VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Džaferović: OHR-ov prijedlog je napad na prava građana, može imati opasne implikacije

    Džaferović: OHR-ov prijedlog je napad na prava građana, može imati opasne implikacije

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da je nedopustivo uvoditi dodatnu diskriminaciju i blokade kroz izmjene Izbornog zakona prema objavljenom prijedlogu OHR-a.

    Džaferović je kazao da neki od objavljenih prijedloga predstavljaju napad na prava građana zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    “Dom naroda je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri posto”, kazao je Džaferović.

    Džaferović je dodao da bi uvođenje ovog praga značilo, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo.

    “Nadalje, neprihvatljiv je i prijedlog o povećanju broja delegata u svakom klubu potrebnih za izbor predsjednika Federacije sa 6 na 8, jer se time umjesto uklanjanja postojećih uvode nove mogućnosti za blokadu”, dodao je on.

    Na osnovu svog mandata, OHR je, ako se već odlučio na izmjene Izbornog zakona u toku izbornog procesa – trebao, kaže Džaferović, da utvrdi izmjene koje bi osigurale veći stepen integriteta izbora i ukloni blokade, a ne da uvodi dodatnu diskriminaciju i dodatne blokade.

    “Ovo je izuzetno ozbiljan proces, sa potencijalno opasnim implikacijama, jer se radi o pokušaju izvođenja najvećih promjena političkog sistema u BiH u zadnje skoro dvije decenije te pozivam na punu transparentnost i odgovornost”, zaključuje Džaferović.

  • Austrijanci o potezima Schmidta: Hrvatska od SAD-a tražila izmjene zakona u skladu sa zahtjevima HDZ-a

    Austrijanci o potezima Schmidta: Hrvatska od SAD-a tražila izmjene zakona u skladu sa zahtjevima HDZ-a

    Austrijski list Der Standard također je pisao o najavama da će Christian Schmidt nametnuti izmjene nacionalnog Izbornog zakona što bi zapravo ispunilo zahtjeve HDZ-a koji već neko vrijeme traži izmjene njegovih odredbi.

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt razmatra izmjenu izbornog zakona svojim bonskim ovlastima.

    Ovom promjenom bi izašao u susret željama hrvatskih političara poput nacionalističkog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je nedavno pozvao Schmidta da promijeni Izborni zakon po zamisli hrvatskih političara u BiH i Hrvatskoj, istaknuto je u analizi novinarke Adelheid Wolfl.

    Wolfl smatra da je politički cilj MIlanovića i onih bliskih njemu, spriječiti formiranje vlasti u Federaciji bez najjače hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a, što se u prošlosti događalo. Bh. HDZ, sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj stoga je posljednjih mjeseci kroz brojne političke intervencije i pregovore sa EU i SAD-om pokušavao ostvariti svoje ciljeve u bh. parlamentu, ali za to nije bilo većine.

    Sada je pritisak na Schmidta očito pojačan kako bi se on, prema tumačenju brojnih analitičara i političkih aktera povinovao zahtjevima HDZ-a korištenjem bonskih ovlasti.

    “Otključavanje Federacije BiH”

    Prema pisanju medija, Schmidt bi s jedne strane mogao uvesti tehničke izmjene zakona kako bi se u budućnosti izbjegla izborna manipulacija, ali se s druge strane razmatra nova definicija formule za “deblokiranje Federacije”.

    Dom naroda, drugi dom u parlamentu Federacije, ključan je da HDZ osigura svoju vlast, jer ima ovlasti veta koje HDZ može koristiti za blokiranje zakonodavnih projekata. Izmjenom izbornog zakona sada se očito želi osigurati da oni kantoni u kojima je HDZ posebno jak dobiju više glasačke moći. Riječ je o formuli koja je ranije također bila diskreciona ovlast izborne komisije.

    Diskreciono pravo izborne komisije

    Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Josef Marko objašnjava da je izborna komisija ranije mogla sama odlučiti da, na primjer, nijedan hrvatski poslanik ne može biti delegiran iz jednog od deset kantona jer je broj glasova za to nije bio dovoljan pa se dodatni hrvatski kandidat delegira iz drugog kantona. Ovo diskreciono pravo mogućnosti kompenzacionih mandata sada bi moglo biti ukinuto potencijalnom odlukom Schmidta.

    “Ako to od početka odredite zakonom, diskrecija je eliminisana”, rekao je Marko za Standard.

    “Međutim, nakon svakog popisa morate prilagoditi formulu, jer mora postojati proporcionalna veza između popisa i mandata, ali bezobrazluk je ovaj proces nazivati ​​deblokadom, jer blokatori su upravo oni koji traže deblokadu”, objašnjava Marko, podsjećajući na ulogu HDZ-a.

    Poremećen pluralizam

    Marko također smatra da bi ovakva odluka visokog predstavnika mogla ozbiljno narušiti ili čak eliminirati pluralizam između različitih hrvatskih interesa koji prevladavaju u različitim dijelovima zemlje jer bi novi propis vodio ka kvazimonopolu jedne stranke, odnosno HDZ-a.

    Iznad svega, kritikuje se da bi Schmidt promijenio Izborni zakon tako neposredno prije izbora 2. oktobra. S druge strane, tvrdi se da bi izmjena izbornih formula koja odgovara HDZ-u trebala stupiti na snagu tek nakon izbora. Međutim, Marko upozorava na delegitimizaciju izbora kroz promjene neposredno prije glasanja.

    “Izgleda kao popuštanje pred zahtjevima koji bi se mogli protumačiti kao manipulacija”, istakao je.

    HDZ je proteklih mjeseci već dao prijedlog za uvođenje reorganizacije izbornih jedinica kako bi maksimizirali vlastite šanse za uspjeh, što podsjeća na gerrymandering poznat u SAD-u.

    Savjet za implementaciju mira

    U svakom slučaju,Savjet za implementaciju mira, tijelo vlada odgovornih za Visokog predstavnika, sastalo se u utorak kako bi razgovaralo o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona, no nije postignut dogovor u tijelu koje uključuje i SAD i Njemačku.

    Prema diplomatama, Hrvatska je ranije tražila od SAD-a da rade sa Schmidtom na promjeni izbornog zakona. SAD, zauzvrat, imaju interes da prodaju vojnu opremu Hrvatskoj i da zemlju čvrsto drže na proameričkom kursu.

    Osim toga, u Washingtonu postoji jaka struja mišljenja koja želi postići dogovor između najjačih hrvatskih i najjačih bošnjačkih stranaka, HDZ-a i SDA, na osnovu Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine slijedeći Schmidtovu inicijativu. Za SDA se čini posebno atraktivnim ograničavanje mogućnosti veta u Domu naroda, što bi očito također moglo biti dio dogovora.

    Nejasno je da li će Schmidt zaista koristiti bonske ovlasti. Nedavno je presretnut razgovor prema kojem bi moglo doći do nasilnih nereda u Hercegovini i proglašenja “trećeg entiteta”, odnosno posebnog dijela zemlje, ako se izborni zakon ne promijeni u skladu sa zahtjevima HDZ-a.

  • Kovačević: Ne bojim se zatvora i nastaviću da govorim u ime srpskog naroda

    Kovačević: Ne bojim se zatvora i nastaviću da govorim u ime srpskog naroda

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je za RTRS da će nastaviti govoriti u ime srpskog naroda.

    Na pitanje plaši li se zatvora, budući da je nakon izjave da se u Srebrenici nije desio genocid pozivan u Tužilaštvo BiH, Kovačević odgovara – nemam nijedan razlog da se plašim, jer nisam prekršio zakon.

    • Šokantna je bila reakcija iz FBiH kada su ljudi iz Tužilaštva rekli da neće da vode istragu protiv mene. Oni su ustanovili da nisam nikoga želio da uvrijedim, niti da sam želio da širim mržnju – naveo je Kovačević.

    Istakao je da su određeni mediji Federacije pisali da trebaju da dobije blažu kaznu od šest mjeseci.

    • Na koji način ću se ja bojati zatvora ako sam na dan kada je Valentin Incko namtenuo taj zakon otišao na Trg Krajine u Banjaluci i rekao šta mislim o tome i poslije otišao u Sarajevo i sve to ponovio. Ne, ja se ne bojim zatvora i spreman sa platim cijenu govoreći istinu i ono šta srpski narod misli – naveo je Kovačević.

    Kovačević je rekao se i u istoriji predstavnici srpskog naroda nisi bojali da kažu istinu.

    • Nisu se bojali da se bore slobodu i da kažu šta srpski narod misli i da to plate životom. Ako trebam da pazim šta ću da govorim u ime svog naroda, onda ne treba da radim ovaj posao – rekao je Kovačević.
  • “Šmit samo što još nije rekao da se za ‘Bosnu ne brine dok su džamije pune'”

    “Šmit samo što još nije rekao da se za ‘Bosnu ne brine dok su džamije pune'”

    Politikolog Nenad Kecmanović ocijenio je da se toliko osporavani Kristijan Šmit, kad se malo razmisli, ponaša u skladu sa svojom realnom pozicijom – živi u muslimanskom Sarajevu, gdje su ga prihvatili kao svog visokog predstavnika, pa i zastupa bošnjačke interese u interpretaciji Bakira, Šefika, Bisere, Željka i samo što još nije rekao da za “Bosnu ne brine dok su džamije pune”.

    “Hajde kad to kažu lider SDA, bošnjački član Predsjedništva, ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, onda iza njih stoji izborni legitimitet, pa valja reagovati, ali šta kad isto kaže njemački turista, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik? Treba li ga ignorisati ili tretirati kao njihovog portparola”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za Srnu.

    Podsjetivši da je “Šmit onomad otkrio da školski programi istorije u entitetima i kantonima nisu ujednačeni”, pa je “odlučio da se time pozabavi”, Kecmanović je upozorio da to praktično znači da će oživjeti bošnjačku inicijativu da se dejtonska nadležnost za obrazovanje djece otme Vladi Republike Srpske i prebaci u Savjet ministara u Sarajevu.

    “Da, zaista, jeste nezgodno što djeca u Srpskoj ne uče o ‘srpskoj agresiji’, ‘opsadi Sarajeva’, ‘genocidnoj Republici’, ‘lošem srpskom narodu’, kao što ni u bošnjačkim programima nema ništa o srpskom plebiscitu, teroru nad sarajevskim Srbima, ritualnom klanju srpskih zarobljenika kod Vozuće, jami Kazani, Dobrovoljčakoj, Tuzlanskoj koloni…”. istakao je Kecmanović, upitavši da li bi programe trebalo razmijeniti ili mehanički sastaviti u jedan radi razvijanja kritičkog mišljenja, ili ukinuti nastavu istorije da ne kvari djecu?

    Posebno zgražavanje, naveo je Kecmanović, izazivaju “dvije škole pod jednim krovom” u FBiH, koje su, u stvari, slika i prilika BiH i predstavljaju pravi način socijalizacije za odrastanje i život u njoj.

    “Ništa neviđeno! U centru Brisela nalazi se zgrada u kojoj su smještene redakcije vodećih belgijskih medija, ali prostor je fizički podijeljen na dijelove koje koriste flamanske i valonske redakcije. Dva ulaza i izlaza, a ni u međuvremenu, na pauzama, kolege novinari se ne miješaju. Klasik teorije konsocijativne demokratije Arent Lajphart, inače Amerikanac holandskog porijekla, piše da u Holandiji katolici i protestanti imaju odvojene škole, banke, bolnice, sindikate, sve do lovačkih i udruženja filatelista i ‘jedino se susreću na ulici i u vojsci'”, naglasio je Kecmanović.

    On je dodao da su u zasebnim školama i nastavni programi različiti, i to, naravno ne iz matematike, fizike ili hemije, nego iz predmeta koje mi zovemo nacionalne discipline.

    Prema njegovim riječima, Belgijancima i Holanđanima, odnosno flamancima-Valoncima i protestantima–katolicima, konsocijativno uređenje i praksa ne smetaju da budu među zemljama sa najvišim standardom u Evropi. Iako kod njih ne važi princip jedan čovjek-jedan glas, niko ne osporava da su građanske države.

    “Poratna BiH u Dejtonu modelovana je upravo kao demokratska konsocijacija, pa nikom nije palo na pamet da bi upravo neki Belgijanac ili Holanđanin bio najpodesniji za visokog predstavnika. Tim više što ni Srbi ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju negativna iskustva sa tim državama kao, recimo, sa Austrijom i Njemačkom”, rekao je Kecmanović i dodao:

    “Ali ne, Nijemci i Austrijanci, Petrič, Švarc-Šiling, Incko i lažni Kristijan Šmit baš su oni pravi koji odgovaraju ciljevima ‘međunarodne zajednice’. Potomci okupatora BiH iz dva svjetska rata koje su jedni u BiH većinom dočekivali cvijećem, a drugi većinom odlazili u gerilu, posjeduju naslijeđeno iskustvo kako sa narodima u BiH. Ali, izvještaji sa terena, pohranjeni u bečkim i berlinskim arhivama, ne služe za bolje razumijevanje nacionalnih odnosa u protektoratu, nego kroćenju ‘buntovnih’ Srba”.

    On je dodao da je Šmit sve proučio pripremajući se za nesuđenu funkciju, ali nije stigao i posljednje poglavlje istorije BiH unutar SFRJ, jer je taj period bio svijetu prezentovan kao uspješna priča koju treba ponoviti.

    “Krajem 70-ih i početkom 80-ih, kada je u socijalističkoj BiH cvjetalo zajedništvo i suživot, vodile su se žestoke polemike na temu takozvanih nacionalnih disciplina koje se sada poduhvatio lažni visoki predstavnik Šmit. Projekat istorije BiH u ANUBiH zapeo je na pitanju da li je osmanska vlast u BiH bila okupacija ili uprava, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu da li se istorija književnosti i umjetnosti u BiH sastoji od tri nacionalna ili je jedna integralno bosanska”.

    “Hasan Grapčanović, nepoznat našim savremenicima, čak i u Bosni, bio je potpredsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista zadužen za obrazovanje i kulturu, sa misijom da objedini tri nacionalne istorije, istorije književnosti i jezika kao temelj kulturne integracije BiH, koja, kako je zborio Hamdija Pozderac, ‘neće da bude ni više ni manje nego ostale republike’. Inspiracija su bile ideje Muhameda Filipovića o bosanskom duhu u književnosti BiH. Problem su bili Ivo Andrić i Meša Selimović koji su se osjećali Srbi, a tek je nezaobilazni Petar Petrović Njegoš zbog ‘istrage poturica’ bio teško iskušenje za prosvjetno-pedagoške institucije i nastavnike”, precizirao je Kecmanović.

    Prema njegovim riječima, “na partijskom aktivu Filozofskog fakulteta u Sarajevu Milorad Ekmečić je objašnjavao drugu Hasanu da se istorija u udžbenicima ne može mijenjati unazad ma koliko protivrječila samoupravnom socijalističkom zajedništva i suživotu”.

    “Tek sa maternjim jezikom u SR BiH je bila sprdačina! U svega nekoliko školskih godišta taj jezik je najprije bio srpski, pa je onda nazvan ‘srpskohrvatski’, pa onda ‘srpskohrvatski/hrvatskosrpski’, a poslije rata srpskom i hrvatskom jeziku Bošnjaci su u prilog jedinstvenoj državi dodali i ‘bosanski'”, podsjetio je Kecmanović.

    On je istakao da se Šmit, međutim, ne oslanja na nauku i istorijske pouke, niti na Dejtonski sporazum po kome je obrazovanje u nadležnosti entiteta, nego na odluke Haškog tribunala.

    “Tamo su tri jezika presudili kao jedan zvani ‘bhs’. Tako se srpski, iako izvorni, ‘po abecedi’ našao na posljednjem mjestu. Ako može jedan književni jezik, može i jedna književnost. Zašto ne i jedna ‘bosanska’ istorija međunacionalnih pokolja prilikom svake smjene osvajača, okupacija, aneksija protektorata”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za Srnu.

    On je podsjetio da je prije nekoliko godina jednoj grupi NVO neoliberalnih evroentuzijasta iz Beograda palo na um da naprave zajednički školski program istorije za zapadnobalkanske zemlje iz koga bi se izbrisalo sve ono što jednim ili drugim narodima smeta, i štopreko obrazovanja novih naraštaja reprodukuje negativne istorijske uspomene.

    Ovaj apstraktno-humanistički projekat, ocijenio je Kecmanović, pokazao se koliko dobar za uzimanje para iz fondova EU, toliko i nedotupavan, jer je insistirajući isključivo na uzajamno pozitivnim iskustvima dva naroda, gradivo istorije pretvorio u karikaturu, te je brzo pao u zaborav.

    “Nacionalne discipline se i nazivaju nacionalne zato što ih, recimo Srbi, usklađuju sa sunarodnicima u matici, a ne sa drugim narodima, recimo drugonacionalnim Bošnjacima, koji imaju svoju istoriju 12 genocida, svoj ‘bosanski jezik’, svoju alhimijado književnost. Zato Pedagoški zavod u Banjaluci radi na zajedničkim nastavnim programima sa Pedagoškim zavodom u Beogradu, a ne sa onim u Sarajevu. Uprkos svemu tome, postoje diktatorska bonska ovlašćenja, ali nema ko da ih koristi, jer Šmit nije visoki predstavnik”, zaključio je Kecmanović.

  • Šmit im dobar samo kada ukida zakone Srpske

    Šmit im dobar samo kada ukida zakone Srpske

    Kada je Kristijan Šmit ukinuo Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske ili nametnuo odluku o finansiranje opštih izbora, iz Sarajeva je dobio aplauze.

    Istovremeno, tek nezvanična najava da bi mogao da nametne izmjene Izbornog zakona BiH bila je dovoljna da se na Šmita sruči salva histeričnih kritika bošnjačkih ili probosanskih političara.

    Da li će Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, zaista i nametnuti izmjene zakona, zvanično se još ne zna. Iz OHR su za Srpskainfo juče rekli da „ne komentarišu medijske spekulacije“.

    Prijete i ratom
    Međutim, izvori iz OHR kažu da se takva odluka uveliko sprema i da je samo pitanje da li će biti „kozmetičke“ ili „suštinske“ izmjene Izbornog zakona. Prve bi se navodno odnosile na sprečavanje izbornih malverzacija, dok se suštinske izmjene odnose prevashodno na izbor Doma naroda FBiH i članova Predsjedništva BiH iz Federacije, ali je problem što unutar PIK još nema jedinstvenog stava. Kako se spekuliše, Nijemci, Britanci i Amerikanci trenutno nemaju isti stav o tome da li Šmit treba da interveniše i u kom smislu.

    Za razliku od ranijih situacija kada su Šmita dizali u zvijezde, ovaj put su Bošnjaci iznenada okrenuli ploču, optužujući njemačkog diplomatu da radi u interesu HDZ BiH i Dragana Čovića, sve iz straha da bi nametnutom odlukom mogao da im izbije političku dominaciju nad Hrvatima u FBiH. I sve to upakovano u tzv. građansku politiku.

    Najradikalniji je bio Emir Suljagić, direktor Memorijanog centra Srebrenica, koji je čak prijetio novim ratom!

    – Ako je ovo što sam uspio saznati o izmjenama Izbornog zakona tačno, mi – Bošnjaci, Bosanci, Ostali – poslije toga kao grupa nemamo šta tražiti u BiH, jer će naša egzistencija biti legalizovano ropstvo. Ostaju nam dva izbora: Anadolija ili neki novi rat – poručio je Suljagić na Tviteru.

    Poslanik SDP u PS BiH, Saša Magazinović, tvrdi da postoje učestali pozivi iz međunarodnih krugova i da je tačno sve što se pojavilo u medijima. On je naglasio da je na pomolu uvođenje nove diskriminacije.

    Lider DF i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji bi možda najviše bio pogođen izmjenama Izbornog zakona, poručio je da „građani BiH nisu spremni prihvatiti antievropska rješenja koja produbljuju etničke podjele u izbornom zakonu“.

    Avantura
    Član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH, Denis Zvizdić, savjetovao je Šmitu da „ne ulazi u avanture koje nisu u skladu s evropskom budućnošću BiH“. Zvizdić je javno rekao ono što se odavno spekuliše – da OHR nametanjima želi da izađe u susret svim nacionalnim stranama u BiH.


    – Namjera takvog antidemokratskog, antievropskog i izuzetno opasnog scenarija za budućnost BiH, za koji vjerujemo da će ostati u sferi spekulacije, je da je sa Zakonom o zabrani negiranja genocida napravljen ustupak probosanskim snagama, odnosno Bošnjacima, i da bi se sada trebao napraviti ustupak „hrvatskoj strani“ kroz nametanje HDZ prijedloga Izbornog zakona, a „srpskoj strani“ kroz SNSD zahtjev u vezi sa državnom imovinom, uprkos brojnim i jasnim presudama Evropskog suda i Ustavnog suda BiH – istakao je Zvizdić.

    Da li bošnjačka ili probosanska javnost, koja je tradicionalno naklonjena visokim predstavnicima u BiH, ovim pokazuje da je spremna da OHR okrene leđa, u slučaju da odluka ne bude povoljna za nju?

    – Onog momenta kada im više ne odgovara ono što visoki predstavnik čini i radi, oni se počnu ponašati na isti način kao što se ponašaju i drugi u momentu kada njima ne odgovaraju odluke. Mada mi se čini da postoji jedna bitna razlika. Od strane zvaničnih političkih aktera iz FBiH nije propagirano neprovođenje odluka OHR, ukoliko se ispostavi da su one suprotne interesima nekih stranaka. S druge strane, Milorad Dodik kada govori o odlukama visokog predstavnika uvijek kaže „može on da donese šta god hoće, mi to nećemo provoditi“. Ovo je, naravno, žalosno što moramo na ovaj način uopšte razgovarati, da nemamo uvida u to šta se i na koji način sprema – kaže za Srpskainfo politični analitičar, Adnan Huskić.

    Zabava za javnost
    Kako kaže, zbunjen je vremenom u kome se spekuliše o nametanjima izmjena Izbornog zakona BiH, jer su izbori uveliko raspisani, a dosadašnji silni pregovori na ovu temu nisu dali nikakve rezultate.

    FOTO N1FOTO N1
    Adnan Huskić
    – Jedino moje objašnjenje za ovu situaciju bi bilo da je iz OHR procijenjeno da trenutno nema zdravog pravnog utemeljenja za provođenje rezultata izbora, pa da je potrebno intervenisati u tom smislu. Mislim da će se ići na rješenje koje će kao pokušati zadovoljiti sve strane po raznim aspektima, ali definitivno na tragu onoga što je dogovarano u Neumu. Vjerovatno će visoki predstavnik ići u smjeru da poboljša integritet izbornog procesa, što je više onako da se javnost zabavi nekom pričom, nego što se može zaista suštinski poboljšati proces bilo kakvim intervencijama. Tako da ćete imati vrlo vjerovatno pokušaj da se na neki način niveliše pristup, “eto možda smo više izašli u susret HDZ kod ovih pitanja, ali smo sa druge strane isto tako radili na poboljšanju integriteta izbornog procesa” – prognozira Huskić.

    Milan Sitarski, iz mostarskog Instituta za društveno politička istraživanja, kaže za Srpskainfo da su reakcije iz Sarajeva iznenađujuće samo za one koji nisu poznavaoci ovdašnjih prilika.

    – Činjenica je da se sada bošnjačka javnost izrazito negativno izjašnjava, ne samo o konkretnom potezu Šmita, nego uopšte o ulozi visokog predstavnika. Čak postoje izjave po kojima je Izborni zakon BiH ustavna problematika. To, naravno, nije tačno, osim što se, kao i svaki drugi zakon, mora kretati unutar Ustava. Pojedini bošnjački komentatori tvrde da Izborni zakon mora da bude izuzet iz bilo kakve intervencije visokog predstavnika, pritom zaboravljajući da je čak Ustav FBiH 2002. brutalno izmjenjen nametnutim amandmanima Volfganga Petriča. Isti ti krugovi koji sada smatraju da su Ustav i Izborni zakon nedodirljivi, tada su podržali izmjene Ustava – podsjeća Sitarski.

  • Pozivali Šmita da interveniše, pa se predomislili

    Pozivali Šmita da interveniše, pa se predomislili

    Stranke iz Sarajeva, koje su proteklih sedmica vršile pritisak na Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju da nametne izmjene Izbornog zakona, sada upozoravaju da Šmit ne bi trebalo da interveniše.

    Nakon što je iz krugova bliskih OHR-u naznačeno da bi Šmit zaista mogao djelovati, ali ne prema željama sarajevskih stranaka, pojavilo se negodovanje zašto se koriste bonska ovlaštenja i pozivi Šmitu da odustane od izmjena Izbornog zakona.

    Tako su, naprimjer, u NiP-u izjavili da njima nije prihvatljivo da Šmit nametne suštinske izmjene Izbornog zakona.

    “Put raspakivanja etničkog i približavanje ka građanskom modelu, uz uvažavanje svih specifičnosti BiH, najbolji je put za sve građane i narode kao i samu državu”, smatraju oni.

    Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg, pak, većina hrvatskih stranaka ne priznaje kao legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, je juče izrazio sumnju prema Šmitovim namjerama i indirektno priznao da izmjene o kojima se govori ne bi išle u smjeru u kojem je on očekivao.

    “Ako ćemo suditi na osnovu onoga što je bilo u medijima i onoga što se pojavljuje u medijima, to je podilaženje ovim politikama o kojima smo govorili. To je dalja podjela BiH po etničkom osnovu, to je dalja diskriminacija građana u FBiH pogotovo u pojedinim dijelovima, kantonima kako su oni to zamislili da računaju”, rekao je Komšić, kako prenose mediji.

    Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je razgovarao sa Šmitom te da on ima dva cilja, da pomogne transparentnost izbornog procesa i deblokira FBiH, s čime se SDA slaže.

    “A preko toga mislim da Šmit neće ići niti bi trebao ići. Dirati Ustav FBiH i zabraniti eventualno onima koji su manjine u pojedinim kantonima da budu predstavljeni u Domu naroda nije u redu”, ističe lider SDA.

    Sudeći prema izjavi Gordana Grlić Radmana, ministra spoljnih poslova Hrvatske, ta zemlja gleda blagonaklono prema najavama da bi Šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona.

    “Želimo vidjeti da se svi osjećaju jednako i zato podržavamo napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi se reformama uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu i kako bi se mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces i kako bi svi narodi mogli imati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda”, rekao je Grlić Radman.

    Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, uputio je pismo Šmitu u kojem je od njega tražio da ne ukida i ni na koji način ne umanjuje princip predstavljanja svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona.

    “Princip čije ukidanje razmatrate uspostavlja perfektan balans između individualnih i kolektivnih prava, sudbonosni balans na kom BiH zasniva svoj identitet stotinama godina. Molim Vas nemojte ugroziti taj balans potezom svoje olovke”, napisao je Arnaut.

  • Šarović protiv bonskih ovlaštenja i sankcija Rusiji

    Šarović protiv bonskih ovlaštenja i sankcija Rusiji

    Smatram da je neopravdano da se narod Republike Srpske kažnjava i na svojoj koži osjeća posljedice sankcija do kojih je došlo zbog ponašanja režima, kaže Mirko Šarović, predsjednik SDS.

    Šarović je u izjavi za „Oko magazin“ Radio-televizije Srbije rekao da ekstremna politika koju vodi aktuelna vlast treba da bude zamijenjena politikom koja je razumna pametna i mudra.

    – To se mora desiti kako ne bi došli u potpunu izolaciju svijeta i pod sankcije velikih zemlja. U tom slučaju najviše će da trpi narod. Možemo vidjeti da je rezolucijom Bundestaga nedavno obustavljeno nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata. Ta rezolucija i to što oni predlažu kažnjava narod u RS, a odgovornost snosi aktuelna vlast i oni nisu smjeli dozvoli neke stvari – istakao je Šarović.

    Govoreći o mjerama koje je BiH uvela protiv Ruske Federacije, Šarović je ocijenio da je do njih došlo zbog propusta srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

    – Smatrali smo da je Dodik ovo pitanje trebao drugačije da tretira i da ga postavi na Predsjedništvu. Čak i da ga preglasaju mogao je da potegne vitalni nacionalni interes i da oborimo tu odluku i da onda BiH ima potpuno jasan stav spram Rusijom u uvođenju sankcija. Ja sam za to da se one ne uvedu. Ovako ostaje prazan prostor i onda su bošnjački političari iskoristili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju da se BiH kada, već nema jasan stav, pridružuje mjerama koje uvodi EU. Tako da smo došli u situaciju da je BiH, zbog loših poteza vlasti, saučesnik u preko 20 rezolucija koje su usmjerene protiv Rusije – napominje Šarović.

    Govoreći o procesu pristupanja EU, Šarović je ocijenio da je katastrofalno da je aktuelna vlast BiH od 14 prioriteta ispunila samo jedan.

    – Oni onda očekuju da mi na poklon dobijemo kandidatski status kao gratis, da se to dobije kao neka nagrada za nerad. Ja zastupam tezu da BiH treba što prije ispuniti i kandidatski status i ključne prioritete i da ide naprijed. Treba i da sustigne susjedne zemlja, prije svega Srbiju i Crnu Goru koje mnogo brže napreduju na putu u EU – navodi Šarović.

    On je poručio da se protivi upotrebi bonskih ovlaštenja i da BiH ne treba da bude protektorat.

    – Ja sam vrlo rezervisan prema ulozi visokog predstavnika i to nije samo zbog mog iskustva kada me je visoki predstavnik smijenio i kada sam osam godina bio pod snažnim sankcijama OHR, SAD i EU. Ja Kristijanu Šmitu i svima onima koji zagovaraju jaču ulogu visokog predstavnika u BiH kažem šta će nam protektorat 30 godina nakon rata – kategoričan je Šarović.

    Upitan da prokomentariše ideju o stvaranju trećeg entiteta u BiH, predsjednik SDS je istakao da Republika Srpska i srpski narod ne treba da prave entitet za Hrvate u BiH.

    – Političari iz RS ne treba da uđu u avanturu raspakivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jer bi to praktično značilo novi početak u kojem možemo da prođemo lošije u odnosu na sporazum iz Dejtona. Hrvati neka rješavaju svoje pitanje u okviru Federacije BiH sa Bošnjacima, a ne preko leđa Republike Srpske koja je teritorijalno i statusno potpuno neupitna – poručio je Šarović, saopšteno je iz SDS.

  • Trivićeva uvjerena da će pobijediti Dodika

    Trivićeva uvjerena da će pobijediti Dodika

    Potpredsjednica PDP i narodna poslanica, Jelena Trivić poručila je da na predstojećim izborima može komotno da pobjedi Milorada Dodika.

    Bila sam u skoro sve i jednoj opštini Republike Srpske i mogla sam da osjetim puls naroda. Mogla sam da sjedim i gledam u šoljicu kafe ili šta već da bih vidjela kako stojim, ali sam bila sa narodom, bila na terenu, na raznim događajima i imam pravo na optimizam i da vjerujem da ću pobijediti – rekla je Trivićeva za „Oko magazin“ Radio-televizije Srbije.

    Odgovarajući na pitanje o odnosu BiH prema trenutnoj geopolitičkoj situaciji, Trivićeva je rekla da je činjenica da se Bosna i Hercegovina pridružila sankcijama koje je EU uvela Ruskoj Federaciji.

    – Oni koji su na vlasti u Republici Srpskoj i u BiH, a koji su predvođeni SNSD , trebali su to jasno reći građanima. U redu ako su morali i nisu imali mehanizme da to spriječe, ali zašto lažu? To je suština – rekla je Trivićeva.

    Ona je dodala da je BiH, prirodno, na evropskom putu, budući da se 70 odsto izvoza plasira u zemlje EU.

    – U nekoj hipotetičkoj situaciji, kada bi EU nama uvela sankcije, a mi smo njima minoran spoljnotrgovinski partner, to bi za nas bilo ekonomski pogubno. Temelji srpskih država, kao i ruske države, su na istočnom hrišćanstvu, na pravoslavlju, i duhovno, u nama, to je nešto što nas veže, prvenstveno emotivno. Ali mi kao političari ne smijemo uplitati emocije. Mi moramo da vidimo šta je interes srpskog naroda – rekla je Trivićeva za RTS.

    Navela je da ni ona, ni PDP, ne priznaju Кristijana Šmita za visokog predstavnika, jer je činjenica da on nije prošao proceduru u Savjetu bezbjednosti UN.

    – I rekli smo mu šta su naše crvene linije ispod kojih mi ne idemo, a te crvene linije je pogazio gospodin Dodik u Briselu i pristao na neki načelni sporazum, ali koji predviđa ukidanje nekih ključnih elemenata entitetske državnosti koje Republika Srpska ima. Direktan izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, tročlano Predsjedništvo, entitetsko glasanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, postojanje Doma naroda, što znači da se nijedna odluka na nivou BiH ne može donijeti bez srpskih ruku. To su, između ostalog, naše crvene linije, što sam i rekla gospodinu Šmitu – rekla je Trivićeva.

    Dodala je da ne vidi problem u tome da na poziv Šmita ona s njim razgovara i iznese svoje stavove, ako su sa njim razgovarali predsjednik Srbije i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

    Trivićeva je rekla da Hrvatska ima nekonzistentan pristup prema BiH.

    – Iako imaju različite izjave i narativ, i predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatske ovdje podgrijavaju međunacionalne tenzije, za razliku od predsjednika Vučića koji se uvijek trudio da umiri, ne samo BiH, nego cijeli Balkan – istakla je Trivićeva.

  • DF: Šmit izbornim inžinjeringom FBiH isporučuje HDZ-u i SNSD-u

    DF: Šmit izbornim inžinjeringom FBiH isporučuje HDZ-u i SNSD-u

    Iz DF-a su poručili da Christian Schmidt, kako su saopštili, izbornim inžinjeringom isporučuje Federaciju Bosne i Hercegovine HDZ-u i SNSD-u.

    Ova stranka je među onima koje se protive modelu Izbornog zakona, za koji su naveli da ga Schmidt namjerava nametnuti. Tvrde da će se tim modelom osnažiti diskriminacija konstitutivnih naroda pri izboru delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
    “Uvođenje cenzusa od tri posto za izbor delegata u Dom naroda bi značilo da nijedan Hrvat ne može biti izabran u Dom naroda ako dolazi iz Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona. Niti jedan Srbin koji dolazi iz Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i Zapadnohercegovačkog kantona također ne može biti izabran u Dom naroda, kao ni Bošnjak iz Zapadnohercegovačkog kantona. Sama po sebi ova odredba je diskriminirajuća po pripadnike tih naroda koji žive u spomenutim kantonima”, konstatovali su u DF-u.


    Prema njihovim navodima, odredba da za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH više nije potrebno šest nego osam delegata u svakom klubu u kombinaciji sa izbornim pragom od tri posto znači da će predsjednik FBiH uvijek biti iz HDZ-a, a potpredsjednik iz SNSD-a te da će te dvije stranke obavezno biti u svakom sazivu Vlade FBiH.

    “Što znači da je gospodin Schmidt ovim isporučio i Vladu FBiH onima koji su u svakom međunarodnom izvještaju označeni kao glavni kočničari svakog napretka Bosne i Hercegovine. Definisanje da dvije trećine svakog kluba u FBiH mogu svako pitanje proglasiti vitalnim nacionalnim interesom u kombinaciji sa prethodnim odredbama znače potpuni kolaps FBiH. To također znači da Schmidt, pored toga što je već Dejtonskim sporazumom državni nivo vlasti isporučen HDZ-u i SNSD-u, sada izbornim inžinjeringom isporučuje i FBiH istim strankama i politikama i daje im apsolutnu vlast i u FBiH”, istakli su.

    Iz DF-a su saopštili da ako je ovo sve tačno, da će se tome suprotstaviti te da će pozvati građane da im se pridruže u borbi demokratskim sredstvima protiv toga.

  • Vidović: Ne postoji hibridni rat Rusije protiv BiH, već okupacija Zapada

    Vidović: Ne postoji hibridni rat Rusije protiv BiH, već okupacija Zapada

    Reagujući na izjave ministara sigurnosti Bosne i Hercegovine, Sifeta Podžića, da Ruska Federacija vodi svojevrsni hibidni rat protiv BiH, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpskem, Siniša Vidović izjavio je da se ministar služi jeftinim trikovima i pokušava da unese nemir među građane kroz još jedno stvaranje imaginarnog neprijatelja i kroz ponovne indirektne optužbe na račun Republike Srpske.

    Vidović napominje da se u BiH nalaze mirovne trupe misije Althea, NATO vojnici, da su mnoge zapadne zemlje imenovale razne specijalne izaslanike za BiH, a da u ovom trenutku ne postoji ni jedan ruski vojnik na njenoj teritoriji. Vidović dodaje da se može jasno uvidjeti da se ovde ne vrši nikakav hibridni rat Rusije, već da je u pitanju nedvosmislena okupacija od strane zapadnih sila.

    “Sifet Podžić ovakvim neutemeljenim izjavama samo se dodvorava zapadnim silama i pokušava skrentui pažnju na sebe vodeći preuranjenu predizbornu kampanju. Preporučio bih mu da se drži svojih nadležnosti i da se ubuduće suzdrži od davanja ovakvih nemoralnih izjava koje za cilj imaju samo stvaranje panike i jednostrano prikazivanje dešavanje u BiH”