VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Alkalaj se bez ovlaštenja pridružio izjavi o rusko-ukrajinskoj krizi

    Dodik: Alkalaj se bez ovlaštenja pridružio izjavi o rusko-ukrajinskoj krizi

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je ambasador BiH pri UN Sven Alkalaj bez ovlaštenja pridružio BiH izjavi EU o rusko-ukrajinskoj krizi.

    “Njegov postupak je ništavan i mora se smatrati da nije ni načinjen”, rekao je Dodik komentarišući jučerašnju odluku da se BiH u UN pridruži Izjavi zemalja EU u kojoj se osuđuju potezi Rusije na istoku Ukrajine.

    Dodik je najavio da će se odgovornost ambasadora razmotriti kasnije.

    “BiH je neutralna u rusko-ukrajinskoj krizi, odnosno oružanom konfliktu, s obzirom da Predsjedništvo nije odlučilo drugačije”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

    On je potvrdio da Republika Srpska ostaje privržena Ustavu BiH i da neće dozvoliti da se ova situacija iskoristi protiv nje.

  • Čović o Izetbegoviću: “Brat” kojem ništa ne vjerujem

    Čović o Izetbegoviću: “Brat” kojem ništa ne vjerujem

    Upitan da komentariše odnose sa Bakirom Izetbegovićem (SDA) i Miloradom Dodikom (SNSD), predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako je u šali znao Izetbegovića nazvati “bratom” ili “burazom” i da je u češćem kontaktu sa njim, nego sa Miloradom Dodikom.

    Čović kaže kako, zbog intenzivnijih odnosa u Federaciji ima češće susrete sa Izetbegovićem, nego sa Dodikom, ali da je u toku pregovora o izmjenama Izbornog zakona stekao dojam da Izetbegović izbjegava postići rješenje, kao i to da mu više ne vjeruje.

    “Stotinu puta sam gospodinu Izetbegoviću rekao: Bakire, nemoj mi obećati ono što ne misliš. Nemoj potpisati sporazum u Mostaru sa mnom pa kasnije objašnjavati kako ga nećeš provesti. Razlika između Dodika i Izetbegovića je sljedeća – s Dodikom kad se nešto dogovoriš, on će to provesti. A sa Bakirom, ono što se dogovoriš danas, računaj da već za dva dana to ne vrijedi”, rekao je predsjednik HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u programu N1.

    Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice je rekao kako je imao ranije čak i porodične susrete između svoje porodice i porodice Izetbegović, te da te odnose smatra korektnima. Ipak, u emisiji na N1 je ponovio kako Izetbegoviću ne vjeruje, te da nije iskren čovjek. Na pitanje zašto ga je nazivao bratom, Čović odgovara kako prema ljudima s kojima radi obično ima dimenziju partnerstva i prijateljstva, te da je osoba koji nikoga ne mrzi.

  • Novaković Bursać: Agende političkog Sarajeva ispunjavali ministri iz SDS-a i PDP-a

    Novaković Bursać: Agende političkog Sarajeva ispunjavali ministri iz SDS-a i PDP-a

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da je ispunjavanje agende političkog Sarajeva i dijela međunarodne zajednice jedino što su ministri iz PDP-a i SDS-a “ozbiljno i temeljno radili” u prošlom, produženom sazivu Savjeta ministara.
    Bursaćeva je istakla da je jedan od vrednijih u tom poslu bio baš bivši ministar spoljnih poslova Igor Crnadak, čime je reagovala na njegove tvrdnje da je spoljna politika u potpunosti prepuštena Bošnjacima.

    Ona je navela da je bilo kabineta srpskih ministara iz tog saziva “u poslovima sa narko-kartelima, javnim nabavkama koje su predmet sudskih procesa i slično”, ali time, kako kaže, neka se bavi pravosuđe.

    “Doduše, sam Crnadak je veoma vrijedno radio i na organizaciji putovanja s kojih niko nije dočekao niti vidio bilo kakvu korist /čak ni urme/, na kojima je vrijedno blatio izabrane predstavnike srpskog naroda u BiH /samim tim i narod/, a temeljno je prikupljao sve moguće lične prihode”, istakla je Bursaćeva.

    Prema njenim riječima, nekako je jedino ispalo da su “traljavo i neodgovorno” zaboravljali na stavove i dokumente Narodne skupštine Republike Srpske, pa su, zanemarujući Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, “vrijedno i temeljno” radili na dokumentima, politikama i aktivnostima s ciljem da BiH postane članica NATO, suprotno zvaničnim stavovima Republike Srpske.

    Ona je dodala da je Strategija spoljne politike BiH 2018 – 2023, koju je pisao Crnadak, a usvojio Mladen Ivanić, upravo dokument na koji se, kao zvaničan, poziva ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković u svojim spoljnopolitičkim pohodima.

    “Bez obzira na prošlost i događaje koji su iza nas, u ovom globalno složenom političkom i ekonomskom trenutku, pomalo žalosti činjenica da opozicija u Republici Srpskoj nema kapacitet, ne želi ili ne smije da pogleda dalje od svoje uskostranačke ili zadane zone i da, umjesto patološkog izvrtanja teza i imputiranja nepostojeće krivice Miloradu Dodiku za sve i svašta, pokuša u svom kapacitetu i na njima dostupnim mjestima ukazati na butalna kršenja Ustava BiH i uzurpaciju nadležnosti od strane bošnjačkih političara, pa i u oblasti spoljne politike”, ocijenila je Bursaćeva.

    Ona smatra da bi prvi primjeren korak u tom pravcu bio da zvanično obavijeste uticajnu Evropsku narodnu partiju, čiji je PDP član, o tome da se BiH, u stvari, nije ni mogla pridružiti izjavi EU o situaciji u Ukrajini na sjednici Generalne skupštine UN, jer za to nije postojao zvanični stav Predsjedništva, te da Republika Srpska teži neutralnosti po ovom pitanju.

  • “Opozicija doživjela debakl” Kovačević poručuje da su građani rekli da je SNSD izbor Banjalučana

    “Opozicija doživjela debakl” Kovačević poručuje da su građani rekli da je SNSD izbor Banjalučana

    Građani su na izborima mjesnih zajednica rekli da je SNSD izbor Banjalučana, rekao je Radovan Kovačević, portparol SNSD.

    Bio bih mnogo srećniji da su izbori za mjesne zajednice ostali izvan visoke politike. Razlog je gradonačelnik Draško Stanivuković koji je naglasio da su za njega važniji ovi izbori od onih na kojima je postao prvi čovjek Banjaluke, ili od onih parlamentarnih koji slijede u oktobru, poručio je Kovačević.

    On naglašava da su isti izbori održani i u Doboju, gdje je takođe SNSD pobijedio, ali da o tome nije izvještavano, prenosi RTRS.

    – Banjaluka je bila u žiži. Gradonačelnik je obišao sve mjesne zajednice. Pokušali su da pokažu da u Banjaluci SNSD više ne postoji. Vodili su kampanju kao da biramo predsjednika. A doživjeli su potpuni fijasko – istakao je Kovačević.

    On je posebno naglasio naselje Starčevicu, iz koje dolazi predsjednički kandidat opozicije Јelena Trivić, ali u kojem je SNSD prošao na listi sa svih 11 kandidata.

  • Čović o trećem entitetu: Zaključak HNS-a je krivo protumačen, možda ne znaju čitati Ustav

    Čović o trećem entitetu: Zaključak HNS-a je krivo protumačen, možda ne znaju čitati Ustav

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je da do jučerašnjeg sastanka o reformi Izbornog zakona BiH nije došlo jer su ranije obaviješteni da se istog dana održava već zakazana sjednica Skupštine Kantona Sarajevo.

    ”Dobili smo objašnjenje još preko vikenda da će najvjerovatnije biti neka sjednica Skupštine KS. To smo prihvatili kao normalno, ja sam uvjeren da je to pravi razlog i u narednih par dana trebamo opet sjesti i razgovarati, jer smo došli vrlo blizu, ali za razgovor treba dvoje. Mi smo otvorili vrata za razgovor i našim zaključcima na vanrednom Saboru, a i kroz našu svakodnevnu komunikaciju. Očekujem ovih dana da se kolege jave, da sjednemo i nastavimo razgovarati”, rekao je Čović za RTL.

    No ako do toga ne dođe, Čović tvrdi kako će onda postojati problem.

    ”Imat ćemo sigurno složenije političke prilike nego što ih imamo danas u BiH. Jačanje nepovjerenja, prije svega u Federaciji između Bošnjaka i Hrvata, što treba što prije na neki način zaustaviti, jer mislim da smo otišli predaleko i da su odnosi na samom dnu. Radit ćemo sve, ali ne kao našu slabost. Znamo što hoćemo kroz te razgovore, to smo telefonski dogovorili, ali za to je treba dvoje”, kazao je Čović.

    Tvrdi kako je osnivanje trećeg entiteta nešto što je krivo protumačeno, te kako njihovi zaključci nisu dvosmisleni.

    ”Jedan od tih zaključaka, sedmi, je ukazivao da idemo možda kao institucionalno-teritorijalnog reorganizaciji BiH, ali sukladno Ustavu”, naglasio je Čović.

    Kaže kako je Ustav jasno definirao odnose entiteta i vjeruje kako ima prostora za ono što su oni naglasili, a da se pritom poštuje Ustav BiH. O tome s Dodikom kaže nije razgovarao. Kaže razgovara i s Briselom i očekuje kako bi se uskoro mogli dogoditi razgovori u Sarajevu ili nekoj drugoj destinaciji.

    ”Evropa je s razlogom zabrinuta za BiH. Možda će sad dešavanja iz Ukrajine malo pokriti ovu našu krizu, ali ne treba ih povezivati. Moramo graditi normalan život zbog čitavog ambijenta, jer smo kroz povijest bili izvor mnogih žarišta. Europa mora s pažnjom pratiti dešavanja ovdje i jačati komunikaciju da riješimo pitanje izbornog zakona, ograničenih izmjena ustava”, rekao je Čović.

    Bez promjena izbornog zakona, Čović smatra da nema uslova za raspisati izbore. Kaže sam izborni zakon je mnogo više.

  • Vidović pozvao zemlje regiona da ponište priznavanje samoproglašenog Kosova

    Vidović pozvao zemlje regiona da ponište priznavanje samoproglašenog Kosova

    Rusija je svojim djelovanjem ogolila licimjerstvo međunarodne zajednice ali i naših najbližih komšija. Pokazalo se da se odluke koje one donose  ne temelje na međunarodnom pravu već na politici interesa, izjavio je Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske.

    Vidović postavlja pitanje, kako drugačije komentarisati zemlje koje osuđuju narušavanje teritorijalnog itengriteta Ukrajine a podržavaju narušavanje teritorijalnog itengriteta Srbije?

    “Pozivam prije svega naše susjedne zemlje, Hrvatsku i Crnu Goru da pokažu da nisu slijepi robovi tuđih interesa, već da su suverene zemlje koje poštuju međunarodno pravo i ponište odluku kojom su priznali samoprozvano Kosovo. Tačnije da  ispoštuju teritorijalni itengritet Srbije zasnovan na rezoluciji 1244 Ujedinjenih Nacija. Neka svojim primjerom pokažu drugim zemljama da niko nije iznad prava i zakona. Ukoliko to ne urade dokazuju da su samo beskičmenjaci koji nemaju svoj stav i da samo rade kako im drugi nalažu”, zaključuje Vidović

  • Cvijanovićeva poručila Turkovićevoj “Nema pravo da iznosi bilo kakve stavove, osim lične ili partijske”

    Cvijanovićeva poručila Turkovićevoj “Nema pravo da iznosi bilo kakve stavove, osim lične ili partijske”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Predsjedništvo BiH nije debatovalo o krizi u Ukrajini, niti da su donošene bilo kakve odluke, te da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković nema pravo da iznosi bilo kakve stavove, osim ako nisu lični ili stavovi njene političke partije.

    Komentarišući oglašavanje Turkovićeve na društvenim mrežama o ovoj temi, Cvijanovićeva je navela da se Turkovićeva kao izvođač spoljne politike, koju definiše Predsjedništvo, tu ne pita ništa.

    – Bisera Turković je samo izvođač nečega što jeste spoljna politika. Ona nije kreator, niti neko ko utvrđuje stavove i određene platforme. To je Predsjedništvo – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Gradišci.

    Cvijanovićeva je naglasila da ako se govori o međunarodnom pravu, onda ono mora da se brani na svakom terenu, svakog dana, svake godine i na svakom primjeru.

    – Mi smo, nažalost, u bližoj prošlosti imali mnogo situacija da je kršeno međunarodno pravo. Konačno, živimo u državi u kojoj se krši međunarodno pravo. Dejtonski sporazum krše oni koji bi trebali da ga čuvaju i unapređuju . navela je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je naglasila da BiH nema stav o ovom pitanju, osim pojedinačnih, ličnih i partijskih stavova.

    – Smatram da ako živite u višenacionalnoj zajednici, tamo gdje imate različite agende, a očito da u ovoj zemlji postoje različite političko-etničke agende, onda treba da se uzdržite od bilo čega i da zadržite neutralnu poziciju – dodala je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, svi političari u BiH treba da se uzdržavaju od smještanja BiH, kao višenacionalne zajednice, bilo gdje gdje joj nije mjesto.

    . Mi smo previše mali, mnogo puta su nas uvlačili u nešto što su neki problemi svjetskih ili malo širih razmjera. Ali, tu su nas drugi uvlačili, mi se tamo nikad nismo smještali – naglasila je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je istakla da je ovdje potrebna lokalna priča koja se odnosi na to kako urediti odnose u okviru BiH, kako obezbijediti da se ovdje poštuje međunarodno pravo.

  • Dodik: Za BiH najbolje da ostane izvan događaja oko Ukrajine

    Dodik: Za BiH najbolje da ostane izvan događaja oko Ukrajine

    Događaji u Ukrajini pokazuju da je politika da BiH ostane izvan NATO integracija koju je vodila RS bila dobra, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva.

    On je istakao da je za BiH najbolje da ne participira jer, kako je rekao, miješanje u te događaje ne bi bilo dobro ni za koga u BiH.

    Dodik je rekao da RS neće pristati da se Rusiji uvedu sankcije, te je ponovio da je najbolje za BiH da ostane neutralna. Što se tiče najave EU da će suspendovati 600 miliona evra projekata za izgradnju koridora Vc, Dodik je rekao da politka uslovljavajna nije ni održiva ni korisna.

    “Tačno je da mi moramo da izgradimo koridor Vc i najveći dio toga jeste EU finansiranje i dobra je stvar da je 40 odsto donacija EU. Ali ono što je loše je političko uslovljavanje”, rekao je Dodik.

    Rekao je da Amerika može samo fizički da ga eliminiše i da ništa drugo ne mogu uraditi svojim sankcijama.

    “Jedine sankcije koje bi na mene mogle da utiču je da mi ih srpski narod uvede na izborima”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da niko ne treba da sumnja da će RS nastaviti svoju politiku, uprkos tih najavljenih mjera, koje mu je, kako je naglasio, prenio I evropski komesar za proširenje Oliver Varheji, odnosno da će biti uskraćena sredstva sve dok se predstavnici RS ne vrate u bh. Institucije.

    “Poznato je pozicioniranje FBiH o tome a ja i mi u RS s druge strane ne možemo da dozvolimo bilo kakvu politiku koja bi ugrozila naše odnose s Rusijom”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je bez odluke UN-a dozvoljeno bombardovanje Srbije i podrška nezavisnosti Kosova, te da to pokazuje neprinipijelni odnos Zapada.

    Dodik je rekao da se ta neprincipijelnost pokazala u stalnom narušavajnu Dejtonskog sporazuma što je nazvao kršenjem međunarodnog prava.

    Dodik je rekao da bi trebalo da se usljed tih događaja stavi fokus na ekonomiju, a posebno na činjenicu da, kako je rekao, Centralna banka ima 400 miliona evra više nego što ima emisiju konvertibilne marke.

    On je rekao da će predložiti da se entiteti dogovore da se tih 400 miliona evra iskoristi za formiranje robnih rezervi.

    “Veoma realna su očekivanja da će doći do nestašice nekih roba široke potrošnje i u tom smislu treba hitno reagovati”, rekao je on i dodao da će u skladu s svojim nadležnostima predložiti da se izmijene odgovarajući zakoni.

    Dodik je rekao da će zbog događaja na istoku doći do rasta cijene nafte, a da će to prouzrokovati rast ostalih cijena, te da bi ovih 400 miliona evra moglo biti iskorišteno za stvaranje adekvatnih zaliha.

    Dodik je rekao da će od Cetralne banke BiH tražiti da ukine pravo komercijalnih banaka da se na depozite javnih institucija plaćaju negativne kamatne stope. Rekao je da na taj način RS gubi veliki novac, umjesto da ima kamatu na svoje depozite.

    Takođe je rekao da će tražiti da se osuđenicima koji su odležali zatvorske kazne a koji ponove krivično djelo automatski presudi dvostruka zatvorska kazna, te da je to praksa brojnih zemalja. Takođe je rekao da se idalje zalaže za uvođenje diferencirane stope PDV-a.

    Dodik je rekao da je Dom naroda BiH zaključio da Centralna izborna komisija BiH nije legalno izabrana, te da to predstavlja novu realnost, te da je treba staviti u legalne tokove. Zaključio je da je teško predvidjeti hoće li biti izbora ili ne uz napomenu da su odnosi između Bošnjaka i Hrvata zakovani.

    Rekao je da je najveća korupcija u BiH da je savjetnik bivšeg ministra bezbjednosti bio na direktnoj vezi s onima koji su se bavili prodajom droge.

    Dodik je rekao da idalje nisu prestali razlozi zbog kojih je Narodna skupština RS donijela zaključke o neučestvovanju u odlučivanju u bh. organima jer je zakon o genocidu koji je nametnuo Valentin Incko idalje na snazi. Dodao je da će samo zbog teške ekonomske situacije predstavnici institucija RS učestvovati u donošenju odluka, kako ne bi došlo do još većeg ugrožavanja ekonomije.

  • Izetbegović pisao Borelu: BiH se neće raspasti

    Izetbegović pisao Borelu: BiH se neće raspasti

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović uputio je pismo visokom predstavniku Evropske unije (EU) za spoljnje poslove i bezbjednosnu politiku Džosepu Borelu.

    U pismu Izetbegović ističe kako “cijeni napore koje EU i Borel lično ulažu u pružanje podrške BiH na putu ka punopravnom članstvu, te da je nemjerljiv doprinos EU koji domaće institucije imaju u provođenju reformi, čiji je cilj prosperitetna država u kojoj se u punoj mjeri primjenjuju svi evropski demokratski standardi”.

    Takođe je istako da “cijeni Borelov angažman u posljednjim mjesecima, tokom krize izazvane nasrtajima vlasti RS na ustavnopravni sistem BiH”.

    “Međutim, želim Vam sugerisati i zamoliti Vas da u Vašim javnim nastupima izbjegnete spominjanje ‘raspada Bosne i Hercegovine’, jer se time stvara narativ da je tako nešto moguće. Raspad Bosne i Hercegovine nije moguć i neće se desiti. Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država, članica Ujedinjenih nacija i o njenom raspadu se ne može, niti bi se smjelo govoriti”, navodi se u Izetbegovićevom pismu.

    Izetbegović je podsjetio da će se “naredne sedmice obilježiti 30. godišnjica održavanja Referenduma o nezavisnosti BiH, kojem su se odazvale dvije trećine građana, glasajući skoro stoprocentno za nezavisnost BiH”.

    “Nakon izglasavanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja, BiH je bila izložena strahovitoj agresiji, koja je kulminirala genocidom u Srebrenici. I u takvim okolnostima njen teritorijalni integritet je sačuvan, jer su stotine hiljada patriota bile spremne rizikovati i gubiti živote u odrbrani slobode i vlastite države”, dodaje Izetbegović.

    Predsjednik SDA je ocijenio da je, kako je naveo “opravdana zabrinutost zbog politike Milorada Dodika, ali da ona ne može ugroziti teritorijalni integritet BiH, ali da može ugroziti mir i stabilnost u čiju su izgradnju i očuvanje građani BiH, zajedno sa SAD, EU i kompletnom međunarodnom zajednicom, uložili mnogo”.

    “U tom slučaju, mir i stabilnost ne bi bili ugroženi samo u BiH, već i u cijeloj regiji, pa i dijelovima Evropske unije”, tvrdi Izetbegović.

  • Odbor parlamenta RS odgovorio Ustavnom sudu BiH: Odbaciti zahtjev Bošnjaka

    Odbor parlamenta RS odgovorio Ustavnom sudu BiH: Odbaciti zahtjev Bošnjaka

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas odgovor Ustavnom sudu BiH na zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji je pokrenulo sedam delegata u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.

    Odbor smatra da, u pogledu samog podnosioca ovog zahtjeva, odnosno njegove legitimacije da podnese zahtjev, dio Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nema Ustavom Bosne i Hercegovine predviđenu procesnu mogućnost za njegovo podnošenje.

    Odbor podsjeća da Vijeće naroda Republike Srpske ne predstavlja jedan, poseban dom Narodne skupštine Republike Srpske, niti poseban zakonodavni organ, kao ni posebno tijelo za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda.

    Zbog navedenog, Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine navodi da je podnošenje ovog zahtjeva suprotno članu VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine i da Ustavni sud nema ustavni osnov za njegovo razmatranje istog i dužan je da ga odbaci.

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske dodaje da Ustavni sud BiH nema ovlašćenje da proširuje svoju nadležnost suprotno strogim granicama koje postavlja Ustav BiH, a odluke donesene van osnova nadležnosti nisu valjane.

    Pored činjenice da ovaj zahtjev zbog nepostojanja aktivne legitimacije nije osnovan i da ga je Ustavni sud BiH trebao odbaciti, Odbor ističe da je zahtjev i meritorno neosnovan zbog pogrešnog tumačenja Ustava BiH koje za posljedicu može imati direktno ugrožavanje integriteta institucija BiH i organa Republike Srpske, kao i njihovih nadležnosti, što je ništa drugo do kršenje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelini.

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske navodi da podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti imaju kontinuiranu tendenciju da dokinu nadležnosti entiteta predviđene Ustavom BiH, s ciljem izvršenja promjene već postojeće podjele nadležnosti koja je propisana Ustavom BiH, što predstavlja direktnu povredu ustavnosti.

    “Jasno je da se ovakvim postupanjem sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske direktno ugrožava Dejtonski mirovni sporazum i poredak koji je njim uspostavljen”, navodi je u odgovoru Ustavnom sudu BiH.

    Odbor smatra da iz zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, nije jasno da li podnosioci imaju za cilj da podnošenjem zahtjeva pred Ustavnim sudom ostvare zaštitu ustavnosti i zakonitosti, ili je, pak njihov cilj pokušaj potvrđivanja visokog predstavnika kao institucije BiH, odnosno kako se navodi “postupajuće vlasti BiH” što je u potpunosti suprotno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu u cjelini.

    Odbor za ustavna pitanja ističe da Venecijanska komisija u studiji u kojoj se bavi ovlaštenjima visokog predstavnika ističe da “demokratski princip suvereniteta naroda traži da zakone usvaja tijelo koje je narod izabralo. Član 3. (prvog) Protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima traži da zakonodavno tijelo bira narod, a ovo pravo je lišeno svog sadržaja ako zakone usvaja neko drugo tijelo”.

    Odbor ističe da se Odlukom visokog predstavnika, kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, krši pravo na slobodu izražavanja propisanu Ustavom BiH, Ustavom Republike Srpske, Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.