VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šta je odlučio Evropski sud u predmetu “Kovačević”

    Šta je odlučio Evropski sud u predmetu “Kovačević”

    Za Sarajevo „istorijska presuda“, a za Banjaluku pokušaj uništenja Republike Srpske, majorizacije Srba (nakon Hrvata) i konačno rušenje Dejtona.

    Mada Odluka Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića, inače savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, do juče nije objavljena, njena interpretacija u medijima je bila dovoljna da zapali novi politički plamen u zemlji.

    Za sada je premalo činjenica, a previše ličnih impresija.

    Cilj da BiH bude jedna izborna jedinica
    Kovačević se žalio Sudu jer tokom opštih izbora 2022. nije mogao glasati za kandidate za Predsjedništvo BiH i indirektno za Dom naroda BiH jer nisu pripadnici tri konstitutivna naroda niti žive u “odgovarajućem” entitetu. Sud je navodno utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 Evropske konvencije za ljudska prava, te da je sadašnji politički sistem etničku zastupljenost učinio važnijom od bilo čega drugog, jačajući time etničke podjele u zemlji.

    Sud je utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.

    – Znači Bosna i Hercegovina mora biti jedna izborna jedinica i da svi građani mogu konzumirati svoje aktivno biračko pravo birajući svog šefa države – Kovačevićeva je interpretacija odluke.

    Kakvo je sadašnje stanje i šta bi provođenje odluke moglo da znači?

    Prema važećem Ustavu BiH, koji je dio međunarodnog mirovnog, Dejtonskog sporazuma, Dom naroda BiH se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

    “Sejdić i Finci”
    „Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske“, piše u Ustavu BiH.

    Dakle, ako živite u Srpskoj, ne možete glasati za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, i obratno.

    Takođe, ako ste Bošnjak ili Hrvat ne možete se u Srpskoj kandidovati za člana Predsedništva BiH, niti ako ste Srbin u FBiH.

    Sa nekoliko ranijih presuda, od kojih je najpoznatija “Sejdić i Finci protiv BiH”, Evropski sud je osporio nacionalni prefiks prilikom izbora, u korist nacionalnih manjina i „ostalih“.

    U nekim od brojnih pregovora naziralo se političko rješenje, na način da se iz RS bira jedan (ne piše Srbin) član Predsjedništva BiH, a iz FBiH dva. Kada je riječ o Domu naroda BiH, pominjala se mogućnost njegovog proširenja sa klubom ostalih. Ali, nikada ništa nije usvojeno.

    Najbrojniji narod bi vladao u BiH
    Ovaj put, ako je suditi prema onom što govori Kovačević i Komšićeva DF, sud u Strazburu je otišao nekoliko koraka dalje, navodeći da se na prostoru cijele BiH biraju sva tri člana Predsjedništva, kao i delegati u Domu naroda BiH, pod plaštom jednakosti građana. To bi, suštinski, bila pobjeda politike koju predstavlja Željko Komšić, koja se bazira na borbi protiv legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda u BiH. U prevodu, najbrojniji narod bi vladao zemljom jer se brišu ustavni mehanizmi zaštite nacionalnog i entitetskog interesa.

    Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike Srpske, već je poručio da takva presuda nikada neće biti provedena.

    – Slavenu Kovačeviću, savjetniku Željka Komšića, ljudi u BiH trebaju zahvaliti što je apelacijom izdejstvovao presudu Suda u Strazburu zbog koje BiH vrlo vjerovatno nikada neće ući u EU, jer ta presuda nikada neće biti provedena u BiH. Ako je cijena EU smrt Republike Srpske, ne hvala – poručio je Tegeltija.

    Pokušaj demontaže Srpske
    Odlukom po apelaciji Kovačevića, Evropski sud za ljudska prava se pretvorio u političku instituciju za ostvarivanje političkih interesa jedne strane u BiH i na ovaj način protivpravno se radi na rušenju Republike Srpske, rekao je za RTRS profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

    On je optužio Sud da se neovlašteno upustio u pokušaj sopstvenog izbornog i ustavnog inženjeringa u jednoj državi, čime grubo izlazi iz okvira ovlašćenja koja mu daje Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    – Ne mogu ništa drugo da zaključim do da se i na ovaj način, pomoću Evropskog suda, sve protivpravno radi na rušenju Republike Srpske, jer Dom naroda PS BiH nije samo predstavništvo naroda nego i entiteta sa čije teritorije su izabrani delegati, budući da Ustav BiH propisuje da se pet srpskih delegata bira sa teritorije RS. Stoga bi izlaženje u susret ovoj presudi Evropskog suda za ljudska prava značilo demontažu Srpske i unitarizaciju BiH. Na to Srpska ne smije nikako pristati, jer bi time ona ne samo nestala, već bismo svi mi dozvolili da se time poništi suštinski dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora, a time i taj ugovor u cjelini, i to nepravom nekolicine sudija koje bi u tom slučaju trijumfovalo nad pravom i pravdom – navodi Blagojević u komentaru.

    Komšićeva DF najavila nove apelacije
    Istovremeno, u DF, čiji je predsjednik Željko Komšić, priznaju da je presuda snažan podsticaj onome što oni već godinama zagovaraju.

    – Presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o BiH. Presuda na izvjestan način simbolizuje decenijsku borbu za jednakopravnost građana države BiH. Istorijat te borbe ima svoj pravni i politički kontekst – saopštila je DF.

    Podsjećaju da je, u pravnom smislu, borba za jednakopravnost građana BiH na liniji presude po apelaciji Slavena Kovačevića počela presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Zornić”, kada je sud naložio da se odbaci etnički princip konstitutivnosti naroda.

    – DF je nastavila svoju pravnu i političku borbu za jednakopravnost građana BiH i za ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Presuda po apelaciji Slavena Kovačevića samo je jedan izraz te politike, a u budućnosti se mogu očekivati i nove presude po apelacijama zvaničnika DF i same stranke – saopštila je DF.

  • Novaković Bursać o zakonu o Ustavnom sudu BiH koga je predložio Nešković

    Novaković Bursać o zakonu o Ustavnom sudu BiH koga je predložio Nešković

    Zakonsko rješenje pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je suviše ozbijno pitanje da bi bilo ko od parlamentaraca ili stranaka izlazio samostalno.

    To za Srpskainfo kaže srpski delegat u Domu naroda BiH Snježana Novaković Bursać (SNSD) komentarišući današnji potez delegat iz SDS Želimira Neškovića koji je samostalno predložio zakon o Ustavnom sudu BiH.Takvo zakonsko rješenje jeste u skladu s onim što zagovara SNSD i koji je dva puta već bio predlagač takvog zakina, jednom zajedno sa SDS, a jednom sa HDZ BiH. Ali, i ispodprosječan poznavalac političkih prilika u BiH je svjestan da je takvo rješenje nemoguće bez šireg političkog dogovora u PS BiH. Zato mislim da ovakvo izlijetanje SDS u taj neki prostor koji misle da imaju, nije pametno. Ako žele da dokazuju svoj patriotizam ili nešto slično, imali su do sada puno prilika. Sve su ih propustili. Mislim da ovo nije tema na kojoj treba samostalno da izlaze – kaže Novaković Bursać.

  • Novi zakon o Ustavnom sudu BiH upućen u proceduru, ovo su prijedlozi za sudije

    Novi zakon o Ustavnom sudu BiH upućen u proceduru, ovo su prijedlozi za sudije

    Delegat u Domu naroda BiH Želimir Nešković, uputio je u proceduru Zakon o Ustavnom sudu BiH kojim je definisan prestanak mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    Dokument koji je dostavljen predsjedavajućem Doma naroda BiH, Nikoli Špiriću, definiše sastav, izbor, organizaciju, nadležnost, način odlučivanja i druga pitanja rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Najaktuelnije je to da zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH, navodi se u saopštenju SDS-a.

    „Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bira šest sudija, a Narodna skupština Republike Srpske troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine mogu se izabrati najviše troje sudija“, piše u Prijedlogu zakona koji je Nešković preložio u Domu naroda.

    Takođe, što se tiče donošenja odluka predviđeno je da “Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, što obuhvata, ali nije ograničeno na pitanja:

    A) Da li je odluka jednog entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom, uključujući tu odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine,

    B) Da li je neka odredba ustava ili zakona jednog od entiteta u skladu sa Ustavom”.

    Kada je riječ o zamjeni sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava “predviđeno je da Predstavnički dom Federacije BiH izabere dvojicu sudija, a Narodna skupština Republike Srpske jednog sudiju koji će preuzeti funkciju od sadašnjih troje stranaca”.

    “Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudije iz stava (1) ovog člana, a najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ustavni sud će nastaviti da radi bez sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ukoliko se postupak izbora novih sudija ne završi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona”, piše u Prijedlogu zakona, saopšteno je iz SDS-a.

  • Prijedlozi zakona o vinu i strancima prošli u PD PSBiH

    Prijedlozi zakona o vinu i strancima prošli u PD PSBiH

    Podsjetimo, u dokumentu je stajalo kako ga trebaju potpisati “predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić i to 2015. godine”. Ni Krišto ni Tadić nisu više u Parlamentu BiH. Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a Tadić savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika.

    Na 6. hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojen je, po hitnom postupku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, čiji je predlagač Savjet ministara BiH. Prethodno je Dom usvojio zahtjev predlagača da se ovaj prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.

    Predstavnički dom usvojio je, takođe po hitnom postupku, i prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

    Uz ovaj prijedlog zakona, Dom je usvojio i zaključak kojim je zadužio sekretare oba doma PSBiH da, u saradnji sa predlagačem Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, isprave normativno – tehničke greške sadržane u Mišljenju Zakonodavno – pravnog sektora PSBiH.

    Podsjetimo, u dokumentu je stajalo kako ga trebaju potpisati “predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić i to 2015. godine”. Ni Krišto ni Tadić nisu više u Parlamentu BiH. Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a Tadić savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika. Na čelu Parlamenta su bili u pretprošlom mandatu kada su koaliciju činili Savez za promjene, HDZ i SDA.

    Predstavnički dom odložio je do naredne sjednice izjašnjavanje o prijedlogu rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini, čiji su predlagači poslanici Jasmin Imamović, Saša Magazinović, Ermina Salkičević Dizdarević, Rejhana Dervišević i Albin Muslić.

    Usvojen je zaključak da svi predlagači amandmana na tekst ovog prijedloga rezolucije sa predlagačima Rezolucije usaglase tekst, o kojem će se raspravljati i glasati na narednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH.

  • Čavara: Presuda iz Strazbura može izazvati nemir u BiH

    Čavara: Presuda iz Strazbura može izazvati nemir u BiH

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara rekao je da bi svako narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma moglo izazvati nemir.
    Čavara je rekao da se u BiH prvenstveno moraju primjenjivati Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH.

    “Poštujemo Sud iz Strazbura koji donosi svoje odluke na osnovu Povelje o ljudskim pravima i opšteprihvaćenim deklaracijama, ali mi imamo Dejtonski sporazum i Ustav BiH koji prvenstveno moramo primjenjivati, poštujući sve ove deklaracije koje je BiH prihvatila”, rekao je novinarima Čavara, povodom presude Evropskog suda za ljudska prava kojom je predviđeno da pri izboru članova Predsjedništva i Doma naroda parlamenta BiH bude jedna izborna jedinica.

  • Dodik: BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS

    Dodik: BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS i najavio da će predstavnici institucija iz Srpske narednih dana poslati prijedlog da se razmotri takva inicijativa.

    Dodik je naveo da EU ima alternativu, te da smatra da BiH, s obzirom na to da se iz Brisela ispostavljaju uvijek novi i nejasni uslovi za prijem u EU, treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS.

    “Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X (Twitter).

    Dodik je naveo da će predstavnici institucija iz Republike Srpske narednih dana organima BiH poslati prijedlog da se razmotri takva inicijativa.

  • Crnadak: Ne primjenjuje se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH

    Crnadak: Ne primjenjuje se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH

    Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak rekao je danas da se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH ne primjenjuje.

    Stojimo danas svi ovdje u NSRS, dva mjeseca od donošenja Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i svi znamo da su efekti tog zakona nula. Podsjetiću da smo zato odlučili da svakog 28. dana u mjesecu organizujemo po jedan događaj. Za naredni mjesec spremamo izložbu. Tema sljedeće epizode ovog serijala “Dan obmana i prevara SNSD-a” će biti njihovo ponašanje nakon smjene legalno izabranog predsjednika Republike Srpske od strane OHR – rekao je Crnadak.

    On je rekao da nijedna institucija, nijedan sud u Republici Srpskoj nije u prethodna dva mjeseca objavio da je stopirao bilo kakav akt ili odluku Ustavnog suda.

    Crnadak je najavio da će Klub poslanika PDP sutra uputiti poslaničko pitanje Vladi Republike Srpske i Ministarstvu pravde da se dostavi šta su efekti i koji su konkretni potezi institucija Republike Srpske kada je u pitanju primjena Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH.

    • Tog 28. juna smo naglasili i da se ništa neće desiti sa stranim sudijama i da SNSD nema ozbiljnu namjeru da ih otjera. Htjeli smo i da uslikamo, međutim rečeno nam je da bi mogao biti bezbjednosni problem, ali pouzdano kažem da su sudije Helen Keler, Anđelika Nusberger i Ledi Bjanku danas na poslu. Znači, efekat i zaključka da se neće ništa usvajati dok ne odu strane sudije je takođe nula – istakao je Crnadak.

    Rekao je da je u međuvremenu SNSD u razgovorima sa Trojkom najavio da je pristao da se popuni Ustavni sud sudijama iz Republike Srpske.

    • Znači da oni apsolutno nemaju namjeru da zaustavljaju rad ove institucije, naprotiv. Takođe, pregažen je i glavni zaključak sa te sjednice, što smo najavili prije dva mjeseca, koji kaže da se neće usvajati nijedan drugi zakon na nivou BiH dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu i ne eliminišu strane sudije. Tu čak stoji i “dok se ne zatvori OHR”. Naravno da je to pregaženo, a SNSD radi kao da NSRS ne postoji. Tada smo rekli i da će SNSD u međuvremenu, paralelno sa tim, nastaviti sve drugo da radi. I gle čuda, i tu smo bili u pravu – rekao je Crnadak.
  • Košarac: Nikada nećemo dozvoliti da nam drugi biraju predstavnike

    Košarac: Nikada nećemo dozvoliti da nam drugi biraju predstavnike

    Republika Srpska je zasebna izborna jedinica, tako jeste i tako će i ostati, bez obzira na sve pokušaje da se ugrozi njen izborni suverenitet i presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Slavena Kovačevića, savjetnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, to neće promijeniti, poručio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Košarac je rekao da političko Sarajevo crpi sve moguće načine da nastavi sa praksom koju implementira u nekoliko izbornih procesa, a to je da jedan narod bira predstavnike drugom narodu.

    • Sada pokušavaju da uđu u izborni suverenitet Srpske, a to je nedopustivo. Građani Republike Srpske biraju i biraće svoje političke predstavnike. Nikada nećemo dozvoliti da birači iz drugog entiteta biraju predstavnike Srpske i da na taj način prekrajaju izbornu volju srpskog naroda i Republike Srpske – istakao je Košarac.

    On je rekao da prekrajanje izborne volje građana, na način da jedan narod bira predstavnike drugog naroda, dovodi BiH u konstantnu političku krizu.

    • To je najbolje vidljivo kroz izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka. Svi smo svjedoci i znamo kakav stav o tome ima hrvatski narod u BiH. Suvišno je pitati da li predstavnik izabran bošnjačkim glasovima može predstavljati hrvatski narod u BiH – rekao je Košarac.

    On je naglasio da je Republika Srpska zasebna izborna jedinica i da suvereno, na ustavan i zakonit način, brani svoju poziciju, demokratske i izborne kapacitete.

    • Od toga nećemo odustati – poručio je Košarac.

    On je istakao da je “nedopustivo i krajnje zabrinjavajuće što je Evropski sud za ljudska prava poprimio dimenziju političke institucije i što je sebi dozvolio da na najgrublji način izađe iz okvira svoje nadležnosti, te pokuša modelirati i nametnuti političke i ustavne sisteme”.

    Košarac je podsjetio da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da je sve izvan toga kršenje Ustava BiH, Dejtonskog sporazuma i međunarodnog prava.

  • Stevandić odgovorio na zahtjev opozicionih poslanika

    Stevandić odgovorio na zahtjev opozicionih poslanika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio je danas odgovor Klubu poslanika SDS-PDP-Lista za pravdu i red, povodom njihovog zahtjeva za sazivanje posebne sjednice Parlamenta Srpske.

    Odgovor objavljujemo u cijelosti:

    “Poštovani članovi Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH,

    Povodom vašeg pisma u kojem zahtijevate sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, obavještavam vas da u skladu sa članom 170. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 66/20) sazivanje posebne sjednice može zatražiti 28 narodnih poslanika, odnosno jedna trećina od ukupnog broja poslanika, predsjednik Republike, Vlada, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, kandidat za predsjednika Vlade i izuzetno predsjednik Narodne skupštine ukoliko za to postoje naročito opravdani razlozi. Dakle, prema Poslovniku Narodne skupštine Republike Srpske vi niste među onima kojima je dato pravo da mogu tražiti sazivanje posebne sjednice.

    Podsjećam vas da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, broj 02/1-021-697/23 od 21. juna 2023. godine, gdje je u tački 4 zatraženo od svih predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština Republike Srpske. S obzirom na to da su srpski ministri na 20. redovnoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj 23. avgusta 2023. godine, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i o prestanku mandata stranih sudija, smatramo da su na ovaj način ispoštovani zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    Pored toga, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zaključke u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, broj 02/1-021-727/23 od 27. juna 2023. godine, gdje u tački 1 Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva da se u okviru 14 prioriteta ispostavljenih od Evropske unije prioritetno i hitno treba rješavati pitanje reforme Ustavnog suda BiH odnosno odlaska stranih sudija i da se u okviru te reforme usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Pored pitanja reforme Ustavnog suda BiH prioritet treba da bude i pitanje zatvaranja OHR-a. Narodna skupština Republike Srpske traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe.

    S obzirom na to da su srpski ministri, kao što smo već naveli, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i o prestanku mandata stranih sudija i da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH i institucijama Republike Srpske aktivno rade na zatvaranju OHR-a, smatramo da su na ovaj način ispoštovani spomenuti zaključci Narodne skupštine Republike Srpske. Tri zakona koja su usvojena u Predstavničkom domu PSBiH (koja još uvijek nisu usvojena u Domu naroda PSBiH), na koje se pozivate u vašem pismu, ne predstavljaju kršenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske zato što je prije njihovog usvajanja kroz političke razgovore na nivou BiH već postignuta načelna politička saglasnost da se pristupi reformi Ustavnog suda BiH i da se ide ka zatvaranju OHR-a.

    U Zaključcima u vezi sa ustavnim položajem Republike Srpske i zaštitom njenih interesa na nivou zajedničkih institucija BiH, broj 02/1-021-1273/15 od 21. oktobra 2015. godine, u tački 4 Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva od izabranih i imenovanih predstavnika iz Republike Srpske u institucijama BiH da ostvaruju neposrednu komunikaciju sa institucijama Republike Srpske o svim pitanjima koja su predmet djelovanja institucija BiH, a koja se tiču ustavnog položaja, nadležnosti, te političkih, ekonomskih i drugih interesa Republike Srpske. Ovaj zaključak se u potpunost poštuje.

    Pored toga, u tački 5 ovih zaključaka Narodna skupština Republike Srpske obavezuje izabrana i imenovana lica sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH da prije usvajanja odluka i zakonskih rješenja obavezno zatraže mišljenje nadležnih odbora Narodne skupštine Republike Srpske o pitanjima koja su od interesa za Republiku Srpsku. Dosadašnja praksa je da se ova tačka realizuje kroz implementaciju spomenute tačke 4, što ne znači da nećemo ponovo ukazati na ovu obavezu svim izabranim i imenovanim licima sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH.

    Zaključak broj 02/1-021-587/21 od 30. jula 2021. godine, koji se odnosi na nepostojanje uslova za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnute dopune Krivičnog zakona BiH u vezi zabrane negiranja genocida, se takođe ne može smatrati prekršenim s obzirom na to da ne postoji nijedna presuda o tom pitanju do sada.

    U Zaključcima u vezi političko-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, broj 02/1-021-77 /22 od 1. februara 2022. godine, u tački 10 Narodna skupština Republike Srpske smatra da je u skladu sa zaključcima sa Dvadesete posebne sjednice, da predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH mogu prisustvovati sjednicama, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke Narodne skupštine Republike Srpske, Vlade Republike Srpske i Predsjednika Republike Srpske, respektivno. Ovaj zaključak se u potpunosti poštuje. Predstavnici Republike Srpske prije donošenja odluka u institucijama BiH prethodno se konsultuju sa institucijama Republike Srpske jer je to jedini način da se efikasno zaštite interesi srpskog naroda i Republike Srpske.

    Kao što vidite, svi zaključci na koje se pozivate u vašem pismu se poštuju i primjenjuju, a dignitet Narodne skupštine Republike Srpske je očuvan. Uostalom, zaključci kao politički akti omogućuju Narodnoj skupštini da kreira i utiče na procese prezentujući stav naroda, građana i institucija, kao i uticaja na međunarodne faktore.

    Zaključci, takođe, mogu biti mijenjani ili korigovani novim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske, kao što je to bio slučaj i ranije, u cilju očuvanju ustavnog i teritorijalnog kapaciteta Republike Srpske i vitalnog prava da samostalno donosi odluke o svojoj budućnosti.

    U ovom slučaju smatram da sa danom, 28. avgustom 2023. godine, nisu potrebne nikakve izmjene, korekcije ili rasprava radi postizanja političkih poena.

    Što se tiče zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, mišljenje ćete dobiti od predsjednika Zakonodavnog odbora Narodne skupštine u najkraćem mogućem roku.

    Moje mišljenje je da nema prenosa nadležnosti jer se Zakonom o vinu Republike Srpske zadržavaju sve nadležnosti definisane propisima Republike Srpske, a da se Prijedlogom zakona o kojem tražite izjašnjenje regulišu spoljno-trgovinski odnosi koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Pomenutim zakonom omogućuju se zaštita i bolji plasman vina u inostranstvu. Iako Republika Srpska ima manji broj registrovanih proizvođača vina od FBiH, količinski preko polovine izvoza odnosi se na proizvođače iz Republike Srpske.

    Ovaj zakon će biti na snazi ukoliko se u narednih 12 mjeseci donesu pravilnici, a time je Republika Srpska dodatno zaštićena budući da nema obaveze da dā saglasnost na njihovo usvajanje, a ukoliko je ne da, zakon se smatra neusvojenim, što znači da Republika Srpska u narednom periodu, u skladu s našim međusobnim dogovorom i potrebama, ima moć i nadležnost da odlučuje o ovom zakonu.”

  • Višković: Odluka Evropskog suda pokušaj ostvarivanja ratne ambicije

    Višković: Odluka Evropskog suda pokušaj ostvarivanja ratne ambicije

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je odluka Evropskog suda nečija želja i pokušaj da u mirnodopskom vremenu ostvari svoje ratne ambicije.

    Dok je BiH po dejtonskom Ustavu od te priče nema ništa. Odluke može da donosi Strazbur, Ustavni sud, Tužilaštvo BiH, ali Republika Srpska ima svoje nadležnosti i pravac – kazao je Višković.

    Istakao je da svi treba da nauče da u BiH treba da se živi zajedno, da se međusobno uvažavamo, ali da, kako navodi, svako nametanje gasi BiH.

    • Pozivam svoje kolege u Sarajevu, da ako žele BiH, onda moraju priznati jednu činjenicu, a to je Republika Srpska. S njom se mora razgovarati zbog budućnosti BiH – navodi Višković.

    Podsjećamo, po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika predsjedavajućeg i hrvatskog Predsjedništva BiH Željka Komšića, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za Dom naroda PS BiH i Predsjedništvo prekršena.