VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stanivuković: Ostajem tamo gdje jesam, pobjednik u nizu opozicionih poraza

    Stanivuković: Ostajem tamo gdje jesam, pobjednik u nizu opozicionih poraza

    Ostajem tamo gdje jesam, pobjednik u nizu opozicionih poraza, i neću biti ničiji mandatar za predsjednika Vlade RS, kazao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Kako je istakao, ćutao je 20, 30 dana da se sve završi i sa rezultatima CIK-a, i protestima i ostalim.

    “Draško ne ide nigdje. Bio sam i na prvim i drugim, i trećim protestima, smatrajući to timskim duhom i da ništa ne narušavamo. Banjaluka je dala svoj doprinos za kanidate opozicije. PDP je imao 11.000 glasova više, a ja najveći broj glasova. Mi smo maksimalno dali za pobjedu opozicije i više od toga ne možemo, iako se to nekad manje uvažava”, rekao je Stanivuković.

    Postavio je pitanje zašto bi on negdje prelazio, kad ga je narod izabrao za gradonačelnika Banjaluke i da je on pobjednik.

    “Samo gubitnici prelaze na drugu stranu. Mi ćemo raditi šta možemo i gdje možemo. Stvari koje se radi na nivou Republike nisu dobre. Politika podjela je ista kao kriminal i korupcija. To je podjela naroda. Imam svoju političku platformu, ali nemam pravo da radim protiv Banjaluke, jer onda ja nisam patriota. Ne mogu ja govoriti da su Željka, Milorad ili neko drugi loši. Da nisam gradonačelnik tako bi se mogao ponašati, ali sada ne mogu, moje je da služim Banjaluci”, istakao je Stanivuković.

  • SDS odbio zahtjev Mirka Šarovića

    SDS odbio zahtjev Mirka Šarovića

    Predsjednik SDS u ostavci Mirko Šarović, tražio je juče od najbližih saradnika da mu garantuju da će biti izabran za delegata u Domu naroda BiH, saznaje Srpskainfo.

    Mada to nije zvanično rečeno, radilo se o svojevrsnom uslovu Šarovića da podnese ostavku na mjesto predsjednika SDS. Međutim, kako tvrde izvori, Šarović je dobio negativan odgovor i nema osnova da se nada novoj funkciji o trošku države.

    Naročito ne nakon što je otišao u penziju i uzeo otpremninu iz budžeta BiH. A potom izgubio izbore za srpskog člana Predsjedništva BiH sa oko 103.000 glasova razlike.

    – Kada je vidio da nema kud, ipak je podnio ostavku, zajedno sa kompletnim Predsjedništvom stranke, ali tek nakon nekoliko časova rasprave – tvrde izvori Srpskainfo.

  • Vukanović poručio Stanivukoviću: Slijedi ti kraj političke karijere! Stigao odgovor: Neću reći sve što mislim

    Vukanović poručio Stanivukoviću: Slijedi ti kraj političke karijere! Stigao odgovor: Neću reći sve što mislim

    Sukob na relaciji Draško Stanivuković – Nebojša Vukanović nakon tinjanja, počeo je i da varniči.

    Nije tajna, da ovaj dvojac od početka tekuće godine nema, ama baš nikakvu komunikaciju, a i onu koju ima, ogleda se kroz svađe i prepirke.

    Sve je počelo još u januaru, kada je Vukanović otvoreno rekao da Stanivukovića smatra drugoligašem, te je istakao da opozicija ne računa na njega.

    Nekoliko mjeseci kasnije, ponovo je Vukanović zabio prst u oko Stanivukoviću, kada je kazao da mu zamjera sastanak sa Bjelicom na Sokocu. Tada je lider pokreta Za pravdu i red, podvukao Stanivukoviću da mu je zabio nož u leđa.

    Ništa bolje nije bilo ni tokom predizborne kampanje, u kojoj je Vukanović koristio svaku priliku da napadne Stanivukovića.

    Sada je, očigledno došlo do konačnog obračuna.

    Tokom gostovanja u jednoj emisIji, Vukanović je izjavio da je sa Stanivukovićem bio u dobrim odnosima sve do njegovog dolaska na mjesto gradonačelnika.

    On je dodao da će Stanivukovićev kraj političke karijere biti ako promijeni politički pravac.

    Na sve to, reagovao je i sam Stanivuković.

    „Možda kada bih rekao baš sve sto mislim možda bih zatvorio potencijalna vrata za saradnju. Ono što imam reći ću samo njemu u nadi da će ostati još prostora da radimo zajedno, da budemo saborci, da budemo prijatelji. Vukanović je poslanik i može da priča šta god hoće. Ja sam gradonačelnik i moja riječ mijenja procese“

  • Vlada Srpske: Podrška za ukidanje OHR-a i dalje raste

    Vlada Srpske: Podrška za ukidanje OHR-a i dalje raste

    Od 1997. godine do danas uzastopni visoki predstavnici prisvajaju, bez ikakvog pravnog obrazloženja, neograničeno pravo da u BiH vladaju i kažnjavaju dekretom, te sve više pažljivih posmatrača stanja u BiH zaključuje da OHR mora biti ukinut, istaknuto je u 28. Izvještaju Vlade Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.

    Kao primjer se navodi pisanje kolumniste najvećeg evropskog nedjeljnika “Špigl” Maksimilijan Popa, koji je u avgustu, nakon Šmitovog bijesnog ispada pred novinarima u Goraždu, napisao: “Koleričan nastup ponovo navodi na pitanje da li je Šmit pravi čovjek za poziciju vrhunskog diplomate. Međutim, ovaj problem još je dublji. Istina je da treba ukinuti funkciju visokog predstavnika. Nedemokratska je i neokolonijalna. Predstavlja uvredu za narod BiH”.

    U Izvještaju iz septembra 2022. godine, Međunarodna krizna grupa kaže da već “dugo tvrdi da /OHR/ treba biti zatvoren, pošto je nadživio korisnost svoje svrhe, te da se protivi korišćenju bonskih ovlaštenja do kraja postojanja”.

    U Izvještaju je navedeno da su se čak i bivši visoki predstavnici pridružili pozivima da se OHR zatvori, te da je u januaru ove godine prvi visoki predstavnik Karl Bilt napisao da je OHR “prešao put od toga da je dio rješenja do toga da je postao dio problema”.

    PRISVOЈENA DIKTATORSKA OVLAŠTENjA OHR-A SU FLAGRANTNO NELEGALNA

    Visokom predstavniku kao funkciji, strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog
    sporazuma, među kojima i Republika Srpska, dale su ovlaštenje da djeluje kao koordinator međunarodnih aktivnosti u pogledu civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma i pomaže stranama u njihovim naporima.

    • Aneks 10 definiše striktno ograničen mandat visokog predstavnika, a ne sadrži ni najmanju naznaku diktatorskog prava da donosi odluke obavezujuće za vlade i građane BiH – napominje se u Izvještaju.

    Metju Periš, stručnjak za međunarodne odnose i bivši pravnik u OHR-u, navodi da su funkcije visokog predstavnika ograničene na koordinaciju rada drugih međunarodnih organizacija, te praćenje i podsticanje domaćih zvaničnika da ispune svoje dejtonske obaveze.

    Uprkos tome, napominje se u Izvještaju, od 1997. godine do danas, uzastopni visoki predstavnici prisvajaju, bez ikakvog pravnog obrazloženja, neograničeno pravo da u BiH vladaju i kažnjavaju dekretom, čime su flagrantno prekoračili dejtonski mandat visokog predstavnika i odbacili cijeli demokratski sistem uspostavljen Ustavom BiH.

    • Uzastopni visoki predstavnici čak su proklamovali da njihove odluke ne podliježu preispitivanju pred Ustavnim sudom BiH. Visoki predstavnici tvrde i da ih u vršenju neograničenih izvršnih ovlaštenja podržava takozvani Savjet za sprovođenje mira /PIK/, a sam PIK je, međutim, tek provizorna samoimenovana grupa zemalja bez statuta, bez uporišta u bilo kom ugovoru i bez pravnog autoriteta – navedeno je u Izvještaju.

    U dokumentu se dodaje i da je Savjet “pozdravio” prisvajanje ovih ovlaštenja, ali da nije imao nikakvo legalno pravo da visokom predstavniku dodjeljuje nova, široka ovlaštenja.

    “Dodatna ovlaštenja, osim po osnovu mandata koji crpi iz Dejtonskog sporazuma, visokom predstavniku nikada nije dao ni Savjet bezbjednosti UN”, navedeno je u Izvještaju.

    ŠMIT ЈE POSEGNUO ZA ODLUKAMA KOЈIMA FLAGRANTNO KRŠI DEЈTONSKI SPORAZUM

    Nakon posljednjeg izvještaja Savjetu bezbjednosti koji je Republika Srpska dostavila u aprilu, Šmit je počeo da donosi odluke za koje tvrdi da su obavezujuće za građane i vlade u BiH.

    U Izvještaju je ocijenjeno i da je nakon odluke iz jula kojom je izmijenio Izborni zakon BiH, organizacija Transparensi internešenel u BiH s pravom osudila čin nametanja kao potpuno neprihvatljiv i nespojiv sa demokratskim načelima.

    • Šmitove odluke su pravno ništavne iz dva razloga. Prvo, prema Dejtonskom sporazumu, protivpravno je da visoki predstavnik /funkcija za koju tvrdi da je obavlja/ odlukom utvrđuje zakon, a drugo, čak i da pozicija visokog predstavnika ima nadležnost da donosi obavezujuće odluke, Šmit takvo pravo ne bi imao – navedeno je u Izvještaju.

    Kao što je Republika Srpska obrazložila u svoja posljednja dva izvještaja Savjetu bezbjednosti – Kristijan Šmit nije visoki predstavnik.

    • Dejtonski sporazum zahtijeva da imenovanje na funkciju visokog predstavnika odobri Savjet bezbjednosti. Pošto je jedini nacrt rezolucije kojom bi Šmit dobio saglasnost na poziciju visokog predstavnika odbijen na glasanju na Savjetu bezbjednosti u julu 2021. godine, Šmit nije visoki predstavnik – navedeno je u Izvještaju.

    OHR SE MORA ODREĆI DIKTATORSKIH OVLAŠTENjA

    U ovom dokumentu je istaknuto da je OHR odavno trebalo zatvoriti i da je to tijelo trebalo da odustane od proklamacije da visoki predstavnik ima despotsko pravo da dekretima nameće zakone i kazne.

    • Četiri su osnovna razloga zašto OHR treba da odustane od takvih ovlaštenja. Prvo, upotreba navodnih diktatorskih ovlaštenja predstavlja flagrantno kršenje zakona, uključujući Ustav BiH, Aneks 10 Dejtonskog sporazuma i konvencije o ljudskim pravima koje su na snazi. Drugo, svako posezanje za ovim diktatorskim ovlaštenjima predstavlja nečuveno neokolonijalno kršenje suvereniteta BiH. To je uvreda za narode BiH, koji imaju pravo da upravljaju sobom po svom ustavnom sistemu – navedeno je u Izvještaju.

    Kao treći razlog navedeno je da mnoge intervencije visokog predstavnika u BiH, posebno mjere koje su narušile delikatnu ravnotežu Dejtonskog kompromisa, bile su pogubne za funkcionalnost i političku stabilnost BiH.

    • Neustavna centralizacija nadležnosti na nivou BiH – putem ličnih odluka visokog predstavnika i miješanjem u predmete pred Ustavnim sudom BiH – učinila je taj nivo gotovo potpuno nefunkcionalnim. Zaista, ranije mjere visokog predstavnika kojima je mijenjan izborni proces obespravile su Hrvate i gurnule FBiH u dugotrajnu političku krizu – navedeno je u Izvještaju.

    Četvrti razlog je to što posezanje za diktatorskim ovlaštenjima čini još gorim to što visoki predstavnik ne odgovara bukvalno nikom na zemaljskoj kugli.

    U Izvještaju se podsjeća i da se Šmit čak hvalisao svojom nesputanom moći u intervjuu za Radio Slobodna Evropa u oktobru, kada je naveo “Odluke koje donosim su moje odluke… Ne mogu čekati da sve bude dogovoreno”.

    • Potpuni nedostatak odgovornosti OHR-a naglašen je Šmitovim odlukama od 2. oktobra kojima izmijenjen Izborni zakon BiH i Ustav FBiH, a koje su nametnute protivno željama većine članova Upravnog odbora PIK-a – navedeno je u dokumentu.

    U Izvještaju se napominje i da su samo dvije zemlje u svijetu izrazile podršku Šmitovim odlukama, a da je u međuvremenu EU izdala saopštenje u kom jasno izražava nezadovoljstvo njegovim potezima.

    • U ovom trenutku, dakle, visoki predstavnik čak djeluje suprotno željama međunarodnih tijela koja mu, kako tvrdi, daju legitimitet da koristi izvršna ovlaštenja koja navodno ima – navodi se u dokumentu.

    ČAK I BOŠNjAČKE STRANKE ODBACUЈU ŠMITOVO POLAGANjE PRAVA NA DONOŠENjE ZAKONA

    U Izvještaju se navodi i da “razjarena” i žestoka reakcija bošnjačkih političkih stranaka u BiH na vijest da Šmit planira da donese odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH na način koji ima za cilj da zaštiti politička prava Hrvata zagarantovana Dejtonskim sporazumom razotkriva nedostatak legitimiteta prisvojenih diktatorskih ovlaštenja OHR-a i neprincipijelno licemjerje bošnjačkih političkih stranaka i njihovih međunarodnih pomagača.

    • Kako je Međunarodna krizna grupa objasnila u izvještaju iz septembra prošle godine, bošnjački lideri se boje da će im Šmitova mjera oslabiti poziciju i najavljuju pripreme za novi rat ako tako nastavi. Bijesna i ratoborna reakcija bošnjačkih političkih stranaka na Šmitov prijedlog naglašava činjenicu da je njihova podrška OHR-ovim nelegalnim diktatorskim ovlaštenjima sve vrijeme neprincipijelna – navedeno je u dokumentu.

    Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN odnosi se na period maj-oktobar i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada Republike Srpske izražava viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, s ciljem razjašnjavanja stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.

    Izvještaj je dostupan na internet stranici Vlade Republike Srpske.

  • Blagojević istakao da je izborni proces završeni da slijedi formiranje organa vlasti

    Poznati su rezultati oktobarskih izbora. Centralna izborna komsija i sudovi su donijeli odluke nakon prigovora političkih subjekata i više nema prepreka primjeni izborne volje birača.
    Pred nama su polaganja zakletvi izabranih predstavnika, izbor Vlade Republike Srpske i sastavljanje Savjeta ministara.

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević istakao je da je u pravnom smislu izborni proces završen.

    “Poslije posljednjih odluka Suda BiH i CIK-a izborna procedura je završena”, rekao je Blagojević za RTRS.

    Naveo je da slijedi konstituisanje organa vlasti na svim nivoima.

  • SAD neće Dodika, Čovića i Bakira u vlasti

    SAD neće Dodika, Čovića i Bakira u vlasti

    Formiranje nove vlasti u BiH umnogome će zavisiti od stranih uticaja, prije svega zahtjeva iz SAD koje ne žele da vlast na državnom nivou čine iste stranke i lideri koji su, prema mišljenju Vašingtona, glavni krivci za političku krizu i institucionalnu korupciju.

    Da su se Amerikanci već aktivno uključili u proces formiranja buduće vlasti nedavno je ustvrdio novi/stari hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić. Govoreći o uticaju stranih ambasada na domaća politička zbivanja, Komšić je, između ostalog, rekao da se Amerikanci, odnosno njihova ambasada u Sarajevu, zalažu za formiranje nove vlasti bez stranke Bakira Izetbegovića.

    – Činjenica je da Amerikanci otvoreno guraju izbacivanje SDA iz vlasti. To mi je rekao i Nermin Nikšić i Semir Efendić. Pošto kupio potom vam prenosim, pošto ja nisam razgovarao s američkim ambasadorom i to se od njih traži – rekao je Komšić.

    Prema tvrdnjama pojedinih analitičara, osim SDA na “crnoj listi” Amerikanaca, kad je u pitanju formiranje novih vlasti u BiH, nalaze se i SNSD i HDZ, kao stranke čiji su lideri od strane admistracije SAD još davno označeni kao “kočničari napretka”, ali i ljudi koji se dovode u vezu s korupcijom.

    Politički analitičar iz Beograda i predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose, Dušan Janjić, za Srpskainfo kaže da nije iznenađen time što je o uticaju Amerikanaca na formiranje vlasti u BiH otvoreno progovorio i Željko Komšić, iako je, kako ističe, već godinama javna tajna da stranci značajno utiču na unutrašnja politička dešavanja u BiH.

    – Nije nikakvo čudo da strane ambasade prate situaciju u BiH i dobijaju uputstva kako da reaguju. To važi za sve ambasade, ne samo za američku. Što se tiče navodnog zahtjeva Vašingtona da SDA ne učestvuje u budućoj vlasti ni to ne predstavlja iznenađenje, budući da postoji američka lista ljudi u BiH koji su povezani s visokom korupcijom i čije je političko djelovanje povezano s kriminalnim aktivnostima. Među onima koji se sumnjiče za takve aktivnosti nalazi se čitava porodica Izetbegović – tvrdi Janjić.

    On, takođe, dodaje i to da SAD, bez obzira na “preče poslove” koje sada imaju na spoljnom planu, prije svega u sukobu sa Rusijom oko Ukrajine, teško da će odustati ili zaboraviti na one koje su u BiH još ranije označili kao “prijetnju bezbjednosti i stabilnosti regiona”.

    – Ako su Amerikanci već sugerisali da SDA nije poželjan učesnik u vlasti, da li to znači da su zaboravili one koje su još ranije stavili na svoje spiskove za sankcije? Naravno da nisu. Što se tiče Dodika, on sigurno neće biti poželjan kao učesnik u vlasti, jer bi to, zapravo, značilo kapitulaciju SAD i Bajdenove politike sankcionisanja i smanjivanja veza između domaćih političara, organizovanog kriminala i korupcije. Posebno iz razloga što te veze ne idu preko NATO partnera, kakav je u slučaju SDA i Bakira Izetbegovića Turska, već preko Rusije. Amerikanci će insistirati na realizaciji svoje agende, bez obzira na to da li su CIK i sudovi potvrdili izbornu pobjedu Milorada Dodika ili ne – smatra Janjić.

    On tvrdi i da će se SAD mnogo aktivnije uključiti u dešavanja u BiH nakon što se završe izbori za američki Kongres.

    – Komplikacije s BiH u vrijeme kongresnih izbora u Americi nikome ne odgovaraju. Ono što vidimo je da su se SAD trenutno opredjelile za strategiju “sjeckanja salame”. Trenutno rade na tome da iz vlasti “odsijeku” Izetbegovića, kasnije će sam, ili po dogovoru sa Zagrebom, otpasti Čović, a zatim na red dolazi Dodik. Mislim da u narednim mjesecima Republici Srpskoj i BiH slijede ozbiljne turbulencije – predviđa Janjić.

  • Dodiku veći budžet od svih šefova država u regionu

    Dodiku veći budžet od svih šefova država u regionu

    Narodna skupština Republike Srpske je u srijedu usvojila budžet RS za narednu godinu, a najviše pažnje javnosti privukla je informacija da će budžet budućeg predsjednika Republike, Milorada Dodika, biti veći za čak 45 miliona KM u odnosu na onaj koji je imala Željka Cvijanović.

    Budžet Milorada Dodika za narednu godinu iznosiće 56,5 miliona maraka, dok je budžet kojim je raspolagala Cvijanovićeva iznosio 10,8 miliona KM.

    Osim što će biti pet puta veći od budžeta koji je imala Cvijanovićeva, Dodikov kabinet će naredne godine raspolagati sa više novca i od parlamenta Srpske, ali i Vlade RS i njenih 12 ministarstava!

    Naime, budžet NSRS iznosi oko 12 miliona KM, a Vlade Srpske oko 22 miliona marka.

    Vučića “šije” 17 puta
    Budžet budućeg predsjednika Srpske već je izazvao buru negativnih reakcija u javnosti, koja je dodatno ogorčena činjenicom da će Dodik na raspolaganju imati više novca nego svi predsjednici država u regionu, ali i više od Predsjedništva BiH.

    Ukupan budžet Predsjedništva BiH za ovu godinu iznosio je tako oko 9,6 miliona maraka, dok je budžet predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, skromnih 3,3 miliona KM, što je čak 17 puta manje od Dodikovog!

    Budžet predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića, iznosi 10,6 milion KM ili pet puta manje od Dodikovog, budžet predsjednika Crne Gore, Mile Đukanovića, oko 2,7 miliona KM, dok budžet predsjednika Slovenije, Boruta Pahora, iznosi 6,9 miliona KM.

    Bahatost
    Ekonomska analitičarka i nekadašnja ministarka finansija RS, Svetlana Cenić, ističe da ovakav budžet za predsjednika Republike Srpske predstavlja bahatost, jer nijedan predsjednik nikada nije imao toliki budžet.

    Ona ističe da je funkcija predsjednika protokolarna i da je potpuno suludo da ima veći budžet čak i od Vlade Srpske.

    – Dug Srpske koji dolazi na naplatu iznosi 922,4 miliona KM, a tome treba dodati i činjenicu da se Republika Srpska još planira zadužiti, što indirektno, što direktno, nekih 1,9 milijardi maraka. Kada pogledamo sav taj dug, onda možemo da zaključimo da povećanje budžeta za predsjednika ne da je drsko, nego je bezobrazno – ističe Cenićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da se na ovaj način šalje poruka građanima da ih njihova budućnost ne zanima.

    Cenićeva kaže da će budući predsjednik novac vjerovatno trošiti za zadobijanje simpatija građana tako što će “dijeliti šakom i kapom tamo gdje procijeni da treba dati”.

    – To će biti ono “miš bijeli sreću dijeli”. To je tipična populistička politika, a ne razmišlja se o tome ko će to otplaćivati i kad će otplaćivati, kao i koja je korist od svega toga. Funkcija predsjednika Srpske jeste protokolarna, ali je očito da će se Dodik, sudeći po budžetu kojim raspolaže, ponašati kao premijer, predsjednik skupštine, ministar i slično – ističe Cenićeva.

  • Cvijanovićeva, Komšić i Bećirović 16. novembra useljavaju u Predsjedništvo BiH

    Cvijanovićeva, Komšić i Bećirović 16. novembra useljavaju u Predsjedništvo BiH

    Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH zakazao je konstituirajuću sjednicu Predsjedništva BiH, na kojoj će biti izvršena primopredaja dužnosti i na kojoj će novoizabrani članovi Predsjedništva BiH položiti zakletvu, saopšteno je iz te institucije.

    Kako su najavili, sjednica će biti održana u zgradi Predsjedništva 16. novembra, sa početkom u 13 časova.

    Novoizabrani članovi Predsjedništva BiH su Željka Cvijanović, iz reda srpskog naroda, Željko Komšić iz reda hrvatskog naroda i Denis Bećirović, iz reda bošnjačkog naroda.

    Osim Džaferovića i Komšića, trenutni član Predsjedništva je Milorad Dodik, iz reda srpskog naroda, koji je novoizabrani predsjednik Republike Srpske.

  • Opozicija u FBiH se dogovorila da formira vlast bez SDA

    Opozicija u FBiH se dogovorila da formira vlast bez SDA

    Stranke koje su na nedavno održanim opštim izborima u BiH činile zajednički opozicioni blok u Federaciji BiH, usaglasile su tekst Sporazuma o formiranju parlamentarnih većina na svim nivoima vlasti u BiH, a u sporazumu nema Stranke demokratske akcije (SDA) koju predvodi Bakir Izetbegović.

    Sporazum su potpisale Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i pravda, Naša stranka, Narodni evropski savez, Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad, Pokret demokratske akcije, Za nove Generacije i Stranka za Bosnu i Hercegovinu.

    “Sporazumom je, između ostalog, predviđen zajednički nastup u svim pregovorima sa drugim političkim subjektima – potencijalnim partnerima u formiranju parlamentarnih većina”, navodi se u zajedničkom saopštenju nakon potpisivanja Sporazuma, čiju su saglasnost na tekst potpisali predsjednici navedenih stranaka.

    U saopštenju se navodi i da su se stranke obavezale da će što prije usaglasiti i zajednički dokument u kome će biti definisani principi, mjere i smjernice djelovanja izvršne vlasti na svim nivoima.

    Takođe, i Demokratska fronta, na čelu sa Željkom Komšićem, novoizabranim članom Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, pozvana je da bude dio ovog bloka.

  • Šmit komentarisao sjednicu SB UN: Vidjelo se političko manipulisanje

    Šmit komentarisao sjednicu SB UN: Vidjelo se političko manipulisanje

    Kristijan Šmit, visoki predsjavnik kojeg RS ne priznaje, pozdravio je produženje EUFOR-ove misije ALTHEA za koju tvrdi da ostaje suštinski faktor u osiguranju bezbjednosti u BiH.

    Produženje misije podršku je dobilo na sinoćnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), a na kojoj se, između ostalih obratio i ambasador BiH u UN-u Sven Alkalaj, iznoseći žestoke kritike na račun izmjena Izbornog zakona koje je 2. oktobra nametnuo Šmit.

    “Predizborna kampanja je završena. Vrijeme je za sračunato političko manipuliranje – što smo, nažalost, vidjeli i tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a – je završeno. Sada je vrijeme da se uradi konkretan posao koji građani BiH očekuju: Ispunjavanje uslova za integraciju u EU, podsticanje ekonomskog razvoja, ublažavanje posljedica inflacije i zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje”, stoji u saopštenju OHR-a.

    Šmit je dodao da sada od svih stranaka u BiH očekuje da ubrzano krene u formiranje vlasti koja će se pozabaviti ključnim izazovima, uključujući i uklanjanje diskriminacije iz izbornog sistema u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te poboljšanje integriteta izbornog procesa.