Kategorija: Politika

  • Petković: Nije dobro da Ustavni Sud BiH derogira NSRS

    Petković: Nije dobro da Ustavni Sud BiH derogira NSRS

    Ustavni sud BiH odlukama derogira ustavne institucije, kao što je Narodna skupština Republike Srpske, koja je najviši zakonodavni akt, poručio je potpredsjednik NSRS Milan Petković. Petković, koji je pravnik po vokaciji kaže da nije praksa da Ustavni sud donosi privremene mjere.

    “Bio bih srećan kada bi Ustavni sud bio ažuran u drugim predmetima, i da ekspresno donosi ovakve primjerene mjere. To nije nešto što sudovi ne rade, ali nije praksa”, rekao je Petković, pitajući zašto je odluka donesena sada kada je zakon stupio na snagu, iako je usvojen prije šest mjeseci.

    Petković je dodao da se odluka o meritomu najavljuje za septembar, vrijeme predizborne kampanje.

    “Bojim se da se Ustavni sud miješa u politička dešavanja, ili direktno ili indirektno, ili svjesno ili nesvjesno. On je taj koji i utiče na politička dešavanja što ne bi smjeo”, poručio je Petković.

    On je dodao da se u Ustavnom sudu BiH derogiraju odluke Narodne skupštine Republike Srpske, kao najvišeg zakondavnog organa u RS, što dodaje nije dobro.

    I Petković je kritikovao činjenicu da je visoki predstavnik Christian Schmidt prije objave odluke nju i komentarisao.

    Pretpostavljam da NSRS neće donositi odluku dok se ustavni sud ne izjasni o meritumu.

    “Kakvu će odluku donijeti NSRS, pretpostavljam da neće donositi dok se Ustavni sud ne izjasni o meritumu, to jeste o apelaciji gospodina Džaferovića”, rekao je Petković.

  • OHR: Ustavni sud BiH spriječio nepopravljivu štetu

    OHR: Ustavni sud BiH spriječio nepopravljivu štetu

    OHR pozdravlja usvajanje privremene mjere Ustavnog suda BiH kojom se stavlja van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, saopšteno je na Twitter nalogu ove institucije.

    Kako su istakli, usvojenom mjerom sprječavaju se ozbiljne, dalekosežne i potencijalno nepopravljive štete koje bi u konačnici ugrozile sistem zdravstvene zaštite građana.

    U tvitu su pozdravili i mjeru o stavljanju van snage Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o republičkoj upravi do donošenja konačne odluke Suda u ovom predmetu.

  • Džaferović: Očekujem od svih institucija da poštuju odluku Ustavnog suda

    Džaferović: Očekujem od svih institucija da poštuju odluku Ustavnog suda

    Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da privremeno van snage stavi entitetski zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima je očekivana, ocijenio je danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Daferović.

    “Usvajanje entitetskog zakona o lijekovima i pratećih propisa bilo je flagrantno kršenje ustavnopravnog poretka. Tu nikada nije bilo dileme. Očekujem od svih institucija, nosilaca dužnosti, službenika kao i svih drugih u BiH da poštuju ustavni poredak”, stava je Džaferović.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine, je nakon razmatranja zahtjeva predsjedavajućeg Džaferovića za ocjenu ustavnosti zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, te je zakone stavio van snage privremeno.

    Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) i Delegacija Evropske unije, u međuvremenu, su upozorili kako stupanje na snagu tog zakona predstavlja kršenje Ustava i korak unazad u usklađivanju zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom Evropske unije.

  • Vlada RS: Zabrinjavajuća pristrasnost Ustavnog suda BiH

    Vlada RS: Zabrinjavajuća pristrasnost Ustavnog suda BiH

    Ekspresnim udovoljavanjem zahtjeva bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ali i otvorenim nagovještajima o tome kakva će biti odluka suda, a prije nego što je na i donsena, Ustavni sud je, prije svega, pokazao zabrinjavajući stepen nesamostalnosti i neskrivene pristrasnosti u odlučivanju.

    Ovo su saopšteno iz Vlade Republike Srpske nakon što je Ustavni sud BiH donio privremenu odluku i van snage stavio Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

    Iz Vlade Srpske saopštili su da je ta odluka više nego očigledno donesena pod snažnim uticajem međuanrdonnih uticaja moći, koji evidentno, diktiraju mišljenje većine u Ustavnom sudu.

    Takođe, ukazali su i da je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima bio motivisan nastojanjem da se zaštiti zdravlje stanovništva Republike Srpske u situaciji dok se zdravstveni sistem suočavao sa dramatičnim posljedicama nerazumne odluke Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, koja je, u jeku pandemije korona virusa, urgrozila zdravlje pacijenata u bolnicama širom Republike Srpske.

    “Sve što je uslijedilo nakon toga, uključujući i nepravedno sankcionisanje Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i i najnoviju odluku Ustavnog suda, ukazuje da se radi o međusobno koordinisanim odlukama centara moći, koji djeluju iz ugla sopostvenih interesa, ne interesa stanovništva Republike Srpske i BiH”, naveli su u Vladi Republike Srpske.

  • Stevandić: Šmit daje krila bošnjačkom ekstremizmu

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, komentarišući posljednje izjave Kristijana Šmita, za televizije Pink i Hepi, govori da se pričom o uvođenju sankcija isključivo Republici Srpskoj, Zapad sam sebe pobija u tvrdnji da je BiH jedinstvena zemlja, i da se priznaju određene državnosti Republike Srpske.

    Stevandić dodaje da se akcije Kristijana Šmita mogu posmatrati kao dio predizborne kampanje koja favorizuje ekstremne djelove bošnjačke politike s jedne strane, ali i određene političare iz Republike Srpske, s druge strane. “Šmit jasno podržava one snage koje njega priznaju, i nastoji da kazni one koji to ne rade, i time direktno učestvuje u izbornoj kampanji, što nije u skladu ni sa jednim međunarodnim dokumentom” – navodi Stevandić

    Stevandić smatra da ovakva politika dijeljenja lekcija Republici Srpskoj pogoduje samo ekstremnim bošnjačkim političarima, jer se time sklanja fokus sa legitimnog predstavljanja Hrvata, što se najbolje vidi nedostatkom bilo koje reakcije na izjave Željka Komšića, koji je izjavio da Dragan Čović ne smije biti predsjednik Savjeta Ministara, te da bošnjačke stranke nikako ne smiju da to prihvate, time si dajući za pravo da bira podobne političare. Konačni cilj ovakvih izjava je da se osporavanjem prava da se biraju legitimni predstavnici hrvatskog naroda, s vremenom to pravo ukine i srpskom narodu i da se uvede centralizovano upravljanje u BiH.

    Takođe, dodaje Stevandić, najveća Šmitova pobjeda se ogleda u njegovom sastanku sa određenim političarima u Republici Srpskoj, konkretno rukovodstvom PDP-a, stavljajući se u njihovu službu u nezvaničnoj predizbornoj kampanji, jer se i sam PDP dodvorava stancima predstavljajući se kao kooperativni partner.

  • Košarac istakao da su predstavnici FBiH blokirali gasifikaciju

    Košarac istakao da su predstavnici FBiH blokirali gasifikaciju

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas da su politički predstavnici iz FBiH blokirali donošenje odluke o podršci nacrtu sporazuma između BiH i Hrvatske koji se odnosi na gasifikaciju.

    Košarac je ocijenio da su “maske pale” i da su donošenje odluke blokirali oni kojih se najviše tiče Južna interkonekcija.

    – Jasno je da Republika Srpska zagovara snažan investicioni ciklus i razvijanje infrastrukturnih projekata i kada njene institucije na adekvatan način žele da postupaju, uvijek postoji definisani zastoj na nivou institucija BiH, odnosno političkih struktura iz FBiH – rekao je Košarac novinarima u Istočnom Sarajevu.

    On je napomenuo da danas, kada sve normalne zemlje pokušavaju da obezbijede dovoljne količine hrane i energenata i kada treba razgovarati o obezbjeđenju energenata, gasa za sve dijelove BiH, politička struktura iz FBiH šalje negativnu poruku da ne želi da se bavi takvim izazovnim pitanjima.

    – Niko od nas ne zna koliko će trajati globalna kriza. Smatramo da je ovo bila adekvatna politika da omogućimo više interkonekcija za ulazak gasa i u Republiku Srpsku i u FBiH, od čega bi konkretnu korist imali i građani i privredna zajednica BiH – naglasio je Košarac.

    On je naveo da će u narednom periodu biti uloženi dodatni napori da se obave konsultacije i pokuša doći do rješenja u nastavku sjednice Savjeta ministara, s obzirom da postoje određeni ministri koji se nisu prijavili, a da postoje ministri koji su bili protiv, navodeći da te strukture dolaze iz FBiH.

    Košarac smatra da su rezultati današnje telefonske sjednice Savjeta ministara potpuno neobjašnjivi s obzirom na to da su ih tokom intenzivnih razgovora s kolegama iz FBiH uvjeravali da postoji politička saglasnost da se danas glasa i za Južnu i za Istočnu novu interkonekciju.

    Košarac je to pripisao političkim predrasudama i motivima, što je, kaže, zabrinjavajuće s obzirom na to da, istovremeno, iz institucija Republike Srpske predstavnicima u zajedničkim institucijama nije data instrukcija da zaustavljaju neke investicione projekte značajne za FBiH.

    Ukazao je na niz nelogičnosti, navodeći kao primjer da je, kada je riječ o Južnoj interkonekcija, sporazum sačinila federalna Vlada, a da oni koji danas participiraju u Savjetu ministara, a čiji su predstavnici u Vladi FBiH danas nisu glasali za sporazum o toj interkonekciji.

    – Čini se da su išli logikom da ne dozvole Republici Srpskoj, a da ne moraju dobiti ni oni – ocijenio je Košarac.

    On je istakao da je stav predstavnika iz Republike Srpske potpuno jasan, da nema kretanja kada je u pitanju Južna interkonekcija ako nema kretanja kada je u pitanju Nova istočna interkonekcija.

    – Možda je za neke nejasno i pokušavaju da to problematizuju. Imali smo jutros napore da se odvoji Južna i Nova istočna intekonekcija. Nismo naivni kao neki što su nekada bili u Savjetu ministara koji su omogućavali razne projekte za FBiH, a dolazili iz Republike Srpske, ali ih nije interesovalo infrastrukturni razvoj i interes Srpske – rekao je Košarac.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je naglasio da je danas sasvim drugačija situacija jer se Republika Srpska želi razvijati i koristiti institucije BiH na način da se to omogući na vrlo jasan i zakonit način.

    – Ali je očigledno da postoji vrsta političkih i nekih drugih predrasuda koji ne mogu da dozvole da Republika Srpska i njene institucije imaju ozbiljne projekte i prijatelje koji žele da je osnaže – rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, riječ je o snažnom infrastrukturnom projektu za Republiku Srpsku, a njeni politički predstavnici i institucije vode računa o energetskoj stabilnosti i bezbjednosti.

    On je uvjeren da postoje političke predrasude zato što je gas koji se odnosi na Istočnu interkonekciju dolazi iz Rusije, ali je napomenuo da se Sarajevo grije na gas.

    – Onda kada treba obezbijediti dovoljne količine postoji potpuna mobilnost da se obezbijede dovoljne količine i niža cijena. Nedavna posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom rezultovao je time da će BiH imati gas i nižu cijenu nego neke druge zemlje – posjetio je Košarac.

    On je ukazao da predstavnici Republike Srpske imaju univerzalan pristup prema potrebama građana i u Srpskoj i FBiH, ali uvijek postoji zastoj kada je u pitanju odlučivanje predstavnika FBiH u instituicijama BiH.

    -Sklon sam da vjerujem da ne treba ubuduće odlučivati u Savjetu ministara dok se ova pitanja ne riješe. Sad vidimo ko blokira određene infrastrukturne razvojne projekte za Republiku Srpsku i neke druge projekte u kojima često dođe do blokade predstavnika iz FBiH koji participiraju u Savjetu ministara -rekao je Košarac.

    On je napomenuo da predstavnici Srpske ne blokiraju projekte jer smatraju da je važno da gas jednako dođe i u Posušje, Novi Tranvik i prema Mostaru, kao i što treba da postoji nova interkonekcija od Bijeljine preko Brčkog do Banjaluke i Novog Grada.

    – To je u korist svih građana, kako Republike Srpske, tako i FBiH i poslovne zajednice u čitavoj zemlji – dodaje je Košarac, uz napomenu da su na svakom bilateralnom sastanku predstavnici Vlade Hrvatske bili ti koji su otvarali pitanje Južne interkonekcije.

    Savjet ministara danas nije postigao potreban konsenzus u vezi sa prijedlogom za vođenje pregovora radi zaključivanja Prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske” na pravcu Zagvozd /Hrvatska/ – Posušje /BiH/ – Novi Travnik/Travnik sa odvajanjem za Mostar.

    Potreban konsenzus nije dobio ni prijedlog za vođenje pregovora radi zaključivanja i Prednacrta sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije” na pravcu granica Srbija – BiH – Bijeljina – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad.

  • Posebna sjednica – predizborni trik ili stvarna briga za građane

    Sdruge strane, predstavnici opozicije upozoravaju da je još jedna u nizu posebnih sjednica parlamenta jeftin predizborni trik vlasti, te da je obećano povećanje plata samo “kap u moru” potreba stanovništva koje, prema njihovim riječima, jedva sastavlja kraj s krajem i plaća ceh neodgovornoj politici aktuelnih vlastodržaca.

    Izražavajući nadu da će predstojeća posebna sjednica “iznjedriti dobre odluke za Srpsku i njene građane”, potpredsjednik Narodne skupštine, Denis Šulić, istakao je da je posebna sjednica zakazana na zahtjev Vlade Republike Srpske i da sadrži devet tačaka dnevnog reda.

    – Prijedlozi zakona proistekli su iz dogovora srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović sa strukovnim sindikatima. To je da od 1. avgusta plate u javnom sektoru idu za 100 KM svima linearno, bez obzira ko ima kakav platni razred – rekao je Šulić.

    Prijedlozi zakona
    On je, takođe, istakao da je ovo treće povećanje plata u Srpskoj u posljednjih šest mjeseci.

    Inače, kako je planirano, na dnevnom redu 33. posebne sjednice Narodne skupštine Srpske poslanici bi se po hitnom postupku trebali izjasniti o Prijedlogu zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, Prijedlogu zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa, kao i o Prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2022. godinu.

    Predstava
    Šef poslaničkog kluba SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Miladin Stanić, za Srpskainfo tvrdi da aktuelna vlast, u nedostatku dobrih ideja i pozitivnih poteza kojima bi olakšali težak ekonomski položaj najvećeg broja stanovnika, svako malo zakazuje održavanje posebnih sjednica parlamenta kako bi, prema njegovim riječima, držali predstavu za javnost. On, između ostalog, tvrdi i to da je zakazivanje posebne skupštinske sjednice zbog povećanja plata klasičan primjer jeftine predizborne kampanje.

    – O stvarima zbog kojih je zakazana još jedna posebna sjednica parlamenta može da odlučuje Vlada Republike Srpske, i to bez ikakvog zastoja i u jednom paketu koji se odnosi na rebalans budžeta. Međutim, očigledno je da vlast traži još jednu predstavu u Narodnoj skupštini i da pokažu kako su, eto, oni dobri prema radnicima u javnom sektoru. Suština je potpuno suprotna tome. To nije ni dobro ni adekvatno rješenje. Vlada bi morala mnogo češće, prateći rast cijena u oblasti životnog standarda, povećavati plate radnicima. Povećanje plate moralo bi da bude makar u minimalnoj proporciji s rastom budžetskih prihoda. Sve što je ispod rasta budžetskih prihoda nije realno. Po mom mišljenju, najrealnije bi bilo da plate u javnom sektoru rastu onoliko koliko rastu budžetski prihodi – kaže Stanić.

    Na naše pitanje da li će poslanici SDS sutra podržati prijedlog o povećanju plata u javnom sektoru, Stanić odgovara da će to biti “iznuđen potez”.

    – Mi smo, na neki način, tu stavljeni pred svršen čin, jer ne možemo da ne podržimo rast plata. Međutim, tu ima pitanja koja je trebalo ranije riješiti, kao što je, recimo, reorganizacija javnog sektora u pogledu kvalifikacione strukture, kao i u pogledu broja zaposlenih, te troškova javnog sektora – kaže Stanić.

    Pad rejtinga
    Poslanik PDP u Narodnoj skupštini Srpske, Ljubiša Krunić, za Srpskainfo kaže da će poslanici te stranke na predstojećoj posebnoj sjednici parlamenta takođe podržati prijedloge zakona o povećanju plata radnika u javnom sektoru, ali da to, kako ističe, ni najmanje ne mijenja stav PDP da se tu radi o klasičnoj predizbornoj kampanji vladajućih.

    – Naravno da je tu riječ o predizbornom triku i populizmu. Sve to se moglo uraditi na potpuno drugi način, a ovdje se očigledno ponovo radi o namjeri Milorada Dodika da prikupi neke političke poene tako što će povećati plate u javnom sektoru za 10 odsto. On to radi zato što je svjestan da mu je rejting u posljednjih godinu dana dramatično pao, pa sad to pokušava da popravi na svaki mogući način. Mislim da mu to neće proći, budući da su cijene nekih osnovnih životnih namirnica, kao što je ulje, porasle za 100 do 200 odsto. To znači da ovo povećanje plata ne može na bilo koji način da isprati inflaciju, koja je evidentna – smatra Krunić.

    On ističe da je SNSD, ako zaista želi da olakša život običnih ljudi, mogao da glasa za ukidanje akciza na gorivo, ali da to nisu učinili.

    – To znači da se oni bahato odnose prema svom narodu i da njihovi funkcioneri žive u nekim paralelnim svjetovima, pa ne vide kako ljudi žive. U svakom slučaju, mi ćemo glasati za povećanje plata, ali nismo zadovoljni koliko ono iznosi. To je samo zamazivanje očiju i vrijeđanje inteligencije – tvrdi Krunić.

  • “Sprega međunarodnih zvaničnika da modeliraju sud BiH”

    “Sprega međunarodnih zvaničnika da modeliraju sud BiH”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da ono što je nekada radio takozvani visoki predstavnik danas radi Ustavni sud BiH i da je vidljiva sprega međunarodnih zvaničnika u BiH da tako modeliraju taj sud.

    Komentarišući najavu Kristijana Šmita da će sutra djelovati po pitanju odluke Ustavnog suda BiH o formiranju Agencije za lijekove Republike Srpske, Košarac je danas novinarima u Banjaluci rekao da je vidljiva sprega i potreba dijela međunarodne zajednice da dodatno zakomplikuje situaciju u BiH i da negira ustavne kapacitete institucija Srpske koje djeluju u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Ustavom BiH.

    “Kada legitimno na bazi zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske želimo da pokrenemo proceduru donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH onda nemamo podršku od određenih struktura iz Federacije BiH”, naveo je Košarac.

    On je rekao da Republika Srpska želi da eliminiše strane sudije iz Ustavnog suda BiH, pitajući u kojoj još zemlji sjede stranci u Ustavnom sudu tih zemalja.

    “U Ustavnom sudu BiH participiraju stranci, koji u pravilu zajedno sa bošnjačkim sudijama uvijek mogu donijeti odluke koje su štetne za Republiku Srpsku”, naveo je Košarac.

    On je dodao da se više puta čuje da neki političari iz Republike Srpske treba da budu sankcionisani, te napomenuo da je potrebno da kažu koji član Ustava BiH su prekršili.

    Košarac je naglasio da je Kristijan Šmit stranac u BiH i da institucije Republike Srpske djeluju u skladu sa Ustavom Srpske i Ustavom BiH.

    Kristijan Šmit izjavio je da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog, kako je rekao, “secesionističkog ponašanja”. Šmit je za N1 rekao da se očekuje da će sutra Ustavni sud BiH donijeti odluku u vezi sa formiranjem Agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.

    Ustavni sud BiH sutra bi na plenarnoj sjednici u Sarajevu trebalo da razmatra zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

  • Kovačević: Šmit se identifikovao kao direktni naručilac odluke i presude Ustavnog suda

    Kovačević: Šmit se identifikovao kao direktni naručilac odluke i presude Ustavnog suda

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević kaže se Kristijan Šmit identifikovao kao direktni naručilac odluke i presude Ustavnog suda, jer je očito da unaprijed zna kada će i zasjedati i koje odluke donijeti taj isti sud.

    Naime, sutra bi Ustavni sud BiH trebalo da razmatra zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    „Zamislite da u jednoj zemlji koja bi trebalo da bude suverena, nezavisna, jedan neizabrani stranac, bez bilo kakvog legitimiteta, zna kada će zasjedati Ustavni sud jedne zemlje i unaprijed zna kakvu će odluku donijeti“, istakao je Kovačević.

    To vam, kaže Kovačević, samo pokazuje u kakvom cirkusu od zemlje, države živimo, a gdje je kako navodi, Republika Srpska zarobljena.

    „Kakav je uopšte cirkus BiH. Nažalost, to je tako. Mi iz Republike Srpske najveći smo zaštitnici i Ustava BiH, i suvereniteta, i političke nezavisnosti BiH. Mi smo jedini koji pozivamo na poštivanje Ustava BiH, Dejtonskog sporazuma i činjenice da odluke treba da donose izabrani demokratski politički predstavnici naroda i građana u BiH“, navodi Kovačević.

    Kaže da je Šmit, samoprozvani tumač i zaštitnik Dejtona samo prije sedam dana izgovorio da je njegov glavni i ključni ilj, rušenje dejtonskih principa, a to kako navodi Kovačević znači rušenje Dejtonskog sporazuma, rušenje Ustava BiH i rušenje i nestanak Republike Srpske.

    „O tome treba da razmišljaju i predstavnici iz opozicije iz Srpske, koji sa njim sjede, sastaju se i od njega traže da kažnjava Srpsku i izabrane predstavnike naroda u Srpskoj. Kako Šmit može da zna kakvu će odluku da donese Ustavni sud?Kada bi Ustavni sud donosio odluku u skladu sa Ustavom BiH, onda bi bilo jasno da je to isključiva nadležnost Republike Srpske, i da BiH nema ništa sa tim“, navodi Kovačević.

    Kovačević je ponovio da je BiH cirkus zemlja u kojoj mešetari Kristijan Šmit, kao neizabrani stranac.

    „U BiH mešetari i troje stranih sudija, koje zajedno sa dvoje Bošnjaka uvijek preglasaju dvoje Srba i dvoje Hrvata. Ovo je cirkus, a ne država, a ne zemlja“, kaže Kovačević.

  • Tenzije na relaciji PDP-DNS

    Tenzije na relaciji PDP-DNS

    Kako se približavaju opšti izbori u BiH, tako rastu tenzije u opozicionima redovima u Republici Srpskoj.

    Prepucavanja na relaciji PDP-a i DNS-a sve su veća, pa je tako lider PDP-a Branislav Borenović sinoć na Twitteru napisao da je predsjednik DNS-a Nenad Nešić “Dodikov potrčko” (predsjednik SNSD-a Milorad Dodik) i dodao da je Nešić “obični režimlija kojem ni čitanje ne ide baš najbolje”.

    Nije dugo trebalo da iz DNS-a stigne odgovor, ali ne Nešićev, već njegovog stranačkog kolege, člana Predsjedništva DNS-a Aleksandra Glavaša koji je Borenoviću poručio da se pozabavi svojom partijom i režimlijama u svojoj partiji.

    ”Nosiocu kompenzacione liste PDP za PS BiH Branislavu Borenoviću najpametnije bi bilo da se pozabavi svojom partijom i režimlijama u svojoj partiji, umjesto što sije primitivne i neduhovite opaske na račun DNS-a”, izjavio je Glavaš.

    Dalje kaže da se u Briselu vidjelo kome ide čitanje, a kome ne ide.

    ”Borenović da je čitao dokument rekao bi da ga ne prihvata jer je štetan za Republiku Srpsku. Očito je kao polaznik britanskih političkih škola naučio da prihvata sve što ponude stranci. Predsjednik DNS-a Nenad Nešić izveo je DNS u opoziciju čim je došao na čelo partije”, kaže Glavaš.

    Podsjetimo da je Nenad Nešić kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH.