Kategorija: Politika

  • Blagojević: Dvostruki aršini Ustavnog suda – za Dodika ne može, za Zvizdića može

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević izjavio je da je odluci Ustavnog suda BiH donijetoj prema zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o zastavi BiH, ispod radara promakla veoma važna činjenica koja svjedoči o dvostrukim aršinima u postupanju tog suda, zavisno od toga da li mu se obraća Milorad Dodik ili Zvizdić.
    -U Odluci broj U-23/22 od 20. januara 2023. godine Ustavni sud BiH je, prema zahtjevu Denisa Zvizdića, odlučio da odredba člana 5 Zakona o zastavi BiH koja govori da se ta zastava ističe na zgradama “zajedničkih institucija BiH” navodno nije ustavna, odnosno da riječ “zajedničkih” nije u skladu sa Ustavom BiH – rekao je Blagojević Srni.Međutim, dodao je on, nedugo prije toga Ustavni sud BiH je, kada je rješavao po Dodikovom zahtjevu, donio odluku broj U-11/19 od 15. jula 2021. godine, kojom je odbio zahtjev Dodika i utvrdio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH u skladu sa Ustavom BiH.
    -Donijevši ovakvu odluku tada, Ustavni sud BiH time, suštinski posmatrano, nijednog trenutka nije doveo u pitanje odredbu člana 5 navedenog zakona, da se zastava BiH ističe na zgradama “zajedničkih institucija BiH” – istakao je Blagojević.

    On je na ovo ukazao zbog dva razloga.

    -U članu 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je bio predmet odlučivanja Ustavnog suda BiH u julu 2021. godine, jasno je bilo propisano da će se novčanom kaznom kazniti i svaka “neupotreba zastave BiH saglasno odredbi člana 5 Zakona”, a to znači da će se kazniti svako ko ne upotrijebi tu zastavu na zajedničkim institucijama BiH – naveo je Blagojević.

    On je istakao da je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine imao pravo da odlučuje o ovom pitanju, saglasno članu 31 Pravila tog suda.

    -U članu 31 Pravila Ustavnog suda BiH je propisan obim odlučivanja tog suda tako što je rečeno da: “Pri odlučivanju Ustavni sud, u pravilu, ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu”. Činjenica je da Dodik u svom zahtjevu nije dovodio u pitanje ustavnost riječi “zajednički” u Zakonu o zastavi BiH, za čim nije ni bilo potrebe jer upotrebu te riječi u zakonu ili njenu upotrebu na bilo koji drugi način ne zabranjuje nijedna odredba Ustava BiH – naveo je Blagojević.

    Drugim riječima, dodao je on, upotreba riječi “zajednički” u zakonu ne bi bila u skladu sa Ustavom BiH samo kada bi taj ustav propisivao njenu zabranu. Ali, Ustav BiH tu zabranu nije propisao nijednom svojom odredbom.

    -Međutim, od te činjenice za potrebe ovog teksta važnije je to što član 31 Pravila Ustavnog suda BiH apostrofiranim riječima “u pravilu” daje pravo tom sudu da uvijek, pa i u julu 2021. godine, može da izađe iz navedenog pravila o obimu svog odlučivanja, te da i tada kaže da je riječ “zajedničke” navodno neustavna – rekao je Blagojević.

    Uprkos tome, dodao je Blagojević, Ustavni sud BiH u julu 2021. godine nijednom riječju u svoj odluci broj U-11/19 nije doveo u pitanje ustavnost člana 5 Zakona o zastavi BiH i riječi “zajedničke institucije BiH” sadržanih u tom članu.

    .Time je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine u stvari rekao i da te riječi nisu suprotne Ustavu BiH – zaključio je on.

    Međutim, kada Zvizdić traži od istog suda da kaže da riječi “zajedničke” nisu u skladu sa Ustavom BiH, onda Ustavni sud BiH mijenja politiku odlučivanja pa udovoljava Zvizdićevom zahtjevu, istakao je Blagojević.

    -Drugim riječima, kada Milorad Dodik podnese zahtjev za utvrđivanje neustavnosti zakona, onda je zakon u skladu sa Ustavom BiH, ali ako Denis Zvizdić to traži, e onda se Zvizdićev zahtjev usvaja i kaže da zakon nije u skladu sa Ustavom. Ne valja to, takva rabota suda očigledno krši pravnu sigurnost, a time i vladavinu prava. U konačnom, takvim ponašanjem ruši se Ustav – naveo je Blagojević.

  • Cvijanović: Da li bi sad trebalo iseliti “zajedničke institucije”?

    Cvijanović: Da li bi sad trebalo iseliti “zajedničke institucije”?

    Predsjedavajuća i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović upitala je da li bi trebalo poništiti akt Parlamentarne skupštine BiH o utvrđivanju kompleksa zgrada i zemljišta za smještaj institucija BiH u kojem se pominju “zajedničke institucije”, pa time poništiti i prenos vlasništva i iseliti sve te institucije.

    “E sad jedno ironično pitanje: Pošto je Ustavni sud BiH, u jednoj od svojih mnogobrojnih političkih vratolomija, rekao da je termin zajedničke institucije neustavan, da li bi valjalo poništiti akte Parlamentarne skupštine BiH /Predstavničkog doma i Doma naroda/ objavljene u Službenom glasniku BiH br. 12/99, pa time poništiti i prenos vlasništva i iseliti sve te institucije?”, upitala je Cvijanovićeva u objavi na “Instagramu”.

    Ona je dodala da ovo nisu jedini akti u kojima zajedničke institucije sebe zovu zajedničkim.

    Cvijanovićeva je objavila i fotografiju stranice Službenog glasnika BiH 12/99 u kojem jer objavljena “Odluka o utvrđivanju kompleksa zgrada i zemljišta za smještaj institucija BiH, o njihovom statusu, uslovima i načinu korištenja”.

  • Vulićeva jasna: Nema CIK-a bez Parlamentarne skupštine BiH

    Vulićeva jasna: Nema CIK-a bez Parlamentarne skupštine BiH

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da odluku o izboru, preuzimanju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije (CIK) BiH donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
    “Član 2.9 Izbornog zakona kaže: Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini BiH i čija ovlaštenja iz nje proizilaze. Apostrofiram, ovlaštenja iz nje proizlaze, tako da nema CIK-a bez Parlamentarne skupštine BiH koja joj daje ovlašćenja”, pojasnila je Vulićeva.

    Osvrnuvši se na saopštenje CIK-a u kojem su naveli da ni u Izbornom zakonu BiH, niti bilo kom drugom zakonu ne postoji pravni institut opoziva članova Komisije, Vulićeva je istakla da je ne iznenađuju puste želje i vapaji aktuelnih članova CIK-a s obzirom na to da primaju platu oko 7.000 KM, a između dva izborna ciklusa ne rade ništa, vjerovatno ni ne odlaze na posao.

    “Nakon što pravni timovi SNSD, HDZ-a i ‘Osmorke’ usaglase stavove o ovom pitanju, krenućemo u procedure smjene i raspisivanja konkursa za nove, profesionalne članove CIK-a. Parlamentarna skupština je dejtonska kategorija, a Sud BiH nije i ne vidim nadležnost Suda da interveniše u konačne odluke Parlamentarne skupštine”, rekla je Vulićeva.

    Ona je poručila aktuelnim članovima CIK-a da potraže poslove u ambasadama ili političkim partijama za koje rade.

  • Stanivuković optužio “kvazi saborce”

    Stanivuković optužio “kvazi saborce”

    Bio bih najsrećniji da u vlasti ima jedan Vukanović koji će sve o njima pričati kao što ovaj o nama priča. To bi bilo najidealnije, jer bi se vlast 66 puta raspala da ima jedan Vukanović koji o njima brljezga i sve iznosi i što treba i 99 odsto što ne treba, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković odgovarajući na optužbe lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića.
    Vukanović je ranije objavio da će imati ključnu ulogu u rušenju Stanivukovića, nakon što se juče na ručku priređenog za plivače za Časni krst smijao vicevima Vlade Đajića, predsjednika banjalučkog SNSD-a.

    Stanivuković je na konferenciji za medije istakao da mu Vlado Đajić svjesno prilazi, jer zna da postoje ljudi poput Vukanovića koji će to iskoristiti.

    ,,Ako neko meni želi dobro onda će meni to reći, a ne uzeti i napisati da vidi 77.000 ljudi. Ako pričamo o patriotskim i saboračkim obavezama, ja ih imam. Pozivam da druge imaju, ali nema ništa od takve vrste priče”, istakao je Stanivuković na konferenciji za medije.

    Dodaje da je najgore kad neko hoće da ostane sam i uvjeri sve da je samo on opozicionar.

    ,,Imamo puno kvazi saboraca i dušebrižnika, koji ni od čega hoće da naprave neku temu, ali to je kratkog daha. Moja snaga je da ne odgovaram na napade na bilo koga. Rekao bih da takvi napadi tih saboraca najviše koriste Đajiću i SNSD-u”, kaže Stanivuković uz pitanje da li je trebao da Đajića otjera ili se “pošaketa” sa njim kad se sretnu.

    Gradonačelnik Banjaluke smatra da je njegova kuća i Gradska uprava i da se tu mora posebno odgovorno ponašati, ali i da je domaćin i u PDP-u te da nema pravo da javno iznosi probleme unutar te stranke.

    ,,Naš cilj je da se mi sabiramo. To znači da podržim Ljubišu Petrovića, Jelenu, Nebojšu, predsjednika Borenovića. Moja dužnost je bila da nazovem i podržim i Mirka Šarovića. Ako će neki moji pojedini kvazi saborci reći da nije u redu što juče nekome nisam rekao „marš“, to je moje kućno bakino vaspitanje, ako će reći da to ne valja, ja se s tim znam nositi. Ali moji kvazi saboci da li valja „Hod časti“, hoćete li ovo pohvaliti, e onda ste bar neki prijatelji, ovako je to laža ili paralaža”, rekao je Stanivuković.

    Navodi da biti uz Ljubišu Petrovića, gradonačelnika Bijeljine kojeg većina u lokalnom parlamentu želi da opozove sa te funkcije. Ipak, Stanivuković hoće da zna da li uopšte neko želi njegovu podršku.

    “Nudim podršku za Bijeljinu, dolaziću svaki dan. Ali ako neko nema tu vrstu želje, ja se ne volim u životu nametati. Nije moje da se namećem, ali nudim podršku”, ističe on.

  • Podžić bez saglasnosti Predsjedništva BiH na sastanku u Ramštajnu

    Podžić bez saglasnosti Predsjedništva BiH na sastanku u Ramštajnu

    Ponovo je, u ime BiH, neko otišao u svijet da predstavlja politiku stranke iz koje dolazi, a ne zvanični stav zemlje iz koje stiže. Ovog puta, Sifet Podžić, ministar odbrane BiH je u Njemačkoj gdje učestvuje na sastanku na kome saveznici Ukrajine dijele oružje toj zemlji u borbi protiv Rusije. S obzirom na to da je BiH neutralna po pitanju tog sukoba, nejasno je šta Podžić tamo radi i kakvu politiku predstavlja. Ne može ništa da potpiše, a pogotovo da obeća bilo kakvo naoružanje za Ukrajinu u ime BiH, jasan je njegov zamjenik.

    “Oni tjeraju po svom, a ustvari krše Ustav BiH jer nema po tom pitanju usaglašenog stava niti Predsjedništva BiH niti politike u BiH. Odlazak tamo ne znači ništa osim da on tamo bude fizički prisutan”, kaže Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara BiH.

    Ključno je pitanje, po čijem nalogu je Podžić otišao u Njemačku, ističe Dušanka Majkić bivši zamjenik predsjedavajućeg Komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH.

    Jasno je, kaže, da je otišao tamo kako bi zastupao isključivo politike DF-a.

    “Odlazak Podžića na anvedeni skup treba shvatiti kao posljednje turističko putovanje ministra Podžića na ovoj poziciji. Da bi se bilo koji komad oružja iz skladišta OS BiH dao mora da postoji odluka predsjedništva”, kaže Majkić.

    Po ko zna koji put, DF-ov kadar pokušava samostalno da zastupa stavove BiH.

    Delegacija Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, na čelu sa Podžićem, učestvovala je i u maju prošle godine na virtuelnoj konferenciji “Kontakt grupa za odbranu Ukrajine”.

    Između ostalog, i njegov stranački šef Željko Komšić je u prošlom mandatu na poziciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH samovoljno otišao u Njujork na Generalnu skupštinu UN, bez saglasnosti svih članova tog tijela, koju je morao da dobije.

  • Opozicija žestoko reagovala na poziv Golićeve OHR-u da pomogne u sporu oko Trgovske gore

    Opozicija žestoko reagovala na poziv Golićeve OHR-u da pomogne u sporu oko Trgovske gore

    S jedne strane traže odlazak OHR iz BiH, Kristijana Šmita nazivaju turistom, a s druge strane traže pomoć od njih u rješavanju spora s Hrvatskom oko Trgovske gore, što je samo još jedan dokaz licemjerne politike vlasti Republike Srpske.

    Ovako su predstavnici opozicije komentarisali prekjučerašnji poziv predsjedavajuće Vijeća naroda Republike Srpske i visoke funkcionerke SNSD, Srebrenke Golić, upućen Kancelariji visokog predstavnika, a u kojem traži pomoć od njih za sprečavanje izgradnje odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

    Golićeva je pomoć zatražila tokom sastanka u Banjaluci sa zamjenikom visokog predstavnika i šefa OHR Banjaluka, Laslom Markušom.

    “Dvolična politika u kontinuitetu”
    Ona je na sastanku istakla da je pitanje odlaganja radioaktivnog otpada nacionalno pitanje, te navela da na tom području živi oko 250.000 građana.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS, Milan Miličević, ističe da ga poziv Golićeve upućen OHR ne iznenađuje jer takav način vođenja „licemjerne i dvolične politike vlast u Republici Srpskoj vodi u kontinuitetu već 16 godina“.

    – Jednu stvar pričaju u javnosti, na skupovima, kontaktima s ljudima, medijima, na mitinzima i slično, a s druge strane, iza kulisa ili ovako direktno na sastancima, vode sasvim drugu politiku. S jedne strane kažu da su OHR i visoki predstavnik turisti u BiH, a s druge strane s njima komuniciraju, dogovaraju, traže pomoć i tome slično – kaže Miličević za Srpskainfo.

    Ističe da je ovo nastavak kontinuiteta dvolične politike u kojoj su žrtve građani zbog jako loše ekonomske politike, niskog kvaliteta života i standarda.

    Miličević ističe da se sličnih primjera u zadnjih 16 godina može naći mnogo, te da to više nikoga ne treba da čudi.

    On kaže da sve dok ne bude postojala konzistentna, direktna politika, usmjerena ka ekonomskim reformama i poboljšanju stanja i kvaliteta života građana koji ovdje žive, nema napretka u BiH.

    – Ova dvolična politika odgovara očigledno i Miloradu Dodiku, a i međunarodnoj zajednici – zaključuje Miličević.

    “Zapad čuva Dodika”
    Sličnog mišljenja je i lider pokreta „Za pravdu i red“, Nebojša Vukanović, koji kratko kaže kako su „izbori prošli, a maske pale“.

    On ističe da već dugo upozorava da su sva dešavanja u Srpskoj i BiH dio dogovora Dodika i Zapada.

    – Kristijan Šmit, Zapad i stranci čuvaju Dodika dok on glumi nekakvog disidenta i protivnika Zapada. Ustvari, istina je da je on njihova marioneta, koja vjerno izvršava sve njihove zadatke. Sad su maske pale – tvrdi Vukanović za Srpskainfo.

    On ističe da je Golićevu upravo SNSD stavio na čelo Vijeća naroda Republike Srpske, te da je prethodno bila ministarka u nekoliko mandata, tačnije od 2006. godine.

    – Ona je desna ruka Milorada Dodika i ako ona traži podršku OHR onda je svaki komentar suvišan. Prošli su izbori. Šmit im je obezbijedio da im prođe nekažnjeno izborna krađa i prevare. Stranci im i dalje daju kredite, vode im kampanju, uvode neke tobožnje sankcije, koje ništa ne znače, i tako im daju priliku da glume nekakve „srbende“, a u stvarnosti je Dodik bio i ostao marioneta Zapada – tvrdi Vukanović.

    Navodi da je jasno da SNSD i Dodik priznaju Šmita, iako javno tvrde drugačije.

    Vukanović kaže da su stranci najveće zlo te da oni drže građane u BiH posvađane. Stranci, kako ističe Vukanović, snose najveću odgovornost zato što se BiH i Republika Srpska nalaze u ovakvoj situaciji jer im odgovaraju korumpirani i ucijenjeni političari.

  • Izbor novog Savjeta ministara BiH 25. januara

    Izbor novog Savjeta ministara BiH 25. januara

    Lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković nada se da će novi Savjet ministara biti izabran u srijedu, 25. januara kada će biti održana sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Konaković je rekao da većina u Predstavničkom domu nije upitna jer stranke koje su predložile ministre i čine koaliciju “sada formalno imaju 23 stabilne ruke”.

    On je demantovao tvrdnje pojedinaca da je kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Sevlid Hurtić “čovjek predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”.

    – To što Hurtić dobro sarađuje sa institucijama u Doboju i Republici Srpskoj, to što je izabran za ministra u Vladi Srpske, smatram njegovom sposobnošću, visprenošću i boljim dijelom implementacije sporazuma Pokreta za državu – rekao je Konaković za sarajevsko Oslobođenje.

    Ad
    i da će biti ispoštovana ustavna nadležnost Parlamentarne skupštine BiH, Komisije za koncesije i nekih drugih tijela koja na to daju saglasnost.

    Govoreći o SDA, Konaković je rekao da je problem ove stranke i njenog lidera Bakira Izetbegovića to što konstantno kreću sa premisom kako nekome nešto daju, smatrajući BiH “svojom zemljom, pa su nešto dali Hrvatima i Srbima”.

  • Krišto obavila posao: Parlamentu BiH uputila prijedlog za potvrđivanje novog saziva Savjeta ministara

    Krišto obavila posao: Parlamentu BiH uputila prijedlog za potvrđivanje novog saziva Savjeta ministara

    Novoimenovana predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto uputila je Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Komisiji za pripremu izbora Savjeta ministara, prijedlog odluke za potvrdu imenovanja ministara i zamjenika ministara u novom sazivu ovog savjeta.
    Prijedlog za potvrdu imenovanja Krišto je uputila nakon što je iz Agencije za istrage i zaštitu BiH i Centralne izborne komisije zaprimila odgovarajuće izvještaje o provjerama svih 19 kandidata za ministre i zamjenike ministara, saopšteno je iz Savjeta ministara.
    Naredne sedmice očekuje se okončanje postupka formiranja novog saziva Savjeta ministara, u skladu sa procedurom propisanom Zakonom o Savjetu ministara.

  • Kojić: Lica osumnjičena za ratne zločine kandidati za visoke funkcije

    Kojić: Lica osumnjičena za ratne zločine kandidati za visoke funkcije

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da se zbog neadekvatnog odgovora pravosuđa BiH na sve prijave i dokaze podnesene protiv lica koja se mogu dovesti u vezu sa počinjenim krivičnim djelima ratnog zločina, dolazi do apsurdnih situacija da takva lica obavljaju visoke funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
    Govoreći o nekadašnjem komandantu operativne grupe Bosna Zavidovići-Žepče Refiku Lendi, protiv kojeg je MUP Republike Srpske prije 20 godina podnio izvještaj o ratnom zločinu nad Srbima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine, a koji je kandidat SDA za pot/predsjednika Federacije BiH, Kojić je rekao da ono malo Srba koji žive u Federaciji sada mogu doći u poziciju da im prava budu u potpunosti narušena.

    “Kada takvi ljudi za koje jasno postoje indicije i dokazi da su počinili krivična djela ratnog zločina obavljaju vrlo značajne i visoke funkcije, to samo po sebi ugrožava prava i proizvodi strah”, rekao je Kojić Srni.

    On je podsjetio da slučaj Refika Lende nije jedini, te da je ista situacija i sa Šefikom Džaferovićem koji u kontinuitetu obavlja visoke funkcije.

    Protiv nekadašnjeg komandanta operativne grupe Bosna Zavidovići-Žepče Refika Lende, koji je kandidat SDA za pot/predsjednika Federacije BiH, MUP Republike Srpske je još prije 20 godina podnio izvještaj o ratnom zločinu nad Srbima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine.

    Iako je među prvom trojicom protiv kojih su podnesene krivične prijave za zločine nad Srbima iz Vozuće, Centralna izborna komisija BiH danas je usvojila izvještaje o izvršenim provjerama kandidata za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, prema kojima Lendo ispunjava sve potrebne uslove za obavljanje ovih funkcija.

  • Stevandić: Ne treba dozvoliti uvlačenje BiH u kontekst rata velikih

    Stevandić: Ne treba dozvoliti uvlačenje BiH u kontekst rata velikih

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da svijet danas nije isti kao prije 20 godina i da narodi u BiH sebi ne smiju dozvoliti da budu uvučeni u kontekst rata velikih.

    Stevandić ističe da bi u BiH trebalo da se vidi da se svijet ljulja i da ne treba žuriti u tome na koju stranu krenuti.

    “Mislim da reset odnosa Srba i Bošnjaka, a posljedično i Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH. Treba nam međusobno uvažavanje i ako bude neko veliko pucanje ne smije se zaboraviti da Ukrajina nije tako daleko kao što to izgleda. Zbog toga se moramo zabrinuti”, kaže on.

    Stevandić je za BHT1 rekao da narodi u BiH sebi ne smiju dozvoliti da budu uvučeni u kontekst rata velikih.

    “Onda mi mali nastradamo. Zašto u FBiH ljudi pristaju da se uvuku u taj kontekst kada nisu nikakav faktor kao ni mi. Mi treba da budemo faktor jedni drugima”, poručio je Stevandić.

    On je rekao da u BiH priželjkuje mirniji period u kojem će se političari posvetiti investicijama, zapošljavanju, sprečavanju odlaska stanovništva te smanjiti nivo političkih diskusija.

    “Pred nama je odgovornost na relaksaciji situacije unutar BiH i mislim da će to u Republici Srpskoj ići malo lakše”, rekao je Stevandić ukazujući da se trenutno u FBiH vodi politički rat između predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i “osmorke”.

    On je naveo da o tome sjvedoče nastupi lidera SDA koji govore o tome da se neće lako pomiriti sa gubitkom vlasti.

    “Mir je svima u interesu da ne napravimo neki dodatni kuršlus u odnosima Republike Srpske i FBiH”, ocjenjuje Stevandić.

    Stevandić smatra da je Izetbegović u proteklom periodu bio uzrok svih kriza jer je stalno “igrao” na jedina dva faktora koja koja nemaju mogućnost da se politički usaglase a to su UStavni sud i OHR.

    On podsjeća da sve u BiH mora imati saglasnost entiteta i naroda.

    “Sve su krize u BiH počele jer su trojica stranih sudija /Ustavnog suda BiH/ zajedno sa Bošnjacima preglasali Srbe i Hrvate. To je poslije toga uzrokovalo sjednice Narodne skupštine Republike Srpske i zakone koji se njima ne sviđaju i koji su rezultat našeg demokratskog kapaciteta. Isto je radio i visoki predstavnik. Sve njegove odluke su poslije dovodile do velikih kriza”, smatra Stevandić.

    Prema njegovim riječima Srbi su u proteklih 10 godina pokazali nivo razumijevanja teške situacije u učinili mnogo da relaksiraju situaciju navodeći kao primjer inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    Otovreni Balkan je relaksirao mnoge napetosti u regionu i doveo do privrednog razvoja. BiH nije pristupila ovoj inicijativi što bi za sve velike kompanije bilo sjajno”, rekao je Stevandić.

    Govoreći o nedavnoj posjeti člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića sjedištu NATO-a, Stevandić je rekao da je to isto kao kada bi on kao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske otišao u Moskvu i rekao da će BiH biti član ODKB-a.

    Navodeći da to njemu nikada ne bi palo napamet, Stevandić ističe da je ta posjeta bila samo iskorištena Bećirovićevu ličnu promociju.

    Stevandić se osvrnuo i na obilježavanja 9. januara, Dan Republike Srpske, istićući da je riječ o mirnodopskom prazniku, podsjetivši da su prije apelacije Ustavnog suda na obilježavanje ovog dana dolazili i bošnjački političari.

    “Zlatko Lagumdžija, biskupi i muftije su dolazili na obilježavanje Dana Republike Srpske, kucali se šampanjcem sa Šarovićem, Čavićem i Dodikom i nije bilo nikakvih problema”, naveo je Stevandić.

    Govoreći o isključivanju Mirsada Duratovića iz Demokratskog fronta, Stevandić je istakao da Duratovićev legitimitet ne počiva na tome ko ga voli iz Banjaluke ili Sarajeva, već na tome kako će on građanima vratiti ukazano povjerenje.

    “On je zato bio predsjednik Skupštine grada Prijedora i zato je potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske”, zaključio je Stevandić.