VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Referendum o ulasku BiH u NATO? Može, ali samo odvojeno po entitetima

    Referendum o ulasku BiH u NATO? Može, ali samo odvojeno po entitetima

    Referendum o eventualnom ulasku BiH u NATO savez nije moguće sprovesti na cijeloj teritoriji, već samo odvojeno po entitetima, ako to pitanje bude ikada zakonski i ustavno regulisano.
    Istakli su ovo sagovornici “Glasa Srpske” reagujući na jučerašnju izjavu ministra odbrane BiH Sifeta Podžića, koji je povodom obilježavanja Dana Oružanih snaga istakao kako “pretpostavlja da će se morati organizovati referendum na kom bi se odlučilo da li BiH ide u punopravno članstvo ili ne”.
    Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić, podsjeća kako pitanje održavanja bilo kakvog referenduma, pa i o eventualnom (ne)ulasku u NATO, još uvijek nije zakonski regulisano u BiH te ako i kada to pitanje bude definisano, on može biti održan samo odvojeno.

    – Samo tako može. Ako se u oba entiteta pozitivno izjasne po nekom pitanju, onda se mogu donositi konačne odluke na nivou BiH. Ovo pribegavanje raznim jurističkim trikovima ne dolazi u obzir. Treba se samo prisetiti kuda su takve i slične jednostrane odluke 90-tih odvele BiH – istakao je Lukić.

    S njim je saglasan i profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci Vitomir Popović navodeći kako ne bi trebalo nasjedati “na ovakve i slične priče”.

    – O tom nema rasprave. Kada bi on i bio održan na prostoru cijele BiH, zna se kakav bi rezultat bio. Opet bi jedan cijeli narod bio preglasan – upozorio je Popović.

    Osvrćući se i na sastanak NATO zemalja u Bukureštu, sa kojeg je poslata poruka kako će ovaj savez “posebnu pažnju” u narednom periodu posvetiti Moldaviji, Gruziji i BiH, Popović kaže kako je ova “briga” samo rezultat sveukupnih zategnutih geopolitičkih odnosa između velikih sila i stvaranja novih zona uticaja.

    – Pokušaji da se u ovaj savez uvuku Moldavija, Gruzija i BiH dio je jedne rovovske borbe s Rusijom. Po svaku cijenu se ove zemlje pokušavaju udaljiti od navodnog ruskog uticaja. Mislim da se radi o očajničkim potezima i da NATO nikada neće više biti to što je nekada bio. Možemo to vidjeti i na primjeru Njemačke koja je iz budžeta izdvojila 100 milijardi za modernizaciju svoje vojske.

    Pogledajmo i ponašanje Turske koja je članica ovog saveza – istakao je Popović.

    Na pitanje kako bi se ta “posebna pažnja” o kojoj je govorio generalni sekretar NATO-a saveza Jens Stoltenber u Bukureštu mogla manifestovati na “terenu” i primjeru BiH, Lukić kaže kako je ponekad vrlo teško protumačiti diplomatski rječnik pojedinih zapadnih političara.

    – Oni to uvek uviju u jednu lepu oblandu. I na prvu to lepo zvuči, jer eto oni pokazuju brigu. Ali mišljenja sam da treba očekivati niz javnih i zakulisnih radnji, pa čak i pretnji. U stvari, oni žele ovladati ovim prostorima. Rusija je samo dobar izgovor – ocijenio je Lukić.

    Politički pamflet

    Predsjednik Vlade Radovan Višković poručio je da u Srpskoj niko s nivoa BiH ne može organizovati referendum ni o kakvom pitanju te da su takve stvari puste želje odlazećeg ministra odbrane Sifeta Podžića, nazivajući ih političkim pamfletom.

    – Ako žele u FBiH da tako nešto urade niko im ne brani, ali to nas u Srpskoj nikako ne obavezuje – naglasio je on.

  • HDZ će predložiti Borjanu Krišto za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH

    HDZ će predložiti Borjanu Krišto za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH

    Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) danas će za predsjedateljicu Savjeta ministara Bosne i Hercegovine predložiti zamjenicu predsjednika ove stranke Borjanu Krišto

    Ovo su objavili danas državna televizija BHRT i novine Večernji list, a ranije je i Klix.ba najavio Borjanu Krišto kao najvjerovatniji izbor Dragana Čovića. Osim toga, Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je ranije da će na čelu države i entiteta biti dvije žene iz HDZ-a.

    Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH počinje u 11 sati u Mostaru, a nakon sjednice predviđeno je obraćanje novinarima. Tada bi trebalo da bude i službeno potvrđena informacija o kandidaturi Borjane Krišto.

    Po ustaljenoj praksi rotacije, u novom mandatu bi čelnu funkciju u Savjetu ministara trebao obnašati kandidat iz hrvatskog naroda, mada takva odrednica ne postoji u zakonu.

    Borjana Krišto je na proteklim izborima bila kandidatkinja stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH za člana Predsjedništva BiH. Osvojila je 180.255 glasova, ali nedovoljno u odnosu na Željka Komšića.

    U proteklom mandatu bila je i članica Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

  • Stevandić: “BiH ima veoma loš izborni sistem”

    Stevandić: “BiH ima veoma loš izborni sistem”

    Dom naroda BiH jedina je zaštita Srba u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Bosna i Hercegovina ima veoma loš izborni sistem, koji favorizuje većinski narod Bošnjake i probošnjačke partije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U taj dom se bira duplo više poslanika iz Federacije BiH (28) nego iz Republike Srpske (14). Na izborima održanim 2022. godine, za izbore za nivo Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije BiH je glasalo (broj važećih glasova) 967.032 građana.

    U Republici Srpskoj je bilo 620.976 važećih glasova za isti nivo. Ukupan broj važećih glasova iz Republike Srpske je iznosio 39,1 odsto, ali ipak, Srpska može da ima samo 33 odsto poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Od 28 poslanika iz FBiH, najmanje 22, što je prosta većina u Predstavničkom domu, su iz političkih partija koje zagovaraju unitarnu BiH. Dakle, ti poslanici u svakom trenutku mogu da obezbijede prostu većinu (22) i preglasaju i Srbe i Hrvate u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Zato i postoji entitetsko glasanje u oba doma, odnosno, Republika Srpska ima ustavnu mogućnost da „obori“ sve što nije u njenom interesu.

    U prvom krugu glasanja, da bi odluka prošla, mora da postoji i entitetska većina (5 od 14), a ako nema pet glasova ide se u drugi krug, gdje RS može da zaustavi donošenje odluke sa 10 glasova protiv.


    Tu dolazimo do ozbiljnog problema, jer je izborni sistem takav da pobjednička partija sa 140.000 više od prve sljedeće nikad ne može imati tih 10 poslanika da obori odluke u Predstavničkom domu.

    Republika Srpska je oštećena ovakvim izbornim sistemom u kome se bira svega 9 poslanika direktno, a 5 je kompenzacionih. Nevjerovatno je da tih pet kompenzacionih poslanika teoretski mogu da izaberu Savjet ministara, koji se bira samo u Predstavničkom domu.

    Zbog svega toga nam trebaju ta četiri sigurna delegata u Domu naroda, jer oni štite interes Republike Srpske. Četiri delegata iz Republike Srpske u Domu naroda mogu da zaustave i odbace svaku odluku koja nije u interesu Republike Srpske, i u prvom i u drugom krugu glasanja. Zato ta četiri delegata u Domu naroda treba u potpunosti da slijede politiku vlasti i institucija Republike Srpske, jer oni, tamo u Sarajevu, štite interese Republike Srpske, a nikako bilo koje političke partije i pojedinca.

    Problem je u tome što u našim političkim podjelama kada imamo tri delegata u srpskom klubu Doma naroda iz vladajućeg i dva iz opozicionog bloka, može doći do problema i provođenja uskostranačkih politika, a to je najopasnije za Republiku Srpsku. Vrlo vjerovatna mogućnost je da bi ta dva delegata, koji nisu iz redova skupštinske većine, mogli da ne ispoštuju odluke većine u NSRS i da to objasne politikama i stavovima svojih partija koje su ih kandidovale i podržale da budu izabrani. Iskustvo političkog i parlamentarnog života, posljednjih petnaestak godina, daje za pravo za bojazan o korišćenju delegata u Domu naroda BiH za borbu vlasti i opozicije, a to bi bilo pogubno po interese Republike Srpske.

    To je sad priča o legitimitetu i legalitetu koja vodi u beskrajne demagoške rasprave. Suština je da nam nije sazrela nacionalna i državotvorna svijest da nam odluke izglasane u NSRS budu obavezujuće, jer smo tu i svi izabrani, i poslanici i delegati.

    Rješenje bi bilo da promjenimo izborni sistem i obezbijedimo da pobjedničke stranke iz Republike Srpske, koje god da budu, imaju onih 10 u Predstavničkom domu za obaranje svake odluke koja nije u interesu Republike Srpske, odnosno, koja je protivna odlukama NSRS.

    Dakle, međunarodni protektori su uradili taj inženjering i to je jedan od uzroka krize koja daje krila bošnjačkom ekstremizmu i onima koji sanjaju ili pokušavaju obesmisliti ili ukinuti Republiku Srpsku.

    Iz svih ovih navedenih razloga je jasno i veoma važno da imamo ta četiri sigurna delegata u Domu naroda BiH koji će uvijek biti odraz politike i većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    (Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske)

  • Počela druga posebna sjednica NS RS gdje poslanici biraju delegate za Vijeće naroda

    Počela druga posebna sjednica NS RS gdje poslanici biraju delegate za Vijeće naroda

    Počela je druga posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će poslanici ovog doma birati delegate za Vijeće naroda Republike Srpske.

    Podsjetimo, bira se ukupno 28 delegata, po osam iz redova tri konstitutivna naroda (Srbi, Bošnjaci, Hrvati) i četiri iz reda Ostalih naroda.

    Princip biranja biće isti kao za izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a glasaju poslanici iz redova konstitutivnih naroda samo za kandidate koji su na listama za njihove narode.

    To znači da će svi poslanici i ad hoc poslanici (oni i redova Hrvata, Bošnjaka i redova ostalih) biti redom prozvani i imaće priliku glasati za predložene liste, kojih će biti 30 (ima ponuđeno od jednog imena, pa do pet)

    Nakon što se imenuje Vijeće naroda RS, biće praktično sve spremno za formiranje Vlade Republike Srpske, a konstitutivna sjednica za izbor izvršne vlasti najavljena je do sredine decembra.

    Podsjetimo, Vijeće naroda Republike Srpske vrši zakonodavnu vlast sa Narodnom skupštinom RS, a njegova glavna uloga je zaštita vitalnog nacionalnog interesa bilo kog naroda u Srpskoj. Drugačije rečeno, svi zakoni i propisi koje izglasa Narodna skupština Republike Srpske, a koji se tiču vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda stupaju na snagu tek kada budu usvojeni i u Vijeću naroda RS.

    Vijeće naroda Republike Srpske ima jednog predsjedavajućeg i tri potpredsjedavajuća, tako da po jedna funkcija pripada svakom konstitutivnom narodu i redu Ostalih.

    Nakon što b

  • Stanivuković tvrdi da smo vidjeli koordinaciju u Narodnoj skupštini s ciljem da PDP ostane bez delegata

    Stanivuković tvrdi da smo vidjeli koordinaciju u Narodnoj skupštini s ciljem da PDP ostane bez delegata

    Izdaja dogovora. Ovako je večeras gradonačelnik Banjaluke i član Predsjedništva PDP, Draško Stanivuković, okarakterisao današnja dešavanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske u vezi izbora delegata za Dom naroda u BiH iz Republike Srpske.

    Stanivuković navodi da su imali dogovor da PDP, SDS i Lista za pravdu i red, sa dijelovima Pokreta za državu i SDP da se podrže dva opoziciona kandidata za delegate. Međutim očigledno, dogovor je propao, jer je PDP ostao bez delegata.

    Mi smo se dogovorili da PDP glasa za naše delegate, da ga podrži Lista za pravdu i red i da imamo glasove SDP, što je dovoljno da se napravi jedan delegat, a drugo je bilo glasovi SDS sa glasom Nebojše Vukanovića. Šta se dešava? Da delegat iz reda SDS dobije višak glasova, a PDP manjak – pojašnjava Stanivuković, navodeći da je teško spekulisati, ali da se radi o koordinaciji da PDP ostane bez delegata.

    Navodi da je bilo važno da opozicija ima dva delegata, jer bi to bila značajna vaga. Smatra da se opozicija i pozicija mogu dogovarati, jer postoje teme koje “ne smiju biti politika”, piše portal TVK3.

    Podsjećamo, SNSD je obezbijedio četiri od pet srpskih delegata u Domu naroda BiH dok će peti delegat biti iz SDS. Nakon što CIK BiH verifikuje današnje glasanje u Narodnoj skupštini.

  • Očekuju li BiH nove blokade ili politički dogovori i saradnja

    Protekle četiri godine vlast na nivou BiH su obilježile blokade, a ništa bolja situacija nije bila ni kada je u pitanju međuentitetska saradnja ili ona između političara sa sjedištem u Sarajevu i Banjaluci.

    Da li nas i u naredne četiri godine čekaju iste blokade ili će političari “igrati” mudrije i međusobno sarađivati na svim nivoima vlasti u BiH?

    Da bi nešto moglo promijeniti nadu daju izjave pojedinih bošnjačkih političara koji šalju ohrabrujuće poruke kako su spremni na saradnju s institucijama Republike Srpske, ali i srpskih koji poručuju kako je vrijeme da se prestane s blokadama i okrene nova stranica u političkim odnosima.

    Saradnja
    Od potpredsjednika Srpske, Ćamila Durakovića, koji, za razliku od svog prethodnika, želi da sarađuje i sa predsjednikom Republike i sa institucijama, pa do lidera SDP, Nermina Nikšića, koji poručuje kako vlast FBiH i Srpske moraju sarađivati.

    Nikšić je, naime, gostujući u emisiji Telering rekao da nije realno da vlast na nivou BiH bude formirana bez SNSD i HDZ i da Savjet ministara bez te dvije stranke ne bi mogao ništa da napravi ni u Republici Srpskoj, ni u FBiH, a bila bi i dovedena u pitanje saradnja sa entitetskim vlastima.

    Nermin Nikšić, predsjednik SDP
    On je naveo da je cilj stranaka “osmorke” težnja ka zajedničkoj saradnji za dobro svih građana oba entiteta.

    – Vlast treba praviti s onima koji su na vlasti i na nivou Republike Srpske zbog saradnje i zbog protočnosti. Vladu u Republici Srpskoj vodiće SNSD i tu nema nikakve dileme. Dakle, Milorad Dodik je predsjednik Republike Srpske, Radovan Višković je predsjednik Vlade. Šta ćemo sad? Napraviti Vladu u Federaciji koja će se gledati nišanom? E, ja nisam za to, već sam mišljenja da je bolje da ne pravimo Vladu u Federaciji ako nećemo zajedno sarađivati – rekao je Nikšić.

    On je najavio razgovore i s partnerima iz Republike Srpske sa kojima bi bio potpisan sličan sporazum kao onaj koji je “osmorka” potpisala sa HDZ.

    HDZ gura SNSD u vlast
    Nikšić se osvrnuo i na poruke koje su se mogle čuti, posebno u Federaciji BiH, da se vlast na nivou BiH napravi bez SNSD.

    On kaže da je čak i unutar “Osmorke” bilo dilema oko toga, ali da je HDZ insistirao da se vlast pravi sa SNSD “jer drži vlast u Republici Srpskoj”, te zbog saradnje i protočnosti.

    – Naš partneri iz HDZ rekli su da oni to ne prihvataju, jer kako ćete imati saradnju dva entiteta ako pravite vlast na državnom nivou s onima koji nisu vlast u Republici Srpskoj. Mi bi matematički možda mogli zaobići SNSD, a onda gubimo partnera, HDZ BiH, bez kojeg ne možemo napraviti vlast u Federaciji BiH – bio je iskren Nikšić.

    On je još dodao kako su pojedinci na političkoj sceni u BiH neminovnost te da se sa njima mora sarađivati.

    S druge strane, i Dodik je u više navrata poručio kako ima namjeru da sarađuje sa svima koji ne dovode u pitanje Republiku Srpsku i njene institucije. Imao je riječi hvale za Nikšića i naveo kako su u periodu kada je on bio premijer Federacije BiH uradili dobar posao.

    – Očekujemo da ćemo imati novu Vladu FBiH nakon osam godina i da ćemo s njima moći raditi. Nikšića sam upoznao ranije, dok je bio premijer FBiH, i mislim da su se radili dobri poslovi – rekao je Dodik.

    Prijetnje blokadama
    On je dodao kako s blokade ne trebaju dešavati već da se moraju deblokirati procesi izgradnje HE Buk Bijela, aerodrom u Trebinju i gasovod prema Banjaluci, te da tada neće biti blokada ni na drugim nivoima.

    – Ukoliko se nastave ove blokade, biće ih i na drugim nivoima, ali vjerujem da s novim ljudima možemo deblokirati te stvari – istakao je Dodik.

    Da li je ovo znak da BiH kreće nekim novim političkim putem koji neće podrazumijevati stalne blokade i opstrukcije, ili, možda, poruke koje se šalju proteklih dana predstavljaju samo “dimnu zavjesu” dok se ne formira vlast na svim nivoima, pa će se vratiti staroj, već viđenoj matrici međusobnih optužbi, blokada i nesaradnji?

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe za Srpskainfo da treba biti oprezan s tumačenjima ili u vjerovanju da su se ovdašnji političari preko noći promijenili i odjednom postali konstruktivni i da promiču vrijednosti koje su upravo oni najviše kršili u prethodnim godinama.

    Zadnji voz za BiH
    Pomirljive izjave i pozive na saradnju i deblokadu Topićeva djelimično povezuje s podsticajem i entuzijazmom koji dolazi iz EU, a vezan je za dobijanje kandidatskog statusa.

    – Mislim da se možda kvaka nalazi u tome jer se upravo to dobijanje kandidatskog statusa vezuje za brzo formiranje vlasti. Vidjeli smo nakon izbora koliko je međunarodna zajednica požurila da se što prije formira vlast i da se krene u te procese reformi – ističe Topićeva.

    Ona kaže da teško može povjerovati da iste političke strukture u ovom mandatu žele nadoknaditi sve izgubljene godine koje su građani BiH izgubili, upravo zahvaljujući destruktivnim politikama koje su ih održavale svih ovih godina na vlasti.

    Možda su, ističe Topićeva, negde svjesni da je ovo zadnji voz za BiH, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da se dobijanjem kandidatskog statusa BiH olakšava pristup određenim finansijskim izvorima i sredstvima.

    – Možda je to motiv za promjenu ovog političkog kursa koji gledamo sada. Čini mi se da će političari insistirati na svim onim stvarima koje smo gledali prethodnih godina. Naravno, kad se posloži formiranje vlasti i kad svako dobije u raspodjeli plijena ono na čemu insistira, mislim da će neke stvari biti nastavljene kao i svih prethodnih godina – zaključuje Topićeva.

  • Ovo su favoriti SDS za potpredsjednika Narodne skupštine Srpske

    Ovo su favoriti SDS za potpredsjednika Narodne skupštine Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske izabrala je Anju Ljubojević, Petka Rankića i Mirsada Duratovića za svoje potpredsjednike.

    Kako je Srpskainfo danas objavila, SDS kao najveća opoziciona partija uopšte nije dostavila svog kandidata za potpredsjednika, iako joj ta pozicija pripada po Poslovniku narodne skupštine. Oni su parlament obavijestili da će kandidata dostaviti naknadno.

    – SDS je u fazi unutrašnje konsolidacije i priprema za stranačke izbore. Drugi razlog za kašnjenje je taj što u SDS postoji diskusija o tome da li da za potpredsjednika predlože Mirjanu Orašanin iz Bijeljine ili Dragomira Vasića iz Zvornika – tvrdi izvor Srpskainfo.

    Dragomir je rođeni brat Kostadina Vasića, poslanika Ujedinjene Srpske.

  • Višković nastavlja konsultacije za sastav nove Vlade

    Višković nastavlja konsultacije za sastav nove Vlade

    Mandatar za sastav nove vlade Republike Srpske Radovan Višković nastavlja konsultacije za sastav nove Vlade a danas će razgovarati sa rektorima javnih univerziteta u Srpskoj, predstavnicima Saveza opština i gradova, Omladinskog savjeta i Unije studenata.

    Prema najavama, sastanak sa rekrorima planiran je u 11 časova, potom sa predstavnicima Saveza opština i gradova Srpske u 12 časova, a za 12.45 časova je planiran sastanak Viškovića sa predstavnicima Omladinskog savjeta i Unije studenata Republike Srpske.

    Podsjećamo, mandatar Višković u okviru konsultacija se sastao sa predstavnicima politićkih partija, Saveza sindikata Srpske, Privredne komore, poslodavcima, te predstavnicima boračkih udruženja.

  • “Predlažem bar jedan dan sedmično bez miješanja diplomata u unutrašnja pitanja u BiH”

    “Predlažem bar jedan dan sedmično bez miješanja diplomata u unutrašnja pitanja u BiH”

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da podržava ideju američkog ambasadora Majkla Marfija da u BiH svaki dan treba da bude dan borbe protiv korupcije, ali bi predložio i to da u BiH bar jedan dan sedmično bude bez miješanja diplomata u unutrašnja pitanja BiH.

    “Američki ambasador u kontinuitetu zloupotrebljava činjenicu da smo mu dali saglasnost da predstavlja svoju zemlju u BiH, ali mu nismo dali saglasnost da je uređuje, u njoj presuđuje i odlučuje”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše Marfijevu izjavu da o tome da, kako je rekao, političari rade za organizovane kriminalane grupe, a ne za građane, kao i o navodnim izbornim prevarama.

    Predsjednik Srpske je naglasio da se najdrastičniji primjeri korupcije, o kojoj ambasador Marfi voli da priča, vide upravo u djelovanju Ambasade SAD koja je finansijskom podrškom pojedinim medijima, političkim partijama i udruženjima stvorila eksponente svoje politike, a ne slobodne i odgovorne pojedince ili medije.

    “Ako to nije korupcija, onda ne znam šta bi mogla biti”, rekao je Dodik.

    Što se tiče izbora i njihove regularnosti, naglasio je predsjednik Srpske za Srnu, ambasador Marfi nije uopšte pozvan da se miješa ni u to pitanje.

    “Ali kad se već umiješao, moram mu reći da SAD iz kojih dolazi nisu uspjele da sačuvaju integritet izbornog procesa čemu je svjedočio cijeli svijet, te stoga nije baš najpodesnija osoba da komentariše izbore u bilo kojoj drugoj zemlji. BiH, kakva god da je, u izbornom procesu nije zabilježila ljudske žrtve i nerede kakvim smo svjedočili u SAD prije dvije godine”, podsjetio je Dodik.

    On je dodao da bi predložio američkom ambasadoru da prestane pričati o kriminalno koruptivnim radnjama i pojedincima, i da naloži tužilaštvima i sudovima da rade svoj posao.

    “Ako ih već kontrolišu, a kontrolišu ih, neka im konačno narede da rade svoj posao. Mogućnost da to čini bilo koji organ vlasti u BiH uzeli su u svoje ruke i red bi bio da međunarodna zajednica na čelu sa SAD preuzme odgovornost za stanje u BiH kada je riječ o kriminalu i korupciji. Ne pristajem više da ih oni biraju i upravljaju njima, a mi koji smo birani na izborima da odgovaramo za stanje u društvu”, istakao je Dodik.

    On je ukazao da priča o vladavini prava i zakona u trenutku dok se krši Bečka konvencija o diplomatskim odnosima je tragikomična, kao što je tragikomično insistiranje na postojanju visokog predstavnika koji je nelegalno došao u BiH i lažno se predstavlja.

    “Ako Marfi misli na takvu vladavinu zakona – hvala, nisam zainteresovan”, poručio je Dodik.

  • Počeo Kolegijum za drugu posebnu sjednicu NS RS

    Počeo Kolegijum za drugu posebnu sjednicu NS RS

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske počeo je u 9 časova zasjedanje na kome treba da bude definisan dnevni red za drugu posebnu sjednicu najvišeg zakonodavnog tijela u Srpskoj.

    Od juče je poznato da bi druga sjednica trebalo da počne već u 9.30 i da će na dnevnom redu biti samo jedna tačka, a to je Izbor delegata za Vijeće naroda Republike Srpske.

    Podsjetimo, ta tačka je juče skinuta sa dnevnog reda prve posebne sjednice, zbog toga što je Centralna izborna komisija tek dan prije održavanja te sjednice poslala djelimično ovjerene liste za delegate za Vijeće naroda, tako da parlamentare stranke nisu imale dovoljno vremena za eventualne žalbe po pitanju tih listi.

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS juče je rekao da će se delegati birati danas i da do 16 časova konačna imena delegata treba da budu dostavljena CIK BiH.

    Podsjećamo, na juče održanoj posebnoj sjednici izabrana su tri potpredsjednika Narodne skupštine RS, a to su Mirsad Duratović (Pokret za državu) iz reda Bošnjaka, Anja Ljubojević (SNSD) iz reda Hrvata i Petko Rankić (SP).

    Narodna skupština Republike Srpske juče je izabrala i pet delegata u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a to su Sredoje Nović, Snježana Novaković-Bursać, Radovan Kovačević i Nikola Špirić (svi iz SNSD-a), te Želimir Nešković iz SDS-a.