VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Višković: Otkaz ugovora o radu neodgovornim pojedincima i rukovodiocima

    Višković: Otkaz ugovora o radu neodgovornim pojedincima i rukovodiocima

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković tvrdi da će otkaz ugovora o radu dobiti neodgovorni radnici koji nisu dolazili na posao u javnim preduzećima i institucijama, ali i rukovodioci koji su to dozvolili.

    Višković je rekao Srni da je istekao rok za predaju izvještaja o onima koji su primali platu a nisu dolazili na radna mjesta.

    “Tamo gdje su kolektivnim ugovorima, koje su potpisale određene institucije ili preduzeća sa sindikatima, vodi se disciplinski postupak, ali svi na kraju završe sa otkazom ugovora o radu”, naveo je Višković.

    On je dodao da su neke od institucija, zbog zakonskih procedura, tražile dodatno vrijeme da bi sprovele disciplinske postupke i dostavili potrebne informacije, što je Vlada i odborila.

    “Ovo će biti posao u kontinuitetu. Ima i anonimnih prijava. Svi su upozoreni da ne idu logikom da napišu da je sve u redu. Gdje god ustanovimo da smo na bilo koji način obmanuti sa izvještajem, neposredni rukovodioci će snositi sankcije”, istakao je Višković.

    On tvrdi da to nije nikakva prijetnja, niti hir, nego da je potrebno poštovati zakone.

    “Tražim da budu poštovani zakoni, da onaj ko je u ovako teško vrijeme dobio posao u državnoj instituciji ne treba komentarisati dolazak na radno mjesto ni njegov radni učinak”, dodao je Višković.

    On je ponovio da će javnost biti na vrijeme informisana o onima koji ne dolaze na posao.

    “Ako neko tri dana uzastopno nije došao na posao, nije opravdao izostanak to je automatski i prekid radnog odnosa. Niko ne radi mimo zakona. Sankcija za onog ko pokuša da prikrije takvog pojedinca jeste da gubi poziciju na kojoj se nalazi, bez obzira o kome se radi i na kojoj poziciji se nalazi”, zaključio je Višković.

  • Dodik: Srpska više nego ikada sigurna u svoje potencijale

    Dodik: Srpska više nego ikada sigurna u svoje potencijale

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je građane da 9. januara u Istočnom Sarajevu svojim prisustvom veličanstveno obilježe Dan Republike, koja je više nego ikada sigurna u svoje potencijale.

    “Živjela Republika Srpska, sretan joj Dan! Republika Srpska živi godinama i decenijama više nego neke državne zajednice u prošlosti na ovim prostorima”, rekao je Dodik Srni.

    On je naglasio da je Dan Republike Srpske praznik u kojem učestvuju predstavnici legitimnih institucija Republike Srpske.

    Dodik je istakao da Republika Srpska nema namjeru da mijenja svoje politike u vezi sa poštivanjem Ustava BiH, kojem ostaje privržena, kao i ostanku u BiH na bazi Ustava.

    “Neustavna BiH nas ne zanima, pogotovo ona koju bi modelirale strane sudije Ustavnog suda BiH i lažni visoki predstavnik. Pozivam na razgovor i dogovor u BiH. Moramo vratiti na dnevni red sva pitanja koja su od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma postavljena na nakaradan način. To je pitanje koje mi postavljamo kao strana”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, muslimani su do sada koristili strance da bi nametnuli svoja rješenja, rehabilitovali neku vrstu priče o BiH koja se, i pored svega toga, nije pokazla kao moguća i održiva zajednica.

    On je naglasio da Republika Srpska, ako se hoće održiva BiH, mora u njoj biti vidljiva.

    “Ta Republika Srpska ima svoj Dan Republike, on je 9. januar i nastaviće da ga obilježava”, naglasio je Dodik.

    Dodik je istakao da povodom toga iz drugog entiteta može da protestuje ko i koliko hoće, ali na teritoriji Federacije BiH, dok će se, ako planiraju bilo šta da intervenišu na prostoru Srpske, suočiti sa republičkim zakonima i odgovarajućim mjerama.

    “Republika Srpska je na prostoru cijele Republike suverena. Ona ima pravo da donosi odluke kako smatra da treba. Ovaj put smo odlučili ovako i mogu da protestuju koliko god hoće”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je Republika Srpska nastala 9. januara 1992. godine, prije bilo kakvih stradanja u BiH.

    “Sama činjenica da smo Dan Republike proslavljali 20 i nešto godina bez ometanja govori o tome da je to politički motivisana odluka o zabrani. Tu odluku ne možemo i nećemo prihvatiti i već je ne prihvatamo nekoliko godina. To je doprinijelo našoj homogenizaciji i okupljanju oko 9. januara”, pojasnio je Dodik.

    Ako su nešto htjeli da učine, kaže on, onda su samo učinili da je narod homogenizovan i da živi 9. januar kao datum našeg postojanja.

    On je napomenuo da je Republika Srpska stvorena prije sukoba, u relativnom miru, u vrijeme velikih političkih tenzija, raspada bivše Jugoslavije i rata u Hrvatskoj koji je već ukazivao na koji način se odnose prema Srbima.

    Dodik je konstatovao da je Bošnjacima sporno to što je Srpska nastala prije oružanih sukoba, jer žele da održe priču o Republici Srpskoj kao genocidnoj ili zločinačkoj tvorevini.

    Predsjednik Srpske je ukazao da je osnovno pitanje kako je moguće da nešto što je, po njihovim tvrdnjama, nastalo u Dejtonskom sporazumu potpiše taj sporazum, istakavši da je valjda moralo da postoji prije potpisivanja i da postane faktor tog sporazumijevanja.

    “Ako tome dodate još ženevske sporazume koji su prethodili Dejtonskom sporazumu nekoliko mjeseci ranije, koji su trasirali put Dejtonskog sporazuma, gdje je Srpska potpisala ženevske papire, kako oni to zovu, to govori o tome da je ona bila faktor međunarodnog prava i da je kao takva postojala”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da to govori da nema drugog datuma osim 9. januara, da se formiranje Republike Srpske desilo jednom i da odluka o tome slovi da je to 9. januar 1992. godine i da to ne može biti neki drugi januar, niti druga godina.

    “Prema tome, apsolutno je razumno ono što činimo. Ne želimo nikog da iritiramo, oni se samoiritiraju. Njima nije sporan samo 9. januar, njima je sporno postojanje Republike Srpske. Kako se oni odnose prema tome – to je njihov problem”, zaključio je Dodik.

    Republika Srpska će 9. januara proslaviti Dan Republike i 31 godinu postojanja. Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

  • Stevandić: Ponašamo se kao da pismo Šmita nismo ni dobili

    Stevandić: Ponašamo se kao da pismo Šmita nismo ni dobili

    Predsjednik Narodone skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se oni ponašaju kao da nisu ni dobili pismo Kristijana Šmita, jer kad, kako kaže Šmit bude imao agreman ili potvrdu Savjeta bezbjednosti, onda bi moglo da se komunicira na tu temu.

    Stevandić je komentarišući pismo koje je danas Šmit uputio zvaničnicima Srpske povodom 9. januara, naveo da on nema legitimitet koji se zasniva na odlukama Savjeta bezbjednosti, te da što se tiče tog datuma, to je davno jasna priča, to je datum rođenja Republike Srpske.

    • Na primjer, kada je riječ o 1. martu, nema ga u Zakonu o praznicima BiH, ali ga u FBiH slave i ne sjećam se da je neko upućivao njima neko pismo. To je još jedan dokaz neravnopravnosti i ponovo jedan anti-srpski stav – kaže Stevandić za RTRS.
  • Vulić: Da ima imalo obraza i časti, Šmit bi se odavno vratio tamo odakle je došao

    Vulić: Da ima imalo obraza i časti, Šmit bi se odavno vratio tamo odakle je došao

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić poručila je Kristijanu Šmitu, turisti na privremenom radu u BiH, da prvo treba da bude čovjek od kredibiliteta, a ne neko ko se lažno predstavlja da bi dijelio lekcije legitimno izabranim predstavnicima.

    “Da li je Savjet bezbjednosti potvrdio imenovanje visokog predstavnika u BiH? Ne! Samim tim, ko ste Vi? S kojim pravom se obraćate građanima i političkom koru Republike Srpske koji je izabran voljom naroda?”, upitala je Vulićeva Šmita nakon njegovog pisma upućenog vlastima u Republici Srpskoj da 9. januar – Dan Republike Srpske nije, kako kaže, zajedničko sjećanje i evropska vrijednost.

    Ona je navela u izjavi za Srnu da Šmit ponovo spominje duh Ustava, a ne slovo, iako je davno rečeno da se u Republici Srpskoj niko ne bavi duhovima.

    Vulićeva je ukazala da Šmit kao turista u BiH sigurno ne može znati da je iz Sarajeva protjerano više od 170.000 Srba, te ga upitala da li je to evropska vrijednost o kojoj on govori i kako je on vidi.

    “Turisto, da bilo šta znate o BiH u koju ste došli turistički, znali biste i da je farsa tabla na Vijećnici u Sarajevu na kojoj su Srbi okarakterisani kao agresori i zločinci u svom gradu. Da li je i to evropski i da li je moguće da su Srbi sami sebe protjerali iz Sarajeva i pobili?”, rekla je Vulićeva.

    Ona je poručila Šmitu da ima bar malo obraza i časti ne bi potpisivao pamflete napisane u centrali SDA i doprinosio narušavanju međuljudskih i međuentitetskih odnosa, te da bi ga trebalo biti sram nemalog broja srpskih humki samo na jednom svetom mjestu – Malom Zejtinliku na Sokocu.

    “Ali, jasno je da Kristijan Šmit nema ništa od toga, jer da ima već bi se davno vratio tamo odakle je došao”, konstatovala je Vulićeva i dodala da Republika Srpska slavi i slaviće Dan Republike Srpske.

    “Ne vrijeđamo nikog, poštujemo tuđe, a svoje volimo i ne damo”, poručila je Vulićeva.

  • Dodik: 49 odsto je neprikosnovena imovina Republike Srpske

    Dodik: 49 odsto je neprikosnovena imovina Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u intervjuu Srni da su svi elementi neprikosnoveno na strani Republike Srpske kada je riječ o imovini, a to što političko Sarajevo politizuje priču u vezi sa tim je njihov problem.

    Mi ne možemo da prihvatimo, niti da vjerujemo Ustavnom sudu BiH koji donosi političke mjere. Taj sud nema nikakvo ustavno uporište da bi mogao da odlučuje o imovini. Ustavni sud kaže da to pitanje treba da se uredi na nivou BiH, a to bi faktički značilo da imovinu koja bi pripala entitetima oni dobijaju ponovo, iznova od BiH. Međutim, to je pitanje davno riješeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je i potvrdio BiH kao zajednicu dva entiteta koji čine procentualno 45:51 odsto teritorije. Tih 49 odsto je neprikosnoveno imovina koja pripada Republici Srpskoj i ne može da bude predmet razmatranja Ustavnog suda, niti donošenja bilo kakavog zakona na nivou BiH. To je definitivno završena priča – naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da, s obzirom na to da su u FBiH od početka nezadovoljni tom pričom, međunarodna zajednica preko raznih visokih predstavnika i sudija Ustavnog suda BiH, prije svega stranaca, sa dva domaća Bošnjaka, pokušava to pitanje da gura i aktuelizuje na silu.

    • To pokazuje da kao mi sad treba da rješavamo ono što je već riješeno Dejtonom i da ćemo se odreći imovine navodno iz nekog političkog razloga ili straha od te odredbe da se odluke Ustvanog suda moraju poštovati ili izvršavati, a ako odbijemo onda ćemo imati krivični progon. Možete proganjati cijelu Republiku Srpsku, ali nećete dobiti imovinu Republike Srpske – poručio je Dodik, dodavši da sve ovo što se dešava u FBiH u vezi sa ovom temom više je povod da na vidjelo izađu neko unutrašnje nesuglasice sa kojima, kako je naglasio, on nema ništa osim da pojasni temu u vezi sa imovinom.

    On je dodao da su unutrašnji odnosi u okviru “osmorke” njihova stvar, te da se sada fabrikuju neke stvari koje pokušavaju da predstave kao glavne.

    • Kakvi će odnosi biti među njima je njihova stvar, mi imamo dogovorene smjernice oko vlasti na nivou BiH i mislim da one nisu ugrožene, a prigovori koje oni imaju u vezi sa nepokretnom inovinom aposlutno ne stoje. Imovina nije ni predmet dogovora, niti smjernica i ne postoji nijedna riječ o tome, jer se nismo mogli ni dogovoriti oko toga, mada nismo ni pregovorali – pojasnio je Dodik.

    On je naglasio da Republika Srpska, u svakom slučaju, ostaje posvećena pitanju imovine i smatra da je to pitanje riješeno u Dejtonskom sporazumu i Ustavu, odnosno odredbama koje govore da samo ono što je izričito dato Ustavom BiH kao pravo BiH pripada BiH, a sve ostalo je na prisilan način kako od visokih predstavnika, tako i Ustavnog suda, otimano Republici Srpskoj i stavljeno u kontekst vanustavnih rješenja, bez obzira što oni pokušavaju da se sakriju iza tih autoriteta kao što je Ustavni sud koji je, prije svega, politički inkvizicijski sud koji nikakve veze nema sa ustavnim pravom.

    • To nije sud koji brani ustavni poredak, već ga obezvređuje i to smo mogli da vidimo nekoliko puta – istakao je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske podsjetio je da je imovina pitanje koje je naprasno nametnuo Pedi Ešdaun svojim odlukama, a koje tada priznaju da imovina pripada entitetima.

    • On je donio zakon o zabrani raspolaganja dijelom imovine Republike Srpske, FBiH, Distrikta Brčko čime je jasno predočio da je to imovina koja pripada Srpskoj, odnosno FBiH, te da BiH nema imovinu. Tu se pokušalo na politički način, posredstvom odluka visokih predstavnika i sudova, kreirati kontinuitet navodnog rješavanja tog pitanja koje je prethodno već riješeno Dejtonskim sporazumom, a krenulo se ka tome da se ta imovina otme stvarnim vlasnicima ignorišući sve one u Sarajevu koji se pozivaju na jednu odredbu Dejtonskog sporazuma koja kaže da BiH nastavlja svoje međunarodno postojanje što nije sporno. Ona je ostala članica UN i ima spoljnopolitički legitimitet kao zajednička državna zajednica u okviru unutrašnje strukture – pojasnio je Dodik.

    Kada govore o tome, dodao je Dodik, oni se samo pozivaju na taj međunarodni kontinuitet što nema nikakvog uticaja na ono što jeste unutrašnja struktura BiH, osim u procesu sukcesije sa zemljama bivše Јugoslavije.

    • Oni su taj proces oko sukcesije iskoristili da nametnu pitanje imovine BiH. Prema ustavnom rješenju ta imovina iz sukcesije trebalo je da bude raspoređena entitetima ili da se entiteti dogovore kako će upravljati njom na zajedničkom nivou. Međutim, to je iskorišćeno da se dodirne druga imovina kojom neprikosnoveno i nesporno raspolažu entiteti. Znači, oni se pozivaju na tu klauzulu o međunarodnom postojanju BiH, ali namjerno izbjegavaju drugu odredbu Ustava koja kaže da će BiH nastaviti da funkcioniše u skladu sa unutrašnjom strukturom u BiH predviđenom Ustavom čija druga odredba jasno kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ali to naravno isključuju i sada orkestrirano čujemo iz Sarajeva kako oni ne daju nešto što pripada navodno BiH. To je politika SDA koja je uspjela da nametne taj narativ i to prihvataju sada navodno reformatori iz nekih drugih političkih partija – istakao je predsjednik Republike Srpske.

    On je ponovio da pitanje imovine nije riješeno samo Ustavom i Dejtonskim sporazumom, već i i odlukama visokih predstavnika.

    • Dugo sam u vlasti i znam da smo vodili sličnu bitku u vezi sa privatizacijom državnog kapitala u preduzećima. Tadašnji visoki predstavnik, koji je bio zadužen za tumačenje Dejtonskog sporazuma i koji je imao dovoljno autoriteta za razliku od ovog koji nema nikakvog, isto je tvrdio da privatizacija državne imovine pripada entitetima i prihodi od privatizacije pripadaju entitetima. Tako su i FBiH i Republika Srpska i Brčko distrikt proveli privatizaciju preduzeća i to nije bilo ništa sporno, a sada se odjednom otvara problem imovine i nadležnosti za navodno neki priču – rekao je Dodik.

    Što se tiče stavova “osmorke” u vezi sa ovom temom, rekao je Dodik, to je stvar njihovih unutrašnjih odnosa kako su oni koncipirani, ali je činjenica da se sada fabrikuju neke stvari koje se pokušavaju predstaviti kao glavne.

    • Mi imamo smjernice dogovorene oko vlasti na nivou BiH i mislim da smjernice nisu ugrožene, a prigovori koje oni imaju u vezi sa nepokretnom imovinom aposlutno ne stoje i imovina nije ni predmet dogovora, niti tih smjernica i ne postoji nijedna riječ o tome jer se naravno nismo mogli dogovoriti oko toga, mada nismo ni pregovorali – rekao je Dodik u intervjuu za Srnu.

    Što se tiče Republike Srpske, rekao je Dodik, očekuje se uskoro stav Vijeća naroda, jer je to proces koji ima pravnu proceduru.

    • Nažalost, Bošnjaci će uvijek pokušati da blokiraju u Domu naroda potvrdu odluke Narodne skupštine, ali mi ćemo to da ispoštujemo, sačekaćemo da se sve završi, ali imovinu kako god i šta god oni pokušavali prezentovati nećemo dati. Kristijan Šmit nema nikakvo ovlaštenje, niti legitimitet da bilo šta radi jer on nije visoki predstavnik. Republika Srpska neće prihvatiti nijednu njegovu odluku šta god on uradio i šta god donio. Negdje u dubini očekujem da nešto uradi da bi se još jednom pokazalo da mi zaista ne želimo da prihvatamo čovjeka koji nema legitimitet UN i Savjeta bezbjednosti – naglasio je Dodik.

    Sa druge strane, rekao je Dodik, sada se postavlja pitanje zašto Republika Srpska predlaže Denisa Šulića za ministra u Savjetu ministara, pojasnivši da Republici Srpskoj pripadaju četiri mjesta u Savjetu ministara, Bošnjacima tri i Hrvatima tri.

    • Bošnjačka strana, odnosno “osmorka”, imaju namjeru ili se to predlaže da na jedno od tih mjesta predlože nekoga ko dolazi iz reda ostalih. Zakon o Savjetu ministara jasno kaže da Savjet ministara čini jednak broj Bošnjaka, Srba i Hrvata i ako oni iz FBiH daju dva Bošnjaka i jednog ostalog to znači da mogu ići dva Srbina i dva Hrvata i zato je prijedlog Šulić da bi se pojačao taj nivo odnosa koji ide na to da se imenuju po tri Bošnjaka, Srbina i Hrvata i jedan ostali. To je nešto što je palo nama u ruke da mi o tome odlučujemo. Ova priča o tome kako će njegov glas prevladati aposlutno je netačna i to je samo politički obračun u FBiH koji ide za tim da destabilizuju tu “osmorku” i vrate na scenu SDA.

    Onima koji to govore, a posebno Biseri Turković, treba da bude jasno da postoji kolegijum Savjeta ministara koji čine predstavnici tri konstitutivna naroda i svaki od tih članova kolegijuma koji ne želi nešto na dnevnom redu to se neće ni staviti bez obzira što druga dvojica žele. Isto tako, ako glasa na sjednici protiv takve tačke dnevnog reda to se smatra da nema šanse da neko drugi da većinu koja se traži o tome – pojasnio je Dodik, dodavši da su sve priče o Denisu Šuliću samo spekulacije, laži i pokušaji da se njihove političke prepirke prenesu na Republiku Srpsku koja pokazuje svoju stabilnost i upornost da istraje na odbrani Ustava BiH.

  • Šmit pisao čelnicima Srpske: Deveti januar neustavan, to se mora poštovati

    Šmit pisao čelnicima Srpske: Deveti januar neustavan, to se mora poštovati

    Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, pisao je rukovodiocima Srpske, povodom najavljenog obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara, naglašavajući da je Ustavni sud BiH u nizu odluka utvrdio da je proglašenje devetog januara Danom Republike neustavno, te ističući da su ove odluke “konačne i obavezujuće i moraju se poštovati”.

    Šmit je danas dopis, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, poslao predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću, a dopis je dostavljen i predsjedavajućoj te članovima Predsjedsjedništva BiH Željki Cvijanović, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću.

    “Svi javni organi i svi javni zvaničnici u Bosni i Hercegovini imaju obavezu pridržavati se ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Štavise, kako je istakao i Ustavni sud Bone i Hercegovine, obilježavanje Dana Republike Srpske devetoga januara ‘ne simbolizuje kolektivno, zajedničko sjećanje, koje doprinosi jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti od posebnog značaja u multietničkom drušvu, zasnovanom na poštivanju različitosti kao osnovne vrijednosti modernog demokratskog društva'”, naveo je Šmit.

    Prema njegovim riječima, kao takvo, “to ne samo da ugrožava vladavinu prava, već i izgradnju povjerenja te nije u skladu s evropskim vrijednostima inkluzivnosti, tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije”.

    “Oba entiteta i Distrikt Brčko su multietnički i stoga svi njihovi praznici treba da povezuju ljude, a ne da ih dijele. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. To je i duh Ustava Republike Srpske kao entiteta BiH. Vjerujem da bi odgovorni lideri iz cijelog političkog spektra i svih nivoa vlasti trebali zajedno raditi na tom cilju, kako bi u postojećem zakonskom okviru pronašli način da se obilježavanja organizuju bez diskriminacije i inkluzivno”, naveo je Šmit.

    Kako je dodao, “poštivanje ustavnog poretka zemlje i doprinos društvu zasnovanom na evropskim vrijednostima su kamen temeljac održivog mira, stabilnosti i napretka u Bosni i Hercegovini i njenih težnji ka Evropskoj uniji kao zajedničkom interesu svih građana”, naveo je Šmit.

  • Radmanović: Sarajevo smatra da je i vazduh koji dišemo državni

    Radmanović: Sarajevo smatra da je i vazduh koji dišemo državni

    usvojilo dokument o tome kako će se razvijati spoljna politika. Ivanić je bez konsultacija sa bilo kim u Republici Srpskoj prihvatio neke formulacije koje su protiv stavova Srpske i to je bio put kojim se, na neki način, daje pravo pojedinim krugovima u Sarajevu da rade mimo konsultacija sa Republikom Srpskom, što je pogrešno”, ukazao je Radmanović.

    Konstatovao da su zbog jednostrane politike pojedinaca i stranaka u BiH odnosi sa Srbijom i Hrvatskom u dobroj mjeri narušeni, te da BiH mora što više sarađivati sa Srbijom i sa Hrvatskom.

    On je dodao da su u prethodnim periodima ti odnosi nekada bolje funkcionisali sa Srbijom, nekada sa Hrvatskom, ali da BiH mora njegovati dobre odnose sa te dvije države jer sa njima dijeli granicu od gotovo 2.000 kilometara i najveća spoljnotrgovinska razmjena je sa njima.

    “Međunarodna zajednica je i tu napravila problem. I Srbija i Hrvatska su potpisnice Dejtonskog sporazuma, a u OHR-u su to zanemarili. Čak ni u tom samozvanom Savjetu za sprovođenje mira nisu te dvije zemlje, što je van pameti. To je bio pokušaj da te dvije zemlje nemaju nikakav uticaj”, poručio je Radmanović.

    Radmanović je rekao da navodi o takozvanom malignom uticaju Rusije na BiH predstavljaju floskulu bez ikakvog utemeljenja, te najavio da će ubuduće saradnje sa Rusijom biti više.

  • Vidović: Jedini lijek za alergiju političkog Sarajeva na 9. januar je mirno razilaženje

    Vidović: Jedini lijek za alergiju političkog Sarajeva na 9. januar je mirno razilaženje

    Bošnjačka udruženja proizašla iz prethodnog rata najavila su za sutra protestno okupljanje u Muzeju hrabrosti u Sarajevu povodom obilježavanja 9. januara Dana Republike Srpske. Pozvani su svi, od “Zelenih beretki” do “Udruženja generala”
    “Ovakva histerija iz Federacije BiH na svaki pomen Republike Srpske čini mi se kao alergijska reakcija na sve što ima predznak Srpsko”, komentariše Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinje Srpske.

    “Zamislite kako ovo izgleda nekome ko gleda sa strane. Svijet se bori sa energetskom i ekonomskom krizom. Svim silama se trudimo graditi dobre odnose sa Federacijom ali se pitam da li je to uopšte moguće” dodaje Vidović.

    On ističe da je jedini lijek za BiH da se mirno raziđemo I poštujemo kao komšije jer bolesti koje nam dolaze iz političkog Sarajeva prijete da ponište napredak kojem težimo.

    Podsjećamo, reakcije povodom obilježavanja 9. januara sežu od gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić I njenih uvredljivih izjava do zahtjevanja organizatora od Visokog predstavnika u BiH, institucija EU i NATO, OEBS-a i svih ambasada akreditovanih u Bosni i Hercegovini “da hitno i konkretno reaguju u skladu sa međunarodnim i domaćim zakonima, da konačno zaustave antidejtonsko i antiustavno djelovanje rukovodstva bh. entiteta Republike Srpske”.

  • Upozorenje: Šmitov bi mogao izazvati nove blokade

    Upozorenje: Šmitov bi mogao izazvati nove blokade

    Adelhajd Volfl, novinarka njemačkog lista “Der Standard” upozorava da bi moglo doći do novih blokada u formiranju vlasti u BiH.

    Volfl, koja intenzivno prati političku situaciju u Bosni i Hercegovini, smatra da bi uprkos “paketu funkcionalnosti” koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za Visokog predstavnika u BiH, ponovo moglo doći do problema u formiranju vlasti, ali i do dodatnih etničkih podjela.

    Volfl za austrijski “Der Standard” navodi da je političarka “nacionalističkog HDZ” Borjana Krišto već imenovana za predsjedavajuću Savjeta ministara, te da su u koaliciji još “srpski nacionalistički secesionistički SNSD” i još osam stranaka.

    – Između ostalog, na zahtjev međunarodnih predstavnika – prije svega SAD – bošnjačka nacionalistička SDA nije dio vlasti. Po svemu sudeći, SDA treba biti “kažnjena” jer nije sklopila “dil” sa HDZ tokom pregovora o izbornom zakonu početkom godine, kako su to SAD i EU predviđale – ocijenila je.

    Kritika međunarodnog uplitanja

    Ona objašnjava da je Šmit u izbornoj noći nametnuo izmjene izbornog zakona i ustava u entitetu Federaciji, što neki građani vide kao “udar na demokratiju”, prenosi N1.

    Zatim navodi da Demokratska fronta i njen lider Željko Komšić, koji je ponovo izabran u državno Predsjedništvo, također nisu dio nove vladajuće koalicije, te da je Komšić u više navrata otvoreno kritikovao predstavnike međunarodne zajednice, te samog Šmita.

    Komšić je Šmitove odluke takođe iznio pred Ustavni sud, koji se još nije izjasnio po tom pitanju, a Volfl smatra da bi to moglo biti zbog političkog pritiska.

    – Očigledno, međunarodni krugovi su željeli osigurati da se vlada formira na osnovu Šmitovih odluka i bili su zabrinuti da bi ih Ustavni sud mogao ponovo promijeniti prije formiranja koalicije. Šmitove mjere dijelom odgovaraju željama HDZ, koji je zajedno s hrvatskom vladom i SAD vršio pritisak na Schmidta da odluči u njihovu korist – piše Volfl.

    Dodatne podjele
    Naredna plenarna sjednica Ustavnog suda zakazana je za 19. januar, kada bi se eventualno moglo odlučiti o ustavnosti Šmitovih odluka.

    Ona ističe da je Šmit prije svega bio na udaru kritika zbog “ignorisanja odluke ustavnog suda iz 2015. godine” u kojoj je navedeno da su prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije diskriminisane osobe koje se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, što je suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

    No, Šmit nije osigurao provođenje ove ustavne odluke, već se pozvao na drugu, “koju je HDZ tražio”, iako je ona, kako navodi ova novinarka, odavno provedena.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Šmoitove odluke su, navodi Volfl, takođe dovele do dodatnih etničkih podjela.

    Ona citira stručnjake koji smatraju da je Šmit prekršio princip o nepromjenjivosti izbornih pravila neposredno prije izbora i zanemario praksu Evropskog suda za ljudska prava i stavove Venecijanske komisije.

    Takođe ističe da je Šmit koristio dva različita popisa stanovništva, jedan iz 1991. godine i drugi iz 2013. godine, “što bi moglo predstavljati kršenje Dejtonskog sporazuma”.

    Uništena reputacija
    Volfl objašnjava da bi u odluci 19. januara ključnu ulogu sada mogle imati one sudije u Ustavnom sudu BiH koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, a tom odlukom će biti uspostavljena praksa koja će se primjenjivati ​​i ubuduće.

    – Ukoliko Šmitove odluke ostanu na snazi, u budućnosti bi se mogla mijenjati i postizborna izborna pravila s ciljem ispunjavanja političkih ciljeva pojedinih političkih aktera, kao što se sada dogodilo za HDZ – upozorila je.

    Navela je da su ubrzo uslijedile kritike na Šmitov potez od 27 evroparlamentaraca, koji su ga pozvali da odmah povuče izmjene zakona i upozorili da ne poštuje demokratska prava građana.

    Šmit se uvijek branio argumentom da samo želi ukinuti blokade u institucijama.

    Što se tiče sadržaja, Šmit je povećao broj delegata iz Doma naroda u entitetu Federaciji sa 58 na 80. Međutim, “naduvavajući” zapravo manje važan parlamentarni dom, ojačao je i etnički princip, a time i etnonacionalističke stranke – što je HDZ ranije tražio, a što su SAD i EU podržavale”, navela je.

    Žrijeb sa plastičnim jajima
    Neki delegati moraju biti odabrani prema komplikovanoj formuli iz kantona u kojima je dotična etnička grupa najviše zastupljena.

    – Međutim, u međuvremenu se uprkos Šmitovog “paketa funkcionalnosti” dogodila se još jedna blokada. U nekim kantonima postojale su dvije liste sa istim brojem glasova za delegate u Domu naroda. Zbog toga je odlučeno da se izvuče žrijeb – “dobitnici” su izvučeni iz žutih plastičnih jaja u staklenoj posudi, kao na lutriji – opisuje Volfl.

    Ističe da je SDA tu “imala sreće” i sada zajedno sa DF ima 13 delegata u Klubu Bošnjaka.

    – To znači da dvije stranke, koje prema koalicionom projektu koji podržavaju SAD, uopšte ne bi trebale biti dio vlade, sada mogu birati predsjednika i potpredsjednika Federacije zbog “lutrije” sa plastičnim jajima – navodi ona.

    Zavisnost od političke volje
    Prema Šmitovim izmjenama izbornog zakona je potrebno najmanje jedanaest delegata u klubu tri naroda da bi se predložio kandidat za funkciju predsjednika. Međutim, nova koalicija nema jedanaest ljudi.

    – To znači da SDA i DF sada mogu blokirati i formiranje vlasti na nivou FBiH – objašnjava ona, te dodaje da bi zbog toga Šmit mogao ponovo intervenisati.

    – Nejasno je da li je Šmit bio svjestan da bi, uprkos njegovom “paketu funkcionalnosti”, moglo doći do nove blokade od strane SDA opcija je možda jednostavno bila zanemarena u Uredu visokog predstavnika – navodi Volfl.

    Zatim citira analizu stručnjaka za ustavno pravo i BiH Jensa Volka sa Univerziteta Trento i Maje Sahadžić sa Univerziteta u Antverpenu koji su ocijenili da na kraju od političke volje zavisi hoće li reforme uspjeti ili ne, te da Šmitove mjere “ne otvaraju nikakve mogućnosti za strukturne promjene, već cementiraju postojeći sistem“.

    Oni su naveli da, zbog toga što bi Šmitove odluke mogle koristiti HDZ i što su prethodno bile koordinirane sa susjednom Hrvatskom, sada postoji i “opasnost da se visoki predstavnik iz moderatora i posrednika pretvori u aktera i faktora podjela“.

    – Umjesto da se raspravlja o opcijama za ustavnu reformu, sada se ponovo raspravlja o uredu visokog predstavnika i bonskim ovlaštenjima – ocijenili su.

    Volk i Sahadžić smatraju da bi se 27 godina nakon završetka rata, umjesto zakulisnih dogovora ili međunarodnog nametanja, moglo pitati građane za mišljenje o budućnosti zemlje, “pogotovo jer bi inače mogli uopšte ne reagovati, već emigrirati ili se više uopšte ne uključivati.”

    Licemjerje američkih zvaničnika
    Volfl navodi da je u Sarajevu činjenica da je HDZ političar Marinko Čavara izabran za potpredsjednika parlamenta viđena kao “posebna vrstu licemjerja međunarodnih aktera”.

    Ona ističe da su SAD uvele sankcije Čavari prošlog juna.

    – Tada su američki zvaničnici rekli da Čavara spriječava važne reforme, demokratske procese i institucije. Čavara je i dalje na američkoj crnoj listi. Sada američki predstavnici u BiH očigledno nemaju ništa protiv izbora Čavare – prokomentarisala je Volfl.

  • Golić: Nikakva imovina Bošnjaka nije ugrožena

    Golić: Nikakva imovina Bošnjaka nije ugrožena

    Ostaje da se još Klub Bošnjaka u Vijeću naroda izjasni o Zakonu o nepokretnoj imovini Republike Srpske, dok su se ostali klubovi elektronski izjasnili da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa.

    To za Srpskainfo kaže Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS i članica Kluba Bošnjaka, koji bi danas trebalo da se izjasni o zakonu za koga u Sarajevu tvrde da je udar na BiH.

    – Nas je osam u Klubu, znate kakav je odnos. Ne znam kako će glasati dva Bošnjaka iz stranke Zelenih i iz SDP BiH. Ukoliko bi se negativno izjasnili, tada bi trebalo da imamo Kolegijum, pa da zakažemo sjednicu Vijeća naroda, koja bi bila vjerovatno u drugoj polovini januara. To je procedura po Poslovniku – objašnjava Golićeva.

    Prema njenim riječima, nema nikakve povrede vitalnog nacionalnog interesa u slučaju usvajanja Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS.

    – Nikakva imovina Bošnjaka tu nije ugrožena. Po Ustavu, šta je vitalni nacionalni interes? To je ukoliko se vrijeđaju prava konstitutivnih naroda i drugih građana koji žive u Republici Srpskoj. Ja tu ne vidim povredu – kategorična je Golićeva.

    U Klubu Bošnjaka, od ukupno osam delegata, SNSD ima tri. Osim Golićeve, to su još Aida Prešić i Igor Bošnjak. SDA takođe ima tri; to su Alija Tabaković, Adil Osmanović i Dževad Mahmutović. Prevagu na jednu ili drugu stranu odnose delegat SDP BiH Armin Hamzić ili delegat BH Zelenih, Amir Hurtić. Za ovog drugog teško je povjerovati da će biti protiv zakona, jer mu je stranački šef i rođak, Sevlid Gurtić, imenovan za ministra u novoj Vladi RS.

    – Ove dvije stranke su nas podržavale u svim ovim zakonima koje smo mi završili. Oni se čak za Vladu nisu ni izjašnjavali. Nama je dovoljno pet, većina. Vidjećemo kakav će na Klubu da bude omjer snaga – kaže Golićeva.

    Dakle, da bi zakon prošao, potrebno je da SNSD obezbijedi pet glasova “za” u Klubu Bošnjaka. A, prema Ustavu RS, da bi zakon bio osporen, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno šest delegata protiv, što stranke iz FBiH nemaju.