Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je ministar odbrane u Savjetu ministara Sifet Podžić na forumu u Budvi iznosio lične i partijske stavove i da BiH nije u akcionom planu za NATO, niti može da se kreće u pravcu učlanjenja u taj savez bez saglasnosti Republike Srpske.
“Te saglasnosti nema i što se Republike Srpske tiče – neće je ni biti”, napisao je Dodik na “Tviteru”.
Zaostatak od stotinu hiljada glasova za srpskog člana Predsjedništva BIH, duplo manje glasova od SNSD-a za Parlament BiH i više nego duplo manje za Narodnu skupštinu Srpske, za SDS čini se nije dovoljno da priznaju poraz. Izrazili su želju da baš oni organizuju novi protest zbog navodne izborne krađe.
Prvi među dobrovoljcima za galamu u Banjaluci je po svemu sudeći, Milan Radović. Nije tajna da je lično od ovih izbora očekivao mnogo. Između ostalog i to da će, nakon objave rezultata preuzeti vođstvo nad partijom. Nije da SDS ne treba novo rukovodstvo. To su i pojedini članovi partije podvlačili prethodne četiri godine. Pitanje je ipak koliki bi dio članstva pristao da to bude baš Radović. Ambicija teška svega 6 i po hiljada glasova, reklo bi se, nije dovoljna da Radoviću donese mjesto predsjednika stranke.
To što je tek treći po broju osvojenih glasova unutar partije, za Narodnu skupštinu Srpske, mnogima bi u SDS bio dovoljan argument da Radoviću ne pruže podršku. Pogotovo u okolnostima u kojima nekada državotvorna stranka treba vođstvo koje će imati autoritet i podršku u svim odborima. Skoro duplo više glasova od Radovića ima Ljubiša Petrović, a ispred Radovića je po podršci birača i Želimir Nešković. A ni u svojoj izbornoj jedinici Radović, očigledno, nije dobio zavidnu podršku.
Nije tajna i da je upravo Radovićev ulazak u stranku naljutio dobar dio članova, koji su od tada mahom počeli da napuštaju partiju. Među njima čak i neki dosadašnji narodni poslanici.
Republika Srpska nije model, to je međunarodna pravna činjenica ugrađena u Dejtonski sporazum i Ustav BiH, a Kosovo, za koje Osmani smatra da je nezavisna država, je plod terorizma i separatizma, napisao je na Tviter nalogu srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik osvrćući se na izjavu predsjednice samoproglašenog Kosova.
“Kosovo su Albanci devedesetih godina silom okupirali, da bi danas Srbe zvali i tretirali kao kriminalnu bandu. Ako ćemo se držati međunarodnih principa, ostaje pitanje kako Albanci smatraju da Kosovo može da se izdvoji iz Srbije, a Republika Srpska ne može iz BiH”, napisao je Dodik.
Osmani je juče novinarima izjavila da predstavnici institucija Kosova kontinuirano objašnjavaju međunarodnoj zajednici da modeli poput Republike Srpske stvaraju više problema nego stabilnosti.
Opozicija je sve podredila pobjedi za predsjednika Republike Srpske, ali to se nije dogodilo, rekao je Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.
Osvrnuo se i izbore u Banjaluci, gdje je Milorad Dodik dobio manje glasova od Јelene Trivić.
Proteste vidi kao kupovinu vremena u najjačim partijama opozicije.
Petković je naveo da je veoma važno da vlast bude formirana brzo kako bi se moglo nastaviti sa radom, odnosno sa usvajanjem važnih zakona.
“Čeka nas i kraj godine kada je neophodno usvojiti budžet Srpske, a u predizbornom periodu usvojeno je nekoliko značajnih zakona, među kojima je Zakon o legalizaciji”, rekao je Srni Petković, koji je visoki funkcioner Ujedinjene Srpske.
On je istakao da se zna ko su izborni pobjednici, te da će koalicioni partneri predvođeni SNSD-om formirati vlast.
“Vladajuća većina koja je i do sada bila u Republici Srpskoj ostvarila je ubjedljivu pobjedu, samo je pitanje da li će imati dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini”, dodao je Petković.
On očekuje da će vlast biti brzo formirana i na nivou BiH.
Opšti izbori u BiH održani su 2. oktobra.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista kazao je kako cilj izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH, koje je nametnuo u izbornoj noći, nije da budu od koristi samo jednom narodu već su osmišljene kako bi se omogućilo uklanjanje političkih blokada.
„Ja sam racionalni Nijemac. Prvo, treba nam biti jasno da nećemo stvoriti raj u BiH. Drugo, Hrvati nisu totalno potisnuti. Treće, i Bošnjaci ovdje žive i trebaju živjeti. Ja bih se radovao da svi oni koji vide neke prednosti ili mane o tome razgovaraju. U ovoj zemlji jednostavno se mnogo priča okolo, a malo se donose odluke. To vam mogu reći iz svog iskustva ovdje. Car Franjo Josip koji je vladao ovdje jednom je rekao: “Bio sam dobar vladar ako su svi moji narodi podjednako nezadovoljni”, kazao je Šmit prenosi FENA.
Naglasio je kako bi se sve strane u Bosni i Hercegovini trebale više potruditi na postizanje konsenzusa oko važnih pitanja.
„Rekao sam da oduzimam mogućnosti za blokade i to se odnosi i na mogućnosti koje bi koristila i hrvatska strana. A mislim da se pri postizanju konsenzusa moramo odmaknuti od principa nametanja veta i više se orijentirati na postizanje dogovora. Dakle, o pitanjima u kojima postoji mogućnost da se donese zajednička odluka, o njima treba zajednički odlučiti, a samo tamo gdje je doista riječ o nacionalnom interesu mora se odlučivati prema posebnim pravilima. I moramo definirati te interese, možda to ponekad nisu interesi koji se tiču cijele etničke skupine, već neki sasvim drugi interes“, ocijenio je Šmit.
Po njegovim riječima, otvorena pitanja u Bosni i Hercegovini trebaju se rješavati međusobnim razgovorom unutar zemlje.
„Ja nisam pristaša Dajtona 2, nekog sastanka u nekoj zrakoplovnoj bazi u kojoj će se sastati neki ljudi koji misle da poznaju konkretne interese dotičnog stanovništva. Ja se nadam i zagovaram to da ljudi ovdje budu više spremni voditi računa jedni o drugima, čak i u smislu ustavne pozicije. Vjerujem da ovo sad nije dovoljno, ali treba vidjeti što se može pojednostavniti. Imamo toliko komplicirana pravila da ona jednostavno pozivaju da ih ne poštujete. Treba sjesti i razgovarati o problemima, rješavati ih unutar BiH. Osim toga, Dajton 2 više bi reflektirao interese zemalja sudionica nego same BiH. Dajtonski sporazum bio je neophodan jer je bio rat i trebalo ga je zaustaviti, ali Dajton više ne daje sve odgovore na pitanja nove generacije u ovoj zemlji. Mi moramo nešto napraviti za ovu i sljedeće generacije“, poručio je Šmit.
Smatra kako evropski put Bosne i Hercegovine može biti cilj oko koga će se okupiti sve strane.
„Svakako bih volio da u sljedećim mjesecima zatražimo od EU da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo. Ja znam da u BiH nije sve najbolje, ali smatram da nam je potreban politički signal i za mlade, treba im dati perspektivu da ostanu ovdje. Mislim da je ta poruka jako važna“, kazao je Šmit.
Dodao je kako Evropska unija ne bi trebala o regiji govoriti kao o problematičnom prostoru, već da bi trebalo jasno kazati da je zapadni Balkan dio Evrope.
HDZ kao stranka koja je dobila najveću podršku hrvatskog naroda na izborima, prilikom razgovora o formiranju nove vlasti na nivou BiH razgovaraće sa svim bošnjačkim strankama koje novoj parlamentarnoj većini mogu dati puni legitimitet za formiranje budućeg saziva Savjeta ministara. U taj krug ne ubrajaju Demokratsku frontu Željka Komšića.
Istakao je ovo za “Glas Srpske” visoki funkcioner HDZ-a Predrag Kožul navodeći kako zbog ponovljenog izbornog inženjeringa prilikom izbora Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i njegovih izjava i poruka, ne dolazi u obzir bilo kakav koalicioni dogovor sa DF-om.
Na pitanje da li će HDZ zajedno sa SNSD-om, s obzirom na to da SDA bez DF-a ne može obezbijediti neophodnu bošnjačku većinu za novu vlast na državnom nivou, ući u pregovore sa predstavnicima “Trojke”, koju čine partije Narod i pravda, SDP BiH i Naša stranka, Kožul nije htio otvoreno da odgovori. Kako je rekao, još je rano o tome govoriti iako, kako je dodao, u HDZ-u su već počeli sa pravljenjem određenih matematika i kalkulacija.
– Hajde da malo prvo pričekamo, da vidimo konačne rezultate. Naš stav je da ćemo sa svima razgovarati, osim sa DF-om. Ako SDA može bez njih imati neophodnu bošnjačku većinu, znači određeni broj ruku i stolica u Parlamentu BiH, onda možemo i sa njima. Što se tiče HDZ-a, sve karte su otvorene. Prihvatićemo sva logična i razumna rješenja – dodao je Kožul poručujući da mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara ovog puta pripada nekom od hrvatskih zvaničnika i da je to nešto što nije uslov HDZ-a, već logika stvari.
Da bi SDA mogla biti najveći tragičar ovih izbora, te da je na sceni uvod u eventualni pad dinastije Izetbegović, govori i matematika koju je nakon izbora iznio lider Naroda i pravde Elmedin Konaković navodeći da “Trojka” ima veći koalicioni kapacitet u Parlamentu BiH od SDA. On je rekao da njegova stranka planira da razgovara s drugim bošnjačkim strankama koje su podržale Denisa Bećirovića kako bi bio formiran blok partija koje bi otpočele razgovore sa liderima HDZ-a BiH i SNSD-a.
Ova računica Konakovića nije nimalo bez osnova. U Predstavničkom domu Parlamenta BiH SDA će najvjerovatnije imati osam poslanika, a sarajevska “Trojka” – SDP, NiP i Naša stranka devet. Ukoliko bi im se pridružili PDA i NES koji će imati po jednog, taj bošnjački blok imao bi 11 poslanika. Čak i kad bi se SDA pridružila dva poslanika Komšićevog DF-a, blok koji bi predvodila sarajevska “Trojka” imao bi bošnjački legitimitet da formira vlast sa HDZ-om i SNSD-om.
Kada se podvuče crta, sa pet poslanika HDZ-a, te najvjerovatnije šest SNSD-ovih, nova većina imala bi više nego komotnu situaciju. Jedini uslov koji bi HDZ navodno mogao postaviti pred “Trojku”, a kako su objavili pojedini hrvatski portali, jeste da se u Parlamentu BiH podrži izmjena Izbornog zakona prema presudi Ustavnog suda u predmetu “Ljubić”. To znači osiguranje izbora legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH i Predsjedništvu BiH.
Startne pozicije
Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da je još preuranjeno govoriti o postizbornim koalicijama i formiranju nove vlasti, te da su izjave koje se mogu čuti posljednjih nekoliko dana, u stvari, zauzimanje što boljih startnih pozicija.
– Doduše, ove izjave govore i o eventualnim planovima pojedinih partija, pa i HDZ-a. Stranke okupljene oko HDZ-a neće više dozvoliti da budu predmet manipulacija, uslovljavanja i igara od strane SDA. Uostalom, ubuduće to više neće biti ni moguće, jer su nametnute izmjene Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita dale jednu vrstu zaštite Hrvatima, osnaživši mehanizme zaštite – kaže Gašparević.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod ekonomska saradnja sa Ruskom Federacijom od najveće važnosti, uglavnom u okviru energetskih projekata.
“Za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod ekonomska saradnja sa Ruskom Federacijom je od najveće važnosti, uglavnom u okviru energetskih projekata, gdje nam Moskva djeluje kao strateški partner”, rekao je Dodik za Rusku gazetu.
On je naglasio da je, osim toga, Ruska Federacija garant opstanka Srba u BiH u ovom nestabilnom i neizvjesnom vremenu.
Dodik je istakao da je Ruska Federacija najvažniji diplomatski saveznik Republike Srpske, koji štiti interese Srpske u međunarodnoj političkoj areni i u okviru ključnih organizacija, posebno UN.
Prema njegovim riječima, postoji mnogo mogućnosti za unapređenje političkih i ekonomskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske, posebno u pogledu saradnje u oblasti kulture i obrazovanja koja nije u potpunosti realizovana.
“Mladi iz Republike Srpske treba da nauče ruski da bi kasnije studirali na ruskim univerzitetima”, rekao je Dodik i istakao da je to jedini način da se uspostave duboke kulturne veze između Rusa i Srba, na kojima će se onda lako graditi politička i ekonomska saradnja.
Dodik je danas uputio i rođendansku čestitku predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu sa željom da njegove višestruke aktivnosti za dobro Rusije i ruskog naroda, u težnji ka nepokolebljivim vrijednostima patriotizma, slobode i pravde, budu uspješne i plodonosne.
Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da protesti opozicije u Republici Srpskoj i zahtjevi za ponavljanje izbora neće izazvati bilo kakvu nestabilnost u Srpskoj.
Cvijanović je naglasila da je SNSD dobio dodatni dio glasova u odnosu na prošle izbore, ocijenivši da će to značiti jak orijentir za formiranje buduće vlade, ali i upravljanje svim drugim procesima u BiH.
Ona je rekla da je na sceni standardna matrica ponašanja opozicije, jer je i na prošlim izborima 2018. godine bila slična situacija i tada su održani brojni protesti.
Cvijanović je podsjetila da su nezadovoljni i tada demonstrirali na trgu, gdje je njen tadašnji protivkandidat na izborima za predsjednika Republike Srpske, kojeg je pobijedila, sebe proglašavao za predsjednika.
Ona je podsjetila da je i tada na trgu u Banjaluci bila Јelena Trivić, sadašnji protivknadidat na izborima za predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, koja se pred kamerama i javnošću zaklela da zbog neregularnosti o kojima su govorili nikada neće uzeti poslanički mandat, a onda nakon nekoliko dana sjela u poslaničku klupu.
Cvijanović je istakla da to pokazuje da postoji kontinuitet u matrici djelovanja opozicije, koja je sada od Kristijana Šmita tražila da se promijene pravila, pa je on izašao u susret njihovim zahtjevima i prije izbora promijenio određene tehničke stvari, na kojima je instistirala opozicija.
“Mi sada imamo drugačiju, poboljšanu rutinu, kada je u pitanju procedura na sam izborni dan. Ali, i pored svega toga, oni se opet bune i žale. Mislim da će ovo proći, a mi ćemo dobiti još jedan broj glasova kada stignu rezultati od mobilnih timova za ljude koji su bili spriječeni da glasaju, kao i glasovi koji dolaze iz inostranstva”, rekla je Cvijanović za Radio Beograd, prenosi Srna.
Cvijanović je navela da se sada u javnosti i u medijima kao tema protura priča o različitom broju glasova između nje i Dodika, te podsjetila da je takav omjer postojao i prije četiri godine i da je tada Dodik kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH imao više glasova od nje kao kandidata za predsjednika Srpske.
Ona je objasnila da za to postoji više razloga, a prvi je taj da je mjesto predsjednika Republike Srpske najvažnije i da zato svi “jurišaju” na tu poziciju, jer znaju da nakon toga postoji trasiran put za izbor Vlade, za skupštinsku većinu, zbog čega je to najzanimljivija i realno najjača pozicija, za koju se najviše i kalkuliše.
S druge strane, ukazala je Cvijanović, na izborima za člana Predsjedništva BiH drugačije se mobilišu glasovi zato što tu male partije znaju, s obzirom na broj glasova koji mora da se izbori, da ne mogu da osvoje toliko glasova, pa se prepuštaju volji da se izglasa ko hoće.
“To je za mene uobičajeno, što se desilo i 2018. i ove godine. Ne vidim tu ništa osim vrlo važnu činjenicu, govoreći čisto politički, a to je da je SNSD ostao ubjedljivo najjača politička partija, koja je pojačala svoj kapacitet na ovim izborima”, naglasila je Cvijanović.
Ona je istakla da je legalista i da svi uvijek treba da se drže zakona, te da postoje zakon i procedure koje opozicija nije ispoštovala, jer nisu podnijeli prijave na zakonom predviđeni način, već su otišli preuranjeno pred Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH. Ona smatra da su to uradili kako bi poslali sliku da se zbog nečega bune i da bi to bio uvod u proteste.
Govoreći o primjedbama opozicije, Cvijanović je navela da je ponovljeno brojanje na nekim biračkim mjestima, gdje je bilo situacija da je (kandidatu SNSD-a za predsjednika Republike Srpske) Miloradu Dodiku uskraćen broj glasova koji je pripisivan nekom drugom ili trećem kandidatu.
“Јa sam uvijek za to da se uradi šta je zakon predvidio, a u ovom slučaju je predvidio korake na osnovu kojih može da se obavi provjera. Mislim da tu neće biti nikakvih problema i ocjenjujem ove izbore kao fer, demokratske i slobodne i kao izbore koji su imali minimalan broj tehničkih problema i nedostataka”, rekla je Cvijanović.
Komentarišući odluku Kristijana Šmita da u toku izbornog procesa nametne izmjene Izbornog zakona BiH i izbornih pravila u Federaciji BiH uz obrazloženje da će to doprinijeti funkcioniusanju BiH, Cvijanović je podsjetila da Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika jer nije dobio odobrenje Savjeta bezbjednosti UN.
“Ali, sve i da jeste izabran na propisan način, nikada nijednim aktom ni legitimnog predstavnika nije predviđeno da on mijenja zakone i Ustav i da bilo šta nameće. Oni su to godinama radili u BiH neovlašteno, uzurpirajući prava domaćih institucija i djelujujući umjesto njih”, objasnila je Cvijanović.
Ona je naglasila da je njen stav o tom pitanju jasan i da su domaće institucije te koje treba da mijenjaju zakone, Ustav po propisanoj proceduri, kao i da su one odgovorne građanima i da zbog njih ulaze u političke utrke, dobijaju svoje mandate i nakon toga odgovaraju svojim građanima, kako onima koji su ih birali, tako i onima koji to nisu učinili.
“Nema tu nekog stranca koji treba da bude autoritet iznad demokratskih i legalno izabranih institucija”, navela je Cvijanović.
Ona je upitala “kakva je to BiH ako njenu funkcionalnost treba da obezbijedi neizabrani stranac, odnosno pojedinac iza kojeg stoje dvije ili tri države, čak ne ni cijela EU, u kojoj se često zgražavaju na to da dođe neki pojedinac i da to radi u jednoj državi”.
“Kakva je to BiH i o kakvoj funkcionalnosti govorimo? Dolazimo do zaključka da je u pitanju veliki eksperiment u kojem se ide na intervencionizam umjesto da oni koji to rade ohrabre unutrašnji dijalog i kažu domaćim faktorima da oni upravljaju svojom zemljom i donose odluke, za koje trpe štetu ako su odluke loše, a dobijaju benefite ako su dobre. Ovim intervencijama BiH nigdje neće stići”, rekla je Cvijanović.
Govoreći o posljednjoj intervenici u režiji Šmita, ona je ocijenila da će najnovijim nametnutim izmjenama pravila donekle biti srećniji Hrvati kao politička zajednica u okviru BiH, jer će smatrati da će imati nešto od onoga što im je neophodno da dođu do legitimnog predstavljanja.
Cvijanović je napomenula da Republika Srpska nikada nije zadovoljna nametanjima, pa čak i kada bi to bilo u njenu korist.
“Mi ne možemo dati zeleno svjetlo tome da neko umjesto nas odlučuje na takav brutalan način da promijeni zakon. Imamo strane intervencije u cijelom svijetu, ali tako brutalno da se zamijeni ili totalno ukloni legitimitet neke domaće institucije da bi došao neko nelegitiman, to je apsurd”, smatra Cvijanović.
Prema njenoj ocjeni, to je nakaradan sistem, tako da iz brutalnog intervencionizma stranaca ne može da se izrodi bilo šta dobro za BiH, zbog čega oni koji žive u BiH, a posebno oni koji su zastupljeni u institucijama imaju odgovornost da uređuju stvari tako da odraze ono što je ljudima u BiH Ustav dao kao pravo.
“Sve intervencije stranaca do sada su bile usmjerene na oduzimanje od Republike Srpske. Mi smo u mnogim slučajevima bili devastirani sa aspekta nadležnosti, jer su one oduzimane od Srpske i prebacivane na nivo zajedničkih organa”, rekla je Cvijanović.
Volja naroda u Republici Srpskoj je vrlo jasna – Milorad Dodik je novi predsjednik Republike Srpske, a Željka Cvijanović srpski član Predsjedništva BiH, a SNSD je pokazao da je vodio politike očuvanja Srpske, ekonomskog prosperiteta i stabilnosti, rekao je potpredsjednik Opštinskog odbora SNSD-a Srbac Milorad Kojić.
On je izjavio da su rezultati opštih izbora, kako se i očekivalo, pokazali da je SNSD osvojio ubjedljivo najveći broj glasova za pojedinačne funkcije i mandata za Narodnu skupštinu Srpske i parlament BiH, što pokazuje da prazna priča opozicije bez konkretnih prijedloga nije mogla osvojiti simpatije naroda.
“SNSD je pokazao da je vodio politike očuvanja Republike Srpske, ekonomskog prosperiteta i stabilnosti i da je sve ono što je rađeno prethodnih godina u mandatu ove stranke bilo pozitivno i dobilo pozitivan odjek”, naglasio je Kojić.
Prema njegovim riječima, u proteklom mandatu, SNSD je uradio mnogo posla, što su građani prepoznali i potvrdili svojim povjerenjem na izborima, čime su još jednom opravdane ispravne politike ove stranke.
Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija izjavio je danas da je SNSD, bez koalicionih partnera, osvojio više od 35 odsto glasova za parlament Srpske, dok PDP uživa podršku 10 odsto glasača, SDS 15 odsto, Lista Nebojše Vukanovića 4,9 odsto, odnosno zajedno ni 29,9 odsto.