Mržnja u FBiH sad se okreće prema g. Šmitu, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić na društvenim mrežama.
Ako učini nešto što nije po bošnjačkoj volji, očekuje se da koriste srpske argumente o nelegalnom imenovanju bez Savjeta bezbjednosti – napisao je Stevandić na Tviteru.
“I šta ćemo sad? Neće to biti zdravo dok opet ne okrene protiv Republike Srpske? Samo tako može u FBiH”, pita Stevandić.
Nacrt jednog dokumenta čiji je okvirni sadržaj juče procurio u javnost, a čiju fotografiju objavljuje Klix.ba u vezi namjere Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona izazvao je žestoke reakcije političke javnosti.
U dokumentu koji je u posjedu Klix.ba vidljivo je da se Schmidtov paket sastoji od dvije odluke, donošenje amandmana na Ustav Federacije BiH i amandmana na Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
U smislu promjene Ustava Federacije BiH uvodi se cenzus od tri posto u smislu delegiranja zastupnika u Dom naroda FBiH, o čemu je već Klix.ba ranije pisao.
“Izmjena i dopuna kataloga vitalnog nacionalnog interesa ukidanjem odredbe o ‘bilo kojem drugom pitanju’ koji se tretira kao VNI ako to tvrdi 2/3 bilo kojeg etničkog kluba”, stoji u dokumentu.
Takođe uvode se izmjene i dopune odredbe o pozivanju vitalnog nacionalnog interesa. S tim da o zahtjevima u tom smislu odlučuje Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda FBiH.
Po pitanju imenovanja Vlade Federacije BiH i predsjednika i dva potpredsjednika Federacije uvode se rokovi.
“Što se tiče imenovanja predsjednika i potpredsjednika, izmjene također uvode različite zahtjeve većine u svakom klubu, kao i prateći mehanizam ako se potrebna većina ne postigne u određenom roku”, stoji u dokumentu.
Također uvode se rokovi za odlučivanje u oba doma Pralmenta Federacije BiH.
Sudije u Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bit će odabrano od sudija Ustavnog suda FBiH.
“Urediti proceduru imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH uvođenjem roka i mehanizma za sprječavanje zastoja u slučaju neuspjeha predsjednika i dva potpredsjednika da pristupe imenovanju, ovlašćujući Dom naroda FBiH da imenuje sudije sa rang liste VSTV-a”, stoji u dokumentu.
Uvodi se hitno rješavanje pitanja imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH u zadanom roku i propisanom postupku.
Uvode se odredbe koje pojašnjavaju podjelu ključnih funkcija između konstitutivnih naroda i Ostalih.
Sve što bude promijenjeno u Ustavu FBiH bit će usklađeno sa Izbornim zakonom BiH.
Klix.ba saznaje da su u OHR-u iznenađeni žestinom reakcija političkih stranaka te je sada neizvjesno kako će Schmidt postupiti. Za koju god opciju da se Schmidt odluči dovesće se u neizavidnu poziciju.
Takođe, za Klix.ba je potvrđeno da je dokument kreiran u OHR-u te da je iznenadio mnoge u diplomatskim krugovima. Podršku Schmidtu su pružili Amerikanci i Britanci uz još neke ambasade, dok su Nijemci bili neodlučni, odnosno bili su bliže opciji da podrže smao nametanje tehničkih izmjena zakona.
Ako treba, izaći ćemo na ulice. Ukoliko bi ova odluka prošla, Šmit će ostati upamćen da je etnički podijelio BiH. To mora biti zaustavljeno.
Ovo je samo dio, najblaže rečeno, oštrih poruka bošnjačkih i probosanskih političara iz Sarajeva nakon što je u javnost nezvanično dospio tekst odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, koju navodno do 1. avgusta planira da nametne Kristijan Šmit.
Oglasile su se čak i Zelene beretke, organizacija koja okuplja ratne veterane nekadašnje Armije RBiH, pozivom Šmitu da napravi „građansku državu“, da ukine nacionalne predznake za funkcije.
U Šmitovoj kancelariji (OHR) i dalje odbijaju da komentarišu bilo šta.
“Građanska” opcija
Republika Srpska od početka ne priznaje Šmita za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer kao dosadašnji nije imenovan Rezolucijom SB UN. Plus što je u međuvremenu poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS.
Međutim, njemačkog diplomatu su objeručke prihvatili u Sarajevu, pa je ovo prvi put da su digli glas protiv njega, a možda i prvi put uopšte da su se suprotstavili nečemu iz OHR.
Razlog je tekst odluke koju planira da donese, iz koga se vidi da planira brojne intervencije samo u Federaciji, kao jednom od dva entiteta u BiH, kako bi spriječio blokade u postizbornom formiranju vlasti, ali i spriječio Bošnjake da biraju hrvatske delegate u Dom naroda FBiH i obrnuto. Dom naroda je jedan od dva doma u parlamentu tog entiteta.
Ako bi ovo prošlo, Šmit bi dodatno učvrstio pozicije konstitutivnih naroda i njihovih većinskih predstavnika, što zagovaraju lideri HDZ BiH, Dragan Čović, i SNSD, Milorad Dodik, a istovremeno bi bilo šamar tzv. građanskoj opciji, koju zagovaraju stranke u Sarajevu, a iza koje se vješto kriju bošnjački politički ciljevi. Prema objavljenom tekstu odluke, Šmit ne planira bilo kakvu intervenciju u izborno zakonodavstvo koje se tiče Republike Srpske.
Zbog toga nisu rijetki oni koji se pitaju da li bi to bio uspjeh lobiranja Hrvatske, čiji zvaničnici Zoran Milanović i Andrej Plenković, svako na svoj način, u međunarodnoj zajednici traže podršku za popravljanje političkog položaja Hrvata u BiH, prevashodno u Federaciji, gde su kao malobrojniji često preglasani od Bošnjaka.
Kantoni
Prema nezvaničnom dokumentu koji je objavio N1, jedino će kantoni (ima ih 10), gdje jedan konstitutivni narod čini više od tri odsto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH, birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. U prevodu, ne može se iz kantona u kome su Hrvati manjina birati hrvatski delegat, odnosno neko ko se samo izjašnjava kao Hrvat, a podržavaju ga bošnjačke partije iz Sarajeva. To je do sada bio razlog brojnih političkih sukoba predstavnika Hrvata i Bošnjaka u FBiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) ovakvu eventualnu izmjenu nazvao je uvodom u dodatnu diskriminaciju u BiH.
– Dom naroda FBiH je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri odsto. Uvođenje ovog praga značilo bi, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo – zaključio je on.
Takođe, u nacrtu Šmitove odluke je navedeno da će definicija vitalnih nacionalnih interesa biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vitalni interes mogu da pokrenu klubovi tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH.
Isto tako, deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao da ih imenuje. Ako Šmit nametne ovu odluku, ukoliko predsjednik Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi VSTS BiH. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premiješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.
Iz dokumenta, koji je doduše nezvaničan, ne vidi se da Šmit planira da spriječi Bošnjake da izaberu i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, trenutno u vidu Željka Komšića. To je možda najveći problem u odnosima Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu. Prema nekim mišljenjima, Šmit namjerno nije želio da ide do kraja u susret zahtjevima HDZ i Dragana Čovića, kako bi imao argument za kritike iz Sarajeva. Prema drugoj teoriji, OHR je namjerno pustio probni balon u javnost da bi vidio reakciju i korigovao ono što planira da nametne.
Politička histerija
Komentarišući galamu Bošnjaka, a uglavnom ćutanje Hrvata i Srba u BiH na ono što planira da uradi Šmit, politička analitičarka Tanja Topić kaže da je to slika i prilika onoga što se godinama dešava u političkom životu BiH.
– To je svojevrsna politička histerija. Ta histerija je uvijek etnički obojena, u zavisnosti od toga na koju grupu „pada sumnja“ da bi moglo da je snađe nešto što joj nije po mjeri. Ovdje opet dolaze do izražaja tri isključiva etnonacionalna koncepta unutrašnjih političkih snaga u BiH, gdje nikada ne postoji ni najmanji zajednički imenilac oko koga bi se te tri grupacije složile – kaže Topićeva za Srpskainfo.
Prema njenim riječima, ono što je paradoks u ovim reakcijama jeste da jedan dio aktera koji je do juče prizivao i zahtijevao od visokog predstavnika upotrebu „bonskih ovlaštenja“ u vidu kažnjavanja političara ili nametanja zakona, sada nastupa vrlo agresivno prema visokom predstavniku, u slučaju da ne donese ono rješenje s kojim bi oni bili zadovoljni.
– On sada navodno ne postupa u skladu s demokratskim vrijednostima, evropskim standardima i kao takav nema prava miješati se u zakonska i ustavna uređenja u BiH. Mislim da je najžešća reakcija zbog toga što se između redova iščitava snažno lobiranje Hrvatske za koncept koji zastupa HDZ BiH. I onda se cijeloj ovoj priči OHR napada i osuđuje kao puki izvršilac političkih naloga Hrvatske, odnosno jedne političke grupacije iz BiH – zaključuje Topićeva.
Probni balon
Novinar i politički analitičar, Pejo Gašparević, naglašava da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi šta će se naći u eventualnoj Šmitovoj odluci, a šta je probni balon pušten iz struktura međunarodne zajednice da se kroz medije provjeri kako će ko reagovati.
Pejo Gašparević
– Ali, u svakom slučaju se radi o pokušaju da se vidi može li se šta napraviti prije izbora, da oni ne budu po starom Izbornom zakonu, nego da se na neki način izađe u susret Hrvatima u BiH. Da se njima više ne nameću politički kadrovi koji su birani većinom bošnjačkim glasovima. Žestoke reakcije bošnjačkih političara na takve medijske informacije govore da u tom političkom miljeu još ne postoji ni minimum spremnosti da i Hrvate učine institucionalno ravnopravnim u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda. Možda su takve reakcije bošnjačkih političara samo fingirane, da se odvrati visoki predstavnik, da odustane od eventualno takvog plana – kaže Gašparević za Srpskainfo.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da BiH mora biti ustavna ili je neće biti, te da Srpska bira ustavnu BiH.
Dodik je rekao da nametanje rješenja nije način da se spasi BiH, te smatra da bi i za muslimane bilo bolje da imaju svoju državu i da bi sa čistim računima bolje sarađivali.
On je naveo da je trenutno na sceni tužan pokušaj da se BiH održi intervencijom stranaca praveći određene institucije koje nemaju nikakav autoritet i samo zaustavljaju Srpsku da realizuje projekte kao što je izgradnja hidroelektrane “Buk Bijela”, aerodrom u Trebinju, gasovod…
Dodik je za RTRS naglasio da se nije odustalo od dokumenta koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koji se odnosi na vraćanje nadležnosti, te da je riječ o najvažnijem dokumentu novije političke istorije Srpske i da u tom procesu nije učestvovala opozicija.
Govоreći o predstojećim izborima, Dodik je rekao da ankete pokazuju od 34 do 37,4 odsto podrške SNSD-u, čiji je lider.
On je dodao da i ankete koje se odnose na pojedinačne funkcije pokazuju apsolutnu prednost Željke Cvijanović kao kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH u odnosu na protivkandidate, kao i ogromnu prednost njega kao kandidata za predsjednika Republike Srpske u odnosu na ostale kandidate.
“Cijenim kandidate, nije mala čast biti kandidat za predsjednika Republike. Smatram da dolazi vrijeme koje traži dosta stabilnosti, nikakav avanturizam koji bi mogao da našteti Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.
On vjeruje da u Srpskoj ljudi razumiju da dolazi vrijeme u kojem će biti promjena u svijetu i da je važno da oni koji predstavljaju srpski narod imaju prolazne puteve u vezi sa mogućnostima da utiču na samu poziciju Srpske, što pokazuje predsjednik Srpske Željka Cvijanović posjetom SAD i on svojim posjetama Rusiji, Izraelu, Briselu i ostalim mjestima.
“A opet u Srpskoj čujem neke koji govore da postoji neka vrsta izolacije, vjerovatno misle da treba da me primi neko u Velikoj Britaniji, a ja smatram da su Britanci veliki spekulanti i da ovdje imaju svoje lokalne političare, političku partiju u Srpskoj koju podržavaju u želji da dođe do vlasti da bi oni mogli da kreiraju neke svoje interese, u pravilu na štetu srpskog naroda”, istakao je Dodik.
On je naglasio da je najlakše biti opozicija i napadati sve, pokazivati netoleranciju ka bilo kakvom uspjehu ostvarenom u nemogućim okolnostima koje, između ostalog, podrazumijevaju i lične i prijetnje porodici.
“To je cijena posla koji radimo. Pokazali smo da nismo spremni da pokleknemo”, zaključio je Dodik.
Nakon najava da će Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH pa i Ustava Federacije BiH, ujedinile su se sve bošnjačke partije koje ističu da se radi o crvenoj liniji te da će se na sve načine boriti da do toga ne dođe.
Ono što je zanimljivo jeste da su upravo te partije prije samo malo više od mjesec dana tražile od visokog predstavnika BiH da nametne izmjene Izbornog zakona, vjerovatno smatrajući da će, kao i obično, ta odluka biti u njihovu korist.
Ono o čemu se spekuliše jeste da će visoki predstavnik BiH nametnuti rješenja koja podrazumijevaju da jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko tri odsto ukupne populacije tog kantona u cijeloj Federaciji BiH može birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH.
Bošnjačke političke partije već su izašle sa računicom da će iz pet kantona doći čak dvije trećine delegata te da praktično dvije stranke koje su dominantne u tim kantonima mogu biti “vlasnici Federacije BiH”.
Bošnjacima koji smatraju da se takvim izmjenama podilazi HDZ-u i Hrvatima u BiH, sporne su i najave o izmjenama načina na koji se biraju predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH.
Spekuliše se da bi Šmit mogao da nametne odluku na način da je umjesto šest za imenovanje kandidata potrebno najmanje osam delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominovati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjiće se na pet itd. da bi na kraju grupa od dva delegata mogla predložiti kandidate za predsjednika, odnosno potpredsjednika Federacije BiH.
Ocjene pojedinih bošnjačkih političara o mogućim izmjenama Izbornog zakona i Ustava FBiH idu čak dotle da kažu da se radi o “Vašingtonu 2”, aludirajući na Vašingtonski sporazum po osnovu kojeg je nastala Federacija BiH.
U suštini, najspornije je to što se najavljenim izmjenama izlazi u susret Hrvatima i HDZ-u, a ne ide se u pravcu građanske države, gdje svaki glas svakog čovjeka vrijedi isto.
Nermin Nikšić, lider SDP-a, rekao je, ako ova odluka prođe, da će ovaj saziv OHR-a ući u istoriju kao onaj koji je “okončao agresiju i etnički podijelio BiH”. On je rekao da će se SDP protiv najavljene odluke Šmita boriti svim raspoloživim sredstvima te, ako treba, da će svi izaći na ulice, jer je to “crvena linija koja se ne smije preći”.
“Borit ćemo se sa svojim prijateljima u Parlamentu EU, a i na ulici ako bude trebalo”, rekao je Nikšić, dok je Denis Bećirović kandidat SDP-a i opozicionih stranaka za člana Predsjedništva BiH, rekao je da će, ukoliko nametne rješenja koja se spominju, Šmit nastaviti proces “teritorijalnog i etničkog cementiranja”.
Bećirović ističe da posebno zabrinjava trgovanje procentima zastupljenosti naroda, kao da se ne radi o živim ljudima, te da donošenje odluke mora biti zaustavljeno pozivajući i ostale partije da se zajedno tome suprotstave.
I prvi ljudi SDA reagovali su na način da je, kako kaže Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH iz ove stranke, najava Šmita nedopustiva, jer uvodi dodatnu diskriminaciju i blokade.
Samo dva mjeseca prije, Džaferovićev stranački šef Bakir Izetbegović, nakon propalih pregovora u Neumu o izmjenama Izbornog zakona, rekao je: “Danas smo iscrpili zadnje mogućnosti, očekujemo od visokog predstavnika da povuče korake. Ja ne očekujem od Šmita da nametne budžet, već da nametne neophodne odluke koje će omogućiti provođenje izbora”.
Sa druge strane, iz Hrvatskog narodnog sabora saopštili su da javna haranga koja ima jasne obrise orkestriranog propagandnog djelovanja ima samo jedan cilj, očuvati mogućnost da se nastavi s projektom realizacije pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu. Pri tome se pritiscima pokušava obeshrabriti međunarodna administracija angažovana u BiH u namjeri da stabilizuje odnose i spriječi eskalaciju.
“Očekujemo da sva rješenja budu pravedna, u skladu sa duhom i slovom Dejtonskog mirovnog sporazuma s Ustavom definisanom ulogom konstitutivnih naroda i svih ostalih, koji moraju moći birati legitimne političke predstavnike na svim nivoima i imati ulogu u raspodjeli vlasti”, istakli su u HNS-u.
Najavu Šmita da bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da je Republika Srpska protiv bilo kakvih nametnutih rješenja iz OHR-a, što radi “lažni visoki predstavnik”, istovremeno se pitajući ko laže s obzirom na to da je nedavno njemački Bundestag usvojio rezoluciju da BiH ne može da nastavi da se razvija kao država tri konstitutivna naroda.
Hrvatski narodni sabor (HNS) osudio podsticanje na nasilje i prijetnje ratom koje upućuju bošnjačke političke stranke čiji je cilj status kvo i pretvaranje Federacije BiH u bošnjačku državicu.
“Oštro osuđujemo najave nasilja, podsticanje sukoba i prijetnje ratom u BiH koje upućuju bošnjačke političke stranke, njima bliske organizacije i aktivisti, a sve s ciljem očuvanja statusa kvo koji bi omogućio nastavak političkog nasilja nad Hrvatima kao konstitutivnog naroda na sljedećim izborima i time urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”, saopšteno je iz HNS-a.
U saopštenju je navedeno da je potpuno neprihvatljivo da neodgovorne političke opcije i pojedinci zazivaju sukobe u BiH kojoj je kao nikada potreban mir i stabilnost, te napredak prema evroatlantskim integracijama.
“Oštro osuđujemo sistemsko podizanje međunacionalnih tenzija”, istakao je HNS.
Iz HNS-a su podsjetili na nedavne napade na Hrvate, njihovu imovinu i simbole kod Tešnja, Vareša i drugim mjestima u srednjoj BiH i pozvali političke zvaničnike i medije na odgovornost i osuđivanje takvih napada.
“Javna haranga koja ima jasne obrise orkestriranog propagandanog djelovanja ima samo jedan cilj, očuvati mogućnost da se nastavi s projektom realizacije pretvaranja FBiH u bošnjačku državicu. Pri tome se pritiscima pokušava obeshrabriti međunarodnu administraciju angažovanu u BiH u namjeri da stabilizuju odnose i spriječe eskalaciju”, istakli su iz HNS-a.
U HNS-u očekuju da sva rješenja budu pravedna, u skladu sa duhom i slovom Dejotna i Ustavom definisanom ulogom konstitutivnih naroda i svih ostalih, koji moraju moći birati legitimne političke predstavnike na svim nivoima i imati ulogu u raspodjeli vlasti.
Bivši šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija smatra da ni pod koju cijenu se ne smije dozvoliti da OHR nametne ovako nesagledivu odluku koja može narušiti same temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma bez da se prije toga odgovori na nekoliko osnovnih pitanja i preciziraju kapitalni mehanizmi neophodni za funkcionisanje demokrataske države i društva zajedničkih vrijednosti.
“Sam nagovještaj OHR-a, bez bilo kakve javne i parlamentarne debate, nakon Ustavom i Zakonom otpočetog izbornog procesa, da sprema najozbiljniju odluku od postojanja ove institucije koja bitno može odrediti ne samo izborni rezultat već i karakter države i društva, zahtijeva očitovanje što većeg broja ljudi”, rekao je.
Lagumdžija kaže da je iz razgovora koje je obavio sa nekolicinom od ključnih aktera bh. političke scene, koji su razgovarali sa OHR-om, shvatio da ni oni nemaju odgovore na ključna pitanja koja sam im postavio.
“To me je zabrinulo mnogo više od medijskih natpisa koji su sami bili dovoljni za oprez. Bila bi smiješna da nije tragična argumentacija iz OHR-a kao što je ona da im se žuri sa ovim odlukama kako bi mi do decembra implementirali izborne rezultate jer bi onda mogli dobiti kandidatski status za EU. Podsjećanja radi, trebali bi pristati na rasturanje države i društva pa da dobijemo isti onaj status koji je Turska dobila prije 23 godine, a Sjeverna Makedonija prije 18 godina”, dodao je.
Dalje kaže da ako je visoki predstavnik Christian Schmidt htio da promjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije, korištenjem svojih ovlasti i mesarske satare, udari posljednji ekser u podjelu države na tri nacionalne livade, onda je na dobrom putu da to učini ukoliko ga dobri ljudi ove zemlje zajedno ne zaustave.
“Umjesto da budu u paketu pometeni na predstojećim izborima, nesuđena braća Dalton naših sudbina, Dodik, Čović, Izetbegović i Komšić, su Schmidtovim ‘curenjem’ elemenata najcrnje odluke evropske Crne internacionale dobili najbolji poklon za njihovu koordiniranu predizbornu kampanju”, dodao je.
Lagumdžija je mišljenja da ukoliko bi takva besramna odluka bila donesena ona bi bila uvod u podjelu zemlje na tri nacionalne livade sa tri plemenske vođe i jednu predsjedničku kancelariju za četvrte četiri godine bez rada i odgovornosti uz ničim zaslužene privilegije.
“Za razliku od primjedbi u medijima koje su se fokusirale na kantone koji bi se ‘objedinjavali’ ukoliko imaju manje od 3% pripadnika nekog naroda – dok se uvažavala Schmidtova ‘spremnost’ da spriječi blokade i obezbijedi integritet izbora – moj je stav, zasnovan na neoborivim argumentima, da su na stolu mnogo veći problem od problematičnih 3%. Naime problem ‘3% cenzusa’ jeste problem, ali on služi prije svega za skretanje pažnje sa druga dva još veća problema.
Od Dejtona do danas sam naučio da je u ovakvim situacijama đavo uvijek bio u detaljima kojih u Schmidtovim ‘procurenim’ papirima ima previše, te ako ih se ne riješimo na vrijeme prerastu u izvor stalnih konfrontacija i nestabilnosti.
Ponuđeni ‘paket’ bez dileme vodi u dalju podjelu zemlje i ‘deblokadu’ formiranja izborne vlasti tako što će se vlast uvijek formirati od nacionalista. Oni će i dalje nastaviti da nas dijele kako bi poslije izbora zajedno formirali vlast ‘jer tako mora po Ustavu i Izbornom zakonu koji je skrojen bez ikakve javne rasprave i parlamentarne debate po diktatu iz susjedstva i po Schmidtovom šnitu'”, naglasio je.
Po tako skrojenom šnitu samo 5 kantona bi bili “vlasnici” Federacije jer bi iz njih dolazilo ne samo preko 70% zastupnika u Predstavničkom domu već i preko 2/3 pripadnika svakog od klubova naroda Doma naroda koji nominiraju Predsjednika i Podpredsjednike Federacije, smatra Lagumdžija.
“Dovoljno je da se dvije (tri) ‘vodeće’ nacionalne stranke slože i preostali postaju nebitni pri čemu ne bi bilo ni potrebe puno se truditi oko preostalih pet kantona jer oni ne igraju ulogu ni kroz Dom naroda pošto svakako nisu toliko brojčano ‘važni’ u Predstavničkom domu. Najsramnija je podvala oko ‘deblokade’ izvršne vlasti koja umjesto da spušta blokadu u Domu naroda ona podiže ‘letvicu’ sa Ustavom propisanih 6 na neustavnih ‘startnih’ 8 delegata u Klubu naroda koji nominiraju čelnike izvršne vlasti”, dodao je.
Ističe da je priča za naivne tzv. drugi i treći krug sa 5 odnosno 2 delegata koji mogu nominirati čelnike jer su ta pravila izmišljena samo za narode koji su se “demokratizirali” pa nisu svi u jednoj stranci.
“Ostaje možda malo mutno kako to da prije par dana njemački Parlament usvoji rezoluciju kojom se imenom osuđuju Dodik i Čović kao rušitelji Mirovnog sporazuma, a sada Christian Schmidt daleko od očiju javnosti upravo njih dvojicu, izmjenama Ustava Federacije i Izbornim zakonom, imenuje za prinudne upravnike zadužene za stečajni postupak i podjelu zemlje”, pita se bivši predsjednik SDP-a.
Kaže, da ne bi bilo nesporazuma, nisu samo stranci i visoki predstavnik krivi za “ovaj besramni čin međunarodnih upravljača”.
“Oni su četvrti na top listi odgovornih jer su im tri ‘prvoplasirane’ grupe to dozvolile. Prvi smo mi koji dozvoljavamo ili se povlačimo pred ljudima koji vladaju našom zemljom kao rezultat našeg izbora ili šutnje i nečinjenja. Drugi su oni među nama koji ruše ovu zemlju kao dio vlastitog projekta, uz pomoć crne internacionale, kako bi izbjegli lice pravde. Dodik i Čović su samo lideri te ekipe. Treći su oni koji su sa HDZ-om i SNSD-om formirali državnu vlast bez formiranja Federalne vlade da bi im se potom pridružili i jalovi državno entiteski ‘opozicionari’ koji su odbili da učestvuju u pregovorima sa SAD i EU o izmjenama Izbornog zakona i sada se čude šta nam se desilo. Izetbegović, Komšić, Nikšić i Forto se mogu međusobno dogovoriti ko je od njih koliko kumovao ovoj katastrofi”, rekao je.
Lagumdžija smatra da su “četvrti na top listi – lokalni međunarodni upravljači”.
“Oni su ti koji su očito mogli raditi šta hoće jer se bosanskohercegovačka, “sarajevska državna i patriotska” politika na međunarodnom planu (u Vašingtonu, Berlinu, Londonu,…) umjesto susreta i strateški osmišljenih razgovora sa svjetskim liderima i našim dokazanim prijateljima svela na predizborne posjete našoj zaboravljenoj dijaspori. Propast naše političke scene i nepostojanja osmišljene bosanskohercegovačke politike koja se tragično odslikava u ovom, nadam se samo pokušaju, prekrajanja istorijskih procesa, povečava bijes i tugu zbog stanja u kojem se država i društvo nalazi. Ostaje mi nada da će nas to, sve zajedno, probuditi iz apatije i mirenja sa sudbinom da smo ostavljeni od svih a najviše od sebe samih.
U vremenu velikih svjetskih izazova i dilema nama je danas potrebnija nego ikada ozbiljna debata, promjene i akcije koje bi se vodile o ekonomskoj, energetskoj, obrazovno zdravstvenoj, socijalnoj i prehrambenoj krizi koje su pred nama. Upravo zbog toga Schmidtova (ne)osmišljena papazjanija nas danas stavlja pred izbor i odluku: ili da zajedno, na izborima ili ako treba i na ulici građanskim neposluhom, zaustavimo i Schmidta i braću Dalton sa njihovim lažnim opozicionarima, koji su se krili od pregovora o Izbornom zakonu da bi sada glumili patriote i pametnjakoviće, ili da pustimo da nas, odvojene, k’o stoku bez repa, vode dok im se to bude dopuštalo”, zaključio je.
Zastupnik u Parlamentu BiH Zlatan Begić, profesor prava komentirao je najave nametanja izmjena Izbornog zakona BiH.
Begić je istakao da je zadatak visokog predstavnika Christiana Schmidta implementacija civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma u BiH.
“Vi i Vaši prethodnici ne samo da niste osigurali vladavinu prava u BiH i nužne reforme u skladu sa pravom na snazi i presudama Evropskog suda kako bi se makar djelimično dokinuo postojeći aparthejd, nego ste tolerisali divljanje zagovornika velikodržavnih politika i koncepata njihovog provođenja (koji su pred međunarodnim i domaćim sudovima označeni kao UZP i genocid), a sada pokušavate da nametnete rješenja koja predstavljaju grubo produbljivanje tog aparthejda”, naglasio je Begić.
Državni parlamentarac pita Schmidta da li postoji ijedna zemlja na svijetu u kojoj se u parlamentu glasa za zakon koji na kraju ipak ne može biti usvojen.
“Da pojednostavim, postoji li i jedna zemlja na svijetu u kojoj je 0 veća od 30 osim BiH? Dejtonom je, zapravo, u potpunosti operacionalizirana poznata Vučićeva izjava – ‘jedan naš – 100 njihovih’ kroz vrijednost glasa u državnom parlamentu. Za ovo javnost uglavnom ne zna, jer je riječ o komplikovanim procedurama pa i ne može da razumije zašto se donose loši zakoni, budžeti i sl. ili zašto se uopšte ne donose zakoni koji su prijeko potrebni, ali Vi to dobro znate”, istakao je Begić.
Zastupnik naglašava da se pred Evropskim sudom vode pravne bitke da svi u državi budu jednaki kao ljudska bića.
“Gospodine Visoki predstavniče, zar je ovaj teški aparthejd nedovoljan, pa biste ga Vi proširili, kršeći i sami Evropsku konvenciju, presude Evropskog suda i drugo pravo na snazi? Mi se danas borimo za demokratiju i demokratske vrijednosti, te za državu Bosnu i Hercegovinu, i treba da znate da ćemo se nastaviti boriti, i pred sudovima, i u institucijama, i na ulici, te ako treba i oko i u zgradi OHR-a. Molim Vas da ne podcjenjujete gnjev poniženih”, pozvao je Begić.
Smatra da se Schmidt mora ograditi od politika i poteza raznih evropskih predstavnika koji “mešetare po BiH” posljednjih godina, kako bi vratio povjerenje građana u Evropu i evropske vrijednosti.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je izjavio da je ovoj stranci neprihvatljiv prijedlog Ureda visokog predstavnika (OHR) izmjena Izbornog zakona. Poručio je da je SDP spreman, kako je naveo, i na ulici braniti demokratske vrijednosti.
Tvrdi da mu visoki predstavnik Christian Schmidt u jučerašnjem (19. juli) razgovoru uopće nije spominjao glasine koje se odnose na izmjene Izbornog zakona. Prijedlog OHR-a je i SDP-u danas predočen.
“Naprotiv, rekao je da nije donio odluku, da hoće da sasluša svakoga te da ćemo razgovarati sljedeće sedmice. Međutim, prijedlog koji su pravni eksperti iz OHR-a danas predstavili predstavnicima SDP-a i NS-a, koji je u međuvremenu postao dostupan i javnosti, a za koji su i danas tvrdili da nije konačan prijedlog, nego samo jedna od ideja, ne dopušta šutnju, ne dopušta podjelu na poziciji i opoziciju, ne dopušta ničije nijemo posmatranje”, istakao je Nikšić.
Prema njegovim riječima, SDP je uvijek bio čuvar vrijednosti multietničke Bosne i Hercegovine, slobode i prava svakog čovjeka da se izjašnjava prema svom osjećaju te ravnopravnosti svih građana na području cijele Bosne i Hercegovine. Poručio je da se SDP neće “cjenkati” oko spomenutih vrijednosti.
“To što smo uvijek bili za civilizirani dijalog, zastupali svoje stavove i nastojali argumentima doći do evropskih demokratskih rješenja nikome ne daje za pravo da misli kako ćemo nijemo posmatrati urušavanje svih civilizacijskih normi i multietičnosti Bosne i Hercegovine. Ne, oko ovih principa sa SDP-om nema cjenkanja, nema pregovaranja i mi od svojih ideala nećemo odstupiti ni milimetra. Spremni smo ih braniti pred svim svjetskim sudovima, pred Evropskim parlamentom, parlamentima demokratskih zemalja, ali još važnije branit ćemo ih svim silama i ovdje u Bosni i Hercegovini, kako u institucijama, tako i na ulici, protestima zajedno sa svim građanima kojima je stalo do normalne Bosne i Hercegovine”, naglasio je.
Nikšić je komentarisao i prijedlog načina biranja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
“Prijedlog o izmjeni načina biranja delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH za SDP je nazadan, antievropski i neprihvatljiv u svakom smislu. Princip po kojem se kantonima, u kojim živi manji broj pripadnika konstitutivnog naroda u odnosu na neki zacrtani prag, uskraćuje ustavno pravo da budu izabrani u Dom naroda je neustavan i pogrešan. Na ovaj način, umjesto da štiti Dejtonski sporazum, što je njihova osnovna zadaća, OHR nagrađuje one koji ga krše”, ocijenio je.
Kako je naveo, bitće nagrađeni oni koji su ustrajno sprečavali provođenje Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma i povratak svih na svoje.
“Pošto su ‘uspješno’ spriječili masovniji povratak i zadržali broj pripadnika ‘drugih’ naroda na što manjem broju, oni predstavnici manjinskih konstitutivnih i povratničkih zajednica koje nisu poslušale svoje etnopoglavice i vratili se u svoje ili ostali na svome bit će uskraćeni za mogućnost izbora u Dom naroda FBiH. Nagrađeni će biti oni koji su osigurali opstanak etnički ‘čistih’ zajednica. Svi pripadnici konstitutivnih naroda u sredinama u kojim su u manjini, suočeni su sa izglednom šansom da neće moći, u skorijem roku, biti izabrani u Dom naroda. Tako će oni, koji su čuvari temeljne bosanskohercegovačke vrednote, njene multietničnosti, biti kažnjeni i onemogućeni da budu birani u Dom naroda, umjesto da se tim zajednicama osigura dodatna podrška i tzv. pozitivna diskriminacija”, dodaje.
Upozorio je da bi se uvođenjem praga za ulazak u Dom naroda Parlamenta FBiH direktno prekršile presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku i Pilav, od kojih svaka nalaže osiguranje mogućnosti svim građanima da budu birani u zakonodavnu vlast, neovisno o njihovom identitetu. Optužio je OHR da HDZ-u osigurava dugogodišnju vlast.
“OHR svojom odlukom praktično osigurava HDZ vlast u idućim godinama, možda i decenijama. Po principu koji se nudi, HDZ će sa nekih 100.000 glasova imati punu kontrolu nad političkim procesima u FBiH, dok npr. stranke, koje su okupljene oko ujedinjene opozicije, niti sa svojih 500.000 glasova nemaju garanciju bilo kakvog utjecaja i kontrole procesa u zakonodavnoj vlasti. Ako se ovo zove evropskom praksom, onda molim OHR da nam pokaže gdje to još u Evropskoj uniji ima princip prema kojem se stranci sa pet puta manje glasova nudi veće garancije za učešće u vlasti od stranke ili grupe koja uživa podršku višestruko većeg broja glasača”, poručio je predsjednik SDP-a.
I on je mišljenja da OHR navedenim prijedlogom nagrađuje one koji, kako je istakao, blokiraju FBiH već godinama, a kažnjava konstruktivne opcije, poput SDP-a koji je 2014. svojim glasovima deblokirao formiranje vlasti u ovom entitetu.
“Osnovni princip i smisao postojanja SDP-a je jačanje pluralnosti i multietničnosti Bosne i Hercegovine. Mi smo čuvari tih principa već 111 godina i bit ćemo dok postojimo. Ponuđenim rješenjem, takva Bosna i Hercegovina se ubija. Mi to nećemo dozvoliti i svim sredstvima ćemo se suprotstaviti nametanju retrogradnog rješenja. Ovo smo jasno rekli i na današnjem sastanku”, istakao je.
Kako je konstatovao, u SDP-u se ponose činjenicom da su građani prevazišli etničke barijere i da glasaju za kandidate SDP-a i drugih stranaka različite etničke pripadnosti od njihove.
“Biraju ljude koje cijene, a ne Bošnjake, Hrvate ili Srbe. To je pozitivna praksa koja pokazuje da građani nadilaze etničke podjele. To je princip koji treba isticati, a ne kazniti. SDP će se boriti da glas Bosne i Hercegovine bude što jači, da glas svakog glasača vrijedi jednako”, naveo je.
Zaključio je da podjele ne prihvataju, da im je svaki čovjek jednak, da će se uvijek zalagati da svako može biti ponosni pripadnik svoga naroda, ali još, kako je naglasio, ponosniji Bosanac i Hercegovac i da taj princip nikada neće izdati.
Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković komentarisao je ono za šta se predstavlja kao prijedlogom Christiana Schmidta za izmjene Izbornog zakona.
Riječ je o prijedlogu za koji dio domaćih političara tvrdi da podrazumijeva da se uvede cenzus u izboru delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od tri posto. I Konaković smatra da bi to bila nagrada za sve one koji su, kako je naveo, etnički očistili prostor u kojem žive.
“Jedan, tri, pet ili neki drugi procenat – potpuno je svejedno, prestrašno zvuči. Cementira postojeće stanje i šalje poruku da se etničke grupe dodatno homogeniziraju na prostoru na kojem žive, da se sa drugim grupama ne miješaju”, konstatovao je.
Prema njegovim riječima, apeluje na zdrav razum visokog predstavnika, “nemojte to raditi Bosni i Hercegovini”.
Iz ostalih stranaka, koje se protive etničkom konceptu Izbornog zakona, također su ranije poručili da im je neprihvatljiv Schmidtov prijedlog Izbornog zakona.