Kategorija: Politika

  • Stanivuković prokomentarisao odsustvo Trivićeve sa sjednice Predsjedništva PDP

    Stanivuković prokomentarisao odsustvo Trivićeve sa sjednice Predsjedništva PDP

    Predsjednik Gradskog odbora PDP Banjaluka, Draško Stanivuković, govorio je o upadljivom odsustvu potpredsjednice stranke, Jelene Trivić, sa jučerašnje sjednice Predsjedništva PDP, čiji je i on član.

    Stanivuković je na konferenciji za novinare rekao da je sasvim normalno da svi članovi ne prisustvuju sjednici, na neki način pravdajući Jelenino odsustvo.

    – Sjednice Predsjedništva su takve da neko ne može nekad da bude na njima. Moram vas podsjetiti da i ja nisam bio na 25. i 26. sjednici Predsjedništva PDP. Imao sam poslovne i privatne obaveze koje su se potrefile u tom trenutku, jedna je baš bila za moj rođendan. Mogle su se i tada praviti određene spekulacije. Jelena Trivić je stigla, koliko sam upoznat, da učestvuje u Kolegijumu za pripremu sjednice Predsjedništva, da kandiduje određene teme. Za 30. decembar zakazali smo radnu grupu za organizaciju Sabora stranke. Po imenovanju te grupe očekujem da nastavimo tu vrstu aktivnosti. A kad su u pitanju njeni razlozi, mislim da su to pitanja za Jelenu – rekao je Stanivuković.

    Kaže da je Predsjedništvo informisano da, osim Trivićeve, još tri člana nisu bila na sjednici, među kojima je i počasni predsjednik Mladen Ivanić.

    – Hoćemo li sada da kažemo da gospodin Ivanić neće biti dio PDP? Znači, ne možemo da izvlačimo takvu vrstu zaključaka. Ako gledamo kroz vrijeme, moj stav je da mjesta u PDP ima za svakoga ko je u PDP, za svakog ko hoće da se pridruži, ko baštini naše demokratsko, nacionalno opredjeljenje i naš čvrst opozicioni kurs na nivou RS. Tako da nastavljamo tim putem, sve drugo su spekulacije koje su sastavni dio politike. Ne može politika bez teorija zavjere i spekulacija. Sa moje strane sve je stabilno, nastavljamo sa daljim aktivnostima, ja pozivam svakog od nas ko pripada PDP i naše građane koji vjeruju da su moguće istinske promjene, da bude dio nas – rekao je Stanivuković.

    On je podsjetio da je sjednica Predsjedništva PDP bila u znaku organizacije Sabora stranke koji se očekuje na proljeće.

    – Mandat predsjednika PDP demokratskom voljom, željom predsjednika Borenovića da stranka ima maksimalnu demokratičnost, ograničen je na osam godina. To je uvedeno u Status stranke. Ovo je slijed aktivnosti koji dolaze, a koji treba da posluže za unutarstranačku reorganizaciju, snaženje naših gradskih, opštinskih, mjesnih i svih drugih odbora. Na tome ćemo raditi intenzivno, naravno voditi određene nove politike koje mogu donijeti bolje rezultate. Imam ogromnu motivaciju u tom pravcu – zaključio je Stanivuković.

  • Stevandić najavljuje redovan rad Narodne skupštine

    Stevandić najavljuje redovan rad Narodne skupštine

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić izjavio je danas nakon održanog kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske da je Peta posebna sjednica Narodne skupštine uvod u redovan rad skupštine, s obzirom da će biti razmatrani zakoni, a da će samoj sjednici prethoditi sjednice odbora koji su konstituisani na Četvrtoj posebnoj sjednici. Stevandić je rekao da je na današnjem kolegijumu na predloženih 27. tačaka, na prijedlog Vlade Republike Srpske dodane još dve tačke dnevnog reda. Tako će naredna sjednica će imati 29. tačaka dnevnog reda, a predsjednik Stevandić je rekao da očekuje da se njih petnaest ili šeasnaest usvoji po hitnom postupku, s obzirom da ta zakonska rješenja stupaju na snagu već prvog januara. Stevandić je rekao da je dnevni red i termin održavanja sjednice usvojen jednoglasno, i peta sjednica će biti održana u utorak, 27. decembra s početkom u deset časova.

    Stevandić dodaje da se na kolegijumu usvojila odluka da se svim klubovima i sekretarima odbora i komisija Narodne skupštine uputi dopis sa dokumentacijom i zahtjevom da se za sve bitne zakone koji se usvajaju na nivou BiH, prethodno pribavi mišljenje odbora Narodne skupštine. Stevandić dodaje da se tako daje određeni legitimitet skupštini, da se bez njenih odluka i odluka Vlade Republike Srpske, ne mogu razmatrati akti u Parlamentarnoj skupštini BiH, i kako kaže Stevandić „to bi bio jedan put da se približe stavovi pozicije i opozicije i da se nađe zajednička linija koja nije vezana za političke nesuglasice. Tako bi imali jedinstveno razmatranje akata koji se tiču Republike Srpske, a koji su iznad političkih, partijskih i drugih stavova“.

    Govoreći o ostavci Dade Dogana sa mjesta ministra porodice, omladine i sporta, Stevandić je rekao da je Narodna skupština glasala o sastavu vlada u skladu sa dostupnim informacijama u tom trenutku. Stevandić smatra da su djelovanja predsjednika Vlade i predsjednika Republike Srpske, kad je ovaj slučaj u pitanju, dokaz da institucije rade sa autoritetom, i da se pokazuje ozbljnost onih koji će biti dio Vlade.

  • Još jedan ministar prećutao saobraćajku sa smrtnim ishodom

    Još jedan ministar prećutao saobraćajku sa smrtnim ishodom

    Ako je (prećutana) saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom razlog za ostavku, onda Dado Dogan neće biti jedini ministar koji će otići iz nove Vlade Republike Srpske i prije nego što zaduži kabinet.

    Kako Srpskainfo ekskluzivno saznaje, gotovo isto se desilo i novoimenovanom ministru rada i boračko invalidske zaštite, iz Prijedora, Dragoslavu Kabiću (SNSD).

    Naši izvori tvrde da se nesreća desila prije otprilike 15 godina, na putu prema Prnjavoru, a u automobili su bili Kabić i njegov tada najbolji prijatelj.

    – U nesreći je nastradao prijatelj. Taj momenat je Kabiću zauvijek promijenio život, više nije bio isti čovjek – priča naš sagovornik iz Prijedora.

    Kako tvrde naši izvori, Kabić je presuđen za saobraćajnu nesreću, ali zbog protoka vremena nismo uspjeli da saznamo da li je ležao u zatvoru. Prema nekim izvorima, bio je u zatvoru u Foči, a prema drugima je uspio da ova slučaj izbriše iz sudske evidencije.

    Dragoslav KabićFOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RINGIER
    Pozvali smo Kabića, s namjerom da iz prve ruke provjerimo kako se sve desilo, ali nije bio raspoložen za izjavu.

    – To je privatna stvar, zašto pitate? – rekao je.

    Kada smo ga podsjetili da je njegov slučaj gotovo isti kao i slučaj ministra Dade Dogana, koji ga je koštao funkcije, Kabić je kratko odgovorio: „Ne bih o tome pričao. Ne mogu vam ništa reći, stvarno. Hvala“.

    Podsjećamo, pravi skandal je nastao u tek imenovanoj Vladi Republike Srpske kada je predsjednik Republike, Milorad Dodik, zatražio od premijera Radovana Viškovića da razriješi ministra porodice, omladine i sporta Dadu Dogana iz SP, ako sam ne podnese ostavku. Razlog – navodno niko nije znao da je Dogan 2016. osuđen na godinu dana zatvora za saobraćajku sa smrtnim ishodom 2012. godine. Dogan je juče najavio da će sam podnijeti ostavku.

    dado dogan novi ministar FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Ostaje da se vidi da li će lider SNSD i predsjednik RS, Milorad Dodik, imati iste kriterijume za sve, odnosno da li će i od svog ministra Dragoslava Kabića zatražiti da se sam povuče. Kako ne bi bio razriješen.

    Ovo znači da smo u Vladi RS, koja je imenovana prije samo dva dana, imali čak tri ministra koja su ranije osuđivana. Osim dvojice pomenutih, to je svakako i Petar Đokić, koji je poodavno osuđivan zbog toga što je njegova firma u Brčkom krala impulse od Telekoma RS. Međutim, i Đokiću je ovaj slučaj brisan iz evidencije, tako da je zakonski „čist“.

    Dakle, ne postoji zakonska prepreka da bilo ko od njih bude ministar. Ovdje je pitanje da li ista pravila važe za sve, ili samo za Dadu Dogana?

  • Petronijević: Zapadna administracija upravlja Kosmetom

    Petronijević: Zapadna administracija upravlja Kosmetom

    Sve što kaže premijer privremenih prištinskih insitiucija Aljbin Кurti i njegovi ljudi nisu njihovi planovi već planovi jednog tijela zapadne administracije koja upravlja Кosmetom, izjavio je predsjednik Centra za obnovu međunarodnog prava i advokat Goran Petronijević.

    Petronijević je, gostujući na RTRS, upozorio da to predstavlja veliku opasnost.

    “SAD, NATO i Zapad ne poštuju nijednu od rezolucija koja se ne poklapa sa njihovim interesima. Na КiM se ne poštuje nijedan od postignutih sporazuma, niti međunarodno pravo. Iz toga proizilazi da ni njihovi igrači, pod nagovorom SAD i zapada, ne poštuju nijedan dogovor”, naglasio je Petronijević.

    Petronijević je ocijenio da se vidi jedinstvo među Srbima i istakao je da, dok god je to tako, Priština neće moći išta da uradi.

  • “Osmorka” pozdravila imenovanje Borjane Krišto

    “Osmorka” pozdravila imenovanje Borjane Krišto

    Stranke “osmorke” pozdravile su odluku Predsjedništva BiH o imenovanju Borjane Krišto iz HDZ BiH za predsjedavajuću Savjeta ministara.

    Član “osmorke” Naša stranka ocijenila je ovim povodom da će ovo biti najbrže formirani Savjet ministara ikad i najavljuju da će brzo uslijediti i usvajanje budžeta BiH za 2023. godinu.

    Iz Naroda i pravde su saopštili da će vlast na svim nivoima u BiH biti formirana rekordno brzo, što će, ako se zna da Vlada Federacije BiH i neke kantonalne vlade rade u tehničkom mandatu već četiri godine, biti značajno sa aspekta rješavanja ključnih prioriteta građana BiH.

    Iz SDP su posebno pohvalili činjenicu da su glasanjem za ovo imenovanje dva člana Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović i Denis Bećirović, omogućili ubrzani proces integracija BiH u EU.

    – Napominjemo da je jedan od uslova za pristup fondovima EU, koje su stavili najviši zvaničnici EU, brzo formiranje vlasti na svim nivoima i hitan rad na realizaciji uslova za pristupanje EU – navode iz SDP, ističući da se radi o fondovima iz kojih će biti obezbijeđena značajna sredstva za razvojne i socijalne programe.

    Čestitka povodom imenovanja Borjane Krišto je stigla i iz PDA.

  • Gdje su stranke u Srpskoj najviše trošile novac u kampanji

    Gdje su stranke u Srpskoj najviše trošile novac u kampanji

    Osam parlamentarnih političkih partija iz Republike Srpske – SNSD, SDS, PDP, Socijalistička partija, Ujedinjena Srpska, DEMOS, DNS i SPS potrošili su više od 4,2 miliona KM na troškove propagande u predizbornoj kampanji na proteklim opštim izborima u BiH.

    Zanimljivo je da su najviše novca za propagandu stranke ulagale u štampane i elektronske medije, te internet.

    Bilo je i onih koji u propagandu nisu uložili nijednu marku, a opet su na kraju postale parlamentarne i napravile bolji rezultat od onih koji su u kampanju uložili stotine hiljada maraka, a bilo je i onih koji uprkos uloženom novcu na kraju nisu dobili nijednog poslanika.

    “Uložili” nula maraka
    Prema podacima iz postizbornih finansijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih kandidata dostavljenih CIK, lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića u predizbornoj kampanji nije uložila niti jednu marku! Uprkos tome, postali su parlamentarna stranka osvojivši četiri poslanička mandata u parlamentu Srpske, kao i jedan u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Ukupni prihodi liste „Za pravdu i red“ u ovoj godini su iznosili oko 40.000 KM, a rashodi 44.574 KM od čega je sve potrošeno na režijsko-administrativne troškove.

    S druge stranke, stranka Narodni demokratski pokret (NDP), čiji je predsjednik Dragan Čavić, na troškove propagande u predizbornoj kampanji dala 55.082 KM, od čega za troškove štampanja plakata i plakatiranja 8.999 KM. Uprkos tome, Čavić je na izborima dobio tek oko 1.200 glasova i nije ušao u parlament, niti je neko od članova njegove partije osvojio poslanički mandat. Zanimljivo je da je ova stranka prijavila da je u ovoj godini ostvarila 36.832 KM prihoda, dok je istovremeno imala 191.777 KM rashoda!

    Prema podacima CIK BiH, SNSD, SDS, PDP, Socijalistička partija, Ujedinjena Srpska, DEMOS, DNS i SPS su na proteklim izborima za troškove štampanja plakata i plakatiranje potrošilo oko 850.000 KM, što je petina utrošenog novca za potrebe propagande.

    Bilbordi, mediji i internet

    Najviše novca potrošila je najveća stranka – SNSD, koja je za troškove propagande izdvojila ukupno 1,5 miliona KM, od čega za štampanje plakata i plakatiranje 431.694 KM, oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima 530.155 KM, internet oglašavanja 250.352 KM, organizaciju i održavanja predizbornih skupova 151.186 KM, štampanje, a za umnožavanje i slanje predizbornog materijala biračima 131.631 KM. Ostali troškovi propagande iznosili su 49.833 KM.

    FOTO: SRNAFOTO: SRNA
    Ukupni prihodi SNSD u ovoj godini iznosili su 1,8 miliona KM, a rashodi čak 2,6 miliona KM. Najveća partija u Srpskoj je prijavila CIK BiH da je od prihoda iz budžeta u ovoj godini dobila blizu milion KM, dok je na ime članarina, te priloga fizičkih lica i članova stranke prikupila oko 860.000 KM.

    Na propagandi za izbore nije štedjela ni PDP, koja je treća parlamentarna stranka po broju osvojenih poslaničkih mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a imala je i svog kandidata u trci za predsjednika Srpske.

    PDP je na troškove propagande spiskala čak 726.962 KM, od čega na štampanje plakata i plakatiranja 204.899 KM, oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima 338.156 KM, dok je za internet oglašavanja dala 48.903 KM. Troškovi organizacije i održavanja predizbornih skupova iznosili su 71.759 KM, štampanje, umnožavanje i slanje predizbornog materijala biračima 533 KM, dok su ostali troškovi propagande iznosili 62.712 KM. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini iznosili su oko pola miliona KM, a rashodi više od milion maraka.

    Treća partija po visini potrošenog novca na propagandu, ali ne i po broju osvojenih poslaničkih mandata, jeste Ujedinjena Srpska. Ova stranka, koja je na izborima osvojila četiri poslanička mandata za NSRS i jedan za Parlamentarnu skupštinu BiH, na troškove propagande je dala 480.552 KM.

    FOTO: UJEDINJENA SRPSKAFOTO: UJEDINJENA SRPSKA
    Ujedinjenu Srpsku je tako oglašavanje u štampanim i elektronskim medijima izašlo 235.188 KM, dok su za ostale troškove propagande dali 245.364 KM. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini su iznosili 769.019 KM, a rashodi 830.778 KM.

    Nije se štedjelo
    Odmah iza US po iznosu koji su dali u predizbornoj kampanji je DNS. Ova stranka je prijavila CIK BiH da je na troškove propagande spiskala 387.991 KM, od čega na štampanja plakata i plakatiranja 21.007 KM. Najviše novca dali su na oglašavanje u štampanim i elektronskim medijima, ukupno 296.008 KM, dok su na internet oglašavanja potrošili 32.744 KM. Troškovi organizacije i održavanja predizbornih skupova iznosili su 26.514 KM, a štampanje, umnožavanje i slanje predizbornog materijala biračima 7.090 KM, dok su na ostali troškovi propagande iznosili 4.628 KM.

    Treba podsjetiti da je ova stranka na prethodnim izborima imala svoje kandidate u trci za predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, ali nijedan od njih nije prošao. DNS je na izborima osvojio četiri poslanička mandata u parlamentu Srpske, ali ih je jedan poslanik napustio i prije nego što je zvanično preuzeo mandat. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini iznosili su 515.318 KM, a rashodi 935.759 KM.

    Iako najveća opoziciona partija koja je imala kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH, SDS je po visini utrošenog novca za propagandu tek na petom mjestu. Ova stranka, koja je na izborima osvojila ukupno 13 poslaničkih mandata za NSRS i dva za Parlamentarnu skupštinu BiH i druga je po snazi partija u Srpskoj, na troškove propagande potrošila je ukupno 363.014 KM. Od tog iznosa je na štampanje plakata i plakatiranje potrošeno 69.393 KM, dok su za oglašavanje u štampanim i elektronskim medijima dali 149.389 KM.

    Troškovi internet oglašavanja iznosili su 33.835 KM, dok su za organizaciju i održavanju predizbornih skupova dali 39.502 KM, a za štampanje, umnožavanje i slanje predizbornog materijala biračima 33.719 KM. Ostali troškovi propagande iznosili su 37.176 KM. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini iznosili su 699.561 KM, a rashodi 869.088 KM.

    Partija Petra Đokića – SP, koja je četvrta partija po snazi u Srpskoj, u predizbornoj kampanji je potrošila 356.080 KM za propagandu.

    FOTO: SPFOTO: SP
    Za štampanje plakata i plakatiranje dali su 83.623 KM, dok su na troškove oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima spiskali 183.970 KM. Troškovi štampanja, umnožavanja i slanja predizbornog materijala biračima SP su koštali 40.768 KM, a ostali troškovi propagande 47.718 KM. Ukupni prihodi stranke u ovoj godini iznosili su 559.228 KM, a rashodi 643.392 KM.

    I SPS, koja je na izborima osvojila tri poslanička mandata za NSRS, dok je njen kandidat izgubio u trci za predsjednika Srpske, nije štedjela u predizbornoj kampanji. Stranka je u kampanji ukupno potrošila 232.141 KM, od čega su za štampanje plakata i plakatiranja dali 20.405 KM. Troškovi oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima ovu stranku su koštali 132.123 KM, a internet oglašavanje 17.550 KM. SPS je za organizaciju i održavanje predizbornih skupova potrošila 6.930 KM, dok je za troškove štampanja, umnožavanja i slanja predizbornog materijala biračima dala 55.133 KM. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini su iznosili 158.056 KM, a rashodi 297.709 KM.

    Najmanje novca u predizbornoj kampanji potrošio je DEMOS – 141.309 KM. Od tog novca stranka je za štampanje plakata i plakatiranja dala 26.545 KM, dok je za troškove oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima spiskala 91.455 KM. Troškovi internet oglašavanja iznosili su 23.309 KM. Ukupni priihodi stranke u ovoj godini iznosili su 243.283 KM, a rashodi 272.651 KM.

  • Šmit: Dodik me nije zvao ni na skijanje, možemo se naći na Jahorini

    Šmit: Dodik me nije zvao ni na skijanje, možemo se naći na Jahorini

    Suzbijanje korupcije je najvažnije pitanje u Bosni i Hercegovini, rekao je Christian Schmidt. Optimistično je, u emisiji BN TV-a, najavio pokazivanje zuba korumpiranim političarima, sudijama, tužiocima.

    “Građani BiH zaslužili su status zemlje kandidata za Evropsku uniju”, ocijenio je Schmidt, te dodao da je ovo prilika da politički lideri rade u korist ljudi u BiH, na poboljšanju njihovog života.

    “Politika malo kaska za ljudima ovdje i trebalo bi zajedno da krenemo naprijed. Ja se nadam da će nakon izbora u BiH u oba entiteta doći do pomaka”, rekao je.

    Od novih vlasti u BiH očekuje da brzo formiraju vlade, ali i da što prije počnu da rade na rješavanju 14 prioriteta EU. Suzbijanje korupcije je pitanje broj jedan, rekao je visoki predstavnk u BiH i najavio pokazivanje zuba toj pošasti.

    “Imam informacije da ovaj ili onaj političar smatra da telefonskim pozivom ili lijepim riječima može uraditi bilo šta, tome se jasno moraju pokazati zubi, protiv toga se mora boriti. I to je nešto što će se mnogo više suzbijati u narednom periodu”, odlučan je Schmidt.

    Njemačka je stopirala više od 120 miliona eura namijenjenih za finansiranje projekata u Republici Srpskoj. Razlog su – sankcije, ali kaže Schmidt, Nijemci nisu bili sigurni gdje novac odlazi.

    “Taj novac će teći onda kada isti ovi ljudi koji su sada tu, naročito jedan, znamo njegovo ime i – kad on kaže: Hajdemo prestati sa manipulacijama, sad hoćemo zajedno da idemo u pravcu EU. Ja sam čuo nekoliko glasova u tom smjeru i zbog toga sam siguran i vjerujem u to da ćemo sa Evropskom unijom u narednom periodu stvarno nešto napraviti”, kaže Schmidt i dodaje da se to ne događa preko noći, ali “u vazduhu se osjeća odgovornost za Evropu i zbog toga dolazi optimizam”.

    Imao je poruku za hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

    “Predsjednik Hrvatske – s njim nemam neke intenzivne kontakte i tu bih ponekad preporučio da se ne miješa toliko ili da se više suzdržava kada je riječ o Bosni i Hercegovini i bh. unutrašnjoj politici. Šutnja je zlato”, naglasio je visoki predstavnik za BN.

    Što se tiče izbornog zakona, Schmidt je najavio izmjene koje bi trebalo da se dogode u narednih šest mjeseci. Najavio je i promjene izbornog procesa koje će biti testirane već na narednim lokalnim izborima.

    “Ne samo ja nego i neki koji znaju su govorili ‘hajdemo uvesti elektronsko glasanje’. Ali to ne može da se uvede za par sedmica, ta tehnika postoji i može se uvesti za dvije godine”, naveo je.

    Kaže da nema nikakav kontakt sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.

    “Nisam dobio od njega poziv u posljednje vrijeme, ni na skijanje, a ako želi možemo se sastati i na Jahorini”, poručio je visoki predstavnik.

  • Šmit o proslavi 9. januara u Srpskoj: To je neprihvatanje Ustava BiH

    Šmit o proslavi 9. januara u Srpskoj: To je neprihvatanje Ustava BiH

    Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće i moraju se poštovati na cijeloj teritoriji BiH. Dakle, obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske pokazuje jasno neprihvatanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštivanje odluka i autoriteta Ustavnog suda BiH.
    To je saopštio Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske komentarišući najavljene javne proslave 9. januara u Republici Srpskoj.

    Kako je saopšteno iz OHR, on je podsjetio javnost da se Ustavni sud BiH u nizu svojih odluka bavio proglašavanjem ovog datuma Danom Republike Srpske i neusklađenošću te odluke sa Ustavom BiH i “jasno utvrdio da je 9. januar kao Dan Republike Srpske neustavan”.

    “Ustavni sud BiH je u svojoj odluci istakao da „izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva. Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH” kaže OHR.

    Prema njihovim riječima, Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje.

    “Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati, a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine”, saopštio je.

    Kako kažu, prosperitet BiH treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica.

    “Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, rekao je Šmit.

  • Zasijedalo Predsjedništvo PDP, a svi su primjetili da nema Jelene Trivić

    Zasijedalo Predsjedništvo PDP, a svi su primjetili da nema Jelene Trivić

    Predsjedništvo PDP zasijedalo je danas, ali bez Jelene Trivić.

    Na fotografijama koje je na Fejsbuku objavio predsjednik stranke, Branislav Borenović, vidi se da je na sjednicu došao Draško Stanivuković i da je atmosfera bila opuštena.

    Nedostatak Jelene primjetili su i Borenovićevi pratioci i mnogo su, sudeći prema napisanom, bilo razočarani.

    “Bez Jelene ste jedno veliko ništa. Živi bili pa vidjeli”, “Gdje je Jelena”, “Da ne fali neko”, samo je dio komentara.

    – Sjednica Predsjedništva PDP. Definisali smo plan aktivnosti, raspored obilazaka odbora i političke smjernice za naredni period – objavio je Borenović.

    Kako nezvanično saznajemo, razlog nedolaska Trivićeve najvjerovatnije je Stanivuković, koga je javno optužila za “simbiozu” sa Miloradom Dodikom. Ipak, povremeno navrati u prostorije stanke i kao potpredsjednica PDP održava kontakte da najužim rukovodstvom stranke.

    Trivićeva, koja je bila kandidat za predsjednika Republike Srpske, skoro potpuno se povukla iz javnosti. Međutim, poručila je da planira da nastavak političkog djelovanja.

    Ona i Stanivuković i dalje slove za najozbiljnije kandidate za budućeg predsjednika PDP.

  • Stevandić odbrusio Šmitu: Možeš odlučivati o praznicima u Njemačkoj

    Stevandić odbrusio Šmitu: Možeš odlučivati o praznicima u Njemačkoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je večeras Srni da će se o opservacijama Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, poput one koja se odnosi na 9. januar – Dan Republike Srpske, moći komentarisati onda kada pribavi legitimaciju od Savjeta bezbjednosti UN.
    “U svim drugim varijantama, on neka odlučuje o praznicima u NJemačkoj. Imaće veći uticaj da odlučuje o praznicima tamo nego ovdje”, rekao je Stevandić.
    Obilježavanje 9. januara, Dana Republike Srpske, Šmit smatra kao “jasno neprihvatanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštovanje odluka i autoriteta Ustavnog suda BiH”.