Kategorija: Politika

I pored toga što su lideri političkih partija koje čine koaliciju na nivou BiH na sastanku krajem jula dogovorili imenovanje Srđana Amidžića za ministra finansija i trezora, na predstojećoj sjednici Predstavničkog doma to nije na dnevnom redu, tako da je upitno hoće li on biti imenovan, kao i usvajanje seta zakona bitnih za put BiH ka EU, što je takođe dogovoreno.

Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH biće održana 22. avgusta i na njoj će se naći 17 tačaka dnevnog reda, ali ne i tačka izbori i imenovanja. Između ostalog, poslanici bi trebalo da odlučuju o Zakonu o VSTS-u, izvještaju komisije Kolegijuma o nepostojanju saglasnosti o izmjenama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava, te o Zakonu o slobodi pristupa informacijama, tačnije amandmanu koji je na njega uložio poslanik iz SDA. Ovi zakoni su neki od 14 prioriteta BiH na putu ka EU i o njima su lideri političkih partija postigli dogovor, međutim, pitanje je da li će išta biti usvojeno i, kako stvari sada stoje, sve zavisi od imenovanja Amidžića.

“Posljednji dogovor je bio da Krišto (Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH) 21. avgusta predloži imenovanje Amidžića, kako bi taj dan Komisija za pripremu izbora Savjeta ministara BiH mogla održati sjednicu i preporučiti imenovanje. Takav je dogovor, a šta će od svega na kraju biti, još niko ne zna, ali ako ne bude tog imenovanja, pitanje je da li će išta proći na sjednici Predstavničkog doma”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Problem je u tome što ni Krišto bez političkog dogovora ne želi da traži imenovanje Amidžića, jer Zakon o Savjetu ministara BiH kaže da ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg o imenovanju, o njemu se, u ovom slučaju o Amidžiću, ne može ponovo odlučivati.

“Ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg Savjeta ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedavajući Savjeta ministara dužan je da u roku ne dužem od osam dana imenuje drugo lice na to mjesto i takvu odluku dostavi na potvrdu Predstavničkom domu, ili da podnese ostavku”, navedeno je u članu 11 Zakona o Savjetu ministara BiH.

Osim toga, prema nezvaničnim informacijama, u priču oko imenovanja Amidžića sve više se upetljava i Zakon o spoljnim poslovima BiH, na kojem insistiraju Bošnjaci, a koji Srbi ne žele da prihvate. Navodno, nezvanične informacije govore da će i taj zakon biti jedan od uslova za imenovanje Amidžića.

Podsjećanja radi, mjesto ministra finansija i trezora BiH ostalo je upražnjeno nakon što je Zoran Tegeltija, koji je obavljao tu dužnost, izabran za direktora Uprave za indirektno oporezivanje. Tegeltija je za direktora UIO izabran u maju, a polovinom juna prestao mu je mandat ministra i do sada je bilo i više nego dovoljno vremena da Amidžić bude izabran. Amidžić je u posljednja dva mjeseca prošao sve bezbjednosne provjere i nema nikakvih prepreka, osim onih političkih, da bude imenovan. U međuvremenu, i zbog političke krize oko Ustavnog suda BiH, poslanici Naše stranke već su najavili da neće glasati za Amidžića dok se to ne riješi i, kako su nam rekli pojedini poslanici, teško je očekivati da se to promijeni u dogledno vrijeme.

Bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić rekao je da Sud i Tužilaštvo BiH postupcima protiv srpskog naroda i njegovih predstavnika zapravo rade protiv sebe i umjesto da provode pravdu, zapravo provode nepravdu.

Čavić je podsjetio da predsjednik Srpske ima zakonsku i ustavnu obavezu da potpiše ono što usvoji Narodna skupština, te da bi u slučaju da nije potpisao ukaze, prekršio Ustav.

On je istakao da je Kristijan Šmit nelegitimno, nelegalno i nedemokratski preuzeo tri grane vlasti – zakonodavnu, izvrnu i sudsku, dodajući da on nameće zakone, provodi zakonodavnu ulogu i negira nadležnosti.

Čavić je poručio da će i ovaj unitaristički pokušaj doživjeti poraz, kao i svaki do sada.

On je naveo da apsolutno podržava odluke predsjednika i Narodne skupštine Srpske, ističući da je to jedini ispravni način da se stane u kraj nametanjima nedopustivim za 21. vijek.

• Ovo nije pitanje koje se tiče političkih stranaka, već nacionalno pitanje – naglasio je Čavić.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić smatra da podizanje optužnice Tužilaštva BiH protiv predsjednika Milorada Dodika, koji štiti Srpsku, predstavlja pokušaj zastrašivanja republičkog rukovodstva i srpskog naroda.

Pokušava se stvoriti narativ da, ako se predsjednik Republike Srpske može spriječiti u nečemu, onda to sa običnim građanima predstavlja nikakav problem – izjavio je Ostojić.

Ostojić je ukazao da progon srpskog naroda nakon rata još traje, a da institucije takozvanog visokog predstavnika rade ono što su radile uvijek.

• Obaveza svakog Srbina je da štiti Republiku Srpsku kao svetinju – naglasio je Ostojić za Srnu.

On je naglasio da je Boračka organizacija Republike Srpske uvijek stajala uz odluke Narodne skupštine Srpske, koje su štitile ustavne odluke Republike.

Tužilaštvo BiH podiglo je u petak, 11. avgusta, optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog neizvršavanje odluka Kristijana Šmita. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Sud BiH još nije odlučio o optužnici koju je protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića podiglo Tužilaštvo BiH. U međuvremenu, oglasio se Lukić koji kaže da će nastaviti sa objavljivanjem ukaza predsjednika Republike.

U javnosti su već isplivali detalji optužnice kojom se, između ostalog, traži zabrana političkog djelovanja Dodiku.

Optužnica protiv Dodika i Lukića, s potpisom bošnjačkog, srpskog i hrvatskog tužioca i dalje je na razmatranju u Sudu BiH. Nezvanično saznajemo, kod sudije za prethodni postupak Enide Hadžiomerović, koja ima zakonski rok za potvrđivanje ili odbacivanje optužnice.

• Odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH propisano je da je rok za odlučivanje o optužnici do 15 dana od dana prijema optužnice. Odluka još nije donesena – naveli su iz Suda.

Ne bi bilo prvi put da Sud BiH potvrdi optužnicu i otvori sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske. Takav scenario priželjkuje političko Sarajevo. Ipak, situacija je danas umnogome drugačija. Prvo, narod podizanje optužnice tumači kao udar na institucije Srpske, drugo međunarodna pozicija Srpske je bolja i na kraju predsjednik Republike ima imunitet što potvrđuje tužilačka odluka iz 2017. godine u predmetu “Referendum”.

• Možemo očekivati danas ili narednih dana odluku Suda BiH. Sudija za prethodno saslušanje koji dobije ovaj predmet imaće, mogu slobodno reći, lak posao da odbiju ovu optužnicu – kaže Milan Petković, pravnik i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

Ipak, ne treba biti naivan i povjerovati da će političko-pravosudni i medijski pritisak na Milorada Dodika i Republiku Srpsku odjednom prestati. Neće, zato se krivični postupak koji je u najavi mora dočekati spreman, s timom advokata koji će u sudnici dokazati apsurdnost optužnice.

• Republika Srpska ima eminetne pravnike koji mogu pravno da se nose sa ovom situacijom i da sve to odbrane, čak i ako bi uslijedio sudski proces, ali je problem što se morate boriti pravom protiv neprava, a to je gadna situacija i to će napraviti mnogo problema – kaže Stojan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Banjaluka.

Petković kaže da se ovom optužnicom želi nanijeti velika šteta, pa čak i pokušati eliminacija i politički pad Milorada Dodika iz politike i javnog života.

• Ukoliko bi on bio kasnije krivično odgovoran i bio presuđen, postaviće se pitanje oduzimanje mandata i može li se kandidovati. Dakle, to su nesagledive posljedice krivičnog postupka – kaže Petković.

Pravni je nonsens da Tužilaštvo BiH optužuje predsjednika Republike i direktora Službenog glasnika za posao koji rade, da nisu potpisali odnosno objavili zakone prekrišili bi Ustav i zakone Republike Srpske. Podizanje optužnice neće vezati ruke odgovornim u Službenom glasniku, naprotiv intenziviraće objavljivanje zakona i ukaza

• U našim unutrašnjim aktima stoji mogućnost da Službeni glasnik otvori isturena odjeljenja i ja ću zamoliti Kabinet predsjedika Republike da nam oslobodi jednu kancelariju u Palati Predsjednika i tako ćemo otvoriti istureno odjeljenje Službenog glasnika i ubrzati objavljivanje svih ukaza koje Predsjednik donese – rekao je v.d. direktora Službenog glasnika Srpske.

To što se bh. tužioci pozivaju na član KZ BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, od Savjeta bezbjednosti UN neizabrani visoki predstavnik, u suštini stranac na tlu BiH, zapravo bi trebalo da bude povod za disciplinski postupak protiv tužilaca.

• Ako neko nije izabran u skladu sa međunarodnim normama i dejtonskim Ustavom za visokog predstavnika, a i dalje uzurpira funkciju visokog predstavnika, nepoštovanje njegovih aktivnosti ne znači kršenje prava, naprotiv to je privođenje k pravu – kaže advokat Goran Petronijević.

U brojnim reagovanjima iz Srpske i Srbije, optužnica protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića tumači se kao udar na zakonodavnu i izvršnu vlast Srpske, nastavak političkog progona demokratski izabranih predstavnika Srba, konačno i kao pritisak na Republiku Srpsku radi otimanja njene imovine i preknjižanja na BiH.

U Banjaluci je danas održan Predsjednički kolegijum Ujedinjene Srpske na kojem su analizirane aktivnosti stranke i njena kadrovska struktura. Na kolegijumu je donesena odluka da se početkom septembra održi konstitutivna sjednica Ujedinjene Srpske na kojoj će biti izabran Glavni odbor i članovi Predsjedništva stranke.

Predsjednički kolegijum Ujedinjene Srpske zauzeo je jedinstven stav da je optužnica protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika neprihvatljiva i da predstavlja udar na zakonodavnu i izvršnu vlast Republike Srpske. Naglašava se da je optužnica usmjerena protiv demokratskih procesa, da remeti dostignuća mira i međusobnog uvažavanja, te da otvara procese krize i nesigurnosti.

Takođe, naglašeno je da će Ujedinjena Srpska u punom kapacitetu pružiti podršku i djelovati u pravcu zaštite predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i direktora Službenog glasnika Republike
Srpske Miloša Lukića, ali i svih institucija Republike Srpske.

Podizanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika predstavlja vid političkog pritiska i nije zakonski utemeljena, izjavio je za Srnu zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.

Sud još nije potvrdio optužnicu, ali ako je i potvrdi na sceni imamo političku optužnicu koja nije utemeljena u zakonima – istakao je on.

Goganović je podsjetio da podizanje i potvrđivanje optužnice protiv određene osobe ne znači da je ta osoba zaista i odgovorna za počinjenje krivičnog djela.

• Prema principu presumpcije nevinosti, svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom sudskom presudom ne utvrdi njegova krivica. Sud BiH ne bi trebao da bude podložan političkim pritiscima. Ako neko želi da se bori protiv Milorada Dodika neka to radi na izborima, kako demokratija i predviđa, a ne političkim pritiscima na sudstvo i Tužilaštvo BiH – ukazao je Goganović.

Umjesto što se Tužilaštvo BiH bavi politički motivisanim optužnicama, Goganović je rekao da im javno postavlja pitanje zašto se ne bave slučajevima kriminala i korupcije u Sarajevu, koje u tome prednjači u cijeloj BiH, i zašto o tome ćute.

• Svako ko je oštetio budžet, a u svrhu ličnog bogaćenja treba da odgovara pred nadležnim organima, a predsjednik Republike Srpske odgovara narodu na izborima – rekao je Goganović.

On je ukazao da politički motivisani procesi ne doprinose izgradnji evropske BiH niti demokratskog društva, upravo suprotno, doprinose nepovjerenju i dezintegraciji.

• Јedina krivica Milorada Dodika je što se bori za Republiku Srpsku i što ne odustaje od dejtonske BiH. Јavno poručujem da će na tom putu imati moju podršku. Republika Srpska je dejtonska kategorija i svi mi koji dolazimo iz Republike Srpske u obavezi smo da poštujemo naše institucije, a funkcija predsjednika Repiblike Srpske je sigurno najvažnijija institucija, bez obzira ko je trenutno na toj poziciji – ocijenio je Goganović.