oduzimanje ovlašćenja od Republike Srpske preče od bilo kakve zarade. U prilog tome, ocjenjuju oni, idu i uvjeravanja stručnjaka da bi tržište karbon kredita, čija vrijednost se nezvanično procjenjuje na 140 do 190 milijardi evra, u budućnosti moglo da doživi potpunu modifikaciju, zbog čega bi podnosioci sporne apelacije mogli da ostanu praznih džepova.

    Predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać kaže da aktivnosti koje se sprovode putem različitih odluka Ustavnog suda BiH, a koje su usmjerene na razgradnju ustavne strukture BiH, prvenstveno imaju političku dimenziju.

    • Nju svakako prati i ona ekonomska dimenzija, a cilj je očigledan – derogiranje nadležnosti entiteta koji bi, prema zamisli i javnoj proklamaciji političkog Sarajeva, trebalo da postanu potpuno obesmišljeni i na kraju ugašeni – kaže Novaković Bursać.

    Ona ističe da u tom smislu ovdje nema ništa nejasno, osim ponašanja grupe pojedinaca i stranaka koji su radi malo vlasti spremni da zamajavaju javnost Republike Srpske kojekakvim pričama i konstrukcijama.

    • Time razgrađuju napore zvaničnih institucija i vladajućih stranaka u Srpskoj koji su od vitalnog značaja za trenutne, ali posebno buduće odnose u BiH i opstanak i razvoj Republike Srpske – zaključuje Novaković Bursać.

    Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Perica Bundalo kaže da je činjenica da Republika Srpska sa svojih 43 odsto teritorije pod šumama i šumskim zemljištem ima veći potencijal od FBiH, kada su u pitanju karbon krediti, odnosno zeleni seritfikati. On ipak ističe da su podnosiocima apelacije kojom se Srpskoj osporava vlasništvo, a to je sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS, u prvom planu sigurno imali političke, a ne ekonomske motive.

    • S obzirom na njihove dugoročne ciljeve u razvlašćivanju Republike Srpske, moguće je da su u vidu imali i te ekonomske momente u vezi sa karbon kreditima, ali ne smatram da im je to bio prioritetni motiv za podnošenje apelacije – kaže Bundalo.

    Prema njegovim riječima, stručnjaci za oblast klimatskih promjena smatraju da će se tržište karbon kredita u bliskoj budućnosti regulisati na sasvim drugačiji način, što kako kaže, takođe ide u prilog tvrdnji da je bošnjačkim delegatima u Vijeću naroda RS u prvom redu stalo do toga da Srpskoj oduzmu ovlašćenje u oblasti šuma, a tek onda eventualna zarada od trgovine na tržištu karbon kredita.

    Trgovina

    Jedan karbon kredit predstavlja količinu od jedne tone CO2 koja je uklonjena iz atmosfere putem određenog karbon odvoda, odnosno šume ili okeana. Drugim riječima, jedan karbon kredit predstavlja pravo da se u atmosferu emituje jedna tona CO2.

    Tržišta karbon kredita, kao bilo koja druga vrsta trgovine je veoma osjetljiva na česte promjene u smislu zakonske regulative, kao i na ekonomske prilike na globalnom i lokalnom nivou.