Sjednica Kolegijuma na čijem je dnevnom redu utvrđivanje prijedloga dnevnog reda i datuma održavanja treće redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske biće održana sutra.
Početak sjednice Kolegijuma zakazan je u 13.00 časova, najavljeno je iz parlamenta Srpske.
Republika Srpska zalagala se za rješavanje pitanja ukidanja zabrane ulaska u BiH univerzitetskom profesoru Milošu Koviću i advokatu Goranu Petronijeviću i to nije bilo teško jer je odluka o zabrani bila mimo prava, zakona, Ustava i međunarodnih konvencija o slobodama čovjeka, izjavio je predsjednik Srpske Milorad Dodik.
“Drago mi je da je struktura u BiH sa kojom sarađuje vlast u Srpskoj razumjela da ta zabrana nema nikakvog smisla. Odmah nakon formiranja novih vlasti htjeli smo da preispitamo sve ono što je loše i nakaradno urađeno ranije. Nesumnjivo je mnogo toga bilo u obavještajnom sektoru gdje su nekadašnji direktor Obavještajno-bezbednosne agencije Osman Mehmedagić Osmica, njegova struktura i, nažalost, Srbi koji su ga pratili u toj strukturi, donosili takve sramne odluke koje nisu imale nikakvog smisla”, naglasio je Dodik.
Prema njegovim riječima, “takve odluke su bile motivisane muslimanskim potrebama da spriječe bilo koji srpski autoritet da se pojavi na ovim prostorima, pa tako i profesora Kovića”.
“Drago mi je da je struktura sa kojom sada sarađujemo razumjela da to nema nikakvog smisla i da to treba da bude ukinuto, što danas vidimo. Ovo ne bi moglo biti bez koordinacije”, poručio je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su njegovi sastanci u Rusiji i Azerbejdžanu bili veoma uspješni i da je Srpska pokazala svoj značaj kroz te sastanke.
Dodik je rekao na konferenciji za novinarima u Banjaluci da su ti sastanci bili prilika da Republika Srpska sagleda važne detalje politika koje se vode u Rusiji i Azerbejdžanu.
Ključan je, istakao je Dodik, bio sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom sa kojim se do sada sastao dvadesetak puta.
On je dodao da je razlika posljednjeg sastanka u odnosu na prethodne situacija u Ukrajini.
“Moja uloga kao predsjednika Republike Srpske je da ne zatvaram vrata bilo kome. Rusija je garant Dejtonskog sporazuma. Ona je kao članica Savjeta bezbjednosti uvijek čula naš glas”, rekao je Dodik.
On je istakao da je tokom sastanaka Moskvi čuo da je Republika Srpska strateški partner Ruskoj Federaciji te dodao Srpska neće napustiti Rusiju koja je u kontinuitetu pomaže.
On je rekao da je sa Putinom razgovarao o brojnim pitanjima, prenosi Srna.
“Razgovor je trajao preko sat vremena. To je bio dijalog o različitim pitanjima. O našim bilateralnim odnosima, o razmjeni stavova”, rekao je Dodik.
U posjeti Rusiji i Azerbejdžanu sa predsjednikom Republike bio je i ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske Željko Budimir, koji prisustvuje današnjoj konferenciji za medije u Administrativnim centru Vlade Srpske u Banjaluci.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da NATO integracije nisu i ne mogu biti spoljopolitički cilj BiH jer o tome ne postoji konsenzus predstavnika dva entiteta i tri konstitutivna naroda u institucijama BiH.
Komentarišući izjavu predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto koja je prilikom susreta sa ambasadorom Ukrajine naglasila da su “integracije u Evropsku uniju i NATO glavni spoljnopolitički ciljevi BiH”, Košarac je poručio da je riječ o potpuno netačnom političkom i medijskom narativu i da su Republika Srpska i njeni predstavnici u institucijama BiH protiv bilo kakvih aktivnosti koje bi za cilj imale članstvo BiH u NATO-u.
Košarac je podsjetio na Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske, kojom je Republika Srpska definisala neutralnost u odnosu na postojeće vojne saveze i izrazila opredjeljenje da svaki budući status u vezi sa NATO savezom koordiniše sa Srbijom.
On je istakao u izjavi za Srnu da se od usvajanja Rezolucije do danas nije promijenio taj stav i da predstavnici institucija BiH, ukoliko poštuju ustavno uređenje i princip konsenzusa kao osnovne principe strategije spoljne politike, mogu govoriti samo o saradnji sa NATO savezom, a nikako o integraciji ili članstvu BiH u tu vojnu alijansu.
Košarac je poručio da je Strategiju spoljne politike BiH, koju je Predsjedništvo BiH u sastavu Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Dragan Čović usvojilo u martu 2018. godine, potrebno redefinisati, posebno vodeći računa o novim geopolitičkim prilikama u regionu, Evropi i svijetu, kao i o definisanim stavovima institucija Republike Srpske.
Klub poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske predao je danas parlamentu rezoluciju o proglašavanju predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića nepoželjnom osobom za Srpsku.
Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS, je predao i preporuku Narodne skupštine RS članu Predsjedništva BiH o proglašavanju Milanovića za nepoželjnu osobu u BiH.
Crnadak je istakao da što se tiče rezolucije ona sadrži, između ostalog, to da je Milanović ponižavao srpski narod, prenose Nezavisne.
“Odlikovanjem borca HVO-a, on je povrijedio srpski narod i povrijedio sve žrtve ove jedinice. Ovom rezolucijom bi se trebao izbjegavati sve kontakte sa Milanovićem. Rezolucija obavezuje sve republičke, lokalnih zajednica i ostalog da se ni na koji način ne pomene ime Zorana Milanovića. Ovo nije ništa protiv države Hrvatske. Nakon odlikovanja, ništa se nije pominjalo o tome u Narodnoj skupštini RS. Podsjećam da je on Srbe nazvao “šakom jada”. Rezolucija ne sadrži to da on bude nepoželjna osoba u Srpskoj nego za Republiku Srpsku jer BiH donosi odluke za nepoželjne osoba”, naglasio je Crnadak.
Što se tiče preporuke srpskom članu Predsjedništva BiH, Crnadak kaže da oni od Cvijanovićeve traže da u najkraćem mogućem roku uvrsti ovu tačku na dnevni red kako bi se Milanović proglasio nepoželjnom osobom za BiH.
“Mi uvažavamo srpskog člana Predsjedništva BiH i zato tražimo da se zaštitimo od uvreda od Milanovića. Tražimo da se odluka donese zbog ličnih stavova Milanovića, a ovo nije upereno protiv države Hrvatske”, kazao je Crnadak.
Dodao je da se nada da će u ponedjeljak na sjednici kolegijuma Narodne skupštine RS ove rezolucije dobiti podršku svih političkih partija.
“Ne insistiramo da ovo bude naš prijedlog, neka bude vladajuće većine, samo se nadam da će ovo podići političke partije iznad dnevne politike samo da budemo ujedinjeni”, naglasio je Crnadak.
PDP je uzdrmao odlazak Jelene Trivić koja je formirala Narodni front i poslanika Radislava Dončića, ali smo sada stabilni, rekao je danas Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
“Niko ne spori da nas je uzdrmao njihov odlazak, ali sada smo stabilni i jaki. PDP će samo jačati nakon ovakvih stvari”, odgovorio je Crnadak na pitanje novinara nakon što je danas u ime Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske predao je parlamentu rezoluciju o proglašavanju predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića nepoželjnom osobom za Srpsku.
Crnadak je predao i preporuku Narodne skupštine RS članu Predsjedništva BiH o proglašavanju Milanovića za nepoželjnu osobu u BiH.
Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je Srni da NATO integracije ne mogu biti spoljnopolitički cilj BiH jer o tome ne postoji konsenzus unutar BiH.
“Možda o tome postoji konsenzus unutar Federacije BiH, ali ne postoji saglasnost Republike Srpske”, rekao je Nešić, komentarišući izjavu predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto koja je prilikom susreta sa ambasadorom Ukrajine rekla da su “integracije u EU i NATO glavni spoljnopolitički ciljevi BiH”.
Nešić je upozorio da Krišto treba da vodi računa kada daje izjave, jer je, kako je naveo, predsjedavajuća Savjeta ministara i trebala bi da zna da se takve odluke donose saglasnošću dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
“S obzirom na to da ta saglasnost ne postoji, ne možemo govoriti o NATO-u kao prioritetu BiH”, zaključio je Nešić.
Centralna izborna komisija BiH nije mogla juče da odluči da li je govor mržnje to što je lider SNSD Milorad Dodik, gostujući u jednoj TV emisiji, Bošnjake u BiH nazvao muslimanima.
Prigovor je uputila SDA, a Sektor za prave poslove u upravna rešenja CIK je bio mišljenja da govora mržnje nije bilo, te je predloženo da prigovor protiv Dodika i SNSD bude odbijen.
Međutim, potrebne većine glasova nije bilo (tri glasa za, a četiri protiv), pa se ovaj predmet našao i na sljedećoj sjednici CIK koja je održana odmah nakon prve. Ali, zbog različitog tumačenja i konfuzije oko toga da li se treba glasati o odbacivanju prigovora ili o sankcijama, predsjednik CIK Suad Arnautović je ovaj predmet povukao sa dnevnog reda. To znači da će se do odluke pokušati doći na nekoj od narednih sjednica.
Kako je rečeno, SDA se žalila na nekoliko segmenata Dodikove izjave u emisiji „Ćirilica“ na Hepi TV: da on nije bosanski Srbin, nego Srbin; o izjavi koja se odnosi na Srebrenicu i broj bošnjačkih žrtava u ratu u BiH, te o dijelu govora u kome Bošnjake naziva muslimanima.
Članica CIK, Vanja Bjelica Prutina, koja se jedina javila za diskusiju, jasno je razdvojila ove tri stvari. Predložila je da se dio oko eventualnog kršenja Krivičnog zakona BiH uputi nadležnom tužilaštvu na razmatranje, dok je istovremeno podržala Dodika u tome da Srbi u BiH nisu „bosanski Srbi“.
– U dijelu govora u kome se govori o protivljenju da se neko kvalifikuje kao bosanski Srbin, mislim da nije u pitanju govor mržnje. Lično sam Srpkinja, nisam nikakva bosanska Srpkinja. Ta nacionalnost ne postoji. Moj djed i pradjed su bili Srbi. Ne smatram da to kod bilo koga treba izazvati mržnju – rekla je Bjelica Prutina.
Istovremeno, naglasila je da je neprihvatljivo da se stvara neprijateljstvo prema čitavom jednom narodu, Bošnjacima, koji se u izjavi nazivaju muslimanima.
– Ova vrsta diskusije nije način za komunikaciju ni u jednom uređenom civilizovanom društvu. Živimo u društvu zasnovanom na mržnji. Pitanje je u kakvom društvu ćemo odgajati našu djecu. Ovo mislim za sve slučajeve. Smatram da je u pitanju govor mržnje, predlažem izricanje novčane sankcije 7.000 KM za stranku, a za kandidata 10.000 KM. A za onaj dio koji se odnosi na kršenje odredbi Krivičnog zakona BiH predlažem da se predmet uputi nadležnom tužilaštvu – rekla je Vanja Bjelica Prutina.
Slučaj “Stanišić”
Istovremeno, CIK je većinom glasova odbacila prigovor SNSD protiv kandidata PDP u Bijeljini, Miloša Stanišića, koji je na Fejsbuku objavio fotografiju na kojoj je stranke vladajuće koalicije u Srpskoj uporedio sa državama NATO koje su bombardovale SR Jugoslaviju.
– Služba smatra da se navedena objava ne može smatrati govorom mržnje; može eventualno kao vređanje – prijedlog je koji je prihvaćen.
Protiv je bila samo Vanja Bjelica Prutina, koja smatra da Stanišić jeste autor govora mržnje.
– Bez obzira na opšte tumačenje NATO akcije, srpski narod NATO bombardovanje doživljava kao agresiju. Smatram da se ovom vrstom poređenja izaziva ili podstiče neprijateljstvo prema strankama koje su izjednačene sa zemljama koje su vršile bombardovanje. Predlažem sankciju za PDP od 3.000 KM, a za kandidata 5.000 KM – izjavila je na sjednici.
Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da bi se nešto moglo nazvati spoljnopolitičkim ciljem BiH potrebna je saglasnost oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda.
“S tim u vezi, razumijem da oko članstva u NATO postoji konsenzus u Federaciji BiH, ali ne i na nivou BiH jer se tome protive Republika Srpska, kao i njeni predstavnici na zajedničkom nivou. Siguran sam da je toga svjesna i Borjana Krišto, koja o odnosu prema NATO može da govori u svoje ime, ali ne i u ime cijele BiH”, naglasio je Tegeltija.
Ukoliko se nastavi ova praksa ignorisanja jasno izražene volje Republike Srpske, rekao je Tegeltija za Srnu, očigledno je da nova strategija spoljne politike BiH neće biti usvojena, jer ne vidimo dobru namjeru da se uvaže stavovi svih, već samo pojedinih naroda u BiH.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da napad grupe huligana na sportiste iz Bijeljine u Mostaru, od kojih su dvojica teže povrijeđena, predstavlja slanje kontinuirane poruke da srpski sportisti i ćirilica u ovom gradu nisu poželjni i pozvao da se učini sve kako bi to prestalo.
Višković je poručio da je nedopustivo da ćirilično pismo ponovo predstavlja motiv za ovakve organizovane napade, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.
“Evidentno je da sportski događaji u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za učesnike srpske nacionalnosti po šablonu prerastaju u fizičke napade i surovo ugrožavanje života”, rekao je Višković i najoštrije osudio napad u Mostaru.
On je istakao da se poražavajućom može smatrati činjenica da se posljednji napad sa istim motivom desio prije dvadesetak dana, te da ovakvi podaci zaista zabrinjavaju i postavljaju pitanje šta je sljedeće.
Višković je ukazao da umjesto sportskog ispraćaja i poruka mira i tolerancije sportiste iz Srpske ispraća policija.
“Pozivam sve relevane predstavnike policijskih organa i političkih institucija da učine sve kako bi ovakvi napadi prestali, i konačno doživjeli javnu osudu koja je i više nego potrebna”, naglasio je Višković.
Dvadesetak mlađih muškaraca odjevenih u crne dukseve sa kapuljačama preko glave fizički su napali članove bijeljinskog Kluba malog fudbala “Radnik MD šop” i upotrijebili suzavac tokom utakmice u Mostaru, rekao je Srni portparol MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona LJudevit Marić.
Marić je naveo da se napad dogodio sinoć kada je grupa mladića upala u dvoranu Univerzitetsko-sportskog centra “Mithad Hujdur Hujka” gdje se odigravala utakmica između bijeljinskog i kluba “Mostar Stari Grad”.
Dvojica predstavnika bijeljinskog Kluba malog fudbala “Radnik MD šop” povrijeđena su u napadu grupe huligana na utakmici u Mostaru, dok su ostali uspjeli da prođu bez ozbiljnijih povreda, saopšteno je iz Uprave ovog kluba.