Kategorija: Politika

  • Šarović o sankcijama Rusiji

    Šarović o sankcijama Rusiji

    Sajt zvaničnog Kremlja objavio je ono što smo mi uporno govorili, a što je Dodik uporno negirao. Bosna i Hercegovina uvela je sankcije Rusiji, istakao je Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke.
    “Višemjesečna mantra Milorada Dodika da BiH nije uvela sankcije Rusiji demantovana je zvaničnim saopštenjem Kremlja. Zašto predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH nisu uradili ništa da to spriječe ostaje da objasne domaćoj javnosti“, naglasio je Šarović, saopšteno je iz SDS-a.
    Pored domaće javnosti, kaže on, Dodik će postupke svog djelovanja u Sarajevu morati i da objasni i onima čiju podršku traži van granica BiH.
    “U samo sedam dana Dodik je bjanko potpisnika briselskih dokumenata došao do ponoćnog čekača u redu za slikanje sa Vladimirom Putinom. Njegove obmane postaju internacionalne jer je posle sopstvenih građana počeo da maglu prodaje i zvaničnicima Evropske unije i Ruske Federacije. Na njegovu žalost, njegova velika obmana je raskrinkana i od domaće i od međunarodne javnosti“, zaključio je Šarović.

  • Džaferović: Uvijek sam za trilateralu, ali se u unutrašnje odnose u BiH ne može miješati

    Džaferović: Uvijek sam za trilateralu, ali se u unutrašnje odnose u BiH ne može miješati

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) osvrnuo se na današnji razgovor s ministrom vanjskih poslova Turske Mevlutom Cavusogluom u Sarajevu. Komentarisao je ključna politička pitanja u zemlji.

    Saglasan je sa članom Predsjedništva Željkom Komšićem (DF) da je riječ o prijateljskom i korisnom sastanku za Bosnu i Hercegovinu. Ocijenio je da su bilateralni odnosi, kako je izjavio, na najvišem mogućem nivou.
    “Bilateralni odnosi su u svakom sektoru na najvišem mogućem nivou, izvanredni, prijateljski, bratski. U oblasti ekonomije bi mogli biti na višem nivou i radimo na tome. Sastanak je bio prilika da analiziramo odnose i da vidimo šta još možemo uraditi da te odnose unaprijedimo”, istakao je Džaferović.


    Kako je kazao, Turska se protivi bilo kakvim blokadama, podržava reforme, ne traži ništa od Bosne i Hercegovine, a daje podršku.

    “Odnos Republike Turkije je iskren, pošten i prijateljski. Podržava suverenu, cjelovitu zemlju, evropski i NATO put. Podržava institucije i reforme, protivi se bilo kojoj politici koja ruši sve ovo o čemu sam govorio. To je stav koji je danas rečen”, naveo je.

    Dodik, Rusija i Ukrajina

    Komentarišući susret člana Predsjedništva Milorada Dodika (SNSD) i ministra Cavusoglua ranije ove sedmice u Turskoj, rekao je da se on trebao desiti danas, ali da se to nije desilo, jer je Dodik u Rusiji. Poručio je da Dodikova posjeta Rusiji neće promijeniti odnos Bosne i Hercegovine prema agresiji Rusije na Ukrajinu.

    “Bosna i Hercegovina je dio svijeta koji se pridružio mjerama civiliziranog svijeta i bit ćemo dio paketa da Bosna i Hercegovina ima što manje štetnih posljedica. Rekao sam da će Bosna i Hercegovina voditi politiku koja će što manje biti štetna po nju. Ne možete biti neutralni, morate biti na strani svijeta koji je protiv toga i bit ćemo sa tim svijetom u posljedicama tog stava”, naglasio je.

    Trilaterala

    Predsjedavajući Predsjedništva smatra da postoji razlika između trilateralnih sastanaka i prijedloga da Hrvatska, Srbija, Turska i Bosna i Hercegovina odlučuju o unutrašnjim stvarima Bosne i Hercegovine.

    “Mi imamo dvije trilaterale. Turkije – Srbija – Bosna i Hercegovina i Turkije – Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Uvijek sam da imamo za te sastanke, zašto da ne. Ti sastanci uvijek donose korist. Zadnja trilaterala je 2019. bila u Beogradu. Vjerujem da ćemo imati trilateralu do konca ove godine, ne zavisi sve od mene”, istakao je.

    Prema njegovim riječima, trilateralni sastanci nisu osmišljavani da bi se bilo ko kome miješaju u unutrašnje stvari.

    “To je abeceda odnosa. Nikada se na tim sastancima nije miješalo u unutrašnje odnose. Postoji Predsjedništvo, Parlament Bosne i Hercegovine. Mi ćemo rješavati svoja pitanja. Nikada ne možete riješiti neko pitanje, a da ne uzmete standarde civiliziranog svijeta”, ocijenio je.


    Džaferović je saglasan s tim da nije prihvatljivo da se održavaju sastanci na kojima će se bilo ko miješati u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine.

    “Oko čega se mi trebamo dogovarati – oko toga da li postoje Oružane snage (OS) ili ne postoje? One postoje, postojat će i bit će osnaživane. Pravosuđe treba postojati i bit će učinkovitije. Porezni sistem mora postojati. Oko toga nema razgovora. Oko okvira funkcionisanja Bosne i Hercegovine nema razgovora bilo s kim. Dodik to mora poštovati, jer je to ustavno i zakonsko rješenje. Nigdje se ne raspravlja da li će se poštovati odluke Ustavnog suda”, napomenuo je Džaferović.

    Status kandidatkinje za članstvo u EU

    Govorio je i o tome da li očekuje da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniiji.

    “Uradio sam sve što sam mogao da bi Bosna i Hercegovina ostvarila što tješnju vezu sa EU. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati. Želio bih da Bosna i Hercegovina što prije dobije kandidatski status. Treba ga dobiti, ne zato što je urađeno sve što se moglo uraditi za provedbu 14 prioriteta EU. Licemjerno je od onih koji su prije tri dana glasali protiv zakona iz mišljenja EU. Onda isti ti predlažu zaključak i traže od Vijeća EU da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status. Ne ide to tako”, poručio je.

    Obrazložio je zašto misli da Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status.

    “Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status, jer je to pitanje geopolitičke naravi. Mi smo 2004. bili rame uz rame sa Hrvatskom kada je u pitanju evropski put, sada smo na začelju kolone. Važan razlog za to je i odnos međunarodne zajednice prema obavezama proistaklim iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada su imali odgovarajući odnos, mi smo imali napredak”, konstatovao je.

    Džaferović je zaključio da bi dobijanje kandidatskog statusa bilo, kako je izjavio, na neki način vraćanje duga prema Bosni i Hercegovini zbog uloge međunarodne zajednice.

  • Komšić nakon susreta sa Cavusogluom: Zagreb je očajan što ne može prigrabiti poluge vlasti u BiH

    Komšić nakon susreta sa Cavusogluom: Zagreb je očajan što ne može prigrabiti poluge vlasti u BiH

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (DF) je govorio o današnjem razgovoru članova Predsjedništva i ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua.

    Komšić je Tursku nazvao “izuzetno prijateljskom i dobronamjernom zemljom”. Smatra da se to odnosi na cijelu administraciju ove države, kako je kazao, počevši od predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Ocijenio je da je važno ono što je rekao ministar Cavusoglu.

    “Meni je važno ono što je ministar direktno rekao, a to je da sigurno ne podržavaju pokušaj susjeda u uplitanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine”, naglasio je Komšić.

    Prema njegovim riječima, Turska stoji uz teritorijalni integritet, suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine.

    “To nam se učinilo važnim nakon raznih informacija, posebno nakon posjete ministra Cavusoglua Zagrebu (17. juna)”, dodaje.


    Naveo je da nije razgovarano o trilateralnim susretima te da je fokus bio na odnosima susjednih zemalja prema Bosni i Hercegovini i posjeti Cavusoglua Zagrebu. Istakao je da Turska ne podržava miješanje Hrvatske u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine.

    “Mislim da niko ovdje u Predsjedništvu nema problem s trilateralom. To ne bi bio prvi takav sastanak. Što se tiče odnosa Zagreba i Beograda, da razgovarali smo. Dobili smo uvjerenje ministra da ne podržavaju ono što pokušava Zagreb u smislu intervencija u unutrašnje poslove, pa i u smislu Izbornog zakona. To je naš posao i naša stvar”, napomenuo je.

    Komšić je mišljenja da Hrvatska zloupotrebljava članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u.

    “To što Zagreb zloupotrebljava ovakve sastanke, pa čak i svoju poziciju u EU i NATO-u je po meni odraz očaja Zagreba što ne može prigrabiti tu polugu vlasti u Bosni i Hercegovini”, naglasio je.

    Kako je kazao, što se više bude pokušavalo u tome, naš odgovor će biti sve čvršći.

    “Drago mi je da imamo podršku za takav stav, a ne za stav nakon posjete Zagrebu da ovdje treba otvarati pregovore između dva naroda. Postoje institucije države koje su ovlaštene po ustavu i zakonu”, dodaje.

    Ponovio je da će se o unutrašnjim pitanjima odlučivati u Bosni i Hercegovini, a ne u, kako je izjavio, Zagrebu, Beogradu, Briselu, Berlinu ili Washingtonu.

  • Borenović: Putin je nakon sastanka s Dodikom potvrdio da je BiH uvela sankcije Rusiji

    Borenović: Putin je nakon sastanka s Dodikom potvrdio da je BiH uvela sankcije Rusiji

    Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović komentirao je posjetu Milorada Dodika Rusiji i sastanak s Vladimirom Putinom te je poručio kako je na ovom susretu potvrđeno da je BiH uvela sankcije Rusiji.

    To je, kako je rekao Borenović, potvrdio i sam Vladimir Putin u saopćenju nakon sastanka.
    “Nakon predsjednika Vučića i zvaničnika Evropske unije, i sam predsjednik Rusije je u svom saopćenju govoreći o poteškoćama u odnosima sa BiH, potvrdio pridruživanja BiH sankcijama protiv Rusije i zaista nema više prostora za različite interpretacije. Jasno je ko kod nas govori istinu, a ko uporno obmanjuje javnost” rekao je predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

    Borenović kaže da to nije činjenica koja ga raduje ili zbog koje likuje, ali da je bez obzira na drugačije tvrdnje, namjere, htijenje, tumačenje, evidentno nečinjenje vladajućih struktura iz RS-a u institucijama BiH, potpuno jasno da se BiH pridružila sankcijama EU protiv Rusije.


    “Za nas je najvažnije da se, što je moguće više, izmaknemo sa radara velikih, krupnih geopolitičkih sudara i da se posvetimo isključivo unutrašnjem jačanju ekonomije, zapošljavanju i podizanju životnog standarda. I zato je krajnje upitna svrsishodnost Dodikovih vanjskopolitičkih preuzimanja različitih političkih obaveza od Brisela preko Turske do Rusije i bespotrebnog uvlačenja Republike Srpske u kontekst krupnih globalnih problema” rekao je Borenović.

    On je naveo da je najvažnije sagledati ekonomski smisao svih ovih Dodikovih putovanja, i ovog posljednjeg u Rusiju i da li ima realan, ostvariv efekat za RS i cijelu BiH.

    “Od 2006. godine gledamo kako svakog juna odlazi u Sankt Peterburg, najavljuje jačanje ekonomskih veza i investicije, a činjenica je da je vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Rusijom svega oko 2%, od čega je tek 0,5% ukupna razmjena sa RS-om , a ostalo sa FBiH”, rekao je Borenović.


    Borenović kaže da je za RS najbitnija njena ekonomska snaga, zapošljavanja i razvoj.

    “U tom smislu očekivao sam da se u Rusiji razgovara o rafinerijama u Brodu i Modriči koje su jedini vidljiv projekat do sada realizovan, a znamo da proizvodni pogon u Brodu ne radi, i to u vrijeme nevjerovatnog divljanja cijena goriva, što je najveća briga naroda koji živi i u Brodu, Modriči i cijeloj Republici Srpskoj i BiH. O tome nije bilo riječi i jasno je da Dodika ne interesuju ostvarivi vidljivi ekonomski projekti, već neki novi predizborni, odnosno da je jedina svrha njegovih putovanja slikanje i lična promocija”, zaključio je Borenović.

  • Šarović tvrdi da slijedi novo usklađivanje BiH sa sankcijama EU Rusiji

    Šarović tvrdi da slijedi novo usklađivanje BiH sa sankcijama EU Rusiji

    Slijedi novo takozvano usklađivanje sankcija Bosne i Hercegovine Rusiji sa sankcijama Evropske unije, to je jedina i prava istina, a Republika Srpska je dio te priče.

    To je poručio predsjednik SDS, Mirko Šarović, komentarišući jučerašnju izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da „Republika Srpska ne dozvoljava sankcije prema Rusiji“.

    – Vlast BiH ne namjerava stati na ovih 30 sankcija prema Rusiji kojima se BiH već pridružila. Dok vlasti iz Republike Srpske koji su dio koalicije na nivou BiH svjesno ćute, njihovi koalicioni partneri vrijedno rade i uskoro slijede nove sankcije. Zna se da je već usvojena zabrana uvoza iz Rusije i izvoza u Rusiju uglja, čelika i drugih metala, goriva za avione, uvedene sankcije najvećim ruskim bankama, te istaknutim pojedincima… – pojasnio je Šarović.

    On kaže da je jasno da Zoran Tegeltija i Milorad Dodik, koji su najodgovorniji i imaju najveća ovlaštenja u zajedničkim institucijama, igraju duplu igru.

    – Pred narodom i Rusijom pričaju jednu priču, u Briselu tapšaju jedni druge. Šta su oni? Patriote i „srbende“ ili prevejani prodavci magle? – upitao je Šarović.

  • Dodikovom vetu prijeti opoziv

    Sudeći prema raspoloženju u Narodnoj skupštini, veto srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, bliži je tome da propadne, nego da bude podržan dvotrećinskom većinom poslanika.

    Na prošloj sjednici Predsedništvo BiH je usvojio Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.

    Dodik je to proglasio veoma štetnim po vitalne interese RS i ako NSRS na posebnoj sjednici u ponedeljak dvotrećinski stane iza njega, odluka Predsjedništva propada. Međutim, vlast u RS odavno nema sigurnih 56 glasova i zavisi od opozicije, a to joj se na prošloj sjednici povodom Dodikovog preglasavanja u Sarajevu nije isplatilo.

    Šef Kluba SDS, Miladin Stanić, sjednicu smatra nepotrebnom i kaže da će poslanici SDS biti „najmanje uzdržani“.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

    Ad
    – Engleska je nekada bila prijatelj srpskog naroda. Engleski i američki ambasadori su dolazili u Klub poslanika SNSD kada su Dodika postavili na vlast. Trgovinsko-ekonomski odnosi se sklapaju i s daleko slabijim zemljama od Engleske. Mislim da i dalje Dodiku treba rejtinga, materijala za predstavu i da je to suština sjednice, kao i prethodnih, od kojih nema nikakvog efekta. Ovaj put bi moglo da bude i neke vrste štete Srpskoj – ocjenjuje Stanić za Srpskainfo.

    Poslanik PDP, Igor Crnadak, smatra da se radi o još jednoj nepotrebnoj predstavi Dodika i novoj zloupotrebi NSRS.

    – Jasno je da je sjednica sazvana iz Dodikovog inata i da tu nema suštinski problematičnog sadržaja. Vidjećemo na koji način će PDP učestvovati u tome, ali je sigurno da nećemo podržati Dodika – kaže Crnadak za Srpskainfo.

    Maksim Skoko, šef Poslaničke grupe SPS, i Duško Ivić, šef Kluba DNS, kažu da još nije poznato kako će njihovi poslanici glasati na sjednici. Odlučiće, kažu, neposredno prije nje.

    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, Velika Britanija nije među prvih 10 spoljnotrgovinskih partnera BiH. U 2022. godini, do aprila, BiH je u Britaniju izvezla robu u vrijednosti 27,3 miliona KM (cijela prošla godina 91,6 miliona KM), a uvezla iz Britanije 22,5 miliona KM (prošle godine 72,2 miliona KM).

    Prema tarifama i vrijednosti robe, ove godine najviše smo izvezli namještaja, posteljina i madraca, za 7,2 miliona KM. Zanimljivo, na drugom mjestu je roba pod tarifnim brojem 71 – prirodni i kultivisani biseri, drugo i poludrago kamenje, 49.514 kila vrijednih 5.767.613 KM. Izvezli smo i 140.410 kilograma aluminijuma i proizvoda od njega u vrijednosti 2,8 miliona KM.

    Na listi su još i papir, električne mašine i oprema i njihovi dijelovi, neorganski hemijski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta, proizvodi od gvožda i čelika, te mineralna goriva i ulja.

    Iz Velike Britanije, prvi na spisku uvoza su robe pod tarifnim brojem 84 – nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji, količine 262.860 kilograma, vrijednosti nešto iznad pet miliona KM. Iste vrste roba, BiH je u Britaniju izvezla u vrijednosti 1,57 miliona KM.

    Takođe, iz Londona nam stižu vozila, plastika, električne mašine i oprema, papir, životinjska koža, optički, fotografski, kinematografski, mjerni instrumenti, keramički i farmaceustki proizvodi i drago kamenje.

  • Šarović poručio da bi se Dodik sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo na izborima

    Šarović poručio da bi se Dodik sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo na izborima

    Milorad Dodik bi se sastao s crnim đavolom ako bi mu to pomoglo da on i njegova partija bolje prođu na izborima, rekao je Mirko Šarović komentarišući Dodikov sastanak s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Naveo je kako je Dodikova želja bila da se sastane s Putinom, da je Posebna sjednica NSRS imala glavnu ulogu da mu osigura tu poziciju.

    Vjerovatno tim susretom želi da povrati izgubljene poene u javnosti i na ovaj način popravi poljuljani rejting. Ako nam je prioritet EU i smirivanje tenzija i u BiH i na prostoru Zapadnog Balkana, treba voditi računa o svemu pa i o susretima koji mogu da se protumače ovako ili onako – rekao je Šarović.

    Ističe kako “Dodik misli samo o sebi” i da mu je u glavi “samo kako da dobije izbore”, piše N1.

    – To što priča o narodu, zemlji, Republici Srpskoj i BiH, to je floskula za javnost. U pozadini svega su izbori, poljuljana pozicija i strah od gubitka vlasti – rekao je Šarović.

  • Stevandić: “Mi smo se okupili oko evropskog puta BiH i tu je naše mjesto, ali ne trebamo biti slijepo poslušni”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nenad Stevandić govorio je za N1 o sporazumu i dokumentu iz Brisela, odluci Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH da se obezbijedi novac za Centralnu izbornu komisiju (CIK) pred izbore, predstojećim Općim izborima…

    Tvrdnje opozicije u Republici Srpskoj da se u “briselskom dokumentu” nalaze tačke koje će u konačnici ukinuti entitetska glasanja u BiH, domove naroda i da su SNSD i koalicioni partneri koji čine vlast u BiH izdajice, Stevandić kaže kako se to ne nalazi u dokumentu i da su jasno naglasili da žele BiH u EU i da je Ustav BiH kompaktibilan sa politikom EU.

    Na pitanje da li ova izjava da dokument iz Brisela nema obavezujuću snagu znači da i nema namjeru ispoštovati ono što je sa drugim političkim liderima usaglasio u Briselu, Stevandić je rekao:

    “Ja sam rekao da neću potpisivati nikakav dokument bez analize i konsultacije. Primio sam sve k znanju. BiH je kompaktibilna svojim Ustavom za kandidatski status i prijem u EU. U jednom od pasusa smo konstatovali da se BiH sastoji od entiteta i Brčko Disktrikta.”

    Istakao je da ima stvari koje se njima možda ne dopadaju u dokumentu kao ona u kojoj se treba pridružiti sankcijama Rusiji, ali da će se slijediti odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).

    “Mi smo se okupili oko evropskog puta BiH i tu je naše mjesto. Ne trebamo biti slijepo poslušni na sve, nisu ni neke druge članice, vidite Mađarsku i Poljsku”, kaže Stevandić. “Mislim da smo se vrlo racionalno ponijeli na početku ukrajinske krize. Držali smo distancu, da Sarajevu obezbijedimo plin i gas, da BiH ne bude neprijateljska zemlja. Bez obzira na različite stavove obezbijedili smo građanski mir u BiH. Nisu ni bošnjački političari tjerali ‘mak na konac’ i trčali sa osudama”, kaže Stevandić objašnjavajući zašto političari iz RS nisu bili za da BiH uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

    “Preduhitrili smo Schmidta”
    Stevandić kaže kako visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije svojom odlukom omogućio novac CIK-u za predstojeće izbore, već institucije BiH. Na pitanje da li je slučajnost da je Vijeće ministara BiH omogućilo novac kojeg je CIK čekao danima baš u trenutku kada je Schmidt iskoristio bonske ovlasti, kaže:

    “Preduhitrili smo Schmidta. Pokušao je da se postavi iznad svega, on je bog i batina….”

    Za kraj je rekao kako se smatra relevantnom osobom da bude ispred svoje stranke kandidat za predstojeće izbore na nekoj od funkcija, ali da koalicija misli da to trebaju biti kandidati SNSD-a. Odluku će donijeti na GO stranke kaže, i dodaje da neće biti onaj koji će praviti podjele u koaliciji bez obzira na to ko budu kandidati za izbore.

  • Dodik ima prijedlog kako stabilizovati situaciju u zemlji

    Dodik ima prijedlog kako stabilizovati situaciju u zemlji

    Da li predsjednici Srbije, Hrvatske i Turske, Aleksandar Vučić, Zoran Milanović i Redžep Tajip Erdogan, svojim autoritetima mogu dovesti do stabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini ili je za tako nešto potrebna isključivo dobra volja svih političkih aktera unutar ove države?

    Tema je ovo koju je ponovo aktuelizovao srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD, Milorad Dodik, koji se juče u Turskoj sastao s tamošnjim ministrom spoljnih poslova, Mevlutom Čavušogluom.

    Dodik je na sastanku ponovio svoju raniju ideju, da se putem trilateralnog sastanka, na kojem bi s jedne strane bili Erdogan, Milanović i Vučić, a s druge trojica predstavnika srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda iz BiH, napravi određen dogovor koji bi dodatno stabilizovao situaciju u samoj BiH.

    Da li bi ovakav sastanak, zaista, doveo do stabilizacije ili unutrašnje probleme moramo da rješavamo mi sami?

    Kompromis
    Šef Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Igor Žunić, smatra da je za ukupne odnose u BiH veoma važno da je sastanak Dodika i Čavušoglua prošao u prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi.

    – Svi znamo da je Turska veoma važan faktor stabilnosti na Balkanu, a naročito u BiH. Upravo zato mislim da je ponovno aktiviranje trilateralnog sastanka zvaničnika Srbije, Hrvatske i Turske, te izabranih predstavnika naroda u BiH, važan korak ka uspostavljanju novog dijaloga u BiH – ističe Žunić za Srpskainfo.

    Kada se uzmu u obzir, kako dodaje on, prijateljske veze, ekonomski odnosi i istorijski odnosi na ovom prostoru, siguran je da su to politički faktori koji imaju najveći interes za mir i prosperitet u BiH.

    Žunić kaže da je BiH nastala na kompromisu i razumijevanju potreba svakog naroda i na tim principima treba nastaviti da živi.

    Siguran sam da bi ovakav vid sastanka imao veći uticaj na poboljšanje odnosa u BiH nego bilo kakve inicijative Evropske unije i američke administracije. Vjerujem da će bošnjačke političke elite to razumjeti i prihvatiti ovakvu vrstu sastanka – ističe Žunić.

    Navodi da vjeruje i da će dio zapadnih ambasadora to razumjeti i smanjiti uticaj na politike kod lidera stranaka s bošnjačkim predznakom.

    Dogovor i kompromis, kako ističe Žunić, uz prihvatanje slova Dejtonskog mirovnog sporazuma je jedini način da BiH opostane, ali i da dalje napreduje prema Evropskoj uniji.

    – Siguran sam da su Srbija, Hrvatska i Turska iskreno zainteresovani za mir i prosperitet u BiH – zaključio je Žunić.

    Alibi za nesposobnost
    Lider DNS, Nenad Nešić, ističe da je svaki razgovor koristan, te da je spremnost Srbije, Hrvatske i Turske da pomognu u stabilizaciji i normalizaciji odnosa u BiH dobrodošla.

    Međutim, kako dodaje, to ne smije biti alibi za nesposobnost vladajućih elita da ponude rješenje.

    – Niko nam ne može pomoći ako nismo spremni da pomognemo sami sebi. Кljuč je u dogovoru tri naroda unutar BiH. Ova zemlja može biti jako lijepa zajednička ulica Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ne može biti kuća Bošnjaka u kojoj smo mi podstanari – istakao je Nešić za Srpskainfo.

    Dodaje da što prije to svi shvate, to ćemo prije prestati da točak istorije guramo unazad i okrenućemo se budućnosti.

  • Sarajevska politika neće uzdrmati Srpsku

    To što je deset probosanskih političkih partija odlučilo da zajednički ide u bitku za glasove za Narodnu skupštinu Republike Srpske (NS RS) nije zabrinulo predstavnike parlamentarnih stranaka u Srpskoj.

    U Srpskoj smatraju da stranke sa sjedištem u FBiH na ovaj način pokušavaju politiku koju propagiraju u Sarajevu još jače predstavljati u NS RS, u čemu, kako poručuju, neće uspjeti.

    Denis Šulić, potpredsjednik NS RS i poslanik SNSD-a, kaže da se stranke koje dolaze iz Sarajeva udružuju uvijek kada je u pitanju umanjivanje interesa Republike Srpske i njenih prava.

    “Siguran sam da u tome neće uspjeti. Ovo nije prvi put da se ujedinjuju ne samo na nivou Srpske, već su jedinistveni i na nivou BiH kada je riječ o temama koje se odnose na RS. Dok je građana koji vole RS, niko ni iz Sarajeva ni iz međunarodne zajednice neće uspjeti umanjiti značaj Srpske i njenih institucija”, rekao je Šulić za “Nezavisne novine”.

    Miladin Stanić, predsjednik Kluba poslanika SDS-a, ističe da je zagovornik da se srpske stranke zajedno bore za stolice u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    “Ja idem na listu za parlament BiH. Rekao sam da će mi moj najveći politički protivnik u parlamentu Srpske biti brat u Sarajevu. I oni imaju na to pravo, ali oni više drže do tog jedinistva. Nije tajna šta oni žele – žele unitarnu BiH i da nestane Srpska”, naveo je Stanić za “Nezavisne novine”.

    Davor Šešić, poslanik SP-a, ističe da je cilj probosanskih stranaka da imaju što više poslanika, a time i veći uticaj u NS RS i Vijeću naroda Republike Srpske.

    “To je njihovo pravo, ali i signal da bi se sve ono što se sada sprovodi kao politika bošnjačkih stranaka iz Sarajava moglo značajnije preliti i u RS. Vidjećemo koji je to broj poslanika koji oni realno mogu da dobiju i koliko je dijaspore spremno da podrži takvu politiku. Ne postoji razlog za bojazan, ali treba da budemo svjesni da će gledati da politiku koju propagiraju u Sarajevu, propagiraju još jače u NS RS”, rekao je Šešić za “Nezavisne novine”.

    Perica Bundalo, predsjednik Kluba poslanika PDP-a u NS RS, kaže da se o ovoj koaliciji govori već duže vrijeme te da je bila očekivana.

    “Ne mislim da će takvo jedinstvo probosanskih stranaka u Republici Srpskoj narušiti parlamentarnu ravnotežu i eventualno dovesti u pitanje funkcionisanje Narodne skupštine. Mislim da se time ne treba previše opterećivati. Kamo sreće da takvog jedinstva ima više i u Srpskoj”, rekao je Bundalo za “Nezavisne novine”.

    Duško Ivić, predsjednik Kluba poslanika DNS-a, ističe da su probosanske stranke obično u jednoj koloni izlazile za parlament Srpske.

    “U svakom slučaju to je poruka političkim partijama u Srpskoj da bi trebalo da razmisle o nacionalnim interesima Republike Srpske i da bi na neki način trebalo da naprave saradnju da ne bismo došli u situaciju da po izbornim jedinicama ostanemo bez poslanika iz reda srpskog naroda”, kazao je Ivić za “Nezavisne novine”.

    Predstavnici probosanskih stranaka su u utorak i zvanično u Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH predali potpise kojima se potvrđuje izlazak koalicije “Pokret za državu” na izbore za NS RS.

    Ovaj dokument su, podsjetimo, potpisale Stranka za BiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, Socijaldemokrate BiH, Narodni evropskih savez te Bosanskohercegovački Zeleni.

    Inače, probosanski blok u Srpskoj već je održao niz sastanaka, kako u BiH, tako i u inostranstvu, gdje su pozvali državljane BiH s adresom u Srpskoj da glasaju za zajedničku listu i na taj način podrže probosansku politiku u Srpskoj.