VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Oštre poruke iz SDA: Ukoliko Narodna skupština Srpske usvoji zakon o VSTS – mi ćemo ga oboriti

    Oštre poruke iz SDA: Ukoliko Narodna skupština Srpske usvoji zakon o VSTS – mi ćemo ga oboriti

    Saglasnost Vlade Republike Srpske na Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS i upućivanje u parlamentarnu proceduru na entitetskom nivou predstavlja do sada najozbiljniji nasrtaj vlasti Srpske na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, rekli su danas iz SDA.

    Kako su poručili, ukoliko Narodna skupština RS usvoji ovaj zakon, SDA će putem ovlaštenih predlagača uputiti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kojom će osporiti ustavnost entitetskog zakona,

    “Dodik želi svesti pravosudni sistem na entitetski nivo i staviti ga pod svoju kontrolu kako bi se zaštitio od odgovornosti za korupciju i kriminalne aktivnosti. Niži nivoi vlasti i njihovi parlamenti nemaju mogućnost stavljati van snage ili mijenjati važeće državne zakone. Svaki takav pokušaj formiranja parainstitucija, predstavlja direktan udar na Dejtonski mirovni sporazum”, istakli su iz SDA.

    SDA je pozvala pravosudne institucije Bosne i Hercegovine da, u skladu sa svojim ovlastima i nadležnostima, što prije procesuiraju i sankcioniraju “sve odgovorne za ovaj nasrtaj na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i da konačno pokrenu procese koji se odnose na korupciju”.

    “Od Stejt Departmenta očekujemo da prošire i konkretizuju već započete sankcije, a zemlje članice Evropske unije da se pridruže sankcijama SAD-a kako bi spriječili dalje podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji“, naveli su još iz SDA.

  • Dodik: Izetbegović indirektno priznaje da RS nije dio BiH

    Dodik: Izetbegović indirektno priznaje da RS nije dio BiH

    Gavran bošnjačke političke scene Bakir Izetbegović slavodobitno najavaljuje sankcije Republici Srpskoj, čime indirektno priznaje da Republika Srpska nije dio BiH, jer ko bi se iole normalan radovao da bilo ko posegne za kažnjavanjem dijela njegove zemlje, izjavio je Srni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Komentarišući Izetbegovićeve navode iznesene u federalnim medijima da će doći do ekonomskih sankcija Srpskoj, Dodik je rekao da Izetbegović nema političke odgovore na politička pitanja, da bi da svoje političke neistomišljenike disciplinuje tuđom silom i da to, kako tako, prikaže kao svoju političku pobjedu.

    “On i dalje živi na stereotipima iz devdesetih, ne shvatajući da se svijet i odnosi u njemu promijenili”, dodao je Dodik.

    On kaže da je Izetbegović zaboravio da kažnjavanje ljudi u Republici Srpskoj gazi treću deceniju ali da to nije pomoglo njegovom ostvarenju sna o islamskoj državi, koju zove funkcionalna BiH.

    “Zato bih mu poručio da promijeni pristup, da odustane od islamske države, prhvati da su Srbi i Hrvati jednako vlasnici zemlje koju on svojata i da više ne prijeti tuđom silom. U narodu postoji izreka za to šta on radi, ali strpiću se i usmeno mu je prenijeti kada ga sretnem”, rekao je Dodik.

  • Novaković Bursać: Srpski predstavnici na sjednici samo zbog četiri sporazuma

    Novaković Bursać: Srpski predstavnici na sjednici samo zbog četiri sporazuma

    Na današnjoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH predstavnici SNSD-a i srpskog kluba učestvovaće samo na način da će pristupiti glasanju, i davanju saglasnosti na ratifikaciju četiri sporazuma, istakla je na konferenciji za novinare Snježana Novaković Bursać, šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    “Јedan sporazum se tiče graničnog prelaza kod Ljubovije, drugi je saglasnost o graničnim prelazima sa Republikom Srbijom, treći se tiče projekta energetske efikasnosti u Republici Srpskoj i četvrti je davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma koji se tiču autoputa 5C, dionice u Hercegovini”, rekla je Novaković Bursać.

    Ona je poručila da SNSD kao i srpski klub u Parlamentarnoj skupštini BiH nikada nije ni napustio zajedničke organe.

    “Mi smo svoje reakcije usklađivali na način da smo u jednom trenutku odustali od donošenja odluka iz dobro poznatih razloga”, navela je Novaković Bursać.

  • Šarović bi sa dnevnog reda skinuo sva pitanja o kojima nema dogovora

    Šarović bi sa dnevnog reda skinuo sva pitanja o kojima nema dogovora

    Mi iz SDS kad budemo u vlasti tražićemo da se sa dnevnog reda skinu sva pitanja o kojima u aktuelnom trenutku nema dogovora, a da se odlučuje o stvarima koje su u interesu svih strana.

    Na taj način se relaksira politička situacija i otvara prostor za napredak, poručio je Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, gostujući u emisiji Telering na RTRS.

    – Naš prijedlog koji smo i ranije iznosili je da Inckov zakon bude zaleđen od primjene jedan vremenski period dok se ne nađe rješenje koje štiti interese Republike Srpske i nudi kompromis – istakao je Šarović.

    On je kazao da je Milorad Dodik svojom lošom i provokatorskom politikom proizveo onakvog Incka.

    – Incko je bio pripremljen da ode iz ove zemlje bez da uradi neki veći politički potez. Dodikova politika zajedno sa Valentinom Inckom je saučesnik što je danas Republika Srpska međunarodni slučaj. Dodik je ničim izazvan izašao sa idejom o novom političkom dogovoru u BiH. Kome to treba? To znači novi Dejton. Zašto sada ne priča o mirnoj disoluciji? Jer on to ne može da iznese – naglaslio je Šarović.

    Govoreći o sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik SDS je rekao da je nekoliko sati zasijedanja proteklo u diskusiji lidera političkih partija, a da niko nije znao koji zaključci će biti predloženi na kraju.

    – Radi se za klasičnoj predstavi za javnost koja je trebala da posluži vlasti da se vrati u Sarajevo. Iako nisu ispunjeni zahtjevi u vezi sa Inckovim zakonom, vlast se danas vraća u Sarajevo – dodao je Šarović.

    On kaže da sada očekujemo novu politiku SNSD u kojoj će se javnosti predstavljati kao mirotvorci.

    – Nikoga nisu pitali za glasanje na sjednicama Savjeta ministara tokom decembra mjeseca. Glasali su za dodjelu sredstava Tužilaštvu BiH iako je u zaključcima rečeno da se može glasati samo ako je neka odluka u interesu Republike Srpske. Da li to znači da je dodjela sredstava Tužilaštvu BiH u interesu Republike Srpske? – upitao je Šarović.

    On je poručio da sve poluge u ovoj zemlji ima aktuelna vlast i zbog toga moraju da nose odgovornost za političke odluke koje donose.– Ako je pitanje imovine važno za Republiku Srpsku zašto niko nije pozvao sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da nam objasne zašto i na koji način su donošene ove štetne odluke za Republiku Srpsku? Ti ljudi nam mogu pomoći da dođemo do rješenja – zaključio je Šarović.

  • Josip Jerković: Hrvatima je lakše u RS-u nego u FBiH

    Josip Jerković: Hrvatima je lakše u RS-u nego u FBiH

    Potpredsjednik Republike Srpske i visoki funkcioner HDZ-a BiH Josip Jerković je nakon govora Dragana Čovića u Narodnoj skupštini RS-a kazao da je Hrvatima lakše u RS-u nego u Federaciji BiH.

    U razgovoru za “Glas Srpske” Jerković je, odgovarajući na pitanje da li je bolji položaj Hrvata u RS-u ili u FBiH, odnosno na nivou BiH, kada je riječ o političkim i drugim pravima, rekao da se o položaju Hrvata u Republici Srpskoj može uvijek razgovarati.
    “Uvijek sam govorio – imamo, kao i Bošnjaci, predstavnike u Skupštini, potpredsjednike RS-a, delegate u Vijeću naroda te ministre i direktore u Vladi. Imamo pravo na još naših ljudi u institucijama RS, ako gledamo po Ustavu i Dejtonu, kako je dozvoljeno po zakonu. Kada je riječ o FBiH, ne znam tačno, ali sigurno da dosta toga znam i svi oni koji sa mnom razgovaraju o tome kažu da je lakše nama u RS-u nego njima u FBiH, iako je Federacija stvorena po Dejtonu i za Hrvate i za Bošnjake”, kazao je, između ostalog.

    U vezi s inicijativom za izmirenje štete, koju je pokrenuo, Jerković ističe da se mali broj Hrvata vratio na ognjišta u Posavini.

    “Oko 30.000 Hrvata živi u Republici Srpskoj. Nisam nezadovoljan time, ni donatorima koji su davali sredstva za obnovu kuća, ali danas ih više nema. Pokrenuo sam tu inicijativu, ali malo ljudi se odazvalo. Ali je činjenica, od koje ne treba bježati, to da je više Hrvata otišlo s prostora FBiH nego s prostora RS-a. To zasigurno mnogi ne znaju”, kaže Jerković.
    Jerković je istakao da treba razgovarati pomirljivim tonom i govorom.

    “Kao što je to učinio Dragan Čović na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjoj Luci, gdje je govorio i u ime Bošnjaka”, dodao je.

    Treba podsjetiti da je više od 200 hiljada Hrvata protjerano s područja RS-a za vrijeme rata, ali da o tome lider HDZ-a nije govorio u NSRS-u, niti o drugim problemima Hrvata u BiH.

  • Dodik: Ne vraćamo se u institucije BiH, opozicija u RS ne zna šta hoće

    Dodik: Ne vraćamo se u institucije BiH, opozicija u RS ne zna šta hoće

    Suština skupštinskih zaključaka sa posebne sjednice je da će se predložiti zakon kojim će biti zabranjeno da se kolektiviteti kao što je Republika Srpska, pa i BiH, nazivaju genocidnom tvorevinom i da se konstitutivni narodi i pojedinci nazivaju genocidnim, istakao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    “Sada po nametnutom ‘Inckovom zakonu’ to nemamo. Želim da naglasim da niko nije legalizovao taj ‘Inckov zakon'”, kazao je Dodik za RTRS.

    Istako je veliki značaj jučerašnje posebne sjednice Narodne skupštine.

    “Ne vraćamo se u institucije BiH. Skupština je rekla da razlozi nisu prestali i to su oni razlozi koji su nas doveli u poziciju da prije šest mjeseci kažemo da ne samo da nećemo odlučivati, već da nećemo biti ni prisutni na sjednicima zajedničkih institucija. Mogu da učestvuju naši predstavnici, ali da se drže stava Narodne skupštine, Vlade Srpske i naravno predsjednice Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH naglašava da je to već doneseno u ranijim zaključcima.

    “Imate u članu 4, da ćemo učestvovati u radu u tačkama koji su u interesu za Republiku Srpsku, kao što sutra imate u Predstavničkom domu tri razvojna programa i nekoliko desetina miliona maraka koje treba Srpska da povuče. Bez tih formalnih procedura ne bi to imali”, rekao je Dodik.

    On je podvukao da opozicija u Republici Srpskoj ne zna šta hoće, te dodao da oni zajedno sa Eskobarom ruše jedinstvo u Srpskoj.

    “Njihova jedina politika je Milorad Dodik. Mržnja prema meni im je veća od ljubavi prema Republici Srpskoj. I to se najbolje vidjelo na jučerašnjoj sjednici kada su se bunili što ja nisam prvi govorio, iako to nema nikakve veze. O tome ne odlučujem ja, ali da sam govorio prvi, znate da bi se samo zakačili za moje izjave, i da tako često sjednice odlaze u drugom smjeru, što samo pokazuje da sam im ja jedini cilj”, podvukao je Dodik.

  • “Nema uslova za održavanje izbora”

    “Nema uslova za održavanje izbora”

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović uputio je pismo međunarodnim posrednicima u pregovorima o izbornoj reformi, Metju Pameru i Angelini Ajhorst.

    Sadržaj pisma prenosimo u potpunosti:

    Želio bih Vam zahvaliti na uloženom trudu u zadnjih godinu i po dana u pronalasku rješenja kojima bi se u potpunosti implementirali politički sporazumi iz Mostara potpisani 17. juna 2020. godine. Posvećenost i ekspertiza s Vaše strane bili su od izuzetnog značaja za proces koji je okončan pregovorima u Neumu krajem januara 2022. godine.

    Podsjetiću kako smo, zahvaljujući uloženim naporima, nedugo nakon potpisivanja uspješno implementirali sporazum koji se odnosi na Grad Mostar.

    Kao ishod, nakon dvanaest dugih godina održani su demokratski izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara. To nam je s pravom probudilo optimizam koji je bio prijeko potreban za rješavanje otvorenih pitanja u odnosima Bošnjaka i Hrvata.

    S druge strane, sporazum koji se odnosi na legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te obezbjeđivanje aktivnog i pasivnog izbornog prava svakog građanina na cijelom području BiH, uprkos uloženom trudu Hrvatskoga narodnog sabora (HNS BiH), ostaje neispunjen.

    U saradnji s Vama održali smo stotine sati pregovora o ograničenim izmjenama Ustava BiH i izbornoga zakonodavstva kako bismo implementirali odluke Evropskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH, uključujući presudu U-23/14, te proveli relevantne preporuke OESS/ODIHR i Venecijanske komisije u skladu s evropskim standardima. S naše strane uloženi su maksimalni napori, predstavljene su desetine dokumenata, uključujući prijedloge izmjena Ustava BiH i izborne modele prema kojima bi se provele presude sudova i birali legitimni predstavnici u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

    Upravo zahvaljujući nesebičnim naporima predstavnika EU, SAD i Venecijanske komisije, uspjeli smo postići usklađenost naših prijedloga ustavnih odredbi s najvišim evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije, uključujući i pitanje formulacije ustavnog izričaja u odnosu na Predsjedništvo BiH.

    Našim prijedlogom obezbijedili smo da svi građani BiH mogu birati i biti birani nezavisno o pripadnosti i bez izjašnjavanja nacionalnog ili etničkog identiteta. Vrlo pažljivo osmišljavanje naših prijedloga ograničene ustavne reforme, kao i drugih modela, vođeno je načelom zadovoljenja ustavno zagarantovanih prava o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i najviših standarda o ljudskim pravima.

    Vjerujem kako ćete se složiti da je hrvatska pregovaračka strana predvođena HNS BiH ostavljala prostor za kompromisna rješenja. Bez obzira na to što se presude sudova ne odnose na temu koja se, donekle tendenciozno, naziva “funkcionalnost Federacije BiH”, pokazali smo izuzetnu fleksibilnost i otvorenost za prihvatanje pregovora i o toj temi.

    Uprkos svemu tomu, znamo kako su naši napori i dogovori grubo prekršeni od supotpisnika Mostarskog sporazuma, pogotovo znajući kako je implementacija Sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH trebala biti okončana usvajanjem zakonskih izmjena u Parlamentarnoj skupštini BiH najkasnije do kraja 2021. godine. Takvoga smo se scenarija pribojavali do samoga kraja, jer se time nepovjerenje i politička kriza u BiH dodatno produbljuju.

    Prema tome, trenutno se nalazimo u situaciji za koju smatramo da se još uvijek nisu obezbijedili formalni i pravni uslovi za održavanje Opštih izbora u oktobru 2022. godine.

    Podsjetiću kako su Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), potpisali Vašingtonski sporazum 1994. godine, kojim je uspostavljena Federacija BiH. Vašingtonskim sporazumom i Dajtonskim mirovnim sporazumom Hrvatima su zagarantovana suverena nacionalna prava. Činjenica je da se suverena prava i konstitutivnost Hrvata grubo krše u posljednje dvije decenije, i po pitanju reflektovanja konstitutivnosti Hrvata u svim zajedničkim institucijama i legitimnog izbora njihovih predstavnika. Posljednji pregovori i uporno miniranje naše nedvosmislene opredijeljenosti za pronalazak rješenja dokazali su kako je supotpisnik Mostarskog sporazuma, zajedno s drugim bošnjačkim političkim predstavnicima, opredijeljen za nastavak grubog kršenja međunarodnih sporazuma i suverenog prava Hrvata kao ravnopravnog konstitutivnog naroda u BiH. Takvo grubo kršenje prava jednoga konstitutivnog naroda i međunarodnoga prava, ako se nastavi, imaće dalekosežne posljedice u odnosima Hrvata i Bošnjaka.

    Stoga, naša je obveza unaprediti izborne standarde u BiH, ali i očuvati ključne norme potpisanih međunarodnih sporazuma kojima se jamči jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, pogotovo najmalobrojnijeg hrvatskoga naroda, kako bi se izbjegla dalja destabilizacija i obezbijedio put prema evroatlantskim integracijama.

    Uprkos smanjenju optimizma s naše strane i vremenskom ograničenju, spremni smo završiti započeti pregovarački proces. Nedopustiva su gruba kršenja ljudskih prava i dominacija jednoga konstitutivnog naroda nad drugim. Kao politički lideri ne smijemo odustati ili udaljiti se od viših ciljeva izborne reforme i ograničenih izmjena Ustava BiH. Sprovođenje Mostarskog sporazuma od vitalnog je interesa za budućnost Bosne i Hercegovine.

    Na kraju, dijalog i kompromis jedini su put za izgradnju, nažalost već duboko narušenog, povjerenja i pomirenja, što će nam omogućiti da okrenemo novu stranicu u korist euroatlantske budućnosti naše zemlje. Još jednom izražavam duboku zahvalnost na Vašem zalaganju i podršci koju pružate Bosni i Hercegovini, svim njenim narodima i građanima na evroatlantskom putu, koji uz sve poteškoće i izazove ostaje naša jedina perspektiva – zaključio je Čović.

  • Stevandić: Komšić je postao radikalna desnica SDA

    Stevandić: Komšić je postao radikalna desnica SDA

    Nenad Stevandić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarsne skupštine BiH i predsjednik Ujedinjene Srpske danas je za N1 govorio o jučerašnjoj sjednici NSRS i zaključcima koji su usvojeni. Stevandić je kazao da je jučerašnja sjednica pokazala da “dva naroda nisu zadovoljna sa BiH”.

    Stevandić je na početku kazao da je tačka 10 iz jučerašnjih zaključaka slična tački 4 iz ranijih zaključaka.

    “Tačka 10 je veoma slična tački 4 iz prethodnih zaključaka koje je podržala tada i današnja opozicija. Ne mislim da se u bilo čemu odstupilo, mislim da idemo korak po korak. U svemu tome, mi se usaglašavamo, ne moramo svi da isto mislimo ali jučer je bio najveći broj poslanika koji su dali svoj glas ZA, dakle bilo ih je 50. Mislim da ta svijest polako sazrijeva, a sa druge strane jučer su neke kolege iz opozicije isto tako diskutovale slično kao i kolege iz vlasti. Bez obzira na neslaganja. Skupština je poslala jasne poruke, ne samo kroz zaključke jer nama slijedi i osmi februar kada će biti redovna sjednica NSRS koja će nastaviti po ranije utvrđenim putevima da stavni van snage zakone od gospodina Ashdowna, koji je zabranio RS i FBiH da raspolažu svojom imovinom. Zatim će biti i tačka dnevnog reda o VSTS što je u skladu sa ranijim odlukama skupštine“, kazao je i dodao:

    “Meni je žao što kolege iz opozicije do sada nisu došle sa nijednim prijedlogom, uglavnom se ponašaju kao komentatori i uzimaju sebi za pravo da komentarišu šta je neko uradio bez vlastitog učešća u tome”.

    Stevandić je dodao da je RS u proteklom periodu imala široku diplomatsku aktivnost.

    “RS je jednostavno donijela nekoliko akata koji su izazvali dosta pažnje, vezani su za zakone koje je donio gospodin Inzko. Prvo, iz razloga što Venecijanska komisija kaže da se zakoni donose u parlamentima, a ne odlukama jednog čovjeka. Mi smo imali široku diplomatsku aktivnost, odlaskom gospođe Cvijanović u Washington, ja sam razgovarao sa preko 13 ambasadora EU i šest drugih zemalja, učestvovali smo u pregovorima i mi nastavljamo u kontinuitetu sa našom politikom“.

    “Gospodin Čović je imao priliku da se obrati u Banjaluci, upravo zbog toga se gospodin Izetbegović nije obratio u Banjaluci”.

    Jedno od pitanja za Stevandića je glasilo: Da li je ovo reteriranje u nekim stavovima?

    “Ja mislim da je ovo na tragu pokazivanja demokratskog kapaciteta RS i traženja rješenja. Jučer se vidjelo da sa BiH nisu suštinski zadovoljna dva naroda. Hrvati su najavili svoje velike skupove za 19., ovo je trebalo mnogima da otvori oči, a ne o tome da se neko pokajao i reterirao. Nije normalno da u Goraždu ima 23 Hrvata, a da je tu Komšić dobio 4.800 glasova, tu su Bošnjaci glasali uime Hrvata, tako je isto bilo u Kalesiji, Foči, Bužimu”.

    “Po zakonu vi možete nekoga da ubijete, i ako vas ne uhvate vi niste ubica. Imamo problem sa legitimnim predstavljanjem. Problem legitimnog predstavljanja je problem krize u BiH”.

    Potom je pojasnio šta smatra pod legitimnim predstavljanjem.

    “Ako neko želi da rizikuje sa tim i sutradan Srbima pokuša to da uradi, a mi smo na to osjetljivi, mi ćemo naravno nuditi rješenja. Mi smo nudili i rješenja kroz izborni zakon. Nije sporno da se kaže bošnjački član Predsjedništva, može gospodin Komšić da bude, može i neki naš sugrađanin romske nacionalnosti da bude srpski član Predsjedništva jer će dobiti najveći broj glasova u RS, ali to su kolege Bošnjaci odbacili. Ne možete da izbjegnete legitimno predstavljanje, da jedan narod svojim autotohnim predstavnicima bira svog funkcionera. Tu postoji veliki problem sa legitimitetom. Nećemo cijeli život da živimo u krizi, hajde da rješimo. Zašto bi neko imao težnju da ima dva člana Predsjedništva? Vi znate da je gospodin Komšić postao radikalna desnica SDA“.

  • Stevandić o prisustvu Srba na sjednici Predstavničkog doma

    Stevandić o prisustvu Srba na sjednici Predstavničkog doma

    Predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH Nenad Stevandić rekao je Srni da će poslanici iz Republike Srpske prisustvovati sutrašnjoj sjednici ovog doma samo ukoliko budu tretirani ravnopravno.

    Učestvovaćemo u radu parlamenta samo u varijanti u kojoj se naša volja neće zloupotrijebiti – rekao je Stevandić.

    On je istakao da je Republika Srpska pokazala demokratski kapacitet, nudeći kompromise i rješenja koja ne vrijeđaju nijedan narod, i ona poštuje ravnopravnost prema svim narodima i građanima, dajući svakom jednaka prava, štiteći svakog građanina da ne bude nazivan pogrdnim imenima, kao i entitete i etničke grupe.

    – Koliko će se to razumjeti, vidjećemo sutra. Žao mi je što baš nisam u dobroj zdravstvenoj mogućnosti da sutra stignem u Sarajevo, ali je najvažnije da Republika Srpska jeste neko ko traga za rješenjima, ko nudi saradnju i kompromis i koja je otvorena za zajedničku budućnost bez vrijeđanja – rekao je Stevandić.

    Stevandić je poručio da Republika Srpska neće dozvoliti da bude oskrnavljena, da neće dozvoliti intervencionizam i podmukli način oduzimanja nadležnosti ili da je sprečavaju da ostvari svoja prava na bilo koji način.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi sutra da u prvom čitanju razmatra Prijedlog izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    Sjednica Predstavničkog doma zakazana je za 12.00 časova.

  • Cvijanović: Sve osim dogovora u BiH je eksperiment

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su u BiH održiva samo rješenja koja su dogovor domaćih aktera, a sve drugo je samo eksperiment.

    “Nadam se da će svi u BiH i van nje to razumjeti”, rekla je Cvijanovićeva za “Politiku”.

    Ona je istakla da je najmanje što se očekuje od političkog Sarajeva to da prestane sa destruktivnim aktivnostima prema Republici Srpskoj, što bi bilo dobro za novi početak.

    Na pitanje da li nepoštovanje Ustava BiH može biti i povod da spoljni faktor preduzme određene korake, Cvijanovićeva je naglasila da Dejton jeste prekinuo oružane sukobe u BiH, ali je istovremeno definisao i ustavnopravni poredak na koji su pristale sve strane, a koji je i osnova za funkcionisanje BiH.

    “Razlog zbog kojeg je BiH danas nefunkcionalna zemlja ne leži u dejtonskom ugovoru ili Ustavu koji je sadržan u njegovom 4 aneksu, već u gruboj i protivpravnoj reviziji tog sporazuma i centralizaciji onog što je Ustav predvidio da živi i funkcioniše kao decentralizovano. To je u velikoj mjeri narušilo povjerenje između konstitutivnih naroda i stvorilo ambijent u kojem ono što imamo u praksi ne odgovara onome što je propisao Ustav”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da se, u suštini, ta centralizacija najčešće odvijala putem međunarodnog intervencionizma, u skladu sa političkim željama samo jednog konstitutivnog naroda, na štetu ostala dva.

    “Dešavala se neustavna transformacija dejtonske BiH, rušeći sve principe i unutrašnjeg i međunarodnog prava”, rekla je predsjednik Srpske.

    Ona ističe da danas postoji paradoksalna situacija da pojedine zemlje sankcionišu i za navodno rušenje ustavnog poretka optužuju one koji brane Ustav i pozivaju na dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma, a ohrabruju i podržavaju one koji taj sporazum razgrađuju.

    “Uz to, vodi se opsežna kampanja protiv Republike Srpske gdje se plasiraju laži o navodnom ratnom sukobu, o secesiji, rušenju Dejtona i slično”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je za ekonomski napredak potrebna politička stabilnost i daleko više međusobnog uvažavanja.

    “Međutim, čini se da već odavno političko Sarajevo emituje maligni uticaj koji se loše odražava, kako na situaciju u BiH, tako i na odnose sa susjednim zemljama. Tu se neprestano nastoji da se uspostavi dominacija jednih nad drugim u BiH, ali se i neprestano dijele lekcije susjednim zemljama ili se prizivaju sankcije i kroz međunarodne kanale šire laži o drugima sa kojima žive”, rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, posebno je problematično nastojanje političkog Sarajeva da blokira strateške projekte koje zajedno realizuju Republika Srpska i Srbija, poput izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” i aerodroma u Trebinju.

    “Sve su to loši signali i stanje je poprilično bolesno. Republika Srpska je uvijek imala konstruktivan odnos prema svim projektima koji vode napretku, bilo da je riječ o Federaciji BiH ili o zemljama okruženja i nikada nam ne bi palo na pamet da bilo šta blokiramo”, poručila je predsjednik Srpske.

    Kada je riječ o inicijativi “Otvoreni Balkan”, Cvijanovićeva je rekla da je to odlična perspektiva za cijeli region i da je sigurna da bi korist od uklanjanja barijera imali kako privreda tako i građani.

    “Ako je cijela Evropa profitirala od otvorenih granica, ukrupnjavanja tržišta i infrastrukturnog povezivanja, zašto ne bismo bili dovoljno pametni da to primijenimo na našem prostoru. Mislim da je računica vrlo jednostavna i da takva inicijativa širom otvara vrata intenzivnoj saradnji, a samim tim i bržem razvoju naših ekonomija”, rekla je predsjednik Srpske.

    Cvijanovićeva je dodala da u bliskoj budućnosti ne vidi šansu da se ovaj prostor nađe u članstvu EU, ali vidi u regionalnom ekonomskom povezivanju, jer bi ga sve to zajedno učinilo i jačim i sposobnijim da uđe u EU kad do toga dođe ili ako do toga jednom dođe.

    Na pitanje kako ocjenjuje političko polarizovanje stavova predsjednika i premijera Hrvatske Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, Cvijanovićeva je rekla da ne bi ulazila u unutrašnje odnose različitih aktera na političkoj sceni Hrvatske niti bilo gdje drugdje.

    “Njih su birali njihovi građani i njima polažu račune, a ono što me jedino interesuje, bilo da je riječ o neposrednom okruženju ili ostatku svijeta, jeste koliko razumiju suštinu problema u BiH i da li je ono što čine u korist ili štetu naših napora da ovdje konačno napravimo ambijent u kojem će se svi osjećati politički komotno da bismo mogli da se posvetimo razvoju”, rekla je ona.

    Prema njenim riječima, i sve dok bilo ko izvan BiH zagovara poštovanje Dejtonskog sporazuma i punu ravnopravnost svih konstitutivnih naroda u BiH u skladu sa Ustavom i smatra da se on može mijenjati samo voljom svih – tu nema ničeg spornog.

    U osvrtu na nedavnu posjetu Sjevernoj Makedoniji, Cvijanovićeva je ocijenila da je ona bila veoma uspješna, kako u pogledu dodatnog jačanja veza sa srpskom zajednicom, tako i u domenu unapređenja institucionalne i privredne saradnje sa tom zemljom.

    “Imala sam priliku da razgovaram sa predsjednikom Stevom Pendarovskim, gradonačelnikom Kumanova, rukovodstvom Privredne komore kao i sa predstavnicima srpskog naroda i naših udruženja u toj zemlji”, navela je predsjednik Srpske.