VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanovićeva poručila da Šarović pričom o sankcijama sebi i SDS pravi antireklamu

    Cvijanovićeva poručila da Šarović pričom o sankcijama sebi i SDS pravi antireklamu

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Mirko Šarović besmislenom pričom o sankcijama pravi sebi i svom SDS antireklamu.

    Na pitanje da prokomentariše Šarovićevu izjavu da zbog sankcija zvaničnicima iz Republike Srpske najviše trpi Srpska i njeni građani, jer se uskraćuju neki infrastrukturni projekti i da se “već četiri godine ne završava nijedan auto-put”, Cvijanovićeva je odgovorila da prema toj njegovoj, nazovi, logici niko ne bi trebalo da glasa ni za njega ni za njegov SDS, jer je ta stranka odavno na listi američkih sankcija, kao i nekoliko njenih članova, funkcionera zastupljenih na lokalnom, republičkom i zajedničkom BiH nivou.

    Znači, zbog SDS nema i neće biti investicija – tako Šarović upozorava javnost da se za njih ne glasa – rekla je Cvijanovićeva i naglasila da ono što je vlast na čelu sa SNSD izgradila za svog mandata, Šarović ne bi mogao ni isplanirati, a kamoli realizovati.

    Upitana da prokomentariše Šarovićev stav da je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bila manevar Milorada Dodika da bi se, kako je rekao, spasio od gorih sankcija i da obezbijedi sebi prvi red u Sankt Peterburgu, Cvijanovićeva je podsjetila da su prvo oni iz opozicije u javnosti zagovarali posebnu sjednicu, pa ne zna što se bune sad kad je i održana.

    – Šarović uporno traži izgovore i krivce za promašaje koje čini stranka na čijem je čelu. Ocjena dokle su takvim stilom i takvom politikom stigli stiže im od izbora do izbora – konstatovala je Cvijanovićeva.

  • “Moja ideja je da BiH bude u EU za osam godina“

    “Moja ideja je da BiH bude u EU za osam godina“

    Nakon parlamentarnih izbora u oktobru, vlasti BiH, ali i Republike Srpske, mogu biti uspješne samo ako se na sto postave teme oko kojih može doći do dogovora, a prioritet treba da bude ekonomija, smatra predsjednik SDS, Mirko Šarović.

    UPredsjedništvu BiH za mene je ključ članstvo u Evropskoj uniji i „Otvoreni Balkan“. Ekonomija pod broj jedan. Moja ideja je, ako me drugi budu slijedili, da BiH bude u Evropskoj uniji za osam godina, rekao je Šarović, koji važi za najizglednijeg kandidata opozicije za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Javna preduzeća su sad sredstvo za isisavanje para za stranačku vojsku, ukazao je Šarović, i naglasio da taj lanac treba prekinuti. Navodi da pokretač razvoja upravo treba da budu javna preduzeća, ali preduzeća koja neće praviti dugove, već razvijati ovu zemlju.

    – Izgradnja infrastrukture, poresko rasterećenje privrede, smanjenje poreskih stopa za investicije u nerazvijene opštine, sve će to biti prioriteti SDS. Mi na taj način moramo da forsiramo investicije u manjim sredinama, jer bi to za te investitore bilo značajno. Istovremeno, povećali bi bruto domaći proizvod. Ne bi bili na gubitku, već naprotiv to bi bila značajna sredstva – rekao je Šarović.

    Smatra da šumska gazdinstva treba vratiti lokalnim zajednicama, kao što je to bilo prije 15 godina.

    – Oni su bolji gospodari nego kada se to upravlja iz centrale. Naravno, to podrazumijeva zabranu izvoza oblovine i poluproizvoda, i dati veći značaj drvoprerađivačima, onima koji se bave industrijom namještaja. Bosna i Hercegovina samo namještaja izvozi u region vrijednosti oko 500 miliona evra, a možete misliti koliko bi se ovim mjerama tek pojačala ta proizvodnja – rekao je Šarović.

    Predsjednik SDS ističe da je značajan segment ekonomske reforme, koju zagovara SDS, brži razvoj agrara.

    – Poljoprivreda treba da ima podsticaj po zakonu, a to je šest odsto od budžeta. To je 180 miliona KM, skoro tri puta više nego sada. Vratićemo i robne rezerve već prve godine – rekao je Šarović.

    On tvrdi da u ovim strateškim programima, Republika Srpska treba slijediti primjer Srbije.

    – Srbija svake godine iz evropskih fondova povlači oko 400 miliona evra, mi ne povučemo ni deset miliona evra. Mi stagniramo, zašto to ne činimo, a možemo bar na taj način da obezbijedimo značajna sredstva za ruralni razvoj – rekao je Šarović.

    Šarović ukazuje da sadašnja vlast Elektroprivredu Republike Srpske tretira kao stranački plijen, a ne motor razvoja.

    – Vratićemo te resurse građanima. Ne smije se dozvoliti da bude sirotinje u tim sredinama gdje se eksploatišu prirodni resursi. To treba da budu bogati krajevi. Zatvorićemo i ventil za male hidroelektrane. Treba graditi velike ekološke projekte u skladu sa standardima Evropske unije – poručio je Šarović.

  • Odmazda zbog sankcija ili zaštita interesa BiH

    Odmazda zbog sankcija ili zaštita interesa BiH

    Da li je sporazum o trgovini i saradnji s Velikom Britanijom štetan za Bosnu i Hercegovinu i kakve veze ima prijateljstvo sa trgovinom – tema je o kojoj se raspravlja u javnosti nakon što se član Predsjedništva, Milorad Dodik, pozvao na vitalni nacionalni interes kako bi blokirao navedeni sporazum.

    Ovaj Dodikov potez mnogi su u javnosti protumačili kao vid odmazde, jer mu je Velika Britanija ranije uvela sankcije, navodeći da trgovina i saradnja ne bi trebali da se dovode u pitanje zbog ličnih obračuna.

    Dodik je u srijedu, nakon sjednice Predsjedništva BiH, rekao da je sporazum o trgovini i saradnji s Velikom Britanijom štetan za BiH i da se zbog toga pozvao na vitalni nacionalni interes.

    – Imam osjećaj da u podređen položaj stavlja BiH i u tom pogledu, pošto je to drugi put na odlučivanju, glasao sam protiv i potegao vitalni nacionalni interes – rekao je Dodik.

    “Politička glupost”
    On je poručio da će to pitanje biti upućeno Narodnoj skupštini Republike Srpske i da vjeruje kako će ga parlament odbaciti.

    Dodik tvrdi da Republika Srpska ne doživljava Veliku Britaniju kao prijatelja, “jer postoje opravdane sumnje da ponuđeni sporazum ne tretira ravnopravno subjekte u sporazumu”.

    Poslanica PDP u parlamentu Srpske, Jelena Trivić, ističe da još ne zna da li će glasati za odbacivanje navedenog sporazuma jer nisu stigli materijali u Narodnu skupštinu RS, pa ne zna šta je sporno u navedenom sporazumu.

    – Nemamo još materijale; kada stignu mogu komentarisati. Trgovina nema veze s prijateljstvom. Pogrešno je ako Dodik smatra da cijela Republika Srpska treba da trpi zbog njegove političke gluposti. Pogrešno je i što funkciju srpskog člana Predsjedništva, a i Narodnu skupštinu Srpske, koristi za lične obračune – istakla je Trivićeva za Srpskainfo.

    Poslanik NPS u parlamentu Srpske i lider te stranke, Darko Banjac, ističe da će podržati Dodikov veto, jer vjeruje da je imao dobar razlog zašto želi onemogućiti navedeni sporazum.

    – Što se tiče Velike Britanije ne vjerujem da imamo neke posebne trgovačke veze s tom zemljom. Velika Britanija nije nikada nikome dobro donijela; to je poznata kolonijalna zemlja, koja je crpila resurse iz svojih kolonija. Pogledajte kako su prošle kolonije koje su bile pod vlašću Velike Britanije – navodi Banjac za Srpskainfo.

    “Nisu prijatelji”
    Podsjeća da je Engleska predložila rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN, koju je Rusija zaustavila.

    Mislim da to nikada ne treba da zaboravimo. Nama Englezi nisu prijatelji. To je jedna od zemalja koja ovdje predvodi kršenje Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naravno da ću podržati Dodikov veto – kategoričan je Banjac.

    Šef Kluba poslanika DNS u parlamentu Srpske, Duško Ivić, nije mogao precizirati kako će poslanici njegove stranke glasati u Narodnoj skupštini RS.

    Istakao je da prvo moraju vidjeti Dodikovo obrazloženje u materijalima koji stignu u Narodnu skupštinu RS, pa će se prema tome odrediti.

    Cirkus
    Ivić dodaje da Dodikova međunarodna politika odavno ide u pogrešnom smijeru, te da se očito to nastavlja.

    – Dodik ima osjećaj da je predsjednik države sa 50-60 miliona stanovnika, a ne da je samo član Predsjedništva iz jednog od dva entiteta unutar BiH, tačnije Republike Srpske, koja trenutno možda broji 800.000 stanovnika – ističe Ivić za Srpskainfo.

    Dodaje da je Dodikova međunarodna politika katastrofalna po Srpsku, njene interese, ali i po njene građane.

    – Taj njegov cirkus se nastavlja. Ranije je najavljivao uvođenje sankcija Njemačkoj, a sad želi i Velikoj Britaniji. Tačno je da politika Velike Britanije nije uvijek bila naklonjena interesima građana Srpske, ali ni ovo što radi Dodik nije u interesu građana Republike Srpske – poručuje Ivić.

  • “Dodik se ponaša kao drvosječa”

    Svijet se ne smije BiH. To više nije moguće jer mi je CIK danas saopštio da su mogli već dodijeliti sve poslove zato što smo zajedničkim snagama utvrdili budžet, istakao je Kristijan Šmit.

    Zahvaljujem se i Savjetu ministara i ministru Bevandi da smo, nakon što smo zajednički, jednu za drugom donijeli odgovarajuće odluke, oni su pokušali, ja sam je kompletirao, tako da smo dobili situaciju da stvari teku svojim tokom. Mogle su to i prije pola godine – rekao je Šmit.

    Smatra da se ne mora govoriti da je debakl to što je on morao nametnuti odluku.

    Trebali bismo biti zahvalni ako se stvari zajednički mogu odvijati i uraditi. Ja ne utvrđujem zašto je ovaj, onaj ili onaj nešto uradio ili nije. Jednostavno, dobro je da će se izbori održati. Svi znamo da to se ne podrazumijeva samo po sebi, a sada imamo, u pravom trenutku 2. oktobra imamo izbore, sada samo još trebamo birati one koji žele da budu na izborima i koje želimo birati. Ja bih više volio da nisam morao djelovati, da se nisam morao umiješati, ali uz svo poštivanje onih koji se brinu o tome, u ovoj zemlji su ljudi jednostavno svi tako nervozni. Jednostavno, hajde da svako radi svoj posao i vidite, tada stvari funkcionišu. Dakle to nije ništa spektakularno, ali to je recept kojeg sam ja evo donio. Kako stvari funkcionišu, to je na osnovu mog vlastitog iskustva iz Njemačke – rekao je.

    O HNS
    O tvrdnjama HNS da je poništio suverenitet države Šmit kaže:

    – Ne znam šta ko kaže i ne želim da znam jer svakome bih preporučio da onaj ko se brine za suverenitet države BiH, neka da svoj doprinos da se taj suverenitet stvarno i implementira. Funkcionalnoj državi nije potrebna međunarodna zajednica, a ova zemlja želi u EU. Ja ću svakako sa najvećim uzdržavanjem koristiti ove mogućnosti, ali iskreno rečeno mislim da je tužno da smo uopšte došli dotle u ovoj zemlji da moramo tako nešto da uradimo. Dakle moguće je donijeti odluke, samo se mora dogovoriti. Demokratija znači svađa i rasprava. Naravno to je ispravno i uredu i različita mišljenja, ali demokratija ne znači da se jednostavno ljudi svađaju, da se zakače za to o čemu se svađaju, a da ne donesu onda odluku nikakvu i onda se traži krivac kazao je te dodao – rekao ke Šmit.

    Dodaje da je potreban drugi put, i da postoji drugi put.

    – Nama je potrebno okruženje, politička klima u BiH se mora promijeniti. Niko neće dati nešto ili izgubiti nešto ako kaže evo ja ću malo popustiti, hajde da nađemo neko zajedničko rješenje. Ali ovdje je uvijek nekako ta ideja ako ja ne dobijem 100 odsto od onog što tražim, onda su svi oni drugi tamo, oni zli koji su nešto dobili. Ne. Dakle jako puno ima nepotrebnih rečenica i riječi koje ljude uopšte ne zanimaju. Ljudi se bave svađama i raspravama, a ljudi ovdje žele jednostavno da normalno žive, da mogu da zarađuju za svoj život, a ne da slušaju političare kako govore da nešto nisu uspjeli i zbog čega nešto nisu uspjeli.

    Pojašnjava da novac ne bi bio potpuno obezbijeđen.

    – Morate gledati sitno štampani dio teksta. Ja sam juče ujutru kako sa Ministarstvom finansija razgovarao, potrudio sam se da u utorak nakon donošenja odluke razgovaram sa Ministarstvom finansija. Nažalost rukovodstvo nije imalo vremena da dođe, međutim ljudi koji rade tu su došli i predstavnici CIK su bili tu i dio po dio smo jednostavno odradili i razgovarali. I onda sam morao da ustanovim da nećemo postići brzinu koja nam je potrebna. 19. maja je Vlada ove zemlje trebala da obezbijedi finansiranje izbora u visini od 12,5 miliona KM. Ona to nije učinila. Ja sam dao rok do 6. juna. Slučajno, upravo 6. juna se to onda i dogodilo, ali nije bilo dovoljno i nije bilo potpuno, nisu bila sva sredstva. Ja respektujem da je to bio ispravni put, ali mogu vam reći i šta je nedostajalo. Nedostajala su oko tri miliona KM – pojasnio je.

    Finansiranje izbora
    Šmit naglašava da je finansiranje izbora obaveza upisana u zakon i odnosi se na Vladu.

    – Nešto drugo je da je ovdje razgovarano o tom pitanju u Neumu, u Sarajevu i da bi se trebalo razgovarati o tom pitanju. Mi i dalje moramo voditi računa o tome da ne dođe ni do kakve diskriminacije konstitutivnih naroda i Ostalih. Bilo je prijedloga. U tom smislu još uvijek ima presuda sudskih koje nisu provedene, bilo da je to Sejdić-Finci ili Ljubić. Naravno da to nisu slučajevi na koje smijemo zaboraviti. U tom smislu ja svakako kažem mora se diskutirati o tim stvarima. Ali jedna stvar ne može. Ne naći zajednički jezik, a onda psovati i ružiti međunarodnu zajednicu i gledati šta će neko učiniti – rekao je Šmit.

    Mišljenje je da je relativno stabilna osoba i niko se ne treba brinuti za to da će dopustiti da ga neke teme dirnu nešto specijalno.

    – I zbog toga mislim da moramo ostati na ovom pitanju dalje raditi. I to ne mislim sada ni u odnosu na HDZ ni SDA ni ostale nego kažem da moramo svi zajedno sjesti i gledati šta možemo učiniti. Ja sam u svojim okvirima spreman da podržim sve i naravno sve to na kraju mora ići u Parlament.

    Kada je riječ o tehničkim izmjenama Izbornog zakona kaže da mu je jako žao što ni one nisu dogovorene.
    – Imali smo dva zahtjeva upravo kada je riječ o toj transparentnosti izbora i taj paket je trebalo samo da obezbijedi da svačiji glas se broji onako kako je dat. Ukoliko nema zahtjeva, ja vidim i da CIK može da poboljša neke stvari u svojim pravilima, ali po ovim tačkama ne želim ništa sada definitivno reći, ali mislim da bi bilo dobro kada bismo se mogli dogovoriti da upravo taj tzv. paket transparentnosti koji je u smislu birača, građanki i građana jer oni su važni, da tu možda napravimo ipak neke ispravke – kazao je.

    Navodi da u Federaciji imamo situaciju u kojoj još uvijek nemamo izabranu Vladu nego Vladu koja je tu već drugi mandat.

    – To može da se dogodi nešto slično za dvije sedmice, ali četiri godine je već predugo i zbog toga moramo stvarno ozbiljno razgovarati o tome na koji način ćemo tu regulativu obraditi i fiksirati tako da ne dovode do međusobne blokade. O tome se donekle razgovaralo i u Neumu, treba to možda još pogledati. Ja ne mogu reći šta će biti nakon izbora i kako će se tada ponašati. Dakle mora se još dosta žestoko sarađivati. Ja sam čuo isto tako da je Šarl Mišel narednih dana pozvao sve važne političke predstavnike iz BiH u Brisel i mislim da će se upravo voditi razgovori o tom pitanju – rekao je Šmit.

    Pragmatična odluka
    Kada je riječ o odnosu sa Milorad Dodikom, Šmit kaže: “Kad bih morao odgovoriti, zašto ustvari da se čovjek brine o osobi koja uopšte ne postoji. Sad ozbiljno, gospodina Dodika poznajem već 15 godina i mogu mu samo preporučiti da traži razgovor, a da ne baca oko sebe verbalnim uvredama. Gospodin Dodik dolazi u fazu da ga ljudi neće shvatiti ozbiljno. Neka se on brine o svojoj zemlji, o Srpskoj i BiH, a međunarodna zajednica neka ne bude njegova briga. Inače, kakav je to nivo rasprava, čemu to? Isto kao drvosječa u šumi se ponaša. Ne, od čovjeka koji obnaša takvu funkciju kao gospodin Dodik očekujem da se ponaša ozbiljno, da bude seriozan, pristojan i da se tako odnosi prema svojim političkim protivnicima i prema meni. I želim mu to jasno i reći i poručiti. Nemam namjeru i nisam baš raspoložen na tom nivou da razgovaram uopće. Neka se bavi ozbiljnom politikom i pristojnom politikom, a ne samo da tamo naduvava nekakve zakone. On je posljednjih mjeseci i sedmica u RS-u donosio neke propise koji su u suprotnosti sa Dejtonom, ali hajdemo zajedno da se angažujemo za poboljšanje cijele situacije. Mislim da neki lav koji posebno glasno riče, da je on ustvari jako miran i jako krotak.”

    Smatra da je odluka NSRS-a da prolongira prenos nadležnosti pragmatična odluka.

    – Ja je naravno, u suštini, pozdravljam. To je inače i rezultat spoznaje da nije uredu to što je učinjeno. Doduše, moram reći da po drugi put imamo to odgađanje na šest mjeseci. Bolje bi bilo da se to potpuno obustavi, a isto tako gdje su one tačke u Ustavu po kojim recimo u Republici Srpskoj se neke teme možda vide drugačije nego što to piše u Ustavu, pa hajmo o tome razgovarati, gdje su te tačke. I to je ustvari taj pravi put. Misli li možda gospodin Dodik da kada dođe u EU da će prijetnjama iz Srpske nešto postići? Onda on još uopšte nije ni razumio kako stvari funkcioniraju. Mi smo naučili da sarađujemo jedni s drugima. Nijemci i Francuzi su međusobno ratovali, pucali jedni na druge i vodili ratove. Mi ni sada nismo baš svakodnevno dobri prijatelji, ali kad su političke stvari mi surađujemo i radimo zajedno. I to je ono zajedništvo koje donosi Evropa i zbog toga još jednom kažem ohladite malo gospodine Dodik. Razmisli šta možeš učiniti za svoju zemlju i to je pitanje na koje trebaš odgovoriti i ja sam spreman razgovarati o tome – poručio je Šmit.

    Na pitanje jesu li bonska ovlašćena i sankcije jedini jezik koji političari u BiH razumiju, visoki predstavnik odgovara:

    – Pitali su me zašto ne koristite bonska ovlašćena. Ja sam rekao držim ih u ladici i znam kako funkcionišu, ali želio bih da ih zadržim u ladici. Sad sam morao ipak dva puta otvoriti tu svoju ladicu. To uopšte ne znači da to treba da bude svaki dan. Naprotiv, ja sam isto tako rekao ovo nije ono vrijeme koje je bilo kad je bio Pedi Ešdaun. Riječ je o tome da se stvari koriguju tamo gdje postanu teške. A put ka Evropi, prema Briselu je put na kojem se mora raditi. Ali ono što ja u svakom slučaju ne mogu uraditi svojim bonskim ovlašćenjima i neću to uraditi jeste osnovno zakonodavstvo koje se mora ovdje napraviti i donijeti da bi se došlo u Evropu, da ja umjesto toga uradim – rekao je Šmitu u Dnevniku D.

    – Sjetite se npr. Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama – o tim zakonima neka izvoli odlučiti Parlament, ali u Parlamentu trenutno imamo jedan nerad, odnosno ljudi ne žele da rade. Ja sam i sam 30 godina bio parlamentarac, meni ne može niko pričati o tome kako je teško donositi zakone. Ali ipak mora nešto biti. Najvažnije je ono što na kraju dobijemo, rezultat koji dobijemo, ali taj rezultat mi u BiH nemamo nažalost i onda tek možemo razmotriti i moje neko djelovanje. Ali ne možemo trajno ostaviti, tako jednostavno donositi odluke i onda su stvari riješen – dodao je.

    Kaže da je rado i kao turista i ekspert, a da sada ima izvršna ovlašćenja u BiH, prenosi Avaz.

    – Ali svakako čovjek se može stvarno smijati na to. Važno je u suštini ipak da za ovu zemlju nešto uradimo. To pitanje šta sam ja tačno, to nije ono što treba da bude zanimljivo. Zanimljivo je pitanje kako ja mogu pomoći, zajedno sa svima ostalima, da ova zemlja postane bolja i ja sam sasvim opušten kad su ta pitanja u pitanju. Moje ime i ne mora da ostane u istoriji, mnogo važnije je da imamo one poput Džeke koji u fudbalu npr. daju ime BiH. Čak i gospodin Dodik može učiniti nešto. Ne da drži tako velike govore, nego jednostavno neka radi – zaključio je Šmit.

  • “Političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj”

    “Političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj”

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da po nalogu mentora političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj kako bi bila onemogućena energetska nezavisnost.

    “Republika Srpska ima višak električne enegrije. Izgradnjom hidroelektrana višak električne energije bio bi značajno veći čime bi Republika Srpska postala važan faktor na međunarodnom tržištu, što mnogima smeta”, rekao je Višković za Televiziju “K3”.

    Govoreći o suzbijanju inflacije, Višković je istakao da je najbolji način povećanje javnih investicija i javne potrošnje.

    “To Republika Srpska radi, a podsjećam da je vrijednost ugovorenih investicija viša od dvije milijarde KM. Riječ je o izgradnji sistema hidroelektrana na rijeci Drini, auto-puteva Bijeljina-Rača, Banjaluka-Prijedor i Vukosavlje-Brčko, ali i Koridora Pet ce“, dodao je Višković.

    Prema njegovim riječima, u prvih pet mjeseci ove godine inflacija je oko 11,5 odsto što je na prošlogodišnjem nivou.

    “Zato smo od maja povećali plate, penzije, socijalna i boračka davanja za 10 odsto. U januaru smo penzije povećali za četiri odsto, boračka davanja pet odsto, kao i ostala primanja. Takođe, smo olakšali situaciju i realnom sektoru, a neoporezivi dio toplog obroka je 7,5 KM”, podsjetio je Višković.

    Premijer Srpske rekao je da je višak sredstava u budžetu Srpske prikupljen zbog povećane ekonomske aktivnosti, ali dijelom i inflacije.

    Višković je napomenuo da je rast industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci ove godine viši od pet odsto, a rast spoljnotrgovinske razmjene je skoro 36 odsto što je više nego prošle godine, te pokrivenost uvoza-izvozom 80,1 odsto i broj osiguranih lica 321.000.

    “Prosječna plata je 1.094 KM i viša je nego prošle godine. Da nije bilo pandemije i sadašnje krize zbog rata u Ukrajini situacija u Republici Srpskoj bi bila mnogo bolja, ali ni sada ne možemo da se žalimo”, rekao je on.

    Višković je ocijenio da je veoma važan partnerski odnos Vlade sa Sindikatom i poslodavcima, kao i što je u Srpskoj povećan broj zaposlenih.

  • “Zaključci Narodne skupštine – odobreni ili u fazi realizacije”

    “Zaključci Narodne skupštine – odobreni ili u fazi realizacije”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da je u rebalansu budžeta za ovu godinu za boračko-invalidsku zaštitu predviđeno 22 miliona KM više nego što je planirano budžetom, te da su zaključci Narodne skupštine Srpske koji se odnose na tu oblast ili odobreni ili u fazi realizacije.

    • Već je bila sjednica Kompenzacionog fonda. Odobreno je da se ovim ljudima da jednokratna pomoć od po 100 KM. Oni će i sad dobiti 100 KM na osnovu naše odluke, a ući će i u onu raspodjelu kada svi borci budu dobijali po 100 KM. Znači da će dva puta dobiti po 100 KM – istakao je Višković.

    Višković je napomenuo da je budžet Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite povećan rebalansom budžeta Srpske za 2022. godinu i iznosi 285 miliona KM, a to predstavlja povećanje od 46 miliona KM u odnosu na budžet Ministarstva od prošle godine.

    • Povećanje boračkih davanja u maju bilo je 10 odsto, u januaru pet odsto, ukupno 15 odsto. Nađite mi nekoga u okruženju da je napravio veći procenat – rekao je Višković za Televiziju K3.

    Komentarišući najavljeni protest određene grupe boraca Srpske, Višković je rekao da se kao razlog tih protesta navodi neizvršavanje zaključaka Narodne skupštine Srpske od Vlade, te napomenuo da Radna grupa za izradu analize stanja u oblasti boračko-invalidske zaštite radi u kontinuitetu na tom pitanju.

    On je rekao da se aktivno radi i na zaključku parlamenta o provođenju aktivnosti na utvrđivanju broja socijalno ugroženih boraca starijih od 60 godina.

    Višković je ukazao da je zaključak o izvršenju uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za borce starije od 65 godina u potpunosti ispoštovan, kao i da su obezbjeđena sredstava za samozapošljavanje demobilisanih boraca u 2022. godini.

    • Imali smo sjednicu Kompenzacionog fonda, odobrili dodatnih 5,3 miliona KM i sve one koji su podnijeli zahtjev, ispunili uslove, biće obuhvaćeni. Nijedan borac, ili dijete poginulog, ili ratni vojni invalid neće ostati ispod linije – rekao je Višković.

    Kada je riječ o zaključku parlamenta za obezbjeđivanje sredstava za stambeno zbrinjavanja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, Višković je rekao da je u toku realizacija i tog zaključka.

    • Do sada je samo devet lokalnih zajednica u potpunosti završilo svoj posao. Mi čekamo da se okončaju svi žalbeni postupci, da ovo bude konačno rješenje, onog momenta kada bude završeno Vlada ide u realizaciju – rekao je Višković.

    Govoreći o zaključku parlamenta Srpske koji se odnosi na uplatu doprinosa za penzioni staž borcima Vojske Republike Srpske za provedeno vrijeme u istražnom zatvoru, Višković je rekao da se na to čeka jer je potrebno dobiti saglasnost porodica da se mogu koristiti matični brojevi tih lica.

    Premijer Srpske je ocijenio da su u posljednjem periodu teme boračkih prava ispolitizovane, da poprimaju stranačka obilježja, a da bi on volio da Boračka organizacija bude vanstranačka i da svoja prava ostvaruju mimo politike.

    On je poručio borcima da im je Vlada partner i da će u svakom momentu za tu populaciju izdvojiti onoliko sredstava koliko budžet bude mogao da podnese.

  • Komšić: Dodik dobio odbijenice za samite u Solunu i Ohridu

    Komšić: Dodik dobio odbijenice za samite u Solunu i Ohridu

    Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kazao je da su domaćini samita u Solunu i Ohridu odbili učešće Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, na tim skupovima.

    On je za N1 dodao je da “mi u Sarajevu volimo misliti da je to poruka Dodiku”.

    “Dosad je praksa bila da ide predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tačno je da je Dodik pokušao učiniti sve da dođe u Solun, međutim poziv se odnosio samo na predsjedavajućeg (Šefik Džaferović). Kao i u životu, nepristojno je nekom dolaziti u kuću kad te nije zvao”, rekao je Komšić.

    Na pitanje da li je Makedonija poslala obavještenje da Dodik ne može ići ni u Ohrid rekao da je poziv upućen predsjedavajućem i nije prenosiv.

    “Tako glasi vijest koja je došla iz Sjeverne Makedonije. Džaferović nije bio u mogućnosti da otputuje dolje i donesena je odluka da ide Dodik, ali su oni odgovorili da se poziv samo odnosi na Džaferovića. Mi u Sarajevu volimo misliti da je to poruka Dodiku, ali vam niko iz diplomatije, vjerovatno, to neće potvrditi”, dodao je Komšić.

    On je na pitanje o najavi Dodika da će pokrenuti tužbu protiv Kristijana Šmita upitao kojem sudu se on misli obratiti i šta je Šmitova inkriminacija.

    “To je nastavak Dodikovog obračuna sa Šmitom. Ne znam na šta se žali? Šta hoće? Mislim da ni on sam nema pojma o čemu je riječ, pa će to njegov pravni tim nešto ‘spetljati’. Vidjećemo”, rekao je Komšić.

  • “PDP je posljednja stranka koja ima moralni kapacitet bilo koga da komentariše”

    “PDP je posljednja stranka koja ima moralni kapacitet bilo koga da komentariše”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je krajnje perfidan i zlonamjeran pokušaj PDP da usvajanje budžeta predstavi kao prihvatanje nametnute odluke takozvanog visokog predstavnika.

    Niti Savjet ministara na čijem sam čelu, niti ja kao predsjedavajući nismo i ne priznajemo Kristijana Šmita kao visokog predstavnika a posebno ne podržavamo primjenjivanje bilo kakvih njegovih odluka, naglasio je Tegeltija.

    On je podsjetio PDP da je Savjet ministara usvojio budžet po svim zakonskim pravilima i regulativama i to prije oglašavanja Kristijana Šmita po ovom pitanju, te da je budžet po proceduri upućen Predsjedništvu BiH na razmatranje i usvajanje, što je i urađeno.

    – Takođe, podsjećam PDP i da Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika, kao i da nametanje bilo kakvih odluka od bilo kog stranca nije legitimno i ne doprinosi rješavanju unutrašnjih problema u BiH – naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara.

    Tegeltija je ukazao da je PDP posljednja stranka koja ima moralni kapacitet da bilo koga komentariše i pozvao ih da prestanu da se bave lažnim optužbama zarad dobijanja jeftinih političkih poena.

  • PDP tvrdi da je SNSD prihvatio Šmita za visokog predstavnika

    PDP tvrdi da je SNSD prihvatio Šmita za visokog predstavnika

    Za manje od 24 sata Savjet ministara je prihvatio nametnutu odluku Kristijana Šmita oko finansiranja izbora i time je ta saga završena, ali i čitava priča oko neprihvatanja Šmita kao visokog predstavnika, saopšteno je iz PDP.

    Kako kažu, budući da Savjet ministara BiH, na čelu sa SNSD-ovim Zoranom Tegeltijom, radi onako kako Kristijan Šmit kaže, SNSD više nema nikakvo pravo da budu ti koji mogu osporavati njegov legitimitet, jer su ga ovim činom prvi i jedini iz Republike Srpske priznali.

    Jasno je da jedna od najviših institucija radi po nalogu običnog turiste, kako su ga oni nazivali. Istina je da je prihvatanjem i realizacijom odluke Kristijana Šmita prekršen zaključak Narodne skupštine Republike Srpske prema kojoj se on ne prihvata za visokog predstavnika, te da je vladajuća koalicija na BH nivou, uključujući SNSD koji ga je negirao, ovim potezom legalizovala i njegova ovlaštenja. Ono što je najteže od svega, svojim postupcima i neradom su na velika vrata vratili nametanje rješenja i intervencionizam visokog predstavnika u BiH, od kojeg su u prošlosti samo Srbi stradali. Istina, stradali su Srbi, ali SNSD nikada – kažu u PDP.

    Istovremeno, potpredsjednik PDP, Igor Crnadak, reagovao je na izjavu Milorada Dodika, koji tvrdi da pravni tim u ime Srpske prikuplja dokaze za tužbu protiv Kristijana Šmita za lažno predstavljanje i štetno djelovanje u BiH.

    – Pa kako ćete tužiti Šmita kad SNSD provodi sve njegove odluke? Tegeltija je prebacio pare CIK za manje od 24 sata, u skladu sa Šmitovom odlukom. Koga vi z……..e?!?! – napisao je Crnadak na Fejsbuku.

  • Cvijanovićeva poručila da je nedopustivo da stranci nameću odluke

    Cvijanovićeva poručila da je nedopustivo da stranci nameću odluke

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da ponašanje međunarodne zajednice u BiH u kontinuitetu pokazuje krajnju neprincipijelnost i svrstanost, te poručila da je nedopustivo da stranci nameću odluke i uzurpiraju ovlaštenja domaćih organa.

    Oni se trude i pokazuju da žele da uvaže interese jednog konstitutivnog naroda, a rade sve što je moguće na štetu druga dva, što smatram krajnje štetnim i pogubnim i po BiH – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da sve to urušava kredibilitet međunarodnog faktora u BiH i umanjuje šansu domaćim institucijama da rade svoj posao.

    – Svako nametanje, uzurpiranje ovlaštenja koja pripadaju domaćim organima od bilo kakvog stranca ili foruma smatram neprihvatljivim i nedopustivim – naglasila je predsjednica Srpske.

    Cvijanovićeva je napomenula da nijedan stranac nijednim aktom nije dobio to pravo da uzurpira nadležnosti domaćih institucija, čak ni oni legitimno izabrani.

    – Oni su kao neki tamni oblak u BiH koji nas ovdje stalno pritišće – dodala je ona.

    Prema njenim riječima, ono što brine je kada god interveniše međunarodni faktor umjesto domaćih organa, bošnjačka politika se tome raduje i priziva.

    – Oni prizivaju sankcije, da intervenišu stranci, umjesto da podstiču unutrašnji dogovor, razgovor sa Hrvatima i Srbima – dodala je ona.

    Cvijanovićeva je ocijenila da je situacija u BiH prilično trula, bolesna i da djeluje nepopravljiva, ali da je ona optimista i misli da unutrašnjim dijalogom treba rješavati pitanja, a da međunarodni faktor, ako bi se promijenio nabolje, koristiti kao nekog ko bi trebao da olakšava procese, a ne da komplikuju situaciju.

    – A oni nama komplikuju situaciju time što se u višenacionalnoj zemlji svrstavaju na jednu stranu i brane tobože nešto. Prevelika involviranost stranog faktora ovdje odmaže – napomenula je Cvijanović.