Kategorija: Politika

  • Cvijanović odgovorila Bećiroviću: Srpska je demokratska i njene lidere biraju i smjenjuju građani, a ne PIK i stranci

    Cvijanović odgovorila Bećiroviću: Srpska je demokratska i njene lidere biraju i smjenjuju građani, a ne PIK i stranci

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović naglasila je da je Republika Srpska demokratska i da njene lidere biraju i smjenjuju građani, a ne Savjet za implementaciju mira ili bilo ko izvana.

    Mi u Republici Srpskoj ne zovemo strance upomoć da nam mijenjaju ustav da bismo mogli formirati vlast – rekla je Cvijanovićeva.

    Upitana da prokomentariše poziv koji je Denis Bećirović uputio PIK-u da podrži samozvanog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koji, kako je rekao, treba u najkraćem roku da smijeni predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Cvijanovićeva je odgovorila za Srnu da Bećirović može da priziva koga hoće u nastojanju da se tuđim mišićima obračunava sa Republikom Srpskom.

    • BiH nije i neće biti žarište, koliko god se Bećirović trudio da privuče međunarodnu pažnju. Dejtonski mirovni sporazum srušen je stranim intervencijama, uključujući i one koje čini Kristijan Šmit, a koji na mjesto visokog predstavnika nije izabran u skladu sa odredbama upravo tog sporazuma na koji se Bećirović poziva – ukazala je Cvijanovićeva.
  • Dodik sa Zaracinom: Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Šmita

    Dodik sa Zaracinom: Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Šmita

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas u Banjaluci sa specijalnim izaslanikom Vlade SR Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Zaracinom.

    Dodik je tokom sastanka ponovio jasan stav da Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Kristijana Šmita kao visokog predstavnika jer ga Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio kako je to predviđeno Dejtonskim sporazumom i da Šmit, predstavljajući se lažno, pravi štetu i ugrožava suverenitet BiH.

    Kada je riječ o obustavi finansiranja četiri infrastrukturna projekta u Srpskoj od strane Vlade Njemačke, Dodik je rekao da je riječ o političkim i ekonomskim pritiscima na Republiku Srpsku, ali da Srpska ima alternativu za finansiranje istih.

    Dodik je upoznao specijalnog izaslanika Vlade Njemačke o pokušaju otimanja imovine Republici Srpskoj, te ponovio da je to pitanje riješeno Dejtonskim sporazumom i da imovina pripada entitetima.

    Takođe, Dodik je rekao specijalnom izaslaniku Vlade Njemačke da Srpska, uprkos brojnim pritiscima i opstrukcijama za njen napredak, ima pozitivne makroekonomske pokazatelje, stabilna je, snažna i sposobna da odbrani svaki svoj interes i da njeni organi i institucije funkcionišu bez problema.

    Teme razgovora bile su i Berlinski proces, te BiH integracije u Evropsku uniju, na čijem putu Srpska ostaje privržena i želi da bude vidljiva.

    Današnjem sastanku prisustvovali su i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Željko Budimir.

  • Borenović kaže da će Skupština na otvorenom biti održana i pored policijske zabrane

    Borenović kaže da će Skupština na otvorenom biti održana i pored policijske zabrane

    Nema povlačenja, nema odustajanja. Večeras u 19 časova ćemo, zajedno sa našim narodnim poslanicima, biti ispred Narodne skupštine Republike Srpske, naše najvažnije institucije, koju režim uporno gazi i ponižava.

    To je saopštio predsjednik PDP Branislav Borenović nakon što je Policijska uprava Banjaluka zabranila održavanje opozicionog skupa na platou ispred NSRS, pod nazivom Skupština na otvorenom.

    Borenović kaže da je nevjerovatno da je skup prvobitno odobren, da bi nakon nekoliko sati bilo zabranjeno održavanje na traženoj lokaciji.

    – Šefovi klubova poslanika stranaka opozicije su uredno, u skladu sa procedurama, predali zahtjev za održavanjem javnog razgovora poslanika ispred Narodne skupštine Republike Srpske i događaj, kao i sama lokacija su odobreni, da bi nekoliko sati kasnije stiglo rješenje o zabrani. Možemo pretpostaviti šta su motivi i odakle je došla naredba o zabrani. Bez obzira na to, večeras ćemo se okupiti da čujemo narodne poslanike i podsjetimo sve na koje načine su kršeni zaključci NSRS – kaže Borenović.

    Podsjeća i da su tražili da se održi posebna sjednica skupštine, ali kako je i to odbijeno, tvrdi da je ovo način da se govori o stalnom urušavanju digniteta Narodne skupštine.

    -Naravno, učinićemo sve da “Skupština na otvorenom” prođe mirno i dostojanstveno. Naš cilj nisu bune i nemiri, naš cilj su jake institucije, mirna, stabilna i prosperitetna Republika Srpska – rekao je Borenović, saopšteno je iz PDP.

  • Pozvao na smjenu Dodika

    Pozvao na smjenu Dodika

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović reagovao je na najavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će policija u Srpskoj imati zadatak da uhapsi visokog predstavnika Kristijana Šmita, kog Republika Srpska ne priznaje.

    Nakon Dodikove izjave da će ‘opkoliti kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine prema slovenačkom modelu iz 1991’ ovo je najopasnija prijetnja mirovnom procesu – poručio je Bećirović.

    Istakao je da sedmicama i mjesecima upozoravao međunarodne i domaće zvaničnike da je u Bosni i Hercegovini na sceni otvoreni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    – Nažalost, ulazimo u treći mjesec neskrivenog i brutalnog udara na ustavni poredak sa nesagledivim posljedicama za mir i stabilnost ovog dijela Evrope. Međunarodna zajednica, a posebno svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma, moraju zaustaviti rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i otvaranje novog žarišta u srcu Evrope. Suština Dodikove brutalne prijetnje Kristijanu Šmitu nije lične prirode – rekao je Bećirović.

    Poručio je da ovo nije napad samo na Šmita nego je direktna prijetnja Zapadu, Dejtonskom mirovnom sporazumu, mirovnom procesu i Bosni i Hercegovini.

    – Na kraju, javno pozivam Savjet za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini da čvrsto podrži Kristijana Šmita koji treba, u najkraćem roku, donijeti odluku o smjeni Milorada Dodika sa funkcije predsjednika Republike Srspske i predsjednika SNSD zbog antidejtonskog djelovanja – zaključio je Bećirović, prenosi Klix.

  • Višković: Skup opozicije – projekat kojim se žele problemi u Srpskoj

    Višković: Skup opozicije – projekat kojim se žele problemi u Srpskoj

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković ocijenio je da je najavljeni skup opozicije projekat kojim se želi od Republike Srpske napraviti mjesto u kojem postoje problemi i tenzije.

    Višković je istakao da je opozicija “izvođač radova” onoga što zamisle strani mentori, te da to nije dobro za Republiku Srpsku.

    – Neka građani Republike Srpske daju sud o tome. Najbolji sud svih poteza i vlasti i opozicije daju građani i oni to znaju ocijeniti na izborima – rekao je Višković u Banjaluci.

    Policijska uprava Banjaluka donijela je rješenje o zabrani javnog okupljanja opozicionih poslanika Narodne skupštine Republike Srpske ispred Skupštine.

    Poslanici iz opozicije za danas su najavili “skupštinu na otvorenom” na platou Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Ambasada SAD: Dodikova najava da će Šmitu spriječiti da uđe u Srpsku je protivustavna

    Ambasada SAD: Dodikova najava da će Šmitu spriječiti da uđe u Srpsku je protivustavna

    Prijetnja Milorada Dodika, predsjednika RS, da će spriječiti visokog predstavnika da uđe u Republiku Srpsku i da će mu ograničiti slobodu kretanja je protivustavna.https://0187fec051e347485ebecc872fe0e3b3.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html

    “Nepromišljene prijetnje i smiješne tvrdnje Dodika o statusu i ovlastima visokog predstavnika su neprihvatljive i predstavljaju još jedan korak niz opasan put koji je on izabrao – put izolacije”, navodi Ambasada SAD u BiH na društvenoj mreži Iks.

    Navode da ovo predstavlja još jedan smišljeni Dodikov napad na Dejtonski mirovni sporazum, ustavni poredak BiH i državu BiH.https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?creatorScreenName=NezavisneBL&dnt=false&embedId=twitter-widget-0&features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&frame=false&hideCard=false&hideThread=false&id=1699712675490472332&lang=sr&origin=https%3A%2F%2Fwww.nezavisne.com%2Fnovosti%2Fbih%2FAmbasada-SAD-Dodikova-najava-da-ce-Smitu-sprijeciti-da-udje-u-Srpsku-je-protivustavna%2F787983&sessionId=9c6c4f27cce61eab209e4b8c14d4c44b6d771acc&siteScreenName=NezavisneBL&theme=light&widgetsVersion=aaf4084522e3a%3A1674595607486&width=550px

    Dodaju da je visoki predstavnik odgovoran za nadzor provođenja civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma, koji funkcionere obavezuje na saradnju s njim, a uživa diplomatski status u cijeloj BiH prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.

    “Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju visokog predstavnika i njegovu upotrebu bonskih ovlaštenja kada je to potrebno, te će nastaviti pozivati na odgovornost one pojedince koji se ponašaju protiv Dejtona”, zaključuje Ambasada SAD u BiH.

    Podsjećamo, Dodik je izjavio juče da piše uredba koja će omogućiti da se Kristijan Šmit, kojeg ne Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, uhapsi i deportuje iz Republike Srpske.

    Ipak, Dodik je ublažio ovu izjavu rekavši da kada Šmit bude u tranzitu da će da “dobije pratnju da što prije prođe”.

    “Ako dođe na neki sastanak u Republici Srpskoj biće izbačen. Ne možemo mi to znati ali policijske stanice će imati zadatak da čim saznaju da se ta bjelosvjetska lopurda naiđe u Republici Srpskoj, dužni su da organizuju jedinice i da ga izbace odatle. To će se desiti”, rekao je Dodik.

  • Cvijanović: Međunarodne intervencije više komplikovale nego što su ublažavale probleme

    Cvijanović: Međunarodne intervencije više komplikovale nego što su ublažavale probleme

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da na zapadnom Balkanu i dalje postoje mnoga otvorena pitanja i ozbiljni problemi koji imaju svoje specifične istorijske i političke dimenzije.

    Ona je naglasila da se čini da su međunarodne intervencije često više komplikovale nego što su ublažavale nagomilane probleme, neprijateljstva i nerazumijevanja.

    U izlaganju na 32. Ekonomskom forumu u Karpaču o temi “Zapadni Balkan u regionalnim i evropskim integracijama”, Cvijanovićeva je navela da se u posljednjih 18 mjeseci svijet suočava sa ogromnim geopolitičkim promjenama i izazovima, te da ni zemlje zapadnog Balkana nisu imune na te izazove niti na krize u Evropi koje su oni proizveli.

    Pored toga, rekla je Cvijanovićeva, zemlje regiona se bore sa vlastitim dugotrajnim problemima, a razlozi za to mogu se tražiti u geopolitičkom položaju zapadnog Balkana, kao i njegovoj etničkoj, vjerskoj, političkoj i kulturnoj složenosti.

    – S pravom bi se moglo reći da demokratski kapaciteti koji se razvijaju u ovim zemljama i dalje nisu dovoljni za prevazilaženje raznolikih problema koji se manifestuju unutar samih zemalja i u našim međusobnim odnosima. Ni velika uključenost međunarodnog faktora nije bila od pomoći, a čini se da su međunarodne intervencije često više komplikovale nego što su ublažavale naše nagomilane probleme, neprijateljstva i nerazumijevanja – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da je s jedne strane dobro to što sve zemlje regiona dijele iste težnje kad su u pitanju evropske integracije i cilj punopravnog članstva u Evropskoj uniji.

    – S druge strane, međutim, loše je to što pojedine zemlje Evropske unije slabo razumiju našu, gore pomenutu, regionalnu složenost. Nedostatak tog razumijevanja u dosta slučajeva znači da se Evropska unija postavlja neadekvatno i često koristi dvostruka mjerila u načinu na koji se nosi s pomenutom složenošću. Neke zemlje Evropske unije u našim zemljama promovišu političku i ustavnu praksu koju nikad ne bi prihvatili u vlastitim zemljama – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, još jedan problem s kojim se nose zemlje na zapadnom Balkanu ogleda se u tome što se evropska perspektiva posljednjih dvadeset godina nalazi u nekom stanju neizvjesnosti.

    Željka Cvijanović na Ekonomskom forumu u PoljskojFOTO: SRNA
    Ona je podsjetila da su tokom posljednje dvije decenije neke zemlje regiona postale države kandidati za članstvo u EU, ali još nemaju jasnog vremenskog okvira o tome kada bi mogle postati članice. Posljedično, ukazala je ona, u cijelom regionu gubi se vjera u mogućnost da će ijedna zemlja regiona ikad postati članica.

    – Stoga ne iznenađuje da sad čujemo dosta onih koji upozoravaju da se “evropska perspektiva” nikad neće ostvariti u punopravnom članstvu, i to ne samo zbog naših vlastitih nevolja, nego i zbog činjenice što se Evropska unija ponaša kao da će te nevolje na neki čudnovat način nestati same od sebe.

    S druge strane, čujemo i one koji tvrde da se neodlučan stav Evropske unije o prihvatanju zemalja zapadnog Balkana kao punopravnih članica mijenja usljed novih geopolitičkih okolnosti nastalih posljednjih osamnaest mjeseci i da će proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana sad biti ubrzan – rekla je Cvijanovićeva.

    Kako će Evropska unija na kraju razriješiti ovu dilemu, dodala je srpski član Predsjedništva BiH, zavisiće dobrim dijelom od njene odluke da li da posmatra zapadni Balkan kao novu vrijednost za Uniju ili samo kao njen budući teret.

    – Kakav god da bude ishod, želim da iskoristim ovu priliku da zahvalim Poljskoj, njenom predsjedniku i Vladi, na podršci u toku procedure u kojoj je Evropska unija dala BiH status kandidata u decembru prošle godine. Razumijemo i da su nedavne odluke o davanju kandidatskog statusa pojedinim zemljama proizašle iz nove geopolitičke situacije i da nisu utemeljene na nekim stvarnim postignućima novih zemalja kandidata, koje Evropska unija, naravno, detaljno prati – rekla je Cvijanovićeva.

    Što se tiče same BiH, nakon što je dobila status kandidata, Cvijanovićeva je navela da je nastavljen rad na ispunjavanju obaveza iz paketa 14 prioriteta koje je Brisel postavio pred BiH.

    – Neki službenici EU daju naznake da bi početak procesa pristupanja mogao biti određen za kraj ove ili početak naredne godine. Ali znamo i da neki u Briselu ne dijele takvo mišljenje – naglasila je Cvijanovićeva.

    Nažalost, dodala je ona, zemlje regiona zapadnog Balkana su već okusile brojne takve protivrječnosti i BiH nije izuzetak.

    Prema njenim riječima, dobar takav primjer je svakako i Sjeverna Makedonija koja se suočava sa različitim bilateralnim i multilateralnim preprekama u iščekivanju početka pregovora sa Evropskom unijom.

    – Podsjetila bih vas i da je jedan od zahtjeva, koje nam je postavila Evropska unija, i regionalna saradnja. Zato su u regionu i dogovoreni različiti bilateralni i multilateralni aranžmani koji se bave gotovo svim pitanjima – od trgovine do političke i ekonomske saradnje. Većinu njih su pokrenuli međunarodni akteri i podrazumijevaju i njihovo učešće, koordinaciju i nadzor. Može se reći da su takve inicijative dale dobre rezultate, pošto su pomogle u povećanju trgovinskog obima u regionu i postepenom uspostavljanju jedinstvenog tržišta zapadnog Balkana – ukazala je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da su ove inicijative, takođe, dovele do raznih oblika policijske i bezbjednosne saradnje i podsticale veću slobodu kretanja i navela primjer da je priznavanje diploma i profesionalnih kvalifikacija ljudima širom regiona značajno povećalo slobodu kretanja i zapošljavanja, te da je ova saradnja očigledna.

    – Međutim, očigledno je i da na zapadnom Balkanu i dalje postoje mnoga otvorena pitanja i ozbiljni problemi koji imaju svoje specifične istorijske i političke dimenzije. Imajući na umu situaciju u BiH, gdje su određeni strani centri moći praktično uzurpirali njen demokratski institucionalni kapacitet i suverenitet, ili nedavne slučajeve nasilja i neprijateljstva prištinskog režima protiv srpskog stanovništva u sjevernom dijelu Kosova i Metohije, slobodno mogu da kažem da su ovakve međunarodno podstaknute političke inicijative ili sredstva nepošteni, neodgovarajući i promovišu dvostruka mjerila – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da ovo sve više stvara osjećaj da još od ratova u bivšoj Jugoslaviji međunarodni akteri ne samo da nisu uspjeli da nađu odgovarajuće modalitete za rješenje problema regiona, nego su prilično često te probleme pogoršavali.

    Cvijanovićeva je navela primjer da je BiH prihvaćena kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a istovremeno je njen suverenitet značajno umanjen zbog nastavka rada Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kao i stranih sudija u Ustavnom sudu BIH – dvadeset osam godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Cvijanovićeva je ovu apsurdnu situaciju smjestila u istorijski i poredbeni kontekst navodeći da je međunarodni nadzor nad Njemačkom i Japanom završen i vraćen im je suverenitet deset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, međunarodni nadzor nad Irakom je završen i vraćen mu je suverenitet dvije godine nakon invazije na ovu zemlju uprkos činjenici da je u tom trenutku u Iraku buktao građanski rat, dok u BiH, gotovo tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, strani birokrata koga su nametnuli stranci – o čijem izboru građani BiH nisu imali priliku da odlučuju – i dalje tvrdi da ima pravo da proizvoljno nameće zakone i smjenjuje demokratski izabrane nosioce vlasti.

    – Ovakav neokolonijalni aranžman je sramotan za vrijednosti i ideale Evrope 21. vijeka i sramotan za zemlju koja je dobila status kandidata za članstvo u EU.

    I zaista, ove proizvoljne i zlonamjerne ustavne i političke intervencije raznih visokih predstavnika toliko su se često pokazale štetnim i kontraproduktivnim za političke procese u našoj zemlji da i sami bivši visoki predstavnici sad kažu da je OHR dio problema u BiH i da nije dio rješenja.

    Niko od nas ne bi trebalo da gaji iluzije po ovom pitanju. Prava, istinska i organska demokratizacija i napredak u BiH su nemogući sve dok postoji anahrona institucija takozvane ‘Kancelarije visokog predstavnika’. Što se prije OHR zatvori, to će prije i BiH početi da prerasta u stabilnu, multietničku i demokratsku državu i brže ćemo početi da ispunjavamo zahtjeve za pristupanje EU – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona je navela i da je poslijeratna BiH iskusila i ozbiljne bezbjednosne probleme kao rezultat islamističke radikalizacije koja se dogodila u nekim dijelovima njenog stanovništva.

    – Brojne ćelije Al Kaide i ISIS osnovane su u BiH tokom i nakon rata, a kako svjedoče različiti teroristički napadi sa bosanskim vezama koji su izvedeni širom Evrope u proteklih 25 godina – od bombaških napada na vozove u Madridu 2004. do terorističkog napada u Beču od prije samo nekoliko godina – i regionu i Evropi u cjelini i dalje prijeti ovaj opasan problem – ukazala je srpski član Predsjedništva.

    Navodeći da bi izlaganje željela da zaključi optimistično, Cvijanovićeva je naglasila da je zapadni Balkan osjetljivo i krhko područje, bremenito različitim izazovima i problemima, ali istina je i da je veći dio Zapadne Evrope bio takav i prije 75 godina.

  • Višković: Šmit da pribavi papire ili da se vrati u svoju zemlju

    Višković: Šmit da pribavi papire ili da se vrati u svoju zemlju

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković pozvao je Kristijana Šmita da obezbijedi papire za obavljanje posla u BiH ili da se vrati u svoju zemlju i uživa u životu.

    Krajnje je vrijeme da se odgovara za svoje postupke. U medijima čak izgovaram njegovo ime i prezime, kao pojedinac on me u suštini ne zanima. Ako je dejtonskim ustavom predviđeno da visoki predstavnik u BiH treba da ima potvrdu u Savjetu bezbjednosti UN, a “gospodin dotični” to nema, onda on ne može biti legalan i kao takav nije priznat u Republici Srpskoj – rekao je Višković, govoreći o najavljenoj uredbi kojom će Šmitu biti zabranjen ulazak u Republiku Srpsku.

    Naveo je da nema ništa ni protiv njega ni protiv zemlje iz koje dolazi, naglasivši da bi to isto učinili i da dolazi iz Ruske Federacije ili iz bilo koje zemlje EU.

    • Moraš imati validna dokumenta da bi radio posao za koji se predstavljaš. Ono što danas imamo, pogotovo donošenje i nametanje zakona, dovodi nas u poziciju da neko ko je došao turistički u BiH kaže ja danas ovdje odlučujem, ja se pitam i donosim zakone“, naveo je on.

    Višković je postavio pitanje – šta će izbori u BiH, tolike skupštine, premijeri, ministri, uopšte vlast?

    • Imate onda tog čovjeka pa neka on onda preuzme brigu za BiH, neka se brine za plate penzije i druga davanja. Ne, on radi po principu “ja ću birati ono što meni odgovara, a vi se bavite onim čime se ja u životu ne bih bavio” – rekao je Višković.
  • Blagojević odgovorio Jeleni Trivić: Nije vam zabranjeno da se održi skup u Banjaluci nego vam nije dozvoljeno da to učinite gdje vi hoćete

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević odgovorio je predsjednici Narodnog fronta Jeleni Trivić, koja ga je sinoć pomenula kao jednog od „režimskih ustavobranitelja i analitičara“.

    Povod je bio rješenje Policijske uprave Banjaluka kojim je opoziciji u Narodnoj skupštini Republike Srpske zabranjeno javno okupljanje na platou ispred Narodne skupštine.

    – S obzirom da sam neosnovano prozvan i etiketiran od gospođe Trivić, neophodno je da joj javno odgovorim. Gospođo Trivić, ja ne sporim nijednog trenutka Vaše ili pravo bilo koga drugog na javno okupljanje i protest povodom bilo kog pitanja od važnosti za društvo i Republiku Srpsku, što uključuje i pitanje na koje pledirate Vi i Vaše kolege iz opozicije, želeći da organizujete javno okupljanje i debatu u Banjaluci 7.9.2023. godine – navodi Blagojević.

    Međutim, dodaje on, iz rješenja koje je tim povodom donijela nadležna Policijska uprava, jasno je da opoziciji taj nadležni organ nije zabranio održavanje najavljenog skupa, kako se od strane nekih želi prikazati, već je, kako jasno i zakonito stoji u dispozitivu tog rješenja, odlučeno da im se zabranjuje da taj skup održe na Trgu jasenovačkih žrtava broj 1, što će reći na platou ispred Narodne skupštine.

    I odmah zatim je u obrazloženju istog rješenja takva odluka zakonito i pravilno obrazložena, pravilnim pozivanjem na relevantne odredbe Zakona o javnom okupljanju, time što je rečeno, kada je o Gradu Banjaluka riječ „da su mjesta za održavanje javnih skupova park Mladena Stojanovića i Trg Krajine utvrđena Odlukom o određivanju prostora za održavanje javnih skupova (Službeni glasnik Grada Banja Luka, broj 31/11)“. Dakle, nije Vama gospođo Trivić niti Vašim kolegama i koleginicama zabranjeno da uopšte održite vaš skup u Banjaluci nego vam nije dozvoljeno da to učinite gdje vi hoćete, na platou ispred Narodne skupštine. I u tome je sva suština. Drugim riječima, a polazeći prvo od sebe, sve i da sam ja htio organizovati svoj javni skup na pomenutom platou, ne bih imao pravo na to mjesto, a ne na moj javni skup uopšte. S tim što ja, znajući gdje je gradska vlast propisala da se u Banjaluci mogu održavati javni skupovi, nikada ne bih ni pokušao da to učinim na bilo kom drugom mjestu – navodi prof. Blagojević u odgovoru.

    I ta pravila, kako kaže, moraju jednako da važe u svakoj situaciji i svakim povodom „kako za mene, tako i za Vas gospođo Trivić, kao i za sve druge, bez obzira jesu li vlast ili opozicija i da li uopšte imaju ikakve veze sa vlašću ili opozicijom“.

    – Zato, gospođo Trivić, debelo griješite kada me etiketirate onako kako ste učinili. Nije to u redu. Jer, jedino za šta se ja zalažem nije odbrana ikoga lično, ma ko to bio, taman i da mi je najrođeniji rod, već je to jedino zalaganje za istinsku vladavinu prava, ma o kome se radilo. Samo takva kultura može da nam pomogne i odbrani kako svakog od nas pojedinačno, tako i Republiku Srpsku – zaključuje Blagojević.

  • Crnadak: Nema povlačenja pred onima koji bi prodali Srpsku

    Crnadak: Nema povlačenja pred onima koji bi prodali Srpsku

    “Nećemo se povući pred lažnim patriotama i onima koji bi za jednu zgradu, za jednog kuma, prodali čitavu Republiku Srpsku”.

    Poruka je to Igora Crnadka, šefa Kluba poslanika PDP-a u NS Republike Srpske, nakon odluke MUP-a Srpske da opozicija zabrani organizovanje parlamenta na otvorenom.

    “Nećemo se povući pred onima koji su u ratu pobjegli iz Srpske, koji su od rata profitirali ili koji su se nakon njega brutalno obogatili na leđima naroda zahvaljujući SNSD-u. Pred takvima nema povlačenja. Vidimo se sutra u 19h pred skupštinom”, poručio je Crnadak.

    Odluka MUP-a za Crnadka je neočekivana jer, kako kaže, nakon razgovora u prostorijama MUP-a nije stekao utisak da će do zabrane doći.

    “Moram da se zahvalim svim čestitim, poštenim, korektnim, poštenim i profesionalnim pripadnicima MUP-a Srpske. Iz svojih kontakata osjetim da je većina njih takva i da podržava opoziciju. To je još jedan razlog koji utjeruje strah u kosti režimu. Pritisak je bio ogroman i proizveo je zabranu “Skupštine na otvorenom”, istakao je Crnadak.