VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dragan Mektić napušta SDS i prelazi u DNS

    Dragan Mektić napušta SDS i prelazi u DNS

    Dugogodišnji visoki funkcioner i član Glavnog odbora SDS Dragan Mektić, narednih dana napustiće tu stranku i preći u DNS, saznaje Srpskainfo.

    Pregovori o Mektićevom „transferu“ u stranku Nenada Nešića traju već duže vrijeme, te da bi, ako se nešto nepredviđeno ne dogodi u narednih nekoliko dana, zvanično učlanjenje Mektića u DNS trebalo dogoditi sljedeće sedmice.

    Predsjednik DNS, Nenad Nešić, za Srpskainfo nije želio da potvrdi, ali ni da demantuje navode da će Dragan Mektić preći u njegovu stranku.

    Sam Mektić, inače, nije se javljao na naše brojne telefonske pozive.

    Da će bivši ministar bezbjednosti BiH napustiti SDS naslućivalo se već izvjesno vrijeme, budući da je Mektić na društvenim mrežama sve češće ostavljao kritičke komentare o stanju u SDS.

    U svom jučerašnjem tvitu na temu SDS, Mektić je poručio da je promašio to što se posvetio SDS. Takođe, zanimljivo je da je Mektić u istom tvitu naveo kako “od sada traži treći put”.

    – Najveći dio svog života sam posvetio SDS i sad uvidio da je to promašen put posvećen interesima određenih kriminalizovanih pojedinaca, od sada tražim treći put – objavio je Mektić, kao komentar na izjavu lidera SDS, Mirka Šarovića, da će “ljudima u Republici Srpskoj sa nama biti bolje, a sa sadašnjom vlasti može im biti isto ili samo gore”.

  • Vidović poručuje da Manjača nikada nije bila u vlasništvu BiH

    Vidović poručuje da Manjača nikada nije bila u vlasništvu BiH

    Vidović podsjeća da je predsednik bivše SFRJ Josip Broz pokušao i nije uspio raseliti Srbe sa Manjače.

    Manjača nikada nije bila niti će biti u vlasništvu Bosne i Hercegovine. Pozivam Denisa Bećirovića da dodje, da se sastanemo kod crkve Klisina, u Stričićima i groba vojvode Uroša Drenovića, da donese dokumentaciju iz katastra i grunta i da se uvjeri čija je Manjača. Za uzvrat, ja ću mu priložiti dokaz da je centar Sarajeva u vlasništvu srpske pravoslavne crkve, kaže Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, povodom izjave Denisa Bećirovića kandidata za člana Predjedništva BiH da je gradnja ski centra na Manjači nelegalan čin, da je zemljište u vlasništvu BH i da visoki predstavnik treba da reaguje.

    Srpski narod ostaje na ovom području i sa ponosom čuva običaje i tradiciju ovoga kraja,poručuje Vidović.

  • Ministarstvo bezbjednosti: Sarajevo ne blokira most u Gradišci

    Ministarstvo bezbjednosti: Sarajevo ne blokira most u Gradišci

    Ministarstvo bezbjednosti BiH ne blokira rješavanje pitanja graničnog prelaza u Gradišci kod novoizgrađenog mosta, a jedina blokada koja postoji je blokada da se granični prelaz Svilaj kategoriše za teretni saobraćaj, kažu u toj instituciji za “Nezavisne novine”.

    Podsjećanja radi, Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, “Nezavisnim novinama” je prije nekoliko dana izrazio zabrinutost da činjenica da još nema odluke o graničnom prelazu s hrvatske strane na lokaciji novog mosta na Savi kod Gradiške može dovesti u opasnost rokove otvaranja kompletne trase nakon što bude izgrađena saobraćajnica od mosta ka Novom Varošu sa spojem na auto-put Zagreb – Beograd. On kaže da postoji evidentno razvlačenje vremena i u Zagrebu i u Sarajevu, a Ministarstvo bezbjednosti je, kako tvrdi, problematizovalo prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta da se ubrza rješavanje ovog problema, koji je od vitalne važnosti za cijeli banjalučki region, zato što tvrde da je to nadležnost Ministarstva bezbjednosti, a ne Ministarstva komunikacija i transporta.

    “Mi nismo ni osporavali njihovu nadležnost, mi smo samo uputili inicijativu, a nadležne institucije bi sprovodile dogovore i pregovore i sarađivale. Pored Ministarstva bezbjednosti, to su i Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Ministarstvo finasija i Ministarstvo komunikacija i transporta, tako da se i u tom dijelu sada pravi određeno razvlačenje vremena”, naglasio je on. Kako bi pokušao ubrzati rješavanje pitanja Gradiške, Mitrović kaže da je skinuo tačku s dnevnog reda Savjeta ministara BiH koja se odnosi na kategorizaciju graničnog prelaza Svilaj za teretni saobraćaj, što je nešto što u Ministarstvu bezbjednosti nazivaju blokiranjem rješavanja ovog graničnog prelaza na koridoru 5c, koji je važan za Sarajevo i cijeli region koji gravitira prema Brodu.

    “Mi želimo da i Gradiška i Svilaj budu kategorisani u isto vrijeme da ne dođemo u sitauciju da granični prelaz Svilaj bude otvoren, a da granični prelaz Gradiška ostane za neko buduće vrijeme i moguće nove opstrukcije u Sarajevu. Mislim da to ne bi bilo u interesu ni RS ni BiH, imajući u vidu da je Gradiška jedan od najfrekventnijih graničnih prelaza u BiH”, rekao nam je on.

    U Ministarstvu bezbjednosti za naš list kažu da su sproveli proceduru izrade nacrta novog ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima.

    “Vijeće ministara BiH je na 50. sjednici, održanoj 26. maja 2022. godine, utvrdilo prijedlog osnova za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi njegovog zaključivanja. Navedenim ugovorom predloženo je da novi granični prelaz u Gradišci, nakon stavljanja u funkciju novog mosta na rijeci Savi, dobije status međunarodnog prelaza I kategorije sa svim inspekcijskim službama, dok bi postojeći granični prelaz Gradiška – Stara Gradiška dobio kategoriju graničnog prelaza za međunarodni saobraćaj putnika, a što će svakako tek biti predmet budućih pregovora s nadležnim organima Republike Hrvatske”, naglašavaju oni. Iz ovog odgovora može se zaključiti da ovo ministarstvo smatra da bi prvo trebalo završiti kategorizaciju Svilaja, a tek nakon rješenja problema graničnog prelaza s Hrvatskom pristupiti kategorizaciji graničnog prelaza kod novog gradiškog mosta. Osim toga, u ovom ministarstvu impliciraju da sada ne postoje uslovi da se na postojećem završenom prelazu s bh. strane postave hrvatske službe, odnosno napravi integrisani prelaz koji predlaže Mitrović kako bi se dobilo na vremenu. Oni su nam rekli da bi to moralo biti predmet posebnog ugovora s Hrvatskom.

    “Ukoliko se na lokaciji novoizgrađenog graničnog prelaza Gradiška s bosanskohercegovačke strane sada želi uspostaviti zajednički granični prelaz na kojem bi bile prisutne granične službe Hrvatske, o tome je potrebno zatražiti saglasnost nadležnih graničnih službi Hrvatske ali i BiH, te osigurati dodatna novčana sredstva za njegovu dogradnju, i nakon toga eventualno pokrenuti proceduru izmjene postojećeg Ugovora o zajedničkim lokacijama između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske”, pojašnjavaju oni u zvaničnom odgovoru našem listu.

    Prevedeno na običan jezik, od graničnog prelaza neće biti ništa bez saglasnosti i Hrvatske i BiH, a tu se onda postavlja pitanje da li će do odobravanja na kraju doći na svim nivoima i u kojim rokovima.

    “Shodno navedenom, a u cilju provođenja zakonskih procedura, predložili smo održavanje zajedničkog sastanka s predstavnicima Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije BiH, Uprave za indirektno oporezivanje, Kancelarije za veterinarstvo BiH i Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, kako bi se definisali budući koraci i zauzeli jasni zajednički stavovi nadležnih institucija BiH po pitanju novog graničnog prelaza Gradiška. Očekujemo poziv za sastanak”, zaključuju oni.

    “Nezavisne” su se istim pitanjima obratile Hrvatskoj, od koje očekuju odgovor o tome hoće li dionica biti otvorena odmah nakon građevinskih radova na trasi od mosta do Novog Varoša ili će doći do novih kašnjenja ako prelaz ne bude spreman.

    Obratili smo se i EU, čije predstavnike smo pitali kako će EU reagovati ako dođe do kašnjenja, imajući u vidu da se radi o sredstvima evropskih poreznih obveznika koja su uložena u dio mosta na hrvatskoj strani i trasu, ukupne vrijednosti oko sto miliona evra, te u dio mosta u RS, u vidu granta od 6,3 miliona maraka. Odgovore na ova pitanja i dalje čekamo.

  • Luka Mišetić tvrdi da sa hrvatskim zvaničnicima razgovara o razgradnji Dejtonskog sporazuma

    Luka Mišetić tvrdi da sa hrvatskim zvaničnicima razgovara o razgradnji Dejtonskog sporazuma

    Advokat Luka Mišetić koji je u Hagu branio generala Antu Gotovinu i koji je ranije izašao sa tvrdnjama da Hrvatska i Srbija imaju pravnu osnovu za izlazak iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, sada je otišao dalje sa tvrdnjama da se o tome vode razgovori.

    “Ja sam u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj kako bih razgovarao sa hrvatskim zvaničnicima o legalnoj osnovi po međunarodnom pravu za suspendovanje Dejtonskog sporazuma ako se hrvatskom narodu uskrati učešće u podjeli vlasti i status konsitutivnog naroda nakon oktobarskih izbora”, objavio je Mišetić.
    Uz tekst Mišetić je označio Željanu Zovko, hrvatsku zastupnicu u Evropskom parlamentu i objavio fotografiju s njom.

    Mišetić je još ranije u okviru izmjena Izbornog zakona tvrdio da će Hrvatska i Srbija vjerovatno nakon oktobarskih izbora imati pravo da prema međunarodnom pravu raskinu Dejtonski sporazum uključujući i dejtonski Ustav kao rezultat kršenja Dejtona od strane BiH.

    U komentaru na ove tvrdnje Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, je kazao da prihvatanje, poštivanje i ispunjenje obaveza iz navedenih sporazuma je bio i dio uvjeta za pristupanje Republike Hrvatske punopravnom članstvu u EU. Jednostrano povlačenje iz Dejtonskog mirovnog sporazuma nosi sa sobom velike međunarodne rizike, što Hrvatska u ovom trenutku sebi ne može priuštiti.


    Ipak, posljednja izjava Mišetića da o povlačenju iz Dejtonskog sporazuma razgovara sa zvaničnicima iz Republike Hrvatske baca novo svjetlo na tvrdnje i trebala bi da izazove reakciju kod Međunarodne zajednice i garanta Dejtonskog sporazuma.

    Ovakve tvrdnje Mišetića, u kojima direktno označava i hrvatske zvaničnike ima za cilj i poslati poruku i Christianu Schmidtu, ali i ostatku međunarodne zajednice u BiH da bi moglo doći do mnogo veće krize ukoliko Schmidt ne nametne izmjene izbornog zakona po mjeri zahtjeva HDZ-a.

  • Višković ponosan na rad Vlade u njegovom mandatu

    Višković ponosan na rad Vlade u njegovom mandatu

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je ponosan na rad Vlade u njegovom mandatu.

    Uprkos epidemiji virusa korona od 2020. godine do danas, te rusko-ukrajinskom sukobu koji je doveo do inflacije i poremećaja na svjetskom tržištu, Vlada Srpske je da uspjela da ostvari značajne makroekonomske pokazatelje u Srpskoj – naveo je Višković.

    Višković je u intervjuu za Srnu istakao da su svi pokazatelji u 2022. godini u Srpskoj bolji nego što su bili u 2019. i da su provjerljivi i dostupni u Zavodu za statistiku Republike Srpske.

    Višković je rekao da je prosječna plata u Republici Srpskoj u junu iznosila 1.157 KM i da rast plata u Srpskoj od 16,8 odsto znači da je Vlada Republike Srpske preduzimala mjere u ekonomskoj sferi.

    – Rastom plata smo peglali inflaciju i na neki način štitili standard naših građana – istakao je premijer Republike Srpske.


    Višković je napomenuo da su vlasti bile predmet podsmjeha od opozicije i nekih analitičara kada je najavljivano da je cilj da prosječna plata u Republici Srpskoj iznosi 1.200 KM.

    Poručujem im da ćemo sigurno to uraditi isto kao što smo 2019. godine bili najavili da je cilj prosječna plata od 1.000 KM, kada smo na isti način razapinjani po raznim medijima – rekao je Višković.

    On je rekao da je najniža plata u Republici Srpskoj veća nego u Srbiji, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, te u FBiH.

    Samo prije dvije-tri godine bilo je nezamislivo da prosječna ili najniža plata u Srpskoj bude veća nego u FBiH, koja ima i više stanovništva i veći BDP – rekao je Višković.

    Rast BDP i inflacija u Srpskoj
    – BDP u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju ove godine povećan je za 4,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što znači da nije sve tako crno u Srpskoj, kako to neki iz opozicije žele da prikažu – rekao je Višković.

    Višković je istakao da je zbirna inflacija u junu ove godine u Republici Srpskoj u odnosu na isti mjesec prošle godine veća za 14,3 odsto, ali i da rast plata u Srpskoj iznosi 16,8 odsto.

    On je rekao da se trenutno primjećuje, što je dobro, da inflacija polako stagnira u odnosu na prethodne mjesece.

    Prema njegovim riječima, u odnosu na maj ove godine rast je svega za 1,1 odsto, što znači da se može očekivati da u drugom kvartalu 2022. godine dođe do stagnacije inflacije ili da se zaustavi ili da dođe do njenog pada.

    On je rekao da je u junu ove u odnosu na juni prošle godine najveći rast cijena u Republici Srpskoj bio u sferi masnoća i ulja oko 66 odsto, u oblasti energenata nafte i naftnih derivata oko 55 odsto, dok su hljeb i ostale životne namirnice vezane za proizvode od brašna imale rast cijena oko 22 odsto.

    Najbolji koeficijent raspodjele prihoda od kada postoji UIO
    On je naveo da je u trećem kvartalu ove godine – juli, avgust i septembar Republika Srpska ima koeficijent 34,97 raspodjele sredstava PDV koju radi Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, što je najbolji koeficijent koji je Republici Srpskoj pripao od postojanja UIO.

    Višković je rekao da su mjere Vlade Republike Srpske u pogledu povećanja plata, penzija, povećanja minimalne plate i davanja jednokratne pomoći građanima uticale da se poveća javna potrošnja u Srpskoj, a time i da se raspodjela koeficijenta u UIO značajno pomjeri u korist Republike Srpske.

    On je podsjetio da je u Republici Srpskoj od 1. januara došlo do rasta plata i penzija, socijalnih i boračkih davanja, kao i u maju, te u avgustu gdje je sa sindikatom dogovoreno za 55.000 radnika u javnoj upravi da svako dobije nominalno na svoju platu po 100 KM koje su ispregovarali Vlada i sindikat.

    Sve to je uticalo i na koeficijent raspodjele PDV. Zato su se u drugom entitetu zabrinuli ili pobunili, ali ovo je razlog zašto se to dešava rekao je premijer Srpske.

    Višković je rekao da je Vlada Republike Srpske u posljednjih mjesec dana isplatila jednokratnu novčanu pomoć od 100 KM za 130.000 mladih od 16 do 30 godina za šta je bilo potrebno isplatiiti oko 13 miliona KM, ističući da će ova pomoć mladima biti ponovljena u septembru.

    On je rekao da je u Republici Srpskoj juče krenula isplata jednokratne novčane pomoći po 100 KM penzionerima. Za jednokratnu novčanu pomoć za borce isplaćen je 21 milion KM, dok je i ranije isplaćivana pomoć za borce starije i mlađe od 65 godina kojima je jedino primanje borački dodatak.

    Najveći broj zaposlenih u Srpskoj
    Predsjednik Vlade je rekao da su svi pokazatelji u 2022. godini u Srpskoj bolji nego što su bili u 2019.

    Izvolite provjerite BDP, prosječnu platu i broj zaposlenih koji je prvi put u Srpskoj prešao cifru od 320.000 osiguranka i sada iznosi blizu 323.000, odnosno najveći broj zaposlenih od kada postoji Srpska – rekao je Višković.

    On je rekao da Republika Srpska od marta 2020. godine, odnosno od početka epidemije virusa korona do danas ima 10.000 više zaposlenih nego onih koji su ostali bez posla, navodeći da ovaj podatak ruši priču kritičara kako se u Srpskoj ne može živjeti.

    Kontrola cijene nafte i naftnih derivata
    Premijer Srpske istakao je da će inspekcijski organi pojačati kontrole kako bi natjerali davaoce bilo kakvih usluga da svoje cijene sada prilagode novonastaloj cijeni nafte i naftnih derivata.

    Višković je rekao da cijene nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj u posljednjih mjesec dana značajno stagniraju ili imaju značajan pad, podsjetivši da je cijena litre evrodizela u maloprodaji bila preko 3,6 KM, dok je danas ima i prodajnih mjesta sa cijenom ispod tri KM.

    On je rekao da je od Inspektorata Republike Srpske tražio da “žešće krenu” u maloprodaji u kontrolu svih cijena nafte i naftnih derivata, jer postoje značajna odstupanja od jednog do drugog prodajnog mjesta ili jednog i drugog dijela Republike Srpske, a ne bi trebala da bude razlike.

    – Nisam primijetio da smo imali pad cijena ostalih namirnica u Republici Srpskoj kada je došlo do pada cijena nafte i naftnih derivata, dok su svi ranije u obrnutoj situaciji poskupljenja pravdali rastom nafte i naftnih derivata – rekao je Višković.

    Višković je rekao da je posebno ponosan na činjenicu da cijena električne energije u Republici Srpskoj skoro duplo jeftinija za građane nego što je proizvodna cijena.

    On je istakao da i privreda Republike Srpske plaća značajno manju cijenu električne energije u odnosu na privrednike u FBiH i regionu.

    Industrijska proizvodnja
    Višković je rekao da je u prvih šest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj veća za 5,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, ističući da to znači da Srpska ima privrednu aktivnost.

    On je rekao da je spoljnotrgovinski saldo Republike Srpske za prvi šest mjeseci 2022. godine veći za 35 odsto u odnosu na isti period lani, izvoz je veći za 35,6 odsto, dok je uvoz bio oko 35 odsto.

    Prema njegovim riječima, za prvih šest mjeseci ove godine pokrivenost uzvoza izvozom u Srpskoj iznosi 80,5 odsto.

    “Ovi podaci pokazuju da Republika Srpska ima proizvode koji mogu da se plasiraju na evropsko i svjetsko tržište”, ukazao je Višković.

    Dodatnih 1, 7 miliona KM za udžbenike
    Višković je podsjetio da je Vlada Republike Srpske odobrila dodatnih 1,7 miliona KM za nabavku besplatnih udžbenika za osnovce u Republici Srpskoj, navodeći da su ovdje uključena sva djeca od prvog do petog razreda, svi pobjednici republičkih takmičenja, kao i djeca iz višečlanih porodica tri plus.

    “Nismo prezaduženi”
    Predsjednik Vlade Republike Srpske rekao je da ukupan dug Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju na dan 31. mart 2022. godine iznosi šest milijardi KM i to je 43,4 odsto BDP-, dok javni dug Republike Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 4,9 milijardi KM ili 35,8 odsto BDP-a.

    – Prema međunarodnim normama, ukupni dug je do 60 odsto BDP-a, a javni do 55 odsto BDP-a. Jesmo li prezaduženo društvo? Nismo – rekao je Višković.

    Višković je rekao da ovi podaci pokazuju da Republika Srpska nije prezaduženo društvo, kako to tvrde ljudi iz opozicije.

    “Gasifikacija Srpske”
    Višković je rekao da Srpska ne želi da odustane od projekta gasifikacije Srpske, već želi sa ruskom kompanijom “Gasprom” da nastavi taj projekat.

    – Idemo u realizaciju tog projekta uz izgradnju gasnih elektrana. “Zuberbrežnjef” ruska kompanija je nedavno saopštila da želi u rafineriji nafte u Brodu da gradi gasnu elektranu i Republika Srpska daje punu podršku tom projektu. zaključio je Višković.

  • Da li Mektić napušta SDS?

    Da li Mektić napušta SDS?

    Čini se da Srpska demokratska stranka (SDS), nekada najjača stranka uistub Srpske, puca po šavovima.

    Njen visoki funkcioner, nekadašnji ministar odbrane ispred ove stranke u Savjetu ministara BiH i sadašnji poslanik u Predstavničkom domu BiH Dragan Mektić obrušio se na Twitteru na SDS napisavši da se ova stranka vodi interesima određenih kriminalizovanih pojedinaca.

    „Najveći dio svog života sam posvetio SDS i sad uvidio da je to promašen put posvećen interesima određenih kriminalizovanih pojedinaca, od sada tražim treći put“, napisao je Mektić.

    On je ovim indirektno prozvao i lidera SDS-a Mirka Šarovića, sa kojim, kako se čini nije u baš najboljim odnosima još od 2019. godine kada je Šarović izabran za predsjednika stranke.

    Mektić mu je tada čestitao pobjedu na izborima za predsjednika SDS-a, a onda poručio da ne želi biti član skupa sa tajkunima i lopovima.

    “Za samo dva dana podigla se lopovsko-tajkunska kamarila koja želi da preuzme stvari u svoje ruke. Mislim da sebe ne vidim u tom hoštaplerskom društvu”, glasio je Mektićev status na Twitteru 2019.

    Prošle sedmice Mektić se obrušio i na slogan SDS-a za predstojeće izbore „Živjećeš bolje“, a razlozi za to možda se kriju u tome što Mektić nije ni na jednoj izbornoj listi. Znači li to da je Šarović potpuno otpisao svog stranačkog kolegu i da li je Mektić ovim statusom najavio konačan izlazak iz SDS-a?

    Podsjetimo da je Tužilaštvo BiH 2019. godine podiglo optužnicu protiv Mektića zbog zloupotrebe polažaja i ovlaštenja u sprovođenju jednog od projekata kojeg je finansirala Evropska unije. Međutim, Sud BiH ga je prvostepenom presudom oslobodio optužbi. Osim toga, Mektićev nekadašnji savjetnik Bojan Cvijetić uhapšen u akciji MUP-a Republike Srpske „Transporter“ 2021. godine i označen je kao vođa organizovane kriminalne grupe osumnjičene za međunarodni šverc velikih količina kokaina i marihuane.

    Treba reći i to da je SDS 2018. smijenio Mektića sa mjesta šefa Izbornog štaba samo mjesec dana prije opštih izbora te godine. Sve ovo ide u prilog činjenici da Mektić i SDS, odnosno Šarović, nisu više u bliskim odnosima.

  • Kome ide u prilog više kandidata za predsjednika RS

    Kome ide u prilog više kandidata za predsjednika RS

    Za fotelju u Palati Republike na oktobarskim izborima boriće se 31 kandidat. Ali, sve procjene, očekivano, govore da će Milorad Dodik ispred SNSD-a i Jelena Trivić ispred koalicije PDP – SDS – Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović, te još nekoliko manjih partija koji Trivićevu podržavaju kao kandidata, voditi glavnu bitku ko će u naredne četiri godine biti predsjednik Republike Srpske.

    Međutim, da su izbori održani prije godinu dana veliko pitanje bi bilo da li bi opozicioni blok činili samo pomenuti jer su se tada kao glavna opoziciona poluga zajedno sa SDS-om i PDP-om deklarisali i DNS i SPS, nerijetko donoseći zajedničke odluke i učestvujući i na protestima protiv vlasti ruku pod ruku.

    Danas, prije svih DNS, definiše se kao “treći put” i sebe predstavljaju kao opoziciju u odnosu na sve i, kako kažu, najbolje rješenje za građane RS, pa su s tim u vezi kao svog kandidata isturili Radislava Jovičića, nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova RS.

    Isto je, istina bez neke velike galame, učinio i SPS Gorana Selaka, a predvodnika u budućnost Srpske ova stranka vidi u Neđi Đuriću.

    Uz poštovanje svih drugih kandidata za predsjednika Republike Srpske, Jovičić i Đurić, zbog partija kojima pripadaju, jedini mogu pomrsiti račune, ali samo kolegama iz opozicije. To smatra većina političkih analitičara sa kojima smo imali priliku da razgovaramo.

    Isticanje kandidature iz više političkih partija za pojedinačne funkcije vodi samo jednom, a to je rasipanje glasova opozicionim kandidatima, kaže analitičarka Tanja Topić, koja smatra da nije slučajno što je, prije svih DNS, dao svog kandidata.

    “Izvjesno je da će to samo raspršiti glasove. Za kandidate nekih stranaka kao što je DNS misli se da su trojanski konj, koji treba opoziciji da pomrsi račune bez izgleda da ti kandidati mogu ostvariti značajniji rezultat”, navodi Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Za nju, međutim, postoji još jedno otvoreno pitanje, odnosno nepoznanica…

    “A to je koliko glasova iz opozicionog dijela glasača mogu dobiti ovi kandidati, s obzirom na to da postoji velika sumnja u ovom dijelu glasača prema novim opozicionim partijama koje su do juče sudjelovale u vlasti. Dakle, definitivno nije dobro imati toliko kandidata za pojedinačne funkcije, gledano iz perspektive opozicije”, naglašava Topićeva.

    Mladen Bubonjić, komunikolog, u svom shvatanju cjelokupne situacije je još oštriji.

    “Kada su u pitanju kandidati DNS-a i SPS-a bilo bi idealno da je to urađeno zbog demokratije, ali je naše društvo sklonije tome da se ovdje radi o očiglednom odvlačenju glasova, o čemu se zaista odavno spekuliše. Zbog toga, ako se u obzir uzme da je njihov cilj da rasiju pažnju i potencijalne glasače opozicije, i znajući da aktuelna vlast ima institucionalne kapacitete, te razne vrste egzistencijalnih ucjena, teško je očekivati da se nešto može promijeniti znajući ranije izborne rezultate”, kaže Bubonjić za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje da li bi veća izlaznost spriječila eventualno rasipanje u opozicionom bloku, Bubonjić smatra da bi se to moglo desiti.

    “S jedne strane svakako da, ali morate znati da otprilike ako izlaznost bude oko 60 odsto (da zaokružimo na to, ali činjenica je da uvijek bude manje), znači da je 40 odsto apstinenata, pa ja pitam vas ko garantuje da bi svi ti ljudi koji nisu izašli glasali za opoziciju? Možda bi dio njih bio skloniji vlasti”, navodi Bubonjić, za koga je ključna druga činjenica, a to je da opozicija u sadašnjoj strukturi i svom djelovanju (idejnom, programskom…) teško može da animira one koji ne žele da izađu na glasanje.

    “Postalo je opšte mjesto da godinama opozicija zna šta hoće, a to je samo: nećemo Milorada Dodika na vlasti, ali prava je suština da opozicija ne zna šta u stvari hoće. Zato, nije dovoljno samo kritikovati, već treba dati rješenja”, ističe Bubonjić.

    Niz diletantskih poteza koje tzv. opozicioni blok povlači u posljednjih nekoliko godina doveo ih je u nepovoljnu situaciju pred izbore, smatra Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

    “Još prije godinu dana sam javno pisao i govorio da će se upravo ovo dogoditi i da opozicija ne ulazi u neprincipijelne koalicije. Oni su izabrali matematiku umjesto principa. Mislim da nisu izgubili samo u vremenu i političkim kalkulacijama, već da su od sebe odbili priličan broj opoziciono orijentisanih birača. Sada plaćaju cijenu svojih odluka”, zaključuje Vuković.

  • Cvijanović: Šarović sprovodi odluke međunarodnog faktora i političkog Sarajeva

    Cvijanović: Šarović sprovodi odluke međunarodnog faktora i političkog Sarajeva

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je Mirku Šaroviću džaba samoreklamiranje kada se o njegovoj podaničkoj politici sve zna.

    Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Šarovića da predsjednica Srpske nije ni lider ni kreator politika, nego, kako kaže, puki izvršilac, Cvijanović je odgovorila da je tačno da je donosilac i izvršilac odluka, ali u okviru institucija Republike Srpske, za razliku od Šarovića koji sprovodi odluke međunarodnog faktora u BiH i sarajevskih političkih partija.

    Cvijanović je naglasila da je Šarović “lider za pomilovanje osuđenih kriminalaca i sakupljanje neprijavljenih nekretnina”.

    Prema njenim riječima, on će ostati upamćen kao omiljeni sarajevski ministar koji je u Narodnoj skupštini Republike Srpske prijeteći kažiprstom vikao da ga odluke institucija Srpske ne obavezuju.

    “To je jedini političar iz Srpske koji je otvoreno najavio da ne bi proslavljao Dan Republike, jer se time iritiraju bošnjački ekstremisti. U njegovo liderstvo kojim se hvali ne vjeruju svi ni u SDS-u, kojim rukovodi”, istakla je predsjednica Republike.

    Osim toga, dodala je Cvijanović, Šarović je neprikosnoveni lider po broju nekretnina i po tom pitanju ga je teško sustići.

  • Šešić poziva da se konsenzusom u RS zaustavi Turkovićeva

    Šešić poziva da se konsenzusom u RS zaustavi Turkovićeva

    Poslanik SP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Davor Šešić izjavio je danas Srni da je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković još jednom pokazala da za nju Ustav BiH ne znači ništa već samo interesi SDA, te istakao da je, stoga, potreban konsenzus svih političkih subjekata u Republici Srpskoj o najvažnijim nacionalnim pitanjima.
    “Spoljna politika je u nadležnosti Predsjedništva BiH, a ne Turkovićeve i njene stranke koja čini sve da ponizi institucije Republike Srpske i BiH i njeno sramno djelovanje mora biti zaustavljeno”, rekao je Šešić, komentarišući saopštenje Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara da se “BiH priključuje globalnoj inicijativi SAD” u vezi sa Ukrajinom.

    On je dodao da svaka izgovorena rečenica Turkovićeve prija samo predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću.

    “Upravo zbog toga potreban je konsenzus svih političkih subjekata u Republici Srpskoj kada su na dnevnom redu najvažnija nacionalna pitanja”, istakao je Šešić.

    U saopštenju Ministarstva spoljnih poslova u Savjetu ministara navodi se da se BiH pridružuje ovoj inicijativi na poziv državnog sekretara SAD Entonija Blinkena.

    “Pridružujemo se osudi aktivnosti takozvane operacije filtracije za pritvaranje i prisilnu deportaciju ukrajinskih civila u Rusiju”, navodi se u saopštenju.

  • Dodik o dolasku vojnika

    Dodik o dolasku vojnika

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da Njemačka ne može u BiH da ima povjerenje Srba i Republike Srpske, imajući u vidu ranije usvojenu rezoluciju u Bundestagu, koja govori da treba promijeniti politički sistem i sve koncentrisati na nivou BiH, te ukinuti entitete.

    Komentarišući jučerašnji dolazak njemačkih vojnika u BiH u sastavu operacije Altea, Dodik je rekao da Srbi ne odlučuju o tome ko čini taj sastav, ne mogu ništa da urade i mogu samo da imaju svoje mišljenje.

    “Imajući u vidu, pogotovo u posljednje vrijeme, politiku Njemačke koja se odrazila kroz pitanja njihove rezolucije u Bundestagu koju su donijeli, mi ne možemo da imamo povjerenje u tu vojnu strukturu i da je ovo isključivo vezano za taj segment. Imajući u vidu da je tom rezolucijom Bundestaga rečeno da se zadire u ustavno-pravni poredak, to je tipično miješanje u stvari jedne zemlje”, rekao je Dodik danas u Novom Gradu.

    On je istakao da je protiv dolaska njemačkih vojnika u BiH, “ako to nešto znači, ali očigledno ne može da zaustavi”.

    “Ukazivaćemo na ove sve momente i elemente zašto sam protiv. Njemačka ovdje, ne samo zbog istorijskih, nego i aktuelnih pristupa BiH, apsolutno ne može da ima povjerenje nas Srba i Republike Srpske, imajući u vidu ranije usvojenu rezoluciju u Bundestagu, koja govori o tome da treba promijeniti politički sistem i treba sve koncentrisati na nivou BiH, ukinuti entitete i mi ne možemo da imamo povjerenje i da damo podršku takvoj politici Njemačke i njenom prisustvu ovdje”, rekao je Dodik.

    Dodik se osvrnuo i na pitanje problema skladišta radioaktivnog otpada koji Hrvatska planira na lokaciji Trgovska gora, na samoj granici sa BiH, te je naglasio da lažu svi koji kažu da je tu nešto prodato, najavivši međunarodnu arbitražu.

    “Ići ćemo na arbitražu, sudski postupak da se ovo pitanje rješava na međunarodnom planu. Činimo sve na političkom planu da se ovo pitanje riješi. Nažalost, ne mogu garantovati da će ovaj problem biti riješen, ali mogu da ćemo ovo pitanje držati u žiži interesovanja”, istakao je Dodik.

    On je pojasnio da su institucije Republike Srpske učinile sve što je bilo u njihovoj nadležnosti kako bi se ovaj problem riješio da da je Pravni tim sačinio okvir na osnovu čega će u narednom periodu biti činjeni koraci u zaštiti interesa BiH.

    “Što se tiče graničnog prelaza ima pomaka kad je u pitanju rekostrukcija mosta ali treba riješiti status graničnog prelaza jer je to stvorilo brojne probleme privrednicima i svim građanima”, naveo je Dodik.