VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Neprihvatljivo Konakovićevo falsifikovanje istorijskih činjenica

    Dodik: Neprihvatljivo Konakovićevo falsifikovanje istorijskih činjenica

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da razumije potrebu Elmedina Konakovića da u reagovanju na izjavu ambasadora Izraela u BiH, pred svijetom opravda činjenicu da su gradovi u FBiH u kojima su muslimani većina stali uz Palestince, ali neprihvatljivo je da te stavove iznosi u ime BiH.

    Ne mogu i neću da razumijem da se i to radi, opet, na podmukao način, kvalifikujući građanski rat u BiH agresijom. Ako nije bio građanski rat, a muslimani bili žrtve, kako sugeriše Konaković, onda su agresori bili Srbi iz Trebinja, Zvornika, Rogatice ili Banjaluke. Priča o navodnom genocidu i stradanju Bošnjaka u građanskom ratu u BiH ima za cilj da falsifikuje istorijske činjenice od kojih jedna kaže da je u tom ratu stradalo oko 30.000 Srba, što Konaković prećutkuje – istakao je Dodik.

    Predsjednik Srpske izjavio je za Srnu da nema ništa protiv da ministar Konaković polemiše sa bilo kime, ali ne može za potrebe te polemike da iskrivljuje istorijske činjenice.

    • Sarajevo nije evropski Јerusalim, to je gotovo etnički očišćen grad u kojem pravoslavna i katolička crkva i sinagoga sluzže kao objekti za zavaravanje naivnih turista koji u Sarajevu provedu dan u neznanju. Sarajevo je grad iz koga je protjerano 150.000 Srba i koji naseljavaju dominantno muslimani Bošnjaci a sliku multietničnosti im daju članovi diplomatskog kora, koji doduše nisu rezidentni, ali borave tamo – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Republike je rekao da i on, kao i mnogi u Republici Srpskoj, smatraju da je neprihvatljivo da se podrška Palestincima upućuje na skupovima sa zastavama ISIL-a i tzv. Armije BiH.

    • Te zastave kvare uvjerenje da su skupovi bili u funkciji apela za brzo okončanje sukoba na Bliskom istoku – konstatovao je Dodik.
  • Šta Stanivuković misli o mogućoj kandidaturi Jelene Trivić

    Šta Stanivuković misli o mogućoj kandidaturi Jelene Trivić

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković komentarisa je to što je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić komentarisala da je moguće da će ona biti kandidat za gradonačelnika na idućim lokalnim izborima, rekavši da je to dio politike.
    – Svako ko želi da se kandiduje ima pravo na tako nešto i ja ne odlučujem o tome. Svako lično odlučuje o svojoj političkoj karijeri i odlukama. Isto kao što se mogla kandidovati za predsjednika Republike Srpske može i za gradonačelnika, samo tu znači da kandidatura ne znači pobjeda, a onaj ko misli da treba to da uradi njegovo je pravo. Ja sam siguran u ovo što mi radimo u Banjaluci, sve rezultate koji se vide i siguran sam u najveću podršku do sada, a pogotovo u budućnosti u Banjaluci – rekao je Stanivuković.

    Stanivuković kaže da je spreman da sve ovo što radi potvrdi i kod Banjalučana u drugom mandatu, za koji je, kako kaže, siguran da će se desiti.

    – Svakodnevno i posvećeno radimo na terenu sa narodom i vjerujemo da to svi vide. Naravno da neki drugi žele da zažmire na sve ono što smo uradili ali je bitno da u politici ne budete lični i da budete objektivni – ističe Stanivuković i dodaje da su izbori tu da pokažu šta ljudi misle.

    On ističe da onaj ko je objektivan može da vidi da Banjaluka bilježi najveće rezultate, ostvaruje sve zacrtane politike i da se sva obećanja ispunjvaju, prenosi Blink.

  • Kojić: Iza stava Delegacije EU krije se namjera pokušaja kontrole

    Kojić: Iza stava Delegacije EU krije se namjera pokušaja kontrole

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić istakao je da se iza stava Delegacije EU da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH ne treba da bude u Banjaluci očigledno krije namjera pokušaja kontrole, kao što je to kontrola Suda BiH u punom kapacitetu.

    Kojić je dodao da takav stav Delegacije EU nema nikakvo uporište, niti argument.

    • Oni žele da to bude bliže Sarajevu, da njihova komunikacija utiče na predmete određenih ambasada kao što je u slučaju predsjednika /Republike Srpske Milorada/ Dodika. Žele da zadrže taj uticaj i samo to je pravo obrazloženje koje neće da kažu, a sve ostalo su izvlačenja – izjavio je Srni Kojić.

    Prema njegovim riječima, nekada se jednostvano vidi kako se bošnjački političari, pogotovo sada iz “trojke” utrukuju ko će biti portparol Delegacije EU u BiH i onda prije šefa te delegacije u BiH Јohana Satlera kažu zbog čega smatraju da apelaciono odjeljenje Suda BiH ne može i ne treba da bude u Banjaluci.

    Kojić navodi da bi sva ta obrazloženja koja dolaze iz Delegacije EU u BiH trebalo da budu pravno potkrijepljena.

    On dodaje da su neka od obrazloženja da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH ne može da bude u Banjaluci iz praktičnih razloga, odnosno da je pritvorska jedinica u Sarajevu, pa bi to podrazumijevalo određene troškove.

    Kojić navodi da je to činjenica da ne poznaju pravni sistem, jer prvostepeni sudovi odlučuju o pritvoru, a apelaciono odjeljenje o žalbama Suda BiH.

    • Dakle, neće apelaciono odjeljenje određivati mjere pritvora ili bilo koje druge radnje u postupku koji se tiče dijela istrage, on će samo odlučivati po žalbama Suda BiH. U tom smislu obrazloženje da je iz praktičnijih razloga Istočno Sarajevo bolja lokacija, zaista je potpuno apsurdno i za mene nepojmljivo da neko takav ko vodi pitanja o tome da li BiH ispunjava uslove, ne poznaje osnovne pravne principe koji se ovdje primjenjuju – ističe Kojić.

    Iz Delegacije EU u BiH ranije je saopšteno da su razočarani nepostizanjem kompromisa političkih lidera u BiH u vezi sa sjedištem apelacionog odjeljenja Suda BiH, te poručeno da “ne vide nikakav razlog da politički akteri insistiraju da apelaciono odjeljenje Suda BiH bude u Banjaluci umjesto u Istočnom Sarajevu”.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ranije Srni da stav Delegacije EU u BiH u vezi sa sjedištem apelacionog odjeljenja Suda BiH potvrđuje da u BiH ne može biti razgovora i dogovora sve dok neko spolja nameće stavove, svrstavajući se na jednu stranu.

  • Nove optužbe Trivićeve na račun svojih dojučerašnjih kolega iz PDP-a

    Nove optužbe Trivićeve na račun svojih dojučerašnjih kolega iz PDP-a

    Nove optužbe Јelene Trivić na račun svojih dojučerašnjih stranačkih kolega iz PDP-a.

    Tvrdi da je prevarena od strane rukovodstva te stranke.

    Najavljuje da će se kandidovati za gradonačelnika Banjaluke i time stati na crtu svom bišem saborcu Drašku Stanivukoviću.

    Raskol u opoziciji i sve veće tenzije pokušao je danas da smiri Igor Crnadak, ali rat studenta Draška Stanvivukovića i njegove profesorice sa Ekonomskog fakulteta Јelene Trivić se nastavlja.

  • Cvijanović: MIP nije tražio stav Predsjedništva za glasanje u UN, članice EU po brojnim pitanjima nemaju isti pristup

    Cvijanović: MIP nije tražio stav Predsjedništva za glasanje u UN, članice EU po brojnim pitanjima nemaju isti pristup

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara nije tražilo stav Predsjedništva prilikom glasanja o rezoluciji o zaštiti civila i pridržavanju zakonskih i humanitarnih obaveza o krizi u pojasu Gaze.

    Na pitanje Srne da li je MIP zatražio stav Predsjedništva o tome kako će ambasador BiH pri UN glasati na zasjedanju Generalne skupštine UN, Cvijanović je rekla da nije zatražen stav, naglasivši da oni i inače zaobilaze Predsjedništvo, iako je ono po Ustavu nadležno za spoljnu politiku.

    Upitana da prokomentariše činjenicu da su članice EU glasale jedne za, druge protiv, a treće su bile suzdržane i da nije bilo jedinstvenog stava, Cvijanović je odgovorila Srni da takve situacije uvijek nameću dilemu na primjer državama kandidatima za članstvo u EU šta znači zahtjev da se one usaglase sa spoljnopolitičkim stavom EU, kad o brojnim pitanjima ni članice EU nemaju isti pristup.

    • Ovo glasanje je samo jedan od primjera. Po tome onda ispada da se zahtjevi za usaglavanjem odnose samo kada je riječ o osudi ili uvođenju sankcija Rusiji – istakla je Cvijanović.

    Interesantno je da je BiH juče prilikom glasanja bila za usvajanje ove rezolucije zajedno sa, između ostalih, Ruskom Federacijom, dok su SAD bile protiv.

    Protiv je bila i Hrvatska, Izrael i SAD, a od članica EU Austrija, Mađarska i Češka. Većina članica EU bila je suzdržana, a Francuska, Španija, Slovenija, Portugal, Irska i Belgija bile su za.

  • Trivić: Izašla sam na crtu Dodiku pa ne vidim zašto ne bih nekom Stanivukoviću

    Trivić: Izašla sam na crtu Dodiku pa ne vidim zašto ne bih nekom Stanivukoviću

    Narodni front kao odgovorna stranka ponudiće svog najjačeg kandidata u Banjaluci, poručila je predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić.
    Smatra da izbor između gradonečalnika Draška Stanivukovića (PDP) i nekog iz SNSD nije dovoljan za građane.

    -Odnosno, smatramo da tu nema izbora. Odgovorna smo politička stranka čija infrastruktura, članstvo i uopšte dešavanja u Banjaluci govore da je stranka u porastu i da stranka ima veliki broj ljudi koji mogu biti kredibilni. Ljudi s autoritetom, sa znajem, sa završenim školama, sa iskustvom, ozbiljni ljudi, ne vjetropiri. Zašto mi ne bismo ponudili kandidata za gradonačelnika kada mi Stanivukovića svakako smatramo kandidatom režima – rekla je Trivićeva za N1.

    Na pitanje da li će upravo ona biti kandidat, Trivićeva nije isključila takvu mogućnost.

    -Ako je trenutak i obaveza da to bude najjači kandidat radi Banjaluke i Banjalučana, ja sam neko ko se ne sklanja i ko ne bježi od odgovornosti. I s te strane postoji mogućnost da to budem ja, kao neko ko je u ovom momentu najjača politička ličnost u Banjaluci ispred Narodnog fonta. Ja neću bježati od svoje odgovornosti. Ja nisam bježala niti sam se sklanjala, izašla sam na crtu Miloradu Dodiku pa ne vidim zašto ne bih izašla na crtu bilo kome iz SNSD iz Banjaluke ili nekom Drašku Stanivukoviću – poručila je Jelena Trivić.

    Podsjećamo, u intervjuu za Srpskainfo u avgustu ove godine, Jelena Trivić je prvi put javno najavila mogućnost da se kandiduje za gradonačelnika banjaluke.

  • Mazalica: U Banjaluci da bude sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH

    Mazalica: U Banjaluci da bude sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH

    Zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica rekao je da političko Sarajevo i predstavnici EU u BiH ne mogu i ne bi trebalo da određuju gdje će biti sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH, te ocijenio da je njihovo uplitanje potpuno neprimjereno.

    Vlasti Srpske imaju pravo i nadležnost da odluče da ono bude u Banjaluci, kao najvećem gradu i administrativnom centru Republike. Uplitanje EU u sve to moglo bi se protumačiti u smislu da je na granici kršenja odredbi važećih konvencija o diplomatskim odnosima i uplitanju u naše unutrašnje stvari. Sjedište tog odjeljenja nije u domenu materije koje regulišu pravni propisi EU – izjavio je Mazalica.

    Mazalica je rekao da sjedište tog odjeljenja ne treba da zanima predstavnike EU u BiH, pa ni šefa Delegacije Јohana Satlera, jer on neslaganjem da ono bude u Banjaluci dodatno usložnjava situaciju u BiH i svrstava se, u suštini, na stranu političkog Sarajeva.

    • Time Satler još više komplikuje stvari i udaljava BiH od dogovora – ukazao je Mazalica.

    On je rekao da je Banjaluka sjedište brojnih pravosudnih insitucija, da ima razvijenu akademsku zajednicu koja se bavi pravnom strukom, te da to govori o snažnim preduslovima da apelaciono odjeljenje Suda BiH tu može da dobro funkcioniše, u skladu sa pravnom strukom.

    Iz Delegacije EU u BiH je saopšteno da su razočarani nepostizanjem kompromisa političkih lidera u BiH u vezi sa sjedištem apelacionog odjeljenja Suda BiH, te poručeno da “ne vide nikakav razlog da politički akteri insistiraju da apelaciono odjeljenje Suda BiH bude u Banjaluci umjesto u Istočnom Sarajevu”.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ranije da stav Delegacije EU u BiH u vezi sa sjedištem apelacionog odjeljenja Suda BiH potvrđuje da u BiH ne može biti razgovora i dogovora sve dok neko spolja nameće stavove, svrstavajući se na jednu stranu.

  • Košarac: Marfi i njegovi sljedbenici urušavaju BiH

    Košarac: Marfi i njegovi sljedbenici urušavaju BiH

    Upravo ambasador SAD u BiH Majkl Marfi i njegovi sljedbenici urušavaju Dejtonski sporazum i upravo traže antidejtonska riješenja kako bi mogli da modeliraju Republiku Srpsku, poručio je za RTRS Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara, komentarišući ubrzan proces pred Sudom BiH u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, koji je zakazan za 22. novembra.

    Smetnja takvom modeliranju je upravo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, i iz tog razloga je sva negativna energija usmjerena protiv Dodika i institucija Republike Srpske, ali i Srpske u cjelini, a promoter takve ideologije je upravo Marfi, potom ambasador Velike Britanije, nažalost i neki lokalni izvođači, koji vide šanse da u takvom modeliranju mogu doći na vlast. Međutim, građani Republike Srpske potpuno jasno prepoznaju maligni uticaj Marfija i oni vjeruju predsjedniku Republike Srpske i njenim institucijama – istakao je Košarac.

    Košarac napominje da je to samo nastavak prljave aktivnosti ambasadora SAD u BiH.

    • Ovo je njegov uticaj na institucije pravosuđa, u ovom slučaju Suda BiH, sa potrebom da se obračunavaju sa zvaničnim politikama Republike Srpske koje su donesene u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom i njegovim malignim uticajem u BiH da se u kontinutitetu svrstava na stranu onih politika koje su definisane protiv Republike Srpske i njenih institucija – dodao je Košarac.

    Košarac je istakao da je vidljivo da Marfi vodi prljavu kampanju i dirigovane političke procese protiv predsjednika Srpske i njegove porodice s ciljem da u Srpskoj sprovede značajne probleme, tj. da joj se oduzme imovina, da institucije Srpske budu kažnjene samo zato što obavljaju svoj posao u skladu sa Ustavom.

  • Bukejlović: Banjaluka ima sve kapacitete da bude sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH

    Bukejlović: Banjaluka ima sve kapacitete da bude sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović izjavio je da Srpska ima sve potrebne kapacitete i uslove za funkcionisanje sjedišta apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluci, bez obzira na suprotne stavove predstavnika EU BiH i političkog Sarajeva.

    Bukejlović je rekao da im na tom planu još nije stigao nijedan argumetovan razlog zašto sjedište ne bi bila Banjaluka.

    “Dobijali smo razloge da to bude Istočno Sarajevo, ali sama teritorijalna koncentracija pravosuđa ne doprinosi kvalitetu na tom planu”, naveo je Bukejlović Srni.

    On je istakao da je Banjaluka najproduktivnija i u smislu proizvodnje pravnog kadra.

    “Stav Srpske i dalje u tom smjeru ostaje isključivo Banjaluka koja zaslužuje da bude sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH”, rekao je Bukejlović i ponovio da Banjaluka u pravnom smislu može da odgovori na sve prostorne, kadrovske i druge zahtjeve za postojanje sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH.

    Iz Delegacije EU u BiH saopšteno je da su razočarani nepostizanjem kompromisa političkih lidera u BiH u vezi sa sjedištem apelacionog odjeljenja Suda BiH, te poručeno da “ne vide nikakav razlog da politički akteri insistiraju da apelaciono odjeljenje Suda BiH bude u Banjaluci umjesto u Istočnom Sarajevu”.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ranije da stav Delegacije EU u BiH u vezi sa sjedištem apelacionog odjeljenja Suda BiH potvrđuje da u BiH ne može biti razgovora i dogovora sve dok neko spolja nameće stavove, svrstavajući se na jednu stranu.

  • Nuždić: Konstantno se provlači perfidna namjera da se zločini nad Srbima ne procesuiraju

    Nuždić: Konstantno se provlači perfidna namjera da se zločini nad Srbima ne procesuiraju

    – Srpske žrtve su po ko zna koji put ponižene od institucija koje bi trebalo da budu sinonim za pravo i pravičnost, a to su Sud i Tužilaštvo BiH. Ovo I ne čudi ukoliko se podsjetimo da ove institucije nisu ustavne kategorije, da su njihove kancelarije u bivšoj kasarni Viktor Bubanj, koja je bila mučilište i logor za Srbe, te da presude još i danas donose sudije koji su presuđivali Srbe i u ratu u montiranim predmetima.

    Rekao je ovo u intervjuu za portal Vijesti365 Viktor Nuždić, v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

    Nuždić je naglasio da Sud BiH konstantno provlači perfidnu namjeru da se neprocesuiranjem zločina nad Srbima formiraju stavovi o ratu i ratnim dešavanjima devedesetih godina.

    Sa Nuždićem smo razgovarali i o metodama borbe Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica protiv „prekrajanjima istorije“, radu Suda BiH i planovima ove institucije Vlade Republike Srpske za naredni period.

    Pored Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ratni zločini počinjeni u BiH za vrijeme tragičnog sukoba od 1992. do 1995. godine procesuirani su i pred Sudom BiH, a Poseban odjel za ratne zločine počeo je sa radom 2005. godine. Koliko je do sada ukupno izrečeno presuda? Od ukupnog broja koliko presuda je izrečeno Srbima, koliko Bošnjacima, a koliko Hrvatima?

    NUŽDIĆ: Haški tribunal osudio je 67 Srba na skoro hiljadu godina zatvora (ukupno za teritoriju SFRJ 997,5, a samo za teritoriju BiH 758 godina), te im je pored toga izrekao i sedam doživotnih kazni. Na drugoj strani, prosto je nevjerovatan podatak da je za zločine nad Srbima u Bosni i Hercegovini osuđeno tek tri Bošnjaka i jedan Hrvat i izrečeno im je 45 godina zatvora (36 Bošnjacima i 9 godina Hrvatima). Neshvatljivo je da za zločine nad Srbima u Hrvatskoj Haški tribunal nije izrekao nijednu jedinu kaznu. Za etničko čišćenje i zatiranje cijelog naroda, njegov progon sa vijekovnih ognjišta nije izrečena nijedna kazna. Kaznena politika govori sama za sebe šta je bio cilj ovog suda. Nažalost, sličnu matricu ponašanja preuzelo je i pravosuđe na nivou BiH koje je u svom dosadašnjem radu osudilo 190 Srba na 2.456 godina zatvora, a istovremeno za srpske žrtve osuđeno je 63 lica (49 Bošnjaka i 14 Hrvata) na 457 godina zatvora, što čini tek 13,6 % od ukupno izrečenih kazni od strane Suda BiH.

    Ukoliko posmatramo dosadašnji rad Suda BiH na rješavanju sporova u vezi sa ratnim zločinima, u kojoj mjeri ste zadovoljni pokazanim, kako ocijenjujete rad ove pravosudne institucije po tom pitanju?

    NUŽDIĆ: Prije svega srpske žrtve su po ko zna koji put ponižene od strane institucija koje bi trebale da budu sinonim za pravo i pravičnost, a to su Sud i Tužilaštvo BiH. Istovremeno, ovo i ne čudi ukoliko se podsjetimo da ove institucije nisu ustavne kategorije, da se njihove kancelarije nalaze u bivšoj kasarni Viktor Bubanj koja je bila mučilište i logor za Srbe, da presude još i danas donose sudije koji su presuđivali Srbe i u ratu u montiranim predmetima… Samim tim i mi kao institucija Republike Srpske smo nezadovoljni i svakodnevno se trudimo da upozorimo javnost o radu, odnosno neradu suda i tužilaštva nadajući se da će se predmeti ratnih zločina osloboditi politizacije i konačno staviti i srpske žrtve u ravnopravan položaj.

    Takođe smo i svjesni da je od nekih zločina prošlo i preko 30 godina, te se samim tim, sa ove vremenske distance, ne može govoriti o bilo kakvoj pravdi i pravičnosti. U međuvremenu je veliki broj svjedoka, žrtava, pa i izvršilaca preminuo zbog čega je neizvjesno dalje procesuiranje mnogobrojnih predmeta.

    Koliko su podaci o broju presuda za razni zločin, ali i njihovo obrazloženje vjerodostojni, relevantni za stvaranje šire slike o sukobima na ovim prostorima?

    NUŽDIĆ: Konstantno se provlači perfidna namjera da se zločini nad Srbima ne procesuiraju, kako bi se kroz presude formirali stavovi o ratu i ratnim dešavanjima devedesetih godina. Stoga je potrebno na sve načine ukazati javnosti šta su presude. One su pojedinačni akti koji se odnose na lice koje je osuđeno, samim tim one su obavezujuće i izvršne u odnosu na lica na koja se odnose. Ne postoji mogućnost da bilo ko sudi narodima. Nažalost, sve više se mogu čuti narativi o presudama kao istorijskim činjenicama, što ni u kom slučaju ne može biti ispravno stajalište, s obzirom na to, a kao što sam i rekao, presude se odnose na osuđena lica. Istovremeno, mnogi zločini nad Srbima nisu procesuirani ili su djelimično procesuirani i samim tim ne možemo prihvatiti ni pomisao da presude kroje istoriju, pogotovo ne u trenutku kada na hiljade srpskih žrtava nisu dobile satisfakciju kroz pravosudne procese.

    Mogu li porodice žrtava, ali i Republika Srpska biti zadovoljni dosadašnjim tempom procesuiranju zločina nad Srbima u BiH?

    NUŽDIĆ: Naravno da ne. Kao što sam i rekao porodice srpskih žrtava se iznova i iznova ponižavaju. Ilustracije radi, pomenuću ratni zločin u Jošanici, selu u opštini Foča. Zločin je izvršen 19.12.1992. godine u trenutku dok su mještani proslavljali krsnu slvau. Ubijeno je 56 civila, polovina od njih su žene, troje djece. Najstarija žrtva imala je 88 godina, a najmlađa Danka Tanović tek dvije. Ubijeno je 11 bračnih parova, zatrte porodice.. I onda kao da nije dovoljno da se 30 godina čeka na podizanje optužnice Sud BiH odbacio je obrazloženje da se radi o legitimnom vojnom cilju!? Nakon 24 časa optužnica je ipak potvrđena, ali zamislite kakvo je to ponovno ponižavanje žrtava. Ukoliko imate oslobađajuće presude za ubijenu srpsku djecu u Trnovu, Kalinoviku, Podrinju kako da iko od Srba bude zadovoljan. Kako da bilo ko od Srba bude zadovoljan kada se procesi dovode do apsurda, kao što je to slučaj sa predmetom protiv Atifa Dudakovića gdje se predmet pretvara u farsu konstantnim odgađanjima sa apsurdnim objašnjenjima, isti slučaj je i u predmetu Dobrovoljačka, Čemerno itd… Veliku odgovornost za ovo snosi i takozvana međunarodna zajednica čiji predstavnici se neudostoje da dođu na bilo koje stratište Srba prilikom obilježavanja.

    Žrtve tragičnog sukoba u regionu tokom devedestih godina prošlog vijeka na području bivše Jugoslavije u kontinuitetu su predmet manipulacija i zloupotreba u dnevno-političke svrhe. Na koji način se Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba Republike Srpske bori sa „prekrajanjima istorije“?

    NUŽDIĆ: Svake godine objavljujemo publikacije koje se tiču Odbrambeno-otadžbinskog rata, a često pomažemo i relevantne autore. Sva izdanja su javno dostupna na zvaničnoj internet stranici Centra. Jedno od najznačajnijih izdanja tokom prethodnog perioda je prvi tom “Atlasa zločina nad Srbima tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata” koji se odnosi na 1992. godinu. U njoj je obrađeno 76 stratišta u kojima je stradalo četvoro ili više lica srpske nacionalnosti.

    Jedna od publikacija se tiče i stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika zbog zabrane letova, a sve zbog odluke Savjeta bezbjednosti. Po prvi put institucionalno su popisane srpske žrtve u ratu, to nikada nismo imali do sada u istoriji srpskog naroda. Obrađivali smo ulogu NATO pakta u ratu. Aktivno se bavimo i istraživanjima zločina i događaja i iz Drugog svjetskog rata. Kao centar, publikujemo i mnoga druga naša istraživanja, edukovali smo nastavni kadar kako bi mladima prenosili šta se dešavalo, držali predavanja u školama, a već osam godina organizujemo praksu za studente prava, političkih nauka i istorije. Dajemo svoj maksimum kada je u pitanju kultura pamćenja, ali svi, moramo da se uključimo i krenemo u svojim porodicama da njegujemo kulturu pamćenja kako se ne bi ponovio scenario nakon Drugog svjetskog rata. Ako nema kućnog odgoja, veoma teško je doprijeti do ljudi koji nemaju barem osnovna predznanja o Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Promovišemo i herojstvo Vojske Republike Srpske jer nemamo pravo da zaboravimo borce koji su nesebično podnijeli žrtvu, da zaboravimo one koji su živote ugradili u temelje Srpske.

    Kakvi su planovi Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba Republike Srpske za naredni period?

    NUŽDIĆ: U toku je projekat – o mjestu zatočenja, odnosno logorima kroz koji se obrađuju mjesta zatočenja za Srbe u ratu. Nasatavili smo i rad na nastavku „Atlasa“. Naredni tom će obuhvatati 1993. i 1994. godinu, a treći tom bi trebalo da obuhvati stradanje Srba 1995. godine. Započeli smo i projekat koji se odnosi na akcije VRS i MUP-a, dajući im tako trajni monument, odnosno zahvalnost za sve što su uradili. Svakodnevno smo prisutni u javnosti i trudimo se da uspostavimo kontakt i saradnju sa što većim brojem sličnih institucija kako bi što široj javnosti prenijeli istinu o stradanju Srba tokom dvadesetog vijeka. Jednostavno naša obaveza je da ne dozvolimo da stradanje i herojstvo našeg naroda padnu u zaborav.