Kategorija: Politika

“Zaključci Narodne skupštine – odobreni ili u fazi realizacije”
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da je u rebalansu budžeta za ovu godinu za boračko-invalidsku zaštitu predviđeno 22 miliona KM više nego što je planirano budžetom, te da su zaključci Narodne skupštine Srpske koji se odnose na tu oblast ili odobreni ili u fazi realizacije.
- Već je bila sjednica Kompenzacionog fonda. Odobreno je da se ovim ljudima da jednokratna pomoć od po 100 KM. Oni će i sad dobiti 100 KM na osnovu naše odluke, a ući će i u onu raspodjelu kada svi borci budu dobijali po 100 KM. Znači da će dva puta dobiti po 100 KM – istakao je Višković.
Višković je napomenuo da je budžet Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite povećan rebalansom budžeta Srpske za 2022. godinu i iznosi 285 miliona KM, a to predstavlja povećanje od 46 miliona KM u odnosu na budžet Ministarstva od prošle godine.
- Povećanje boračkih davanja u maju bilo je 10 odsto, u januaru pet odsto, ukupno 15 odsto. Nađite mi nekoga u okruženju da je napravio veći procenat – rekao je Višković za Televiziju K3.
Komentarišući najavljeni protest određene grupe boraca Srpske, Višković je rekao da se kao razlog tih protesta navodi neizvršavanje zaključaka Narodne skupštine Srpske od Vlade, te napomenuo da Radna grupa za izradu analize stanja u oblasti boračko-invalidske zaštite radi u kontinuitetu na tom pitanju.

On je rekao da se aktivno radi i na zaključku parlamenta o provođenju aktivnosti na utvrđivanju broja socijalno ugroženih boraca starijih od 60 godina.

Višković je ukazao da je zaključak o izvršenju uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za borce starije od 65 godina u potpunosti ispoštovan, kao i da su obezbjeđena sredstava za samozapošljavanje demobilisanih boraca u 2022. godini.
- Imali smo sjednicu Kompenzacionog fonda, odobrili dodatnih 5,3 miliona KM i sve one koji su podnijeli zahtjev, ispunili uslove, biće obuhvaćeni. Nijedan borac, ili dijete poginulog, ili ratni vojni invalid neće ostati ispod linije – rekao je Višković.
Kada je riječ o zaključku parlamenta za obezbjeđivanje sredstava za stambeno zbrinjavanja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, Višković je rekao da je u toku realizacija i tog zaključka.
- Do sada je samo devet lokalnih zajednica u potpunosti završilo svoj posao. Mi čekamo da se okončaju svi žalbeni postupci, da ovo bude konačno rješenje, onog momenta kada bude završeno Vlada ide u realizaciju – rekao je Višković.
Govoreći o zaključku parlamenta Srpske koji se odnosi na uplatu doprinosa za penzioni staž borcima Vojske Republike Srpske za provedeno vrijeme u istražnom zatvoru, Višković je rekao da se na to čeka jer je potrebno dobiti saglasnost porodica da se mogu koristiti matični brojevi tih lica.

Premijer Srpske je ocijenio da su u posljednjem periodu teme boračkih prava ispolitizovane, da poprimaju stranačka obilježja, a da bi on volio da Boračka organizacija bude vanstranačka i da svoja prava ostvaruju mimo politike.

On je poručio borcima da im je Vlada partner i da će u svakom momentu za tu populaciju izdvojiti onoliko sredstava koliko budžet bude mogao da podnese.
10 Juna, 2022
Komšić: Dodik dobio odbijenice za samite u Solunu i Ohridu

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kazao je da su domaćini samita u Solunu i Ohridu odbili učešće Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, na tim skupovima.

On je za N1 dodao je da “mi u Sarajevu volimo misliti da je to poruka Dodiku”.

“Dosad je praksa bila da ide predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tačno je da je Dodik pokušao učiniti sve da dođe u Solun, međutim poziv se odnosio samo na predsjedavajućeg (Šefik Džaferović). Kao i u životu, nepristojno je nekom dolaziti u kuću kad te nije zvao”, rekao je Komšić.

Na pitanje da li je Makedonija poslala obavještenje da Dodik ne može ići ni u Ohrid rekao da je poziv upućen predsjedavajućem i nije prenosiv.

“Tako glasi vijest koja je došla iz Sjeverne Makedonije. Džaferović nije bio u mogućnosti da otputuje dolje i donesena je odluka da ide Dodik, ali su oni odgovorili da se poziv samo odnosi na Džaferovića. Mi u Sarajevu volimo misliti da je to poruka Dodiku, ali vam niko iz diplomatije, vjerovatno, to neće potvrditi”, dodao je Komšić.

On je na pitanje o najavi Dodika da će pokrenuti tužbu protiv Kristijana Šmita upitao kojem sudu se on misli obratiti i šta je Šmitova inkriminacija.

“To je nastavak Dodikovog obračuna sa Šmitom. Ne znam na šta se žali? Šta hoće? Mislim da ni on sam nema pojma o čemu je riječ, pa će to njegov pravni tim nešto ‘spetljati’. Vidjećemo”, rekao je Komšić.

9 Juna, 2022
“PDP je posljednja stranka koja ima moralni kapacitet bilo koga da komentariše”

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je krajnje perfidan i zlonamjeran pokušaj PDP da usvajanje budžeta predstavi kao prihvatanje nametnute odluke takozvanog visokog predstavnika.

Niti Savjet ministara na čijem sam čelu, niti ja kao predsjedavajući nismo i ne priznajemo Kristijana Šmita kao visokog predstavnika a posebno ne podržavamo primjenjivanje bilo kakvih njegovih odluka, naglasio je Tegeltija.

On je podsjetio PDP da je Savjet ministara usvojio budžet po svim zakonskim pravilima i regulativama i to prije oglašavanja Kristijana Šmita po ovom pitanju, te da je budžet po proceduri upućen Predsjedništvu BiH na razmatranje i usvajanje, što je i urađeno.

– Takođe, podsjećam PDP i da Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika, kao i da nametanje bilo kakvih odluka od bilo kog stranca nije legitimno i ne doprinosi rješavanju unutrašnjih problema u BiH – naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je ukazao da je PDP posljednja stranka koja ima moralni kapacitet da bilo koga komentariše i pozvao ih da prestanu da se bave lažnim optužbama zarad dobijanja jeftinih političkih poena.

9 Juna, 2022
PDP tvrdi da je SNSD prihvatio Šmita za visokog predstavnika

Za manje od 24 sata Savjet ministara je prihvatio nametnutu odluku Kristijana Šmita oko finansiranja izbora i time je ta saga završena, ali i čitava priča oko neprihvatanja Šmita kao visokog predstavnika, saopšteno je iz PDP.

Kako kažu, budući da Savjet ministara BiH, na čelu sa SNSD-ovim Zoranom Tegeltijom, radi onako kako Kristijan Šmit kaže, SNSD više nema nikakvo pravo da budu ti koji mogu osporavati njegov legitimitet, jer su ga ovim činom prvi i jedini iz Republike Srpske priznali.

Jasno je da jedna od najviših institucija radi po nalogu običnog turiste, kako su ga oni nazivali. Istina je da je prihvatanjem i realizacijom odluke Kristijana Šmita prekršen zaključak Narodne skupštine Republike Srpske prema kojoj se on ne prihvata za visokog predstavnika, te da je vladajuća koalicija na BH nivou, uključujući SNSD koji ga je negirao, ovim potezom legalizovala i njegova ovlaštenja. Ono što je najteže od svega, svojim postupcima i neradom su na velika vrata vratili nametanje rješenja i intervencionizam visokog predstavnika u BiH, od kojeg su u prošlosti samo Srbi stradali. Istina, stradali su Srbi, ali SNSD nikada – kažu u PDP.

Istovremeno, potpredsjednik PDP, Igor Crnadak, reagovao je na izjavu Milorada Dodika, koji tvrdi da pravni tim u ime Srpske prikuplja dokaze za tužbu protiv Kristijana Šmita za lažno predstavljanje i štetno djelovanje u BiH.

– Pa kako ćete tužiti Šmita kad SNSD provodi sve njegove odluke? Tegeltija je prebacio pare CIK za manje od 24 sata, u skladu sa Šmitovom odlukom. Koga vi z……..e?!?! – napisao je Crnadak na Fejsbuku.

9 Juna, 2022
Cvijanovićeva poručila da je nedopustivo da stranci nameću odluke

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da ponašanje međunarodne zajednice u BiH u kontinuitetu pokazuje krajnju neprincipijelnost i svrstanost, te poručila da je nedopustivo da stranci nameću odluke i uzurpiraju ovlaštenja domaćih organa.

Oni se trude i pokazuju da žele da uvaže interese jednog konstitutivnog naroda, a rade sve što je moguće na štetu druga dva, što smatram krajnje štetnim i pogubnim i po BiH – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da sve to urušava kredibilitet međunarodnog faktora u BiH i umanjuje šansu domaćim institucijama da rade svoj posao.

– Svako nametanje, uzurpiranje ovlaštenja koja pripadaju domaćim organima od bilo kakvog stranca ili foruma smatram neprihvatljivim i nedopustivim – naglasila je predsjednica Srpske.

Cvijanovićeva je napomenula da nijedan stranac nijednim aktom nije dobio to pravo da uzurpira nadležnosti domaćih institucija, čak ni oni legitimno izabrani.

– Oni su kao neki tamni oblak u BiH koji nas ovdje stalno pritišće – dodala je ona.

Prema njenim riječima, ono što brine je kada god interveniše međunarodni faktor umjesto domaćih organa, bošnjačka politika se tome raduje i priziva.

– Oni prizivaju sankcije, da intervenišu stranci, umjesto da podstiču unutrašnji dogovor, razgovor sa Hrvatima i Srbima – dodala je ona.

Cvijanovićeva je ocijenila da je situacija u BiH prilično trula, bolesna i da djeluje nepopravljiva, ali da je ona optimista i misli da unutrašnjim dijalogom treba rješavati pitanja, a da međunarodni faktor, ako bi se promijenio nabolje, koristiti kao nekog ko bi trebao da olakšava procese, a ne da komplikuju situaciju.

– A oni nama komplikuju situaciju time što se u višenacionalnoj zemlji svrstavaju na jednu stranu i brane tobože nešto. Prevelika involviranost stranog faktora ovdje odmaže – napomenula je Cvijanović.

9 Juna, 2022
Tegeltija: Odluka Šmita pokazuje da je BiH pod političkom diktaturom

Nametnuta odluka o finansiranju izbora, pokazuje da je BiH pod političkom diktaturom, kazao je ovo gostujući u ATV-oj “Temi dana”, Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

On je istakao da je ovdje riječ o novcu građana.

“Odluka nema veze sa samim izborima i samom svrhom. Mislim da je ona donesena upravo zbog gospodina Šmita. Ona je donesena kako bi se reafirmisao gospodin Šmit kao visoki predstavnik i da bi reafirmisala bonska ovlašćena koja pripadaju kao tom, visokom predstavniku. Odluka pokazuje da je BiH pod jednom političkom diktaturom. Ovdje se govori o novcu ljudi, raspolaže sa njihovim novcem. Raspolaže neko ko nema veze sa legitimitetom dobijenim na izborima, ni putem Skupštine ni na bilo koji drugi način”, izjavio je Milan Tegeltija, te dodao:

“Ako uzmemo u obzir činjenicu da je Savjet ministara već donio odluku o finansiranju izbora, da je danas Predsjedništvo donijelo odluku o prijedlogu Budžeta, ta odluka najviše govori o gospodinu Šmitu”, kaže Tegeltija.

9 Juna, 2022
Bećirović: Imaju mjesta gdje se govori o mojoj fizičkoj likvidaciji

Denis Bećirović, kandidat ujedinjene opozicije za člana Predsjedništva BiH za Pressing otvoreno o mogućoj fizičkoj likvidaciji nakon izjava pojedinih iz SDA da je “džihad” podržati Bakira Izetbegovića kao mogućeg njegovog protukandidata iz SDA.

Bećirović je rekao da će biti predsjednik svih građana, ukoliko dobije podršku na predstojećim Općim izborima u oktobru.

“Moj politički program, politička filiozofija jeste da zastupam sve dobronamjerne ljude u Bosni i Hercegovini. Na kraju krajeva i postojeći članovi Predsjedništva trebali bi tako da se ponašaju”, kazao je Bećirović.

S obzirom na to da je izvjesni period trajalo licitiranje imenima iz opozicije ko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, Bećirović je objasnio zbog čega niko od lidera stranaka iz tzv Trojke nije postao kandidat ispred opozicije.

“Ja moram reći kada je riječ o liderima opozicije da to nisu ljudi koji nemaju hrabrosti. To je bila racionalna rasprava u kojoj se raspravljalo ko je optimalan kandidat da može u ovom momentu povući BiH naprijed i da može pobijediti na izborima”, precizirao je Bećirović.

Vrijeme je za novu politiku, društvo jednakih šansi, poručuje Bećirović, jer kako kaže stvari se moraju promijeniti.

“Vjerujte ako ljudi u ovoj zemlji još četiri godine budu slušali isključivo priče o otcepljenjima, pripajanjima, ukidanjima ovdje ćemo doživjeti potpuni demografski slom u BiH. Mi to moramo zaustaviti”, navodi Bećirović.

Ovo je u oktorbu možda zadnja šansa, kaže Bećirović, da napravimo preokret.

“Ako se nastavi ovim tempom BiH će doživjeti i ekonomski slom”, poručio je Bećirović.

Takođe, Bećirović kaže da je najbitnije da građani daju podršku njemu i Željku Komšiću iz građanski orijentisanih stranaka, odnosno da u Predsjedništvu BiH ne sjede članovi iz SDA i HDZ BiH. Na pitanje, ko je popularniji on ili Komšić, Bećirović je to pitanje ovako odgovorio:

“Teško je o tome govoriti. Mislim na to pitanje će dati građani na izborima (…) Bila su neka istraživanja na čitanijim portalima ona govore u suštini da su Komšić i Bećirović veliki favoriti”, pojasnio je Bećirović.

Na pitanje očekuje li da se možda za člana Predsjedništva BiH iz SDA kandiduje Sebija Izetbegović, Bećirović je kazao da je to odluka organa stranke i da će pobijediti svakog kandidata kojeg SDA izabere.

Kada je riječ o razlici između njega i Bakira Izetbegovića, Bećirović je rekao:

“Ja mislim da istinski i na djelu moramo se kretati na evroatlanskim integracijama, a nikako davati izjave i povlačiti poteze u nekim segmentima koje nemaju blage veze sa Evropskom unijom”, istakao je Bećirović.

U javnosti su se pojavile izjave iz SDA u kojima, kako je tamo navedeno, “džihad” podržati Bakira Izetbegovića u trci za člana Predsjedništva BiH te su iznesene razne optužbe na Bećirovićev račun, što je njega u cjelini načinilo tužnim.

“Mene ne mogu zaustaviti, niti mogu zaustaviti ujedinjenu opoziciju. Mogu jedino ako se opredjele da naprave fizičku likvidaciju”, kazao je Bećirević.

A o fizičkoj likvidaciji koju spominje, Bećirović je kazao sljedeće:

“Imaju ta mjesta gdje se o tome govori”, rekao je Bećirović.

Hoće li ići kod reisa Husein ef. Kavazovića da ga zamoli da po džamijama vjernici ne budu pozivani da glasaju za SDA, Bećirović je kazao sa reisom ima korektan odnos.

“Nemam namjeru upućivati nikakve ultimatume. Niti to mogu niti želim prema Islamskoj zajednici”, naveo je Bećirović.

Svi, kako je objasnio Bećirović, moraju raditi u skladu sa Ustavom i da će učiniti sve da Islamska zajednica u BiH dobije ugovor sa BiH.

9 Juna, 2022
Dodik zatražio obrazloženje odbijenih tačaka dnevnog reda

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je danas na sjednici Predsjedništva da u dnevni red budu uvrštene tačke o potrebi pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, razrješavanje dužnosti predsjedavajućeg Predsjedništva Šefka Džaferovića, zauzimanje stava o neustavnom i nelegitimnom predstavljanju Kristijana Šmita i o konfliktu između Rusije i Ukrajine.

Protiv ovih Dodikovih prijedloga glasala su druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Obrazlažući potrebu da Predsjedništvo BiH raspravi potrebu pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, Dodik je naveo da je cilj inicijative, čije članice su Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, da se liberalizuju odnosi između zemalja regiona i otvori mogućnost za promet ljudi i robe.

“To je potrebno BiH. Ranije smo imali stav o tome. Ono što gledamo ovih dana jeste poziv da se donese politička odluka o pristupanju. Smatram da to treba staviti na dnevni red i da se ovlasti Savjet ministra da potpiše ugovor o pristupanju inicijativi ‘Otvoreni Balkan'”, rekao je Dodik.

Srpski član Predsjedništva je zahtjev za razrješavanje dužnosti predsjedavajućeg Džaferovića obrazložio da je došlo do kršenja ustavnih, zakonskih i poslovničkih prava koje predsjedavajući Predsjedništva ima.

Dodik je ukazao da je Džaferović pokušavajući da poziciju predsjedavajućeg predstavi kao definitivnog reprezenta Predsjedništva BiH, što zaista nije, i da je svojim ponašanjem srušio spoljnu politiku u posljednjem periodu predsjedavanja, kao i Poslovnik o radu Predsjedništva onemogućivši ostalim članovima Predsjedništva i njihovim predstavnicima da se na zvaničnim sastancim izjasne i da iznose određene stavove.

Srpski član Predsjedništva BiH je tražio da ovaj organ zauzme zvanični stav i o aktuelnom oružanom sukobu Ruske Federacije i Ukrajine.

“Postoji mnogo dilema o tome kakva je pozicija BiH i smatram da treba da saberemo sve te prakse do sada i vidimo na koji način odgovorno i pokušati vratiti spoljnu politiku u nadležnost Predsjedništva BiH”, rekao je Dodik obrazlažući svoj prijedog.

On je tražio i da se utvrdi stav Predsjedništva o neustavnom, nelegitimnom i lažnom predstavljanju Kristijana Šmita i donošenje odluka čime je urušio i izvršio atak na ustavni poredak ove zemlje jer je neizabran i interveniše neovlašteo.

“Predlažem da se konstatuje da Kristijan Šmit nije viski predstavnik, jer nije imenovan u skladu sa procedurama predviđenim Aneksom 10 Dejtonsog mirovnog sporazuma. Pod dva, Šmit svojim nelegalnim djelovanjem narušava ustavno-pravni poredak BiH i Predsjedništvo BiH pokreće zakonom propisane procedure radi utrvđivanja krivične odgovornosti lažnog predstavljanja prema licu koje se zove Kristijan Šmit”, rekao je Dok tražeći da ovo obrazloženje zvanično uđe u zapisnik.

Dodik je glasao protiv odluke da Džaferović sam putuje na sastanak SEECP-a u Solun navodeći da je neophodno da čitavo Predsjedništvo BiH bude prisutno jer se, kako je naveo, predsjedavajućem ne može vjerovati da će na adekvatan način predstavljati stavove ostalih članova ovog tijela s obzrom na aktuelnu situaciju.

“Riječ je o pozivu šefovima država i vlada, a vi kao predsjedavajući niste niti jedno niti drugo, ako niste dobili saglasnost Predsjedništva. Smatram da je najadekvatnije i najbezbolnije da na taj samit idu svi članovi Predsjedništva”, rekao je Dodik.

Dodik smatra da se ne može dati bjanko mogućnost Džaferoviću jer ne zaslužuje da zastupa povjerenje Predsjedništva BiH.

Odbacujući optužbe predsjedavajućeg Džaferovića da je riječ o ličnim insinuacijama i pokušaju da se obezvrijedi pozicija predsjedvajućeg Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da prema procedurama pozicija predsjedavajućeg jednaka ostalim članovima ovog tijela.

“Kao predsjedvajući ste srušili sve što ste mogli srušiti svojim ponašanjem i ignorisanjem. Pokušajem da to što radite predstavite svoje lično ponašanje, ovo nije izvan nego je upravo u okviru Poslovnika i odgovorite mi da li su se ranije, kada se išlo, usvajale platforme za nastupe ili ne. Nekada je čak bilo iz povjerenja, a danas ga nemate niti imate platformu i nemate pravo da govorite u ime Predsjedništva”, naveo je Dodik.

Dodik je rekao da Džaferović prikazujući svoje stavove kao stavove Predsjedništva BiH, ostale dovodi u poziciju politike svršenog čina i proizvodi ozbiljne negativne posljedice po samu BiH, njen unutrašnji konsenzus koji je tako urušen.

“Kao predsjedavajući ne možete imati nikakvo povjerenje, a kao ličnost koja se zove Šefik DŽaferović je apsolutno nešto drugo. Nemojte to smatrati nikakvom individualizacijom već se radi isključivo o tome da kao predsjedavajući nemate povjerenje da zastupate ovo Predsjedništvo i ja vam to uskraćujem u dijelu kojem imam kapacitet, a to je jedna trećina. Mi smo samo kao trojka Predsjedništvo i šef države”, rekao je Dodik.

On je napomenuo da su Džaferović i Komšić uveli neke nove prakse u obavljanju funkcije predsjedavajućeg.

Srpski član Predsjedništva bio je i protiv zaključivanja i uložio je vitalni nacionalni interes za Sporazuma o partnerstvu između BiH i Velike Britanije navodeći da ne predstavlja interese BiH jer zemlju postavlja u neravnopravan položaj.

9 Juna, 2022
“Miličević progutao žabu zarad mira u SDS”

Odustajanje predsjednika Glavnog odbora SDS i načelnika opštine Teslić, Milana Miličevića, od potencijalne kandidature za člana Predsjedništva BiH, ponovo je pokazalo da postoje duboke pukotine unutar najveće opozicione stranke.

Miličević, koji uživa dobar rejting kako unutar vlastite stranke tako i u javnosti, bio je ozbiljna konkurencija lideru SDS, Mirku Šaroviću, koji želi da bude kandidat ispred ove stranke za člana Predsjedništva BiH.

O tome ko će na kraju biti kandidat SDS za jednu od inokosnih funkcija na predstojećim izborima konačnu riječ je trebalo dati Predsjedništvo te stranke, ali je Šarović, očito, odlučio da stvari uzme u svoje ruke, pa je “sugerisao” Miličeviću da sam odustane od kandidature.

“Datum govori mnogo”
Miličević jeste odustao, ali ne zato što mu je to Šarović “sugerisao” već radi mira u stranci.

O tome je juče pismom obavijestio članove Predsjedništva SDS, koji su se sastali u Banjaluci kako bi razgovarali o kandidatu za predstojeće izbore.

Miličević u pismu navodi da ne može doći na sjednicu jer njegov mlađi sin Jovan postaje ljekar, pa će prisustvovati odbrani njegovog diplomskog rada.

– Iako su organizatori upoznati s tim, jer sam to nekoliko puta naglašavao, zakazati sjednicu Predsjedništva SDS baš u tom momentu kada nisam u mogućnosti prisustvovati iz navedenih razloga, govori mnogo – naveo je Miličević.

On u pismu kaže da je SDS, kao najveća opoziciona partija, trebala odavno da provede proceduru izbora kandidata za izbore, te da ga što prije promoviše i krene u kampanju.

– To do danas nije urađeno. Pogrešno je i da o tome odlučuje jedan ili dva čovjeka, pa bio to ja ili bilo ko drugi – napisao je Miličević.

Povlačenje kandidature
On u pismu ističe da je procedura odabira kandidata trebalo da prođe kroz opštinske i gradske odbore SDS, što nije učinjeno, a sada je za to kasno.

Miličević dalje navodi kako smatra da Šarović već dugo stvara preduslove i ambijent za svoju kandidaturu, na koju, po mišljenju mnogih, ima pravo kao lider.

Na kraju pisma otkriva da mu je upravo Šarović predložio da do sjednice Predsjedništva “razmisli o povlačenju svoje kandidature da ne bi došlo do podjele u stranci i preglasavanja, te da se predsjedniku SDS omogući kandidatura”.

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je iz pisma vidljivo da postoji raskol u stranci i da je Miličević ljut i ogorčen na rukovodstvo, ali da je, ipak, ostao suzdržan i u granicama kulturno argumentovanih kritika.

Očita rezigniranost
Naša sagovornica ističe da Miličevićeva ljutnja ne znači da on namjerava da napusti stranku ili da će izbjegavati da učestvuje u organizaciji izbora, ali da je definitivno ogorčen na dio rukovodstva SDS.

– Nazvala bih to “gutanjem žabe” zarad mira u kući. Definitivno se može iščitati Miličevićeva ljutnja i rezigniranost ponašanjem stranačkog rukovodstva, u prvom redu, partijskog šefa – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Ona ističe da je iz pisma vidljivo kako postoji snažan demokratski deficit unutar SDS i da je i ta stranka, kao i većina političkih partija u BiH – liderska.

Topićeva dodaje kako to znači da nije izvršen proces unutrašnje demokratizacije, koja živi od različitosti mišljenja i sučeljavanja različitih kandidata.

S druge strane, kako ističe Topićeva, sada je javno na površinu izbilo ono o čemu se odavno priča, a to je da su se u SDS dugo lomila koplja ko će biti kandidat – Miličević ili Šarović.

– Miličević je u više navrata javno zamjerao jer SDS ne izlazi s imenom kandidata za inokosnu funkciju, što je on ponovio u svom pismu. Naravno, ponavljam, sve će se to, zarad mira u kući i izborne kampanje, progutati, ali definitivno neće riješiti osnovne problem, ne samo te stranke već i ukupan demokratski deficit društva – zaključuje Topićeva.

9 Juna, 2022
HNS prozvao Šmita

Nametanje bilo kakvih odluka ili bilo kakvo korištenje Bonskih ovlaštenja, posebno odluka Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske o finansiranju izbora, poništava suverenitet BiH, ocijenio je Hrvatski narodni sabor /HNS/.
“BiH nametanjem odluka stranaca neće postati ni funkcionalnija ni demokratičnija država”, navodi se u saopštenju.

HNS podsjeća da jednoglasna odluka Savjeta ministara, kao službenog, legalnog i legitimnog tijela, za koju su glasali svi ministri u Savjetu ministara i usvojili Nacrt budžeta, nejasnom intervencijom Šmita stavlja se van zakona, odnosno van snage, zbog pritisaka političkog Sarajeva.

Iz HNS-a su pozvali OHR da preuzme svu odgovornost i da “ubuduće donosi sve odluke, ako već Savjet ministara kao institucija nije potrebna”, ali i podsjećaju da je Evropska komisija kao jedan od prioritetnih uslova navela gašenje Kancelarije visokog predstavnika i da je upravo to jedan od ključnih Šmitovih zadataka.

HNS ističe da više neće podržavati alibi politiku u BiH, te da se iskreno nadaju da su ovo posljednje odluke donesene posredstvom OHR-a i bonskih ovlaštenja.

Sabor je dao punu podršku zamjeniku predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi na insistiranju poštivanja zakonitosti i nedopuštanja vaninstitucionalnog djelovanja pojednicima, strankama, pa ni OHR-u.

Šmit je juče nametnuo odluku o finansiranju opštih izbora godine u BiH.

8 Juna, 2022