VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šta o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH kažu u OHR

    Šta o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH kažu u OHR

    Mediji i političari u BiH već dva dana bruje o mogućnosti nametanja izmjena Izbornog zakona BiH, dok istovremeno Kristijan Šmit ćuti.

    Ni na pitanja Srpskainfo iz OHR nisu konkretno odgovorili da li je tačno da Šmit planira da povuče ovaj potez.

    – Poštovani, zahvaljujemo na upitu koji ste nam poslali. U ovom trenutku Vam možemo reći da OHR ne komentariše medijske spekulacije – kažu u OHR.

    Takođe, nismo dobili odgovor na pitanje da li su kontakti Šmita sa liderima političkih partija u BiH u funkciji upoznavanja istih sa onim što planira da uradi. Naime, lideri nekoliko političkih partija u Federaciji BiH juče su saopštili da su razgovarali sa Šmitom, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, na temu izbornog zakonodavstva.

    Mada se spekulisalo da je to uvod u nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, rečeno je da im Šmit nije nagovijestio takav konkretan potez.

  • NATO smatra da je BiH jednom nogom već u članstvu

    NATO smatra da je BiH jednom nogom već u članstvu

    Dvodnevna posjeta predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO admirala Roba Bauera BiH, kao i poruke koje je poslao nakon prvih sastanaka u Sarajevu, pokazuju da zapadni vojni savez već doživljava BiH kao zemlju pod svojim “kišobranom”.

    To za Srpskainfo tvrdi vojnopolitički analitičar Đuro Kozar, komentarišući posjetu BiH jednog od najviših oficira NATO, u svjetlu aktuelne globalne krize nastale zbog rata u Ukrajini. Ističući da je još krajem juna, na tadašnjem samitu NATO u Madridu, postalo jasno da zapadni vojni savez smatra BiH zonom svog uticaja, Kozar tvrdi da je postalo praktično nemoguće da BiH zadrži status vojne neutralnosti, na kojem inače insistira Republika Srpska.

    – Ne može jedan dio neke države da bude neutralan, a drugi ne. Federacija BiH nikad nije izjavila da je neutralna, već da se zalaže za ulazak u NATO. I prije samita u Madridu, koji je još više približio BiH tom savezu, priča o neutralnosti nije pila vodu – tvrdi Kozar.

    On, između ostalog, podsjeća da su najviši organi BiH, u kojima su tada sjedili predstavnici SNSD, Nebojša Radmanović i Nikola Špirić, još prije deceniju i po potpisali dokumente kojima se traži priključenje BiH članstvu u NATO.

    – BiH se, inače, već nalazi pod kišobranom NATO. Na već pomenutom samitu u Madridu, u svom strateškom konceptu, NATO je, kao jednu od država pod posebnim tretmanom a koja još nije članica, naveo BiH. To znači da je BiH, kao kandidat za članstvo i neko ko je u Akcionom planu za članstvo, sada pod NATO zaštitom. Mi smo sada u situaciji da se na nas gleda kao na državu koja je jednom nogom već u NATO – objašnjava Kozar.

    Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, admiral Rob Bauer, juče se u Sarajevu sastao s načelnikom Zajedničkog štaba OS BiH, Senadom Mašovićem, a sastanku je prisustvovao i šef Vojnog dijela Misije BiH pri NATO, brigadir Edin Fako.

    U njegovu čast juče je održan i prijem u Ministarstvu odbrane i Predsjedništvu BiH.

    Bauer je tom prilikom, između ostalog, rekao da su “mnoge zemlje ugrožene ruskom agresijom, uključujući i BiH”.

    – Rat u Ukrajini ima globalne posljedice, uključujući i Zapadni Balkan. Na NATO samitu u Madridu smo dogovorili jaču podršku za zemlje partnere, na primjer, izradom novog paketa odbrambene sigurnosti, modernizacijom bezbjednosnih i odbrambenih struktura. Imamo uzajamnu korist, koja je zasnovana na poštovanju i saradnji. Sigurnost BiH je ključna za sigurnost Zapadnog Balkana i Evrope. Moja posjeta je s ciljem da bolje shvatim izazove s kojim se suočava BiH, kao i snagu i sposobnosti Oružanih snaga BiH – poručio je Bauer.

  • BiH ne napreduje ka EU

    BiH ne napreduje ka EU

    Pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju odobren je u ponedjeljak, a juče su zvanično u Briselu počeli pregovori za ulazak ove dvije zemlje u EU.

    Istovremeno, za BiH i dalje iz Brisela nema dobrih vijesti, jer nam je nezvanično rečeno da uslovi ostaju isti i da se odnose na implementaciju dogovora političkih lidera u Briselu sa Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, i Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednost, kao i ispunjavanje kriterijuma iz Mišljenja Evropske komisije, posebno koji se odnose na 14 ključnih prioriteta.

    Time se pokazuju kao neosnovane ocjene pojedinih zvaničnika da će EU popustiti kada je riječ o kriterijumima i da napredak na ispunjavanju 14 prioriteta više neće biti uslov. Nama je pojašnjeno da EU ne očekuje od BiH da ispuni svih 14 prioriteta prije dobijanja kandidature, već da pokaže makar dobru volju da radi na njihovom rješavanju.

    Otpočinjanje pregovora pozdravili su i najviši evropski zvaničnici, uključujući Borela, Ursulu fon der Lajen, predsjednicu Evropske komisije i Olivera Varhejija, evropskog komesara za proširenje.

    S obzirom na to da mjesec dana nakon dogovora političkih lidera u Briselu nema pomaka na njihovom rješavanju, jedan od naših sagovornika nam je naznačio da se može očekivati i jače uključivanje međunarodne zajednice.

    Podsjećanja radi, nakon početka rata u Ukrajini EU je povećala stepen interesovanja za zapadni Balkan, a jedna od posljedica novog pristupa je davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, iako nijedna od te dvije zemlje realno nije zaslužila da ovaj status dobije, ali je to učinjeno jer je EU željela da pošalje poruku da o proširenju počinje da razmišlja strateški.

    Ana Hernandez Pisonero, portparolka u Evropskoj komisiji, za “Nezavisne” je kratko potvrdila da je pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju usvojen i da za dalje detalje treba pitati češko predsjedavanje EU i Evropski savjet.

    Iako je bilo očekivano da nova odluka neće biti donesena makar do narednog zasjedanja Evropskog savjeta, očigledno je u Briselu zaključeno da se ne smije priuštiti pola godine nečinjenja i čekanja, što otvara prostor da se i u BiH proces u narednim sedmicama i mjesecima ubrza. Podsjećanja radi, evropski lideri, među kojima su i Olaf Šolc, njemački kancelar, i Emanuel Makron, predsjednik Francuske, angažovali su se da Bugarska podigne veto, a da Sjeverna Makedonija prihvati kompromisno rješenje, do čega je i došlo. Spor se sastojao u tome što je Bugarska praktično tražila da Sjeverna Makedonija prihvati bugarsko viđenje makedonskog jezika, naroda i kulture, što Skoplje nije htjelo da prihvati.

    Tanja Topić, banjalučka analitičarka, za “Nezavisne” ocjenjuje da se pokazalo da nisu bili u pravu oni koji su kritikovali EU nakon prošlog samita na kojem Sjeverna Makedonija nije dobila datum za pregovore.

    Ona ističe da se pokazalo da je EU spremna da ispuni svoj dio obaveza kada se ispune svi uslovi i da su Njemačka, Francuska, Češka, Slovenija i neke druge zemlje ovih sedmica uložile ozbiljan napor da se ukloni bugarska blokada i omogući nastavak evropskog puta. Što se tiče BiH, ona naglašava da BiH ne treba da očekuje da joj se progleda kroz prste i da mora ispuniti uslove koji su na stolu.

    “Čak i pojedini političari prijete da će BiH iznaći alternativu i da EU ‘malo popusti’. Rekla bih da je to pogrešan pristup i da BiH ne može određivati pravila prijema u organizaciju čija članica želi postati. Takođe, pristup prema kojem neki od političara nagovještavaju ‘raspad EU’ je apsurdan i otkriva jasne nakane nekih od političara”, kaže Topićeva. Prema njenom mišljenju, najveći problem je što ne postoji dovoljno pritiska unutar BiH da se urade reforme. Tim reformama bi, kako ona ističe, BiH postala uređena pravna država u kojoj se poštuju ljudska prava.

    U međuvremenu, pojedine članice EU nastavljaju da lobiraju da se BiH dodijeli kandidatura. Juče je Robert Golob, slovenački premijer, poslao pismo Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, urgirajući da se BiH dodijeli status.

    Kako piše Srna, pozivajući se na agenciju STA, Golob je naveo da prije nego što dobije status, BiH mora da donese zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o javnim nabavkama.

    Golob je napomenuo da bi za BiH bilo važno da usvoji strategiju reforme javne uprave i akcioni plan i strategiju za upravljanje javnim finansijama, kako bi pokazala svoju opredijeljenost za unapređenje javne uprave.

    “Gore pomenuto i sprovođenje slobodnih i fer izbora u BiH u oktobru 2022. godine ukazivali bi na dovoljnu privrženost EU, što bi predstavljalo osnov za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU do kraja ove godine, najkasnije na sjednici Evropskog savjeta u decembru 2022. godine”, stoji u pismu.

  • Čović poručio Šmitu “Ravnopravnost i nediskriminacija u BiH od najveće važnosti”

    Čović poručio Šmitu “Ravnopravnost i nediskriminacija u BiH od najveće važnosti”

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović danas je poručio Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH kojeg ne priznaje RS, da su ravnopravnost i nediskriminacija tri konstitutivna naroda i ostalih građana od najveće važnosti.

    Žao mi je što se BiH doživljava kao zemlja koja nema dovoljno domaće snage da provede reforme – napisao je Čović na “Tviteru”.

    Čović je sa Šmitom telefonski razgovarao o mogućim izmjenama Izbornog zakona BiH.

  • “Ne treba ulaziti u avanturu nametanja nedemokratskih rješenja”

    “Ne treba ulaziti u avanturu nametanja nedemokratskih rješenja”

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić reagovao je na najave nametanja izmjena Izbornog zakona BiH pozivajući Kristijana Šmita da ne “ulazi u avanture” koje nisu u skladu sa evropskom budućnošću BiH.

    Zvizdić smatra da već mjesecima dolaze nezvanične informacije da postoje pojedinci u institucijama međunarodne zajednice koji rješavanje problema u BiH vide u izlasku u susret željama triju strana u BiH.

    – Namjera takvog, antidemokratskog, antievropskog i izuzetno opasnog scenarija za budućnost BiH za koji vjerujemo da će ostati u sferi špekulaciije je da je sa zakonom o zabrani negiranja genocida napravljen ustupak probosanskim snagama, odnosno Bošnjacima, i da bi se sada trebao napraviti ustupak ‘hrvatskoj strani’ kroz nametanje HDZ prijedloga izbornog zakona, a ‘srpskoj strani’ kroz SNSD zahtjev u vezi sa državnom imovinom, uprkos brojnim i jasnim presudama Evropskog suda i Ustavnog suda BiH – istakao je Zvizdić, prenosi Kliks.

    Smatra da je takvo nešto potpuno pogrešan i opasan pristup u traženju demokratskih, evropskih i održivih rješenja za BiH.

    “Kao prvo, odluka Incka o zabrani negiranja genocida nije ‘isključivi interes bošnjačke strane’, već interes zaštite Ustava, zakona, međunarodnog prava, pravde, civilizacijskih vrijednosti i borba protiv najužasnijeg jezika mržnje, a što je interes ne samo patriotskih i evropski orijentisanih građana BiH, nego i čitavog civiliziranog svijeta.

    Kao drugo ističe da je “država BiH u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH i javno proklamovanim odlukama i stavovima OHR, jedini titular cjelokupne državne imovine i to će i ostati”.

    – Ono sto trebaju uraditi domaće institucije i visoki predstavnik jeste da poštuju odluke i onemoguće bilo kakav pokušaj knjiženja državne imovine od strane nižih nivoa vlasti. I treći ‘izlazak u susret’ je nova reciklaža izmjena izbornog zakona, koja je navodno ponovo aktuelna, iako su izbori već raspisani – naglašava on.

    Smatra da se zborni zakon treba mijenjati, ali tek poslije izbora i u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava koje jasno navode u kojem pravcu treba ići izborna reforma u BiH kao i da nikakve izmjene izbornog zakona BiH koje potkopavaju demokratsku i evropsku budućnost BiH neće proći niti smiju biti nametnute.

    – Kao što je jasno da u Predstavničkom domu BiH, koji je izraz volje građana BiH, ne može i neće proći HDZ prijedlog izmjena izbornog zakona koji je usvojen u Domu naroda BiH, pa se zbog toga, evo već drugu sjednicu i ne stavljaju na dnevni red redovnog zasjedanja Predstavničkog doma PS BiH. To treba biti dovoljan pokazatelj visokom predstavniku da ne ulazi u avanturu nametanja rješenja koja nisu u skladu sa demokratskim i evropskim standardima – upozorava Zvizdić.

    Zvizdić je naglasio da ako visoki predstavnik ipak ima želju da se bavi izbornim zakonom i izborima, onda treba da unaprijedi integritet izbornog procesa.

  • Komšić poručio Šmitu: Građani neće prihvatiti etničke podjele

    Komšić poručio Šmitu: Građani neće prihvatiti etničke podjele

    Siguran da su građani Bosne i Hercegovine nisu spremni prihvatiti antievropska rješenja koja produbljuju etničke podjele u izbornom zakonu. Šmit bi trebao dobro razmisliti o tome šta razmatra, i biti siguran da odluka na štetu građana i Bosne i Hercegovine, ne može proći bez posljedica – podvukao je Komšić.

    Komšić je kazao i da očekuje da se sve probosanske opcije očituju o produbljivanju etničkih podjela u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.

    Podsjećamo u javnosti se pojavila informacija da u kabinetu visokog predstavnika traju konsultacije razmatranja različitih opcija za nametanje izbornog zakona, prenosi Klix.

    Peđa Kojović, poslanik Naše stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine je iznio žestoku kritiku i protivljenje izmjenama izbornog zakona koje bi implementirale dio zahtjeva koje je imao HDZ.

  • Mandat stranci ili pojedincu?

    Mandat stranci ili pojedincu?

    Pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ponovo će se naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Izbornog zakona BiH koji predviđa uvođenje reda na političkoj sceni po pitanju trgovine poslaničkim i odborničkim mandatima.

    Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma PSBiH, koja je zakazana za 27. juli, nalazi se ukupno 17 tačaka, među kojima je i prijedlog poslanika Nenada Nešića o izmjeni Izbornog zakona kojim bi se stalo u kraj političkoj korupciji, odnosno trgovini mandatima.

    Jednom nije prošao
    Nešić predlaže da mandat pripada političkoj partiji koja je kandidovala poslanika/odbornika, a da onaj ko želi da mandat pripada isključivo njemu, na izbore izađe samostalno, mimo partije, kao nezavisni poslanik/odbornik.

    – Ovim zakonom predviđeno je da mandati pripadaju političkim partijama sa čijih listi su izabrani članovi organa. Mandat prestaje ukoliko izabrani član istupi ili bude isključen iz političke partije. Nezavisni kandidati izabrani sa liste nezavisnih kandidata ostaju nosioci mandata – navodi se u Prijedlogu zakona.

    Nešićev prijedlog se već našao pred poslanicima u Predstavničkom domu, na sjednici održanoj 27. juna, ali nije prošao jer nije imao potrebnu entitetsku većinu. Naime, protiv su bili skoro svi poslanici iz Federacije BiH, izuzev HDZ, čiji su predstavnici bili suzdržani prilikom glasanja.

    Nešić u izjavi za Srpskainfo ističe da ne vjeruje da će njegov Prijedlog zakona proći ni ovaj put.

    – Očito je nekome u interesu da nema stabilnosti na političkoj sceni BiH, odnosno da i dalje imamo političku pijacu i da birači opet budu prevareni nakon izbora. Ovdje prvenstveno mislim na partije iz Federacije BiH čiji su poslanici glasali protiv mog prijedloga – istakao je Nešić.

    On podsjeća da su u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa u potpunosti obesmišljeni izbori, te da su svi zakonodavni nivoi vlasti suočeni s velikim brojem tzv.”preletača”.

    Obesmišljena izborna volja građana
    Nešić kaže da je trgovina mandatima postala svakodnevica od koje lične koristi imaju nosioci mandata, dok je izborna volja građana u potpunosti obesmišljena, a istražni organi se ne bave fenomenom političke korupcije u zakonodavnim organima.

    Podsjeća da je od izbora 2018. godine do danas u Narodnoj skupštini Republike Srpske čak 27 poslanika promijenilo “politički dres”, a formirani su i klubovi poslanika od partija koje uopšte nisu učestvovale u izborima.

    – Predloženim zakonom svi oni koji žele da budu vlasnici mandata imaju mogućnost da se kandiduju kao nezavisni kandidati – kaže Nešić.

    Dodaje kako je svjestan da to nekima ne odgovara, što su pokazali i glasanjem protiv njegovog prijedloga.

    – Naša stranka ponovo će glasati protiv Nešićevog prijedloga – poručila je to poslanica ove stranke Mirjana Marinković-Lepić.

    “Korak unazad”
    Navodi da u razvijenim demokratijama mandat pripada poslaniku, te da ne vidi razlog zašto bi se kod nas nešto mijenjalo.

    – To bi bio korak unazad. Možda bi se moglo pričati o tome da mandat ostane stranci kada su u pitanju delegati jer oni dobijaju mandat direktno od stranke. Isto tako, možda bi se o tome moglo pričati kada su u pitanju poslanici koji dolaze sa kompenzacionih lista. Činjenica je da stranka uloži u kandidata, ali isto tako je činjenica da se u jednom momentu može desiti da se stavovi stranke i poslanika razmimoilaze i da se neke stvari promjene – ističe Marinković-Lepić za Srpskainfo.

    Dodaje da neki poslanici osvajaju mandate isključivo svojim radom i zalaganjem, te da je bilo slučajeva da neki kandidat, kojeg stranka stavi na kraj kandidatske liste, osvoji više glasova od onih koji su stavljeni na vrh te iste liste.

  • Šulić: Političkom Sarajevu nije potrebna demokratija i sloboda govora

    Šulić: Političkom Sarajevu nije potrebna demokratija i sloboda govora

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić smatra da napadi na savjetnika srpskog člana Predsjedništva BiH Radovana Kovačevića zbog njegovog stava da je neprihvatljiva kvalifikacija da se u Srebrenici desio genocid pokazuju da političkom Sarajevu nisu potrebni društveni pluralizam, demokratija i sloboda govora svakog pojedinca.

    Šulić je istakao da napadi pokazuju i da u političkom Sarajevu postoji jednoumlje i da je ispravan samo jedan stav, te napomenuo da tako nešto ne postoji ni u jednoj demokratskoj zemlji.

    • Političko Sarajevo smatra da svako mora da misli o bilo kojoj temi isto kao oni, a ako ne misli onda se nalazi na stubu srama od medija i političara iz tog dijela Sarajeva – rekao je Šulić Srni.

    On smatra da to nije dobro za BiH, te da na njenoj razgradnji najviše rade upravo političari u Federaciji BiH.

    • Oni se najviše kunu u BiH i njen suverenitet, a žele da ostanu strane sudije u Ustavnom sudu BiH, da ostane OHR i upravo to govori da BiH nije suverena država – rekao je Šulić.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Kovačević: Srbi neće moći da žale svoje stradale tamo gdje nemaju izvršnu vlast

    Kovačević: Srbi neće moći da žale svoje stradale tamo gdje nemaju izvršnu vlast

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević izjavio je da srpska politika uvijek treba da bude odmjerena, ali odvažna, te naglasio da u Donjoj Gradini mora biti izgrađen memorijalni centar, jer je očigledno da Srbi neće moći da odaju poštu svojim stradalima tamo gdje nemaju izvršnu vlast.

    Ono na čemu moramo da insistiramo jeste inicijativa koju su pokrenuli predsjednici Milorad Dodik i Aleksandar Vučić da na ozbiljan način napravimo memorijalni centar u Donjoj Gradini i da naš kompletan odnos prema tome bude zaokružen u tom centru, jer je očigledno da Srbi neće moći da žale i odaju poštu svojim stradalima gdje god nemaju izvršnu vlast, na teritoriji gdje je počinjen zločin – rekao je Kovačević.

    On je za TV Prva rekao da je rukovodstvo Republike Srpske bilo šokirano zbog hrvatske odluke o zabrani posjete Јasenovcu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da nisu mogli da vjeruju da je tako nešto moguće u 21. vijeku, ali da, s druge strane, u Srpskoj ipak nisu iznenađeni jer je odnos prema Srbima jednostavno takav i to ne samo u Hrvatskoj.

    • Nas u BiH gotovo da nema kome članovi porodice nisu stradali u Јasenovcu, ili u Staroj Gradišci, Јadovnom ili u Prebilovcima. I članovi moje porodice su stradali u logoru Stara Gradiška. Veliki broj članova porodice Dodik je isto tako umoren u Јasenovcu i ukopan u Donjoj Gradini – podsjetio je Kovačević.

    Istakao je da se samo može zamisliti kakav bi skandal bio kada bi Republika Srpska zabranila bilo kom zvaničniku iz Sarajeva da posjeti Srebrenicu i oda počast stradalima u Srebrenici.

    • To je vjerovatno nešto na šta bi reagovao cijeli svijet. Ponovo bi nas nazivali i agresorima i zločincima, dok je potpuno normalno da predsjedniku Srbije bude zabranjeno da posjeti Јasenovac i oda poštu srpskim žrtvama – ukazao je Kovačević.

    Ocijenio je da nikada nije čuo ništa licemjernije od sramne izjave ministra inostranih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, koji je rekao da namjera predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da posjeti Јasenovac nije iskrena i nije da oda poštu žrtvama, već da je koristi u političke svrhe.

    Upravo je izjava Grlića Radmana data isključivo u političke svrhe, konstatovao je Kovačević.

    • Ali da ne bude sve tako crno – veliki hrvatski književnik Miljenko Јergović juče je napisao da nijedan hrvatski predsjednik, misleći na hrvatsku vlast, nikada i ni u kakvim okolnostima ne smije dozvoliti da predsjednik Srbije nema mogućnost da dođe u Јasenovac iz kojih god razloga želi da dođe i oda poštu srpskim i svima ostalim stradalnicima – rekao je Kovačević.

    Ističući Јergovićevu poruku kao pozitivnu, Kovačević je naglasio da srpske mjere, ako ih bude bilo, nikada ne bi trebale da budu usmjerene protiv ljudi, građana Hrvatske, jer to nije u duhu srpskog naroda.

    • Naša politika uvijek mora biti odmjerena, ali odvažna – poručio je Kovačević.

    U vezi sa hajkom koja se u Sarajevu vodi protiv njega zbog negiranja navodnog genocida u Srebrenici, Kovačević je podsjetio da je više puta rekao da iskreno žali za svim žrtvama ratnog zločina u Srebrenici, ali da je ta politička kvalifikacija neprihvatljiva.

    • Za nas je neprihvatljiva ta politička kvalifikacija i to je nešto što sam spreman da ponovim svaki put – poručio je Kovačević.

    Navodeći da je protiv njega podneseno nekoliko prijava, te da je tužilaštvo nedavno odgovorilo jednom od prijavilaca da neće voditi istragu jer smatra da nije bilo namjere vrijeđanja ili izazivanja nasilja, Kovačević je ukazao da se uprkos tome u Sarajevu vodi hajka protiv njega.

    Kovačević je rekao da su tu i reagovanja Memorijalnog centra Potočari, Udruženja majki Srebrenice, koji pišu pisma Kristijanu Šmitu, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, tražeći od njega reagovanja, a u medijima pišu da /Kovačević/ zaslužuje barem šest mjeseci zatvora.

    To sve, ističe Kovačević, pokazuje u kakvoj zemlji žive Srbi u BiH, u kakvom okruženju, te da sve što kažu nailazi na osudu, dok drugi protiv njih mogu reći šta god žele.

    • Niko ne želi da oda poštu srpskim žrtvama, da pokaže bilo kakvo razumijevanje za srpske žrtve i to je u redu, a mi, kada pokažemo razumijevanje za srpske žrtve, evo i predsjednik Dodik i predsjednik Vučić su bili u Memorijalnom centru Potočari, to ne nailazi na razumijevanje, naprotiv, predsjednika Vučića su pokušali i da ubiju – rekao je Kovačević.
  • “Da li je Jasenovac zabranjena zona za Srbe?”

    “Da li je Jasenovac zabranjena zona za Srbe?”

    Zabrana posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Jasenovcu nezabilježen je slučaj u odnosima evropskih država u kontekstu javne memorijalizacije Drugog svjetskog rata, izjavio je direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić.Ukoliko je šefu države Srbije zabranjena posjeta Jasenovcu, šta je sa ostalim građanima i da li je Jasenovac zabranjena zona za Srbe od 1945. godine do danas?, upitao je Ristić.

    On je rekao da se, prije svega, postavlja pitanje ko u Evropi potomku žrtava genocida može da zabrani pristup najvećem gubilištu sopstvenog naroda da bi odao počast stradalima, a to su Srbi, Jevreji, Romi.

    – Koji su to načini i kriterijumi koji se ne navode u noti, koji su opredijelili hrvatsku vladu na zabranu potomku žrtava genocida i predsjedniku Srbije ulazak u Hrvatsku i pristup Jasenovcu i Pakracu? – rekao je Ristić za RTS.

    On je podsjetio da su tu desili brojni masovni zločini nad srpskim civilima počinjeni od NDH.

    Ristić vjeruje da će ova odluka vlasti u Zagrebu uticati na odnose Srbije i Hrvatske.

    Predsjednik Vučić planirao je danas privatno da posjeti Jasenovac i Pakrac, ali hrvatske vlasti mu nisu dozvolile ulazak u tu zemlju.