VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Trivić: Pokušavaju kriminalizovati svakoga ko javno kritikuje

    Trivić: Pokušavaju kriminalizovati svakoga ko javno kritikuje

    Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a, komentarišući najavljeno usvajanje izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske, navela je da je u pitanju pokušaj kriminalizovanja svakoga ko se usudi da javno kritikuje stanje u kojem se nalazimo.

    “Kao političar, kao univerzitetski profesor, pripadnik akademske zajednice koja uglavnom ćuti (čast izuzecima kojih ima), ali prije svega kao slobodomisleći čovjek moram da iskažem svoj javni protest na sraman pokušaj režima da ućutka kritičku svijest u društvu. Ovo je moja moralna i politička obaveza”, navela je Trivićeva.

    Kako je dodala, ovo nije samo udar na novinare, medije i analitičare, već “udar na svakog ko drugačije misli i djeluje od onih koji su dio korumpiranog i antinarodnog režima”.

    “Stavili su tužilaštva i sudove pod snažnu političku kontrolu. Nije im bilo dovoljno pa sad pokušavaju kriminalizovati svakoga ko se usudi da javno kritikuje stanje u kojem se nalazimo, a razloga je bezbroj”, istakla je Trivićeva.

    Dodala ja da pruža javnu podršku svima koji će i dalje da ukazuju na anomalije u društvu a posebno na korupciju, uključujući i onu od koje sve počinje – izbornu korupciju.

    “Nastaviću da budem dio onih koji će, bez obzira na pritiske i drakonske kazne, ukazivati na kriminal režima. Boriću se i dalje svim srcem protiv režima koji je pogazio sve institucije. Ovo nije samo borba za slobodu mišljenja i govora. Ovo je borba za budućnost svih nas, za budućnost naše djece. Naša obaveza je da im ostavimo slobodno društvo, a ne društvo straha i ćutanja”, navela je Trivićeva na Facebooku.

  • “Republika Srpska je dokaz da je referendum u BiH bio nelegalan” Stevandić očitao lekciju iz istorije Ramizu Salkiću

    “Republika Srpska je dokaz da je referendum u BiH bio nelegalan” Stevandić očitao lekciju iz istorije Ramizu Salkiću

    Tokom rasprave na Drugoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, narodni poslanik Ramiz Salkić rekao je tom prilikom da je referendum o nezavisnost BiH bio legalan, što je izazvalo brojne reakcije.

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić odgovorio je Salkiću tom prilikom da je Republika Srpska otvorena i tolerantna da svako ima pravo da kaže šta misli, ali i da Republika Srpska kao demokratska zemlja ima problem sa iznošenjem neistina.

    “Referendum i glasanje je provedeno nezakonito, jer jedan čitav narod nije u tome učestvovao. Ali zbog geopolitičke situacije tog trenutka taj referendum je prihvaćen” rekao je Stevandić i dodao da je taj referendum uzrok rata koji se nakon tog referenduma desio.
    On dodaje da je postojanje Republike Srpske dokaz o nelegalnosti tog referenduma. ” Da je referendum bio legalan, Republika Srpska nikad ne bi bila priznata” rekao je Stevandić.

    Stevandić napominje da je i u samom Ustavu isključena mogućnost da se referendum provede, kako bi se izbjegla mogućnost ponavljanja sukoba.

  • Dodik: Otimanjem imovine Srpskoj, pokušava se pribaviti suverenitet BiH

    Dodik: Otimanjem imovine Srpskoj, pokušava se pribaviti suverenitet BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da suverenitet imaju entiteti, a ne BiH, te da se on pokušava pribaviti BiH otimajući imovinu Republici Srpskoj komentarišući jučerašnju sjednicu Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj su bile tačke koje se miješaju u unutrašnje stvari Republike Srpske, poput izmjena Krivičnog zakona u vezi sa suverenitetom BiH i rezolucija u vezi sa slobodama u Srpskoj.

    BiH nema suverenitet, a odluke donesene na zajedničkom nivou nemaju obavezujuću snagu za entitete. Ovo nije zemlja koja je napravljena na taj način, nego tako da su entiteti subjekti unutrašnjih ali i spoljno-političkih pitanja, a ne da zajednički nivo nešto nama naređuje. Nego mi naređujemo njima i tako će i ostati. Tako su prošli i ovi zakoni, tako je prošla i deklaracija i tako će proći i BiH – rekao je Dodik novinarima u Gackom.

    Istakao je da se Republika Srpska zalaže da se BiH vrati u okvire Ustava.

    • Ono što imamo danas je nametnuto mimo Ustava i volje prije svega nas. Sada je vrijeme da napravimo reviziju. Ili vratite BiH na Ustav ili je neće biti, to je ono što govorimo uporno. Ovo nije secesija. Tražimo ustavnu zemlju, a ako je nema logično je da u njoj nećemo biti – poručio je Dodik.
  • SDS traži raspuštanje Skupštine u Bijeljini

    SDS traži raspuštanje Skupštine u Bijeljini

    Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, ostaje na toj funkciji, jer su tako u nedjelju, glasajući o opozivu, odlučili njegovi sugrađani, a iz njegove stranke, SDS-a, pozvali su na raspuštanje lokalnog parlamenta, u kojem je skupštinska većina predvođena SNSD-om.

    Prema prvim, preliminarnim rezultatima referenduma, za opoziv Petrovića glasala su 14.954 birača, a protiv je bilo 32.294. On je, već u svom prvom obraćanju, odmah pozvao na ostavke.

    “Moram da kažem i da u Skupštini grada, ljude koji su pokrenuli ovaj politički cirkus, odmah pozivam da, ukoliko imaju trunku morala, trunku savjesti, podnesu ostavke i da sami učine uslugu narodu Bijeljine, jer su sami sebe raspustili, a i narod je rekao da su raspušteni”, rekao je Petrović.

    Petrovićev stranački šef Milan Miličević, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, ima jasnu poruku za Vladu Republike Srpske.

    “Ono što ću reći veoma je važno. Ja pozivam Vladu Republike Srpske da, u skladu sa važećim zakonskim propisima, predloži Narodnoj skupštini Republike Srpske da donese odluku o raspuštanju Gradske skupštine Bijeljina, koja nema legitimitet. Ovi rezultati pokazuju da ona nema legitimitet”, rekao je Miličević.

    Međutim, takav epilog je upitan, budući da Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa da Narodna skupština Republike Srpske može (a ne mora), na prijedlog Vlade, da raspusti skupštinu ako nakon postupka opoziva gradonačelnik ne bude opozvan. Stav Vlade, do zaključenja ovog broja “Nezavisnih”, nismo uspjeli dobiti, niti nam se na pozive javljao Aleksandar Đurđević (SNSD), predsjednik Skupštine Bijeljina.

    Oglasio se, međutim, njegov stranački kolega i šef Štaba Narodne koalicije za opoziv gradonačelnika Bijeljine Miroslav Milovanović, navodeći da će poštovati volju građana.

    “U politici postoje i pobjede i porazi, ovoga puta mi smo poraženi i čestitamo drugoj strani”, rekao je Milovanović, koji je i predsjednik Gradskog odbora (GO) SNSD-a Bijeljina, a na pitanje da li će biti promjena u GO SNSD-a zbog poraza, on je rekao da to treba pitati stranačkog lidera Milorada Dodika.

    Nije promjene u bijeljinskom SNSD-u Dodik spominjao u svom prvom komentaru na aktuelna dešavanja u Semberiji, ali je izjavio da poštuje volju Bijeljinaca.

    “SNSD i ja, kao predsjednik, poštujemo volju građana Bijeljine i uvijek smo je poštovali”, naveo je Dodik.

    Dodao je da je uvjeren da je referendum o opozivu gradonačelnika Bijeljine protekao u demokratskoj atmosferi.

    “Za razliku od SDS-a, koji je juče počeo kuknjavu o krađi rezultata, uvjeren sam da je sve proteklo u demokratskoj atmosferi uz poštovanje svih propisa Republike Srpske. SNSD će nastaviti da ulaže napore u razvoj Bijeljine i njeno snažnije povezivanje s ostatkom Republike Srpske”, naveo je Dodik u nedjelju naveče.

    Petroviću stižu brojne čestitke, pa je tako, recimo, lider PDP-a Branislav Borenović naveo da je više puta do sada sila pobijedila narodnu volju, ali se na Bijeljini slomila.

    “Bijeljina je bila i ostala svijetla tačka i bastion slobode. Referendum o opozivu je pokazao šta znači ujedinjenost u istom cilju, odnosno šta je stvarna volja glasača i birača i šta se desi kada su izbori pod punom kontrolom”, naveo je Borenović.

    Opoziv gradonačelnika, podsjetimo, pokrenulo je 25 odbornika Skupštine grada 8. februara, a podržala ga je široka Narodna koalicija “Pokrenimo Bijeljinu”, predvođena SNSD-om.

    Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH, potvrdio je za “Nezavisne novine” da je sigurno da, prema sadašnjim zakonskim propisima, odnosno rokovima, Petrović ostaje na čelu Bijeljine do narednih lokalnih izbora

  • Vulić: Predložena Rezolucija je bezobrazluk

    Vulić: Predložena Rezolucija je bezobrazluk

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je da je nekorektno uvrštavanje na dnevni red današnje sjednice Prijedloga rezolucije o pravu na slobodu izražavanja u BiH u skladu sa evropskim standardima kojom se osuđuje usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske.

    Vulićeva je ocijenila da je ovo kontinuiran pokušaj rušenja institucija Republike Srpske i da predložena rezolucija nema ni poslovničko, niti ustavno uporište.

    “To je došlo na dnevni red jer nemamo većinu u Kolegijumu. Ovo je krajnje nekorektno i bezobrazluk”, rekla je Vulićeva novinarima u Sarajevu.

    Ona je napomenula da ovo nije način poslovne saradnje koja je dogovorena.

    “Ako će oni ovako da urnišu naše institucije, onda ćemo i mi promijeniti način rada, počećemo i mi sa rezolucijama, i to sa mnogo ozbiljnijim temama”, poručila je Vulićeva.

    Ona je rekla da je Prijedlog izmjena zakona o sportu, koji je dobio dva negativna mišljenja Ustavnopravne komisije, bio pokušaj prenošenja nadležnosti Republike Srpske na nivo BiH.

    “(Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis) Zvizdić hoće BiH pod jednom kapom. On, kao i većina Bošnjaka teži za islamskom BiH. Oni bi našoj djeci da određuju gdje i kako će trenirati i u kojim reprezentacijama će igrati”, konstatovala je Vulićeva.

    Vulićeva je naglasila da Republika Srpska ima institucije koje vode računa o sportistima i to će nastaviti.

    Ona je rekla da se i u vezi sa dopunama Krivičnog zakona BiH koje su danas na dnevnom redu sjednice “ispod žita pokšava nametnuti prenošenje nadležnosti”.

    “Pokušavaju da nam nametnu da nam sutra kroje sudbinu i da nas stavljaju u kazamate po svom sudu, da nametnu da su samo Srbi za sve krivi kroz istoriju, a da Bošnjaci nisu krivi ni za šta. Svi znamo da su Srbi stradalnički narod u posljednjem ratu, što nismo mogli da dokažemo, zbog nakardnih propisa koje je nametnula međunarodna zajednica i političko Sarajevo”, rekla je Vulićeva.

  • Petković: Predložene izmjene krivičnog zakona su neustavne i nepotrebne

    Petković: Predložene izmjene krivičnog zakona su neustavne i nepotrebne

    Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH Milan Petković ocijenio je da uporište u Ustavu BiH nemaju dopune Krivičnog zakona BiH koje se odnose na napad na suverenitet BiH, a čiji su predlagači poslanici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.

    Petković smatra nepotrebnim ove dopune Krivičnog zakona, jer već postoji definisan napad na ustavno uređenje, pa bi se usvajanjem ovog prijedloga zakona duplirali propisi zbog čega bi došlo do haosa u pravnom sistemu.

    – Takođe, nije dobro ni definisano biće ovog krivičnog djela, jer tamo se kaže da bi neko mogao tajno vršiti povredu suvereniteta. Ne znam kako bi neko tajno oduzeo suverenitet, možemo ga oduzeti samo javno u institucijama – rekao je Petković novinarima u Sarajevu.

    On smatra i da je ovaj prijedlog služio samo u dnevnopolitičke svrhe, te da je riječ o stavu samo jedne političke stranke zbog čega je glasao protiv ovog zakona na sjednici Ustavopravne komisije Predstavničkog doma, koja je odbila prijedlog zakona.

    – Ukoliko većina članova komisije kaže da nešto nije u skladu sa Ustavom, to se tako i prihvata kao pravna činjenica i mi nismo u obavezi da dajemo objašnjenja – naglasio je Petković.

  • Burno u parlamentu BiH: Poslanici otvorili raspravu i optuživali jedni druge

    Burno u parlamentu BiH: Poslanici otvorili raspravu i optuživali jedni druge

    Nakon što Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije prihvatila dopune Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjava narušavanje suvereniteta BiH, poslanici su otvorili raspravu u kojoj su uglavnom optuživali jedni druge, od toga da je zakon loše napisan do toga da je nekome cilj rušenje suvereniteta.
    S jedne strane, poslanici opozicije koji dolaze iz stranaka sa sjedištem u FBiH optužili su ostale, prije svih HDZ i SNSD, da su oni za narušavanje suvereniteta koje je, po njihovom mišljenju, ustavno i prihvatljivo.

    Inače, na samoj sjednici Ustavnopravne komisije protiv izmjena Krivičnog zakona bili su Marinko Čavara iz HDZ-a, Nebojša Radmanović i Obren Petrović iz SNSD-a te Milan Petković iz Ujedinjene Srpske, dok su za dopune glasali Šerif Špago i Amor Mašović iz SDA te Albin Muslić iz SDP-a, prenose Nezavisne.

    Suština izmjena Krivičnog zakona kojeg su predložili poslanici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš je u tome da “onaj ko svojim političkim ili drugim javnim djelovanjem podriva suverenitet BiH, omogućavajući bilo kojem subjektu međunarodnog prava da utiče na proces donošenja ustava, zakona, odluka ili drugih akata BiH ili učešće u donošenju ustava, zakona, odluka ili drugih akata BiH, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina”.

    “Ako neko ima problema s ovakvom promjenom Krivičnog zakona, on ima problem sa suverenitetom BiH. Čak i ono što je definisano preambulom Ustava BiH nije u skladu s Ustavom”, rekao je Dunović.

    Osim Dunovića, izmjene Krivičnog zakona “branio” je i sam Begić iz DF-a, koji je u jednom trenutku poslanicama rekao da “lupaju gluposti”. Na kraju, Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma, Begiću je uskratio pravo na riječ po toj tački dnevnog reda. U jednom trenutku Begić je mlatio prstom, nakon čega mu je Sabina Čudić, poslanik Naše stranke, rekla: “Ako još jednom zaprijetite tim prstom, po njemu ćete i dobiti”.

    “Kao pravoslavac prekrstio sam se kada sam vidio dopune Krivičnog zakona. Znam šta je poenta zakona, smetaju vam Milorad Dodik i paralelne i specijalne veze sa Srbijom”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    On se upitao da li prema predloženim izmjenama Krivičnog zakona BiH Bosna i Hercegovina treba da izađe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s obzirom na to da se tamo navodi da će svoje zakonodavstvo usklađivati s EU. Takođe, upitao je i šta je sa EBRD-om, Svjetskom bankom, EIB-om i ostalim finansijskim institucijama koje obično traže izmjene odluka ili zakona za povlačenje kredita.

    “Ovaj nacrt nisam shvatio ozbiljno, toliko je laički napisano i bilo bi me sramota da ovako nešto uputim u parlament. Ovdje neko nije htio konsultovati pravnike. Imamo napad na ustavno uređenje i samim tim ko napada na Ustav napada i na suverenitet. Ovo je dupliranje propisa i ustavni poredak je već zaštićen zakonom”, rekao je Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske.

    Očekivano, dio rasprave vodio se i u vezi s pozicijom visokog predstavnika, s obzirom na to da prema odredbi zakona koja je predložena poslanici iz Republike Srpske tvrde da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, treba da bude uhapšen i osuđen na pet godina zatvora. Takođe, skrenuta je pažnja na to da BiH ne može govoriti o suverenitetu kada ima visokog predstavnika koji može nametnuti i izmjene Ustava, izmijeniti zakon ili donijeti novi.

  • Stevandić: Izmjene poslovnika moguće samo konsenzusom

    Stevandić: Izmjene poslovnika moguće samo konsenzusom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da su izmjene Poslovnika parlamenta Srpske moguće samo konsenzusom vlasti i opozicije, a da on smatra da bi vrijeme za skupštinsku raspravu trebalo biti raspoređeno po poslaničkim grupama.

    Nakon što je u Narodnoj skupštini prošle sedmice rečeno da bi trebalo mijenjati postojeći Poslovnik o skupštinskom radu, Stevandić je pojasnio da bi takva izmjena trebalo da bude urađena po uzoru na Poslovnik Skupštine Srbije.

    Ukoliko nisu zadovoljni ni skupštinska većina ni opozicija sa Poslovnikom, Stevandić kaže da u tom slučaju on može da predloži izmjene da bi vidjeli u čemu je problem.

    “Mislim da bi možda trebalo rasporediti po poslaničkim grupama kao što je to u Srbiji. Ali mora biti konsenzus”, istakao je Stevandić.

    Narodna skupština Republike Srpske je na sjednici održanoj sredinom 2020. godine donijela aktuelni Poslovnik Narodne skupštine.

  • Cvijanović: Ako imovina ne pripada entitetima, zašto su onda tražili da je se odreknemo?

    Cvijanović: Ako imovina ne pripada entitetima, zašto su onda tražili da je se odreknemo?

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je pitanje imovine jedna od mnogobrojnih antidejtonskih inicijativa koje se u BiH nastoje realizovati u sadejstvu političkog Sarajeva i međunarodnog faktora.
    To nas je, kaže Cvijanović, dovelo do još jednog neustavnog eksperimenta koji je, kao što je i do sad bio slučaj, prouzrokovao političku krizu.

    Na pitanje Srne da prokomentariše zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića upućen Pravobranilaštvu BiH u kojem traži informaciju šta je ta institucija preduzela u pogledu pravne zaštite “državne imovine” i imovinskih interesa BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da se Bećirović obratio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva.

    “Prema tome, riječ je o njegovom privatnom stavu, a ne o zvaničnom stavu institucije”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da djeluje kao da neko želi namjerno produkovati krize, kroz uporno rušenje dejtonskog ustavnopravnog poretka BiH.

    “Treba podsjetiti da se u cijelom ovom neustavnom eksperimentu pitanje imovine prvobitno odnosilo na vojnu imovinu, kada je traženo da se takva imovina na teritoriji dva entiteta preknjiži na Ministarstvo odbrane BiH. Time se ustvari tražilo da se iz vlasništva entiteta imovina prenese u vlasništvo BiH”, navela je Cvijanovićeva.

    Budući da je Bećirović veliki zagovornik NATO integracija, rekla je Cvijanovićeva za Srnu, vjerovatno je upoznat o zaključcima NATO samita u Talinu iz 2010. godine, kojima je od Republike Srpske i FBiH traženo da u korist BiH preknjiže svoju nepokretnu vojnu imovinu.

    Da entiteti nisu vlasnici imovine, upitala je srpski član Predsjedništva, zašto bi tako nešto od njih bilo traženo?

    “Onda je opet političkim akrobacijama pitanje vojne imovine prošireno i na cjelokupnu imovinu. I to opet zajednički smišljenom akcijom međunarodnog faktora i političkog Sarajeva, u okviru koje je Ustavni sud BiH izvođač radova”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, suština je da ne postoji ustavni osnov da se pitanje imovine reguliše na nivou BiH, jer inače ne bi bilo ni traženo od entiteta da je prenesu u vlasništvo BiH.

    “Najkraće rečeno, ako imovina nije entitetska, zašto su onda tražili da je se odreknemo”, upitala je Cvijanovićeva.

  • Tegeltija u Parlamentu BiH pravdao povećanje plata političarima: To je samo 90 osoba i 500.000 KM

    Tegeltija u Parlamentu BiH pravdao povećanje plata političarima: To je samo 90 osoba i 500.000 KM

    Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović postavio je pitanje Ministarstvu finansija BiH o prijedlogu budžeta institucija za 2023. godinu na koje je odgovorio ministar Zoran Tegeltija.

    Magazinović je na početku obraćanja pozdravio povećanje povećanje plata službenicima, policajcima, vojnicima, ali ne i političarima.

    “Šta je tačno vaš stav kao ministra finansija po ovom pitanju u vezi sa rastom plata funkcionerima? Šta ste uradili da ne dođe do povećanja plata funkcionerima? Šta imate namjeru učiniti u narednom periodu kako bi svi zajedno pokazali osjećaj prema ljudima u ovoj državi”, pitao je zastupnik SDP-a.

    Državni ministar finansija odgovorio je:

    “Izražavam zadovoljstvo što je Predsjedništvo utvrdilo prijedlog budžeta koji će biti upućen u Parlament koji može biti usvojen do kraj ovog mjeseca. Zakon o budžetu definiše fond za naknade, plate i sve ostalo. Sve ostalo je visina osnovice. To je pitanje Zakona o platama i potrebno je da se riješi kroz to jer je to jedino sistemsko rješenje mada u ovom Parlamentu postoji zakon koji pokušava nešto da ispravi, ali mislim da pogoršava zakona. Predsjedništvo je također utvrdilo sistem koji komplikuje. Zaključak Vijeća ministara je da se u naredna tri mjeseca napravi prijedlog zakona koji je danas potvrdilo Predsjendištvo sa zaključkom da se to uradi za tri mjeseca”, rekao je Tegeltija.

    Podsjetio je da na nivou Vijeća ministara usvojen zaključak kojim se ministri odriču povećanja plata.

    “Hoću da kažem da problem plata nije problem najviših već najnižih plata. Zakon koji je ranije donesen je jasno postavio kolike trebaju biti plate. Sve su to stvari koje se moraju riješiti sistemski, a ne kroz pojedinačne izmjene. Ovo o čemu Vi govorite je manje od 90 ljudi u BiH, njihova primanja se na mjere ni u procentima, nego u promilima. Sav efekat njihovog povećanja plata je 500.000 KM. U Zakonu o platama postoji 2,5 posto sredstava koje rukovodioci mogu podijeliti kroz stimulacije, 20 miliona KM”, istakao je Tegeltija.

    Pozvao je zastupnike i sindikate da razgovaraju sa Vijećem ministara kako bi se našlo i pripremilo adekvatno zakonsko rješenje koje neće nikoga ugroziti, s ciljem da se napravi pravednije rješenje.

    “Ovako, jednu stvar ćemo popraviti, a tri ili pet pokvariti. Najvećem broju ljudi povećanje će biti 38 posto. Unutar jednog radnog mjesta za deset godina može se imati povećanje plate od 20 posto jer se dobio minuli rad”, smatra Tegeltija.

    Magazinović se javio za komentar odgovora te istakao kako ministru finansija niti jedno od ponuđenih rješenja ne odgovara.

    “Kažete da ono što se predlaže kroz Parlament ništa ne rješava, da Predsjedništvo ne rješava, ali po meni je ovdje pitanje zašto ministarstvo finansija BiH ne rješava nekim prijedlogom ako znaju. Razumijem ja matematički ovo što Vi meni objašnjavate, ali morate da razumijete da je frustracija javnosti opravdana i na taj način se prema tome trebamo odnositi”, zaključio je.