VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Portparolka PDP-a o snimku

    Portparolka PDP-a o snimku

    Audio snimak koji se pojavio u javnosti, a u kojem potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić navodno prijeti Ivanu Begiću je montiran. Događaj koji se čuje na snimku desio se u kampanji za Lokalne izbore, nakon što je Begić verbalno i fizički nasrnuo na Draška Stanivukovića, a Trivićeva pokušala da smiri napad, navela je porparolka PDP-a Anja Petrović.

    Ona je dodala da se cjelokupan i nemontiran snimak pojavio u javnosti, gdje se jasno čuje kako Jelena Trivić govori Ivanu Begiću da ga gleda kao svoje dijete i da bi mu pomogla, a da je tome prethodilo Begićevo brutalno vrijeđanje Trivićeve.
    “Takođe, može se čuti i dio onoga što je Begić prethodno radio, te da su, i pored svega, svi stajali uz njega i željeli da mu pomoći. Svemu je lično prisustvovao i Draško Stanivuković koji može potvrditi navedeno”, rekla je Petrovićeva, saopšteno je iz PDP-a.
    Ona napominje da se iz PDP-a prećutalo više brutalnih neistina koje je Begić izrekao nakon napuštanja stranke i da je ovo samo još jedan njegov pokušaj da degradira bivše kolege, puštanjem u javnost montiranog snimka.

  • Zašto je Jelena Trivić prijetila Ivanu Begiću da bi bio “ukopan samo da ona nije čovjek”?

    Zašto je Jelena Trivić prijetila Ivanu Begiću da bi bio “ukopan samo da ona nije čovjek”?

    Redakcija portala Klix.ba u posjedu je audiosnimka na kojem se jasno čuje kako potpredsjednica PDP-a i poslanica u Narodnoj skupštini RS-a Jelena Trivić prijeti bivšem odborniku Ivanu Begiću da bi bio “ukopan, da ona nije čovjek”.

    “Da se mene pitalo listu koju ja nosim ne bi bio Ivan Begić. Ti si zbog njega na toj listi. Ja da nisam čovjek, ti sada ne bi tu sjedio. Ti bi bio ukopan. Ja imam oca, brata, muža od 1,90 metar i 100 kila. Ti bi bio ukopan”, rekla je Trivić.

    Za Klix.ba je potvrđeno da je snimak autentičan i da je Trivić prijetila Ivanu Begiću, bivšem odborniku u Gradskom vijeću Banje Luke. Nije poznato iz kojeg razloga je Trivić upućivala ovakve prijetnje Begiću.

    Na snimku se čuje i glas gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića koji u jednom momentu govori: “Majka dvoje djece …”.

    Jelena Trivić je 2020. godine bila nositeljica liste PDP-a za Gradsku skupštinu Banje Luke, a Ivan Begić je bio na toj listi.

    S druge strane Draško Stanivuković kao kandidat PDP-a osvojio najviše glasova i postao gradonačelnik Banje Luke. Uoči predizborne kampanje, Trivić se povukla u korist Stanivukovića i prepustila mu da on bude kandidat za mjesto prvog čovjeka gradske uprave.

    Ivan Begić je bio najmlađi odbornik u Skupštini Grada Banja Luka koji je nakon skandala sa eksplicitnim privatnim snimcima Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio zahtjev za prestanak odborničkog mandata. Iako je zahtijevao da mu se mandat vrati, CIK to nije odobrio.

  • Održavanje izbora u BiH pod upitnikom

    Održavanje izbora u BiH pod upitnikom

    Iako se BiH ozbiljno približava datumu kada Centralna izborna komisija (CIK) treba da raspiše ovogodišnje opšte izbore, za njihovo održavanje još zvanično nema novca, ali se u političkim kuloarima sve više spekuliše da bi budžet institucija na zajedničkom nivou vlasti najkasnije krajem mjeseca mogao biti upućen u proceduru usvajanja.

    Opšti izbori bi, prema kalendaru, trebalo da budu održani 2. oktobra, a u skladu sa tim, te prema odredbama Izbornog zakona, CIK BiH je obavezan da ih raspiše 150 dana ranije, odnosno u prvoj sedmici maja. U CIK-u su za “Glas” potvrdili da s ciljem priprema za održavanje opštih izbora 2022. trenutno ažuriraju određene akte, pripremaju tendersku dokumentaciju za okvirne sporazume za javne nabavke, odluke i kalendar aktivnosti za iduće izbore. Na pitanje do kada CIK može čekati novac za održavanje izbora, odnosno da li je moguće da se ponovi ista situacija kao i pred lokalne izbore 2020. godine, odnosno da oni budu prolongirani u slučaju da ne bude na vrijeme obezbijeđen novac, u CIK-u kažu da su rokovi za obezbjeđivanje novca za izbore propisani odredbama Izbornog zakona BiH.

    “Prema tim odredbama, sredstva se moraju osigurati najkasnije 15 dana po raspisivanju izbora. Svi nadležni organi imaju obaveze i odgovornosti u obezbjeđivanju sredstava za izbore”, istakli su u CIK-u i dodali da je plan da za ove izbore bude utrošeno oko 11,7 miliona KM, gdje je uračunat i dio troškova za rad biračkih odbora.

    Ovogodišnji opšti izbori često su posljednjih mjeseci stavljani pod znak pitanja zbog nemogućnosti dogovora, prvenstveno političkih stranaka u FBiH, o izmjeni Izbornog zakona BiH, i tvrdnji da nema uslova za njihovo održavanje zbog ranije presude Ustavnog suda BiH. S druge strane, iz CIK-a su poručivali da izbori mogu biti održani po sadašnjim pravilima jer je i za njihovo odgađanje, u nekom roku, potrebno mijenjati određene stavke.

    Druga prepreka koja staje na put izborima jeste činjenica da u BiH još nije usvojen budžet institucija za ovu godinu. Prije nekoliko dana je navedeno da je Fiskalni savjet BiH usvojio Globalni okvir od 2022. do 2024, čime je otklonjena prepreka za izradu budžeta institucija za ovu godinu, koji mora da dobije zeleno svjetlo Savjeta ministara, Predsjedništva i Parlamenta BiH.

    Predsjednik Foruma građana Tuzla i član Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” Vehid Šehić za “Glas Srpske” kaže da postoje neke naznake da bi budžet trebalo da bude pripremljen do kraja aprila i da ide po hitnoj proceduri u Parlament BiH.

    “Nadam se da će biti usvojen. Vidljiv je pritisak međunarodne zajednice jer su to sredstva koja se ne odobravaju za rad Centralne izborne komisije već za pripremu izbora. Obaveza prema građanima jeste da im bude omogućeno ustavno i zagarantovano pravo da glasaju ili budu birani”, rekao je Šehić.

    Taj novac, dodaje, na računu CIK-a mora biti negdje do 20. maja.

    “Očekujem da nadležni pokažu visok stepen odgovornosti, a treba očekivati da nas drže u neizvjesnosti gotovo do isteka svih rokova”, zaključio je.

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija nije odgovarao na telefonske pozive, a poslanici i delegati u parlamentarnim komisijama za finansije i budžet na nivou BiH juče nisu imali informacije da li se i šta radi u vezi sa pripremom budžeta institucija za 2022. godinu, odnosno kada će biti upućen u proceduri.

    Pismo
    Institucije na zajedničkom nivou vlasti funkcionišu na osnovu odluka o privremenom finansiranju za svaki kvartal jer nije usvojen ni budžet za 2021. Posljednja takva odluka, koja im daje četvrtinu novca iz prethodne godine, samo za tekuće izdatke, na snazi je do kraja juna, a pismo domaćim nadležnima nedavno je uputila grupa međunarodnih zvaničnika, tražeći da obezbijede novac jer će, u suprotnom, to tretirati kao kršenje Dejtona.

  • Tegeltija: Ponašanje stranaca prevršilo svaku mjeru

    Tegeltija: Ponašanje stranaca prevršilo svaku mjeru

    Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, rekao je da ovo što se dešava u ponašanju međunarodnih zvaničnika prevršilo svaku mjeru.

    “Protiv sam sankcija i one samo produbljuju krizu. Ove sankcije Velike Britanije jesu samo skretanje pažnje sa ključnih pitanja u našem društvu. Sankcije su rezultat unutrašnjih politika i savim sigurno su usmjerene protiv institucija Republike Srpske”, rekao je Tegeltija dodajući da se sankcijama prema Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH i Željki Cvijanović, predsjednici Republike Srpske, želi promijeniti politika Republike Srpske.

    On je naglasio da se želi kreirati politika da kada Narodna skupština RS donese zakon da taj zakon ode u neku od stranih ambasada.

    “Zamislite društvo u kojem bi predsjednik Republike Srpske radio protiv onoga što radi NSRS”, rekao je Tegeltija.

    On je rekao da politike jačanja Reoublike Srpske opoziciji ne odgovara.

    Govoreći o odluci Kristijana Šmita, rekao je da misli da to neće proći i da razumije njegove strahove od političkog Sarajeva koje je tražilo da poništi zakon ili da ide kući.

    “Siguran sam da ni pozicija ni opozicija neće prihvatiti odluku Šmita”, rekao je Tegeltija dodajući da će u Republici Srpskoj biti dovoljno snage i hrabrosti da se suprotstave Šmitu.

    Tegeltija je rekao da je pitanje imovine crvena linija za ovaj narod.

    “Imate projekte Buk Bijela i aerodrom u Trebinju koji se blokiraju samo iz razloga što se rade na teritoriji Republike Srpske “, rekao je Tegeltija dodajući da Srpska ne može bez svoje imovine koja joj je zagarantovana Dejtonom.

    Rekao je da je neprihvatljivo da se neko zalaže za razgovor i dogovor, a onda nameću rješenja.

    “Nismo uspjeli da sačuvamo Savjet ministara da ulazi u političke rasprave i u tome dominira ministrica Bisera Turković koja iznosi stavove koji nisu stavovi Savjeta ministara”, rekao Tegeltija.

    Komentarišući pojačano prisustvo policije i informacije o ugroženosti Dodika, Tegeltija je rekao da MUP Srpske ima informacije od partnerskih agencija iz zemlje i inostranstva o ugroženosti Dodika te da zabrinjava što te prijetnje dolaze i od nekih međunarodnih bezbjednosnih agencija.

    On je rekao da će danas obaviti razgovore da domaćim bezbjednosnim agencijama i tražiti da i oni izađu sa svojim informacijama, a ukoliko to ne urade da će on iznijeti svoja saznanja.

  • Dodik: Geopolitički kontekst se na srednji i duži rok mijenja u korist Republike Srpske

    Dodik: Geopolitički kontekst se na srednji i duži rok mijenja u korist Republike Srpske

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u intervju za francuski list Le Monde Diplomatique kazao je da se geopolitički kontekst mijenja u korist Republike Srpske na srednji i duži rok.

    “Za sada to nije slučaj, jer nakon što su izgubile pozicije u Afganistanu i drugdje, SAD pokušavaju da se drže svojih starih navika i pokušavaju da nama nameću svoju pravila koja idu u njihovu korist. Predstavljeni smo kao bliski ruskim i kineskim interesima u regionu, a kada Emmanuel Macron potpisuje ugovore sa kineskim predsjednikom Yi Pingom tada ne govore o kineskom utjecaju, ali kada ovdje napravimo malu rutu od stotinu miliona evra, to se smatra kineskim uticajem”, istakao je Dodik.

    Smatra da problem demokratije u BiH dolazi sa Zapada, koji umjesto partnerstva traži odanost.

    “Uveli su poseban oblik vladavine, ambasadokratiju – svakog petka popodne čekamo šta je dobro za nas, a nas niko ne pita šta je dobro za nas. Ovakva situacija postoji dugi niz godina i ništa se nije promijenilo”, rekao je Dodik.

    Istakao je da više voli podršku naroda, nego zapadnih birokrata koji nameću pravila.

    “Prihvaćen sam kao jedan od rijetkih političara koji su podržavali Dejtonski sporazum i na tome sam gradio svoju karijeru. Vjerovao sam da, kada se rat završi i potpiše Dejtonski sporazum, možemo ispuniti svoje obaveze, da će BiH postati ustavna država, a ne navođena raketa ispaljena iz Vašingtona, Pariza, Londona ili Brisela”, rekao je Dodik.

    Osim toga, Dodik je rekao da će se pobijediti na narednim izborima u BiH, te da će mu u tome pomoći i nepravedan odnos evropskih zemalja.

  • Stevandić poručuje da Šmitova odluka neće proći

    Stevandić poručuje da Šmitova odluka neće proći

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je večeras Srni da odluka Kristijana Šmita o “obustavljanju Zakona o imovini Republike Srpske” neće proći jer ga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

    Stevandić je istakao da ta odluka predstavlja veliki dokaz da se međunarodni predstavnici ne bave nikakvim pravom nego na ovaj način nastoje da prejudiciraju sudsku odluku.

    – Na ovaj način se vrši pritisak na sud da se sudi po nalogu, kao što se ranije dešavalo u Ustavnom sudu BiH u slučaju grba i himne Srpske – rekao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, ovo je početak sunovarata međunarodnog prava.

    Mi sigurno nećemo dozvoliti da u taj sunovrat upadne Republika Srpska i njeno pravosuđe na koje ima pravo po Dejtonskom sporazumu – rekao je Stevandić.

    On je naglasio da Šmitove odluke neće imati u Srpskoj pravnu snagu, jer ga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, dodajući da je i ovo pokazatelj da Srpska vrati i grb i himnu.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 10. februara Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je Ukaz o proglašavanju ovog zakona 7. aprila, a Zakon stupa na snagu u četvrtak, 14. aprila.

  • Šarović poručio čelnicima SNSD da razloge za sankcije potraže u svojoj politici

    Šarović poručio čelnicima SNSD da razloge za sankcije potraže u svojoj politici

    Razloge za sankcije čelni ljudi SNSD treba da traže u politici koju vode i aktivnostima koje su bile u žiži interesa regiona pa čak i globalno, a opozicija u Srpskoj je pogrešna meta za bilo kakvu vrstu optužbi, kaže Mirko Šarović, predsjednik SDS.

    On je rekao da su sankcije Velike Britanije i Amerike Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović unilateralne mjere pojedinih zemalja i da ne stoje tvrdnje da je opozicija na bilo koji način mogla uticati na to.

    Šarović podsjeća da su SDS i opozicija više puta upozoravali vlasti da ne čine aktivnosti zbog kojih bi Republika Srpska mogla postati globalni slučaj.

    Međutim oni su nastavili po svom. To je opasna vrlo rizična kockarska i neracionalna politika bez jasnog cilja i smisla. To je politika koja stalno proizvodi krizu i neku vrstu nenormalnog vanrednog stanja – napominje Šarović.

    On je poručio da oni na koje su sankcije upućene ne bi trebali da se na bilo koji način kriju iza građana.

    – Odgovornost svakog od nas je da vodi politiku koja neće ugroziti mir, stabilnost, Dejtonski mirovni sporazum, dostignuti nivo koji ima Republika Srpska – istakao je Šarović.

    Komentarišući Dodikovu izjavu u kojoj je rekao da „ili će Republika Srpska imati više autonomije, ili je neće biti“, Šarović upozorava da je opasno postavljati stvari na takav način i da niko nema pravo da to radi.

    – Pa, to je kockanje sa Republikom Srpskom. Što bi mi srljali na toko hazarderski način i stavljali teme koje su neprihvatljive da se o njima uopšte govori. Republika Srpska nije vlasništvo Dodika da bi on to mogao raditi – kategoričan je Šarović.

  • Vukanović o kandidatima predstavnika opozicije na predstojećim izborima

    Vukanović o kandidatima predstavnika opozicije na predstojećim izborima

    Poslanik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović komentarisao je danas i kandidature predstavnike iz opozicije Srpske za člana Predjsedništva BiH i predsjednika Republike Srpske na predstojećim izborima u oktobru.

    Nisam ja izvisio… Nikome od njih nisam se spuštao na uže! Ako želimo da pobijedimo dogovorili smo da idemo sa onima koji imaju najznačajniju podršku. Jelena i ja imamo najveću podršku od opozicije kod naroda, a sa SDS nemam nikakvog kontakta već određeno vrijeme – poručio je Vukanović za N1.

    – Meni je mnogo lagodnije da nosim svoju listu i pomognem Jeleni da pobijedi. Ja sam vrlo slobodan čovjek – poručio je sagovornik N1.

  • “Sarajevski političari su navikli da su im stranci kao džuboks”

    “Sarajevski političari su navikli da su im stranci kao džuboks”

    Sarajevski političari su navikli da su im stranci kao džuboks – ubacis novčić i onda oni sviraju pjesmu koju želiš da slušaš.

    Izjavila je ovo predsjednica Srpske Željka Cvijanović za Srpskainfo, reagujući na zahtjev premijera Kantona Sarajevo, Edina Forte, da je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit smijeni.

    – Tako su ih navikli. A tako su i od BiH napravili ono što je ona danas – kratko je prokomentarisala Cvijanovićeva.

    Podsjetimo, Forto se danas sastao sa Šmitom u zgradi OHR u Sarajevu.

    Nakon sastanka je otkrio kako je od Šmita tražio da smijeni Željku Cvijanović sa mjesta predsjednika Republike Srpske.

    – Visoki predstavnik ima obavezu da štiti mirovni sporazum i sankcioniše sve one koji rade na destabilizaciji i ugrožavanju mira u Bosni i Hercegovini. Nema više nijednog razloga za nekorištenje bonskih ovlaštenja – rekao je Forto, koji je i predsjednik Naše stranke.

  • DF indirektno potvrdio stav Republike Srpske da BiH nema državnu imovinu

    DF indirektno potvrdio stav Republike Srpske da BiH nema državnu imovinu

    Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte (DF), Dženan Đonlagić, predložio je Predstavničkom domu na usvajanje Amandman na Ustav BiH koji se tiče imovine.

    Amandmanom, koji je na protokol dostavljen danas, Đonlagić želi da u Ustav upiše da je „država Bosna i Hercegovina titular i vlasnik“ onoga što se naziva državna imovina.

    Na ovaj način, DF je indirektno priznao ono što oduvijek govore politički predstavnici Republike Srpske, a to je da u Ustavu BiH nigdje ne piše da BiH ima imovinu. Jer, da piše, ne bi bilo potreba da se to dodaje amandmanom.

    Konkretno, DF predlaže da se u Ustavu BiH, u članu III ,,Nadležnosti i odnosi izmedu institucija Bosne i Hercegovine i entiteta“, u stavu l. iza tačke j) doda nova tačka koja glasi:

    „Država Bosna i Hercegovina je titular i vlasnik svih dobara od opšeg interesa (zemljište, šume, vode, vodotoci, jezera, more, morsko dno i morska obala, rudna blaga i druga prirodna bogatstva), dobara u opštoj upotrebi (putevi, željeznice, nacionalni parkovi i druga dobra u opštoj upotrebi), kulturno-istorijskih dobara na državnom nivou (muzeji, galerije, nacionalne biblioteke, kulturno-istorijski spomenici i druga kulturno-istorijska dobra), cjelokupne imovine na osnovu državno-pravnog kontinuiteta BiH kao i one iz sukcesije SFRJ, kako u zemlji tako i u inostranstvu, imovine u vezi sa Aneksom devet Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući i nepokretnu i pokretnu imovinu, novčana sredstva i potraživanja novčanih sredstava, te drugu imovinu u bilo kojem obliku koja po svojoj prirodi spada u državnu imovinu BiH. Upravljanje, korištenje i raspolaganje državnom imovinom Bosne i Hercegovine reguliše BiH svojim zakonima u cijelosti“.

    U obrazloženju, DF navodi da se amandmanom izvršava obaveza ustavno-pravne naravi, koja se sastoji u preciznom ustavnom normiranju vlasničkog statusa i prava države Bosne i Hercegovine u pogledu njene – državne imovine.

    – Usvajanjem ovog Amandmana pospješuje se princip pravne sigurnosti, te se uređenje čitavog ustavnog sistema podiže na viši nivo. Osim toga, ovim Amandmanom osigurava se provođenje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine br. U-1/1 l – piše Đonlagić.

    Prijedlogom amandmana na Ustav BiH koji predviđa uspostavljenje nadležnosti zajedničkog BiH nivoa u pogledu vlasništva i upravljanja nad nepokretnostima, odnosno nad dobrima od opšteg interesa (šume, vode, zemljišta), dobrima u opštoj upotrebi (putevi, željeznice), kulturno-istorijskim dobrima, stranka Demokratski front, koja predstavlja ekstenziju politike SDA, suštinski priznaje ono što mi tvrdimo od početka političke krize izazvane nepravnim odlukama Ustavnog suda, a to je da BiH nema ustavnu nadležnosti u ovim stvarima već da je ona smještena na entitetski nivo – kaže za Srpskainfo, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH Snježana Novaković Bursać.

    Prema njenim riječima, da Ustav BiH sadrži osnov za upravljanje nad imovinom, ne bi bilo potrebe za ovim amandmanom.

    – Znaju to dobro u Sarajevu, pa su se zato upustili u ovaj, mogu već sad reći, neuspješan pokušaj izmjene Ustava jer ovakav prijedlog ne može da dobije potreban broj glasova iz Republike Srpske niti u jednom domu Parlamentarne skupštine – poručuje Bursaćeva.