Kategorija: Politika

  • “Sprega međunarodnih zvaničnika da modeliraju sud BiH”

    “Sprega međunarodnih zvaničnika da modeliraju sud BiH”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da ono što je nekada radio takozvani visoki predstavnik danas radi Ustavni sud BiH i da je vidljiva sprega međunarodnih zvaničnika u BiH da tako modeliraju taj sud.

    Komentarišući najavu Kristijana Šmita da će sutra djelovati po pitanju odluke Ustavnog suda BiH o formiranju Agencije za lijekove Republike Srpske, Košarac je danas novinarima u Banjaluci rekao da je vidljiva sprega i potreba dijela međunarodne zajednice da dodatno zakomplikuje situaciju u BiH i da negira ustavne kapacitete institucija Srpske koje djeluju u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Ustavom BiH.

    “Kada legitimno na bazi zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske želimo da pokrenemo proceduru donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH onda nemamo podršku od određenih struktura iz Federacije BiH”, naveo je Košarac.

    On je rekao da Republika Srpska želi da eliminiše strane sudije iz Ustavnog suda BiH, pitajući u kojoj još zemlji sjede stranci u Ustavnom sudu tih zemalja.

    “U Ustavnom sudu BiH participiraju stranci, koji u pravilu zajedno sa bošnjačkim sudijama uvijek mogu donijeti odluke koje su štetne za Republiku Srpsku”, naveo je Košarac.

    On je dodao da se više puta čuje da neki političari iz Republike Srpske treba da budu sankcionisani, te napomenuo da je potrebno da kažu koji član Ustava BiH su prekršili.

    Košarac je naglasio da je Kristijan Šmit stranac u BiH i da institucije Republike Srpske djeluju u skladu sa Ustavom Srpske i Ustavom BiH.

    Kristijan Šmit izjavio je da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog, kako je rekao, “secesionističkog ponašanja”. Šmit je za N1 rekao da se očekuje da će sutra Ustavni sud BiH donijeti odluku u vezi sa formiranjem Agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.

    Ustavni sud BiH sutra bi na plenarnoj sjednici u Sarajevu trebalo da razmatra zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

  • Kovačević: Šmit se identifikovao kao direktni naručilac odluke i presude Ustavnog suda

    Kovačević: Šmit se identifikovao kao direktni naručilac odluke i presude Ustavnog suda

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević kaže se Kristijan Šmit identifikovao kao direktni naručilac odluke i presude Ustavnog suda, jer je očito da unaprijed zna kada će i zasjedati i koje odluke donijeti taj isti sud.

    Naime, sutra bi Ustavni sud BiH trebalo da razmatra zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    „Zamislite da u jednoj zemlji koja bi trebalo da bude suverena, nezavisna, jedan neizabrani stranac, bez bilo kakvog legitimiteta, zna kada će zasjedati Ustavni sud jedne zemlje i unaprijed zna kakvu će odluku donijeti“, istakao je Kovačević.

    To vam, kaže Kovačević, samo pokazuje u kakvom cirkusu od zemlje, države živimo, a gdje je kako navodi, Republika Srpska zarobljena.

    „Kakav je uopšte cirkus BiH. Nažalost, to je tako. Mi iz Republike Srpske najveći smo zaštitnici i Ustava BiH, i suvereniteta, i političke nezavisnosti BiH. Mi smo jedini koji pozivamo na poštivanje Ustava BiH, Dejtonskog sporazuma i činjenice da odluke treba da donose izabrani demokratski politički predstavnici naroda i građana u BiH“, navodi Kovačević.

    Kaže da je Šmit, samoprozvani tumač i zaštitnik Dejtona samo prije sedam dana izgovorio da je njegov glavni i ključni ilj, rušenje dejtonskih principa, a to kako navodi Kovačević znači rušenje Dejtonskog sporazuma, rušenje Ustava BiH i rušenje i nestanak Republike Srpske.

    „O tome treba da razmišljaju i predstavnici iz opozicije iz Srpske, koji sa njim sjede, sastaju se i od njega traže da kažnjava Srpsku i izabrane predstavnike naroda u Srpskoj. Kako Šmit može da zna kakvu će odluku da donese Ustavni sud?Kada bi Ustavni sud donosio odluku u skladu sa Ustavom BiH, onda bi bilo jasno da je to isključiva nadležnost Republike Srpske, i da BiH nema ništa sa tim“, navodi Kovačević.

    Kovačević je ponovio da je BiH cirkus zemlja u kojoj mešetari Kristijan Šmit, kao neizabrani stranac.

    „U BiH mešetari i troje stranih sudija, koje zajedno sa dvoje Bošnjaka uvijek preglasaju dvoje Srba i dvoje Hrvata. Ovo je cirkus, a ne država, a ne zemlja“, kaže Kovačević.

  • Tenzije na relaciji PDP-DNS

    Tenzije na relaciji PDP-DNS

    Kako se približavaju opšti izbori u BiH, tako rastu tenzije u opozicionima redovima u Republici Srpskoj.

    Prepucavanja na relaciji PDP-a i DNS-a sve su veća, pa je tako lider PDP-a Branislav Borenović sinoć na Twitteru napisao da je predsjednik DNS-a Nenad Nešić “Dodikov potrčko” (predsjednik SNSD-a Milorad Dodik) i dodao da je Nešić “obični režimlija kojem ni čitanje ne ide baš najbolje”.

    Nije dugo trebalo da iz DNS-a stigne odgovor, ali ne Nešićev, već njegovog stranačkog kolege, člana Predsjedništva DNS-a Aleksandra Glavaša koji je Borenoviću poručio da se pozabavi svojom partijom i režimlijama u svojoj partiji.

    ”Nosiocu kompenzacione liste PDP za PS BiH Branislavu Borenoviću najpametnije bi bilo da se pozabavi svojom partijom i režimlijama u svojoj partiji, umjesto što sije primitivne i neduhovite opaske na račun DNS-a”, izjavio je Glavaš.

    Dalje kaže da se u Briselu vidjelo kome ide čitanje, a kome ne ide.

    ”Borenović da je čitao dokument rekao bi da ga ne prihvata jer je štetan za Republiku Srpsku. Očito je kao polaznik britanskih političkih škola naučio da prihvata sve što ponude stranci. Predsjednik DNS-a Nenad Nešić izveo je DNS u opoziciju čim je došao na čelo partije”, kaže Glavaš.

    Podsjetimo da je Nenad Nešić kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • Stevandić: “Cilj je izabrati podobne koji prihvataju Šmita”

    Stevandić: “Cilj je izabrati podobne koji prihvataju Šmita”

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić ocijenio je da se Kristijan Šmit duboko miješa u izbornu kampanju u BiH u korist bošnjačke strane, poručivši da je potrebno o tome obavijestiti svjetsku javnost i da odgovor Republike Srpske na takve najave bude ozbiljniji.

    On je rekao Srni da sve što Šmit radi predstavlja pokušaj diskriminisanja onih koji ga ne priznaju radi omogućavanja boljeg izbornog rezultata onima koji se sa njim sastaju.

    Stevandić ističe da Šmitove izjave da će neko ići pod sankcije i da će on o tome odlučivati predstavljaju miješanje u izbornu kampanju s ciljem diskreditacije jedne od strana na izborima.

    “Cilj je da se izaberu podobni koji prihvataju Šmita, a da se kazne oni koji ne prihvataju Šmita”, rekao je Stevandić, komentarišući navode Šmita da bi mogao ukinuti Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

    On je ukazao da to predstavlja kršenje zakona, ljudskih prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma i da to odgovara bošnjačkom ekstremizmu. Stevandić je dodao da je to anticivilizacijsko i antievropsko pitanje koje je u istoj ravni sa aparthejdom.

    “Hoće da naš narod bude natjeran da bira predstavnike po volji Šmita, inače će ih Šmit sankcionisati”, naglasio je Stevandić.

    On smatra da svjetska javnost i EU moraju biti obaviješteni o Šmitovom miješanju u izbornu kampanju u BiH, te poručuje i da Republika Srpska mora da ima ozbiljnije odgovore na te najave, a ne samo politička reagovanja i komentare.

    “Mi u Republici Srpskoj treba bolje da se pripremimo i konkretizujemo svoje odluke u odnosu na ono što Kristijan Šmit najavljuje”, napominje Stevandić, koji je ponovio da miješanje u izbornu kampanju predstavlja kršenje zakona i Dejtonskog sporazuma, te da se to mora apostrofirati kao problem broj jedan.

    Kristijan Šmit izjavio je da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog, kako je rekao, “secesionističkog ponašanja”. Šmit je za N1 rekao da se očekuje da će sutra Ustavni sud BiH donijeti odluku u vezi sa formiranjem Agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.

    Ustavni sud BiH sutra bi na plenarnoj sjednici u Sarajevu trebalo da razmatra zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

  • Dodik: Stranci me neće moći zaustaviti da pobijedim na izborima

    Dodik: Stranci me neće moći zaustaviti da pobijedim na izborima

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je sinoć da stranci neće moći da ga zaustave da pobijedi na predstojećim opštim izborima u BiH.

    Dodik je za Televiziju “Hepi” rekao da mu nije dokazan nikakav kriminal, iako ga šest godina provlače kroz krivične postupke i ne mogu ništa da nađu.

    “Ne može se desiti da kapituliram u Briselu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da se ne može desiti da kapitulira u Briselu i ukazao da stranci kroz priču o evropskom putu BiH hoće da je naprave unitarnom zemljom.

    “Ako mene tjeraš da biram između toga da ostane Republika Srpska i da idem u Evropu, ja biram Republiku Srpsku i baš me briga za Evropu”, rekao je Dodik za TV “Hepi”.

    On je najavio i da za tri dana ide u Brisel, te izrazio sumnju u ostvarivost evropskih integracija i primijetio da će se Evropska unija raspasti dok BiH stigne do njenog članstva.

    Dodik je podsjetio da EU daje članstvo samo državama koje imaju definisane granice, a sada se daje kandidatski status zemlji (Ukrajini) koja će u najmanju ruku po pola biti podijeljena, ako ništa drugo.

    “A nama kažu, vi morate da ispunite standarde. A koje standarde?”, rekao je Dodik i dodao da i Srbiju “satraše s kriterijumima, vrijednostima, poglavljima”, te ocijenio kako je “to sve izvrnuto”.

    On je naveo da Evropa bez kriterijuma uzima samo struju od Republike Srpske jer joj to nedostaje, a da za svu drugu robu postavlja izuzetno visoke kriterijume.

    “Uvale nam ‘Bolonju’ pa nam upropaste naš obrazovni sistem, jer ako je ukinemo, onda oni kažu nema više kredita, podrške, a narod kaže – mi se ne razvijamo, nema investicija. Sve je to povezano”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su mu za prebacivanje obrazovanja na nivo BiH nudili novac za izgradnju nekog puta, ali kao kredit i da im je objasnio da “nije prostitutka” da ga plaćaju za usluge.

    Dodik je podsjetio da priča Kristijana Šmita o navodnom njegovom pozivu na rakiju, potiče iz 2016. godine, te je Šmitu poručio da “neće piti rakiju s njim”, kao i da ga neće smatrati legalnim visokim predstavnikom čak ni da se 100 puta pozdravi sa njim.

    Podsjetio je i da je imenovano čak sedam predstavnika raznih zemalja za BiH koji primaju visoke plate i ni o čemu ne odlučuju, a najvažnije im je da se kaže da ne valja onaj ko pokaže karakter, kao što su on i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao ambasadorima da neće vladati Srbijom.

    Dodik je podsjetio i na prodaju “Telekoma (Republike Srpske)” i naveo da mu je konkurencija, u organizaciji jedne strane ambasade, donijela “torbu”, vjerovatno s novcem i tražila da kaže kako nešto nije u redu s ponudom “Telekoma Srbije”.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska je za Zapad eksces i računali su da će je ukinuti u drugoj fazi poslije Dejtona, ali da se “onda pojavio neki Dodik, koji je zaglavinjao i ne da”, kao i da Srbi nemaju nikakav teritorijalni bosanski identitet jer imaju Republiku Srpsku.

    On je potvrdio da su ga iz šest zemalja upozorili da će ga britanska jedinica pristigla u Sarajevo iz Sirije oteti i primijetio da Republika Srpska nikad nije imala više prijatelja nego sad.

    Dodik je rekao da nije dao policiji da mu stane pred kuću, jer su njegova najveća odbrana njegove komšije i naveo da živi na imanju na selu.

    Upitan za Gabrijela Eskobara, Dodik je naveo da Amerikanci ne odustaju od centralizacije BiH, te da od Sarajeva da naprave glavni grad kome će se Srbi klanjati.

    O inicijativi “Otvoreni Balkan”, Dodik je rekao da je ne prihvataju druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić.

    Kada je riječ o životu ovdje, Dodik je rekao da ima ljudi koji teško žive, ali da se više nameće priča o tome.

  • Glavaš odgovorio lideru PDP

    Nosiocu kompenzacione liste PDP za PS BiH Branislavu Borenoviću najpametnije bi bilo da se pozabavi svojom partijom i režimlijama u svojoj partiji, umjesto što sije primitivne i neduhovite opaske na račun DNS.

    Poručio je ovo član Predsjedništva DNS Aleksandar Glavaš, odgovarajući na Borenovićeve optužbe da je predsjednik DNS Nenad Nešić ”režimlija kojem čitanje ne ide najbolje”.

    Glavaš ističe da nije Nešić 2006. godine ustoličio Milorada Dodika u premijersku fotelju, nego PDP.

    Nije Nenad Nešić bio Dodikov ministar nego Branislav Borenović. Кome ide čitanje, a kome ne ide, vidjelo se u Briselu – naveo je Glavaš. On dodaje da je Borenović čitao dokument rekao bi da ga ne prihvata jer je štetan za Republiku Srpsku.

    – Očito je kao polaznik britanskih političkih škola naučio da prihvata sve što ponude stranci. Tako su i u decembru 2005. godine prihvatili zahtjev stranaca da sruše vladu SDS i ustoliče Milorada Dodika – kaže Glavaš.

    Za razliku od Borenovićevog dugog koalicionog staža sa SNSD, kako navodi Glavaš, Nešić je izveo DNS u opoziciju čim je došao na čelo partije.

    – I sada, PDP svjesno ili nesvjesno, igra za SNSD, jer oni su ti koji su razvalili širok opozicioni front i otjerali DNS, odbijajući pozive za razgovor – zaključio je Glavaš.

  • Neprihvatljivo osnivanje zavoda za sudsku medicinu na nivou BiH

    Za porodice poginulih i nestalih iz Republike Srpske neprihvatljivo je osnivanje zavoda sudske medicine na nivou BiH jer bi to bilo još jedno prenošenje nadležnosti na BiH na štetu Srpske, izjavio je Srni predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić.
    “Republika Srpska ima svoj Zavod za sudsku medicinu. Proces traženja nestalih Srba je u potpunom zastoju od 2008. godine, odnosno formiranja Instituta za nestala lica BiH zbog čega smatramo potpuno neprihvatljivim osnivanje ovakve institucije na nivou BiH, jer bi to bilo još jedno prenošnjenje nadležnosti na nivo BiH na štetu Republike Srpske”, ociejnio je Lazić.
    On je naglasio da porodice poginulih i nestakih iz Republike Srpske traže da se rasformira Institut za nestala lica BiH ili da se proces traženja nestalih Srba vrati na nivo Republike Srpske.
    Predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Mujo Hadžiomerović izjavio je ranije da je došlo vrijeme kada bi trebalo osnovati zavod sudske medicine na nivou BiH.

  • “Dodikov potrčko, ni čitanje mu ne ide najbolje”

    “Dodikov potrčko, ni čitanje mu ne ide najbolje”

    Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović uputio je oštre riječi lideru Demokratskog narodnog saveza (DNS) i donedavnom “kolegi opozicionaru” Nenadu Nešiću.

    Borenović se na društvenoj mreži Tviter osvrnuo na izjave koje je banjalučkim medijima rekao Nešić i u kojima on navodi “da je Dodika 2006. godine na vlast doveo PDP i Mladen Ivanić”.

    Borenović je na ovo Nešića nazvao “običnim režimlijom kojem ni čitanje ne ide baš najbolje”.

    Čuj ovog Dodikovog potrčka. Trčao za njim po briselskim hodnicima, dok ga nije otjerao ‘ma marš tamo, prati Borenovića, vidiš da nas je provalio, budi protiv, glumi opozicionara i nemoj da me smaraš – napisao je u svom komentaru Nešićevih izjava Borenović, prenosi Kliks.

    Nešić je bio jedan od glavnih koalicionih partnera Dodikovog SNSD sve do 2020. godine. Nakon toga priklanja se opoziciji, no kako su se Opšti izbori približavali dolazilo je do sve većih nesuglasica između njega, Borenovića i Nebojše Vukanovića.

    Nešić je jedan od kandidata za Predsjedništvo BiH iz reda srpskog naroda.

  • “U Sarajevu samo žele da spriječe Srbe da nešto izgrade”

    “U Sarajevu samo žele da spriječe Srbe da nešto izgrade”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da u Sarajevu samo žele da spriječe Srbe da nešto naprave i da zato opstruišu izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” i aerodroma u Trebinju.

    Dodik je rekao da je on davao saglasnosti, ali da ga ne zanimaju ni Federacija BiH ni Sarajevo.

    – Kada bi sada propala BiH, jedina bi ostala Republika Srpska – ocijenio je Dodik za Televiziju Hepi.

    Dodik je rekao da je danas političar, ali da će uvijek biti čovjek, da ima empatiju da pomogne, ali ne i prema onome šta radi Sarajevo koje “hoće da ukine Republiku Srpsku”.

    – Ako Srbi nemaju svoju državu, onda će proći kao što se prošli u Drugom svjetskom ratu u Jasenovcu – smatra Dodik i dodaje kako se on bori za Republiku Srpsku, ali da nikoga ne mrzi.

    Govoreći o odnosu Zapada prema regionu, Dodik je rekao da ga drže stalno rovitim, da se na njega nije smanjio pritisak, već se proširio i na porodicu.

  • Šmit: Stopirana pomoć Srpskoj, moguć i razgovor o sankcijama

    Šmit: Stopirana pomoć Srpskoj, moguć i razgovor o sankcijama

    Njemački diplomata Kristijan Šmit izjavio je danas da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog “secesionističkog ponašanja”.

    Dodao je da se ne može isključiti da će se prije ili kasnije razgovarati i o sankcijama.

    Šmit je za N1 BiH rekao da se očekuje da će u srijedu Ustavni sud BiH donijeti odluku u vezi sa formiranjem agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.

    On je naglasio da će nakon odluke Ustavnog suda o tome da li Republika Srpska ima pravo da osniva sopstvenu Agenciju ta odluka biti i sprovedena.

    “Oni koji su mislili da će nastaviti da se ponašaju onako kako su navikli do sada malo su razočarani. Istina je da ne želim da plašim ljude, ali sasvim jasno ću da ponovim da je Dejtonski mirovni sporazum crvena linija za mene. Nadam se da su shvatili da sam spreman da primjenim i bonska ovlašćenja, iako to ne želim. Dakle, sačekajmo šta će sud odlučiti, a onda ćemo djelovati, ali budite sigurni da ćemo omogućiti građanima da imaju pristup lijekovima”, poručio je Šmit.