Kategorija: Politika

Znaju li režimski poslanici šta je Narodna skupština i da li im je poznato kakva imaju prava i obaveze, upitao je narodni poslanik i član Predsjedništva Narodnog fronta, Radislav Dončić.

Dončić smatra da većina ne zna, a da ih i ne zanima, te podsjeća da je Narodna skupština najviši zakonodavni organ i centralna institucija Republike Srpske.

– Naša Republika ima parlamentarno uređenje, a ne predsjedničko što znači da je, pored usvajanja zakona, obaveza narodnih poslanika da kontrolišu i koriguju rad Vlade, ali i predsjednika Republike Srpske – ističe Dončić.

Nažalost, dodaje on, vladajuća većina Narodnu skupštinu pretvorila je u organ za potvrđivanje nekvalitetnih zakona, nebuloznih zaključaka i neracionalnih odluka.

– Režimski poslanici ponašaju se kao da je Republika Srpska feudalni posjed, a narod koji ih je birao kmetovi – tvrdi Dončić.Dončić ističe da bi u ozbiljnoj i uređenoj zemlji poslanici, ministri, pa čak i predsjednik, ako ne poštuju odluke i zaključke Narodne skupštine, bili sankcionisani i završili bi političku karijeru. Dodaje da već odavno, nažalost, ne spadamo u ozbiljne zemlje, zahvaljujući vladavini SNSD i njihovih satelita, pa je postalo sasvim normalno da zaključci Narodne skupštine ostaju mrtvo slovo na papiru.

Takođe, tvrdi da je postalo normalno da je interes jednog čovjeka i jedne porodice važniji od interesa zemlje i naroda.

– Gospodo poslanici, počnite se ponašati i raditi po zakonu. Možda mislite da za vas ne važe zemaljski zakoni, ali sjetite se bar nekad one narodne: Kako radili, tako nam Bog pomogao! – poručuje narodni poslanik Radislav Dončić.

Da li bi ukidanje Republike Srpske, konstitutivnosti naroda i unitarna država bili mjera nivoa demokratije i poštovanja ljudskih prava u BiH? Ako je prema odluci Suda u Strazburu da se svi članovi Predsjedništva i delegati u Domu naroda biraju sa područja cijele BiH to bi značilo to.

Dok apelant Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, pa i većina političkog Sarajeva, aplaudiraju pravnom egzibicionizmu evropskih sudija, zvanična Banjaluka i Mostar upozoravaju da najnovija odluka evropskog pravosuđa kao i nekoliko sličnih ranije, na ovim prostorima ne može biti provedena.

Ono što su mediji u Federaciji objavili prije dva dana, Sud za ljudska prava u Strazburu objelodanio je danas. Da li to samo po sebi govori o ozbiljnosti odluke o, kako navode nedemokratskom izbornom procesu, ali i sudskoj instituciji, koja ju je donijela, nije teško zaključiti. S druge strane apelant, savjetnik Željka Komšića, po potrebi Bosanac i Hercegovac, Srbin i Hrvat, smatra da je pravda zadovoljena i da su u Strazburu potvrdili da sve članove Predsjedništva i delegate Doma naroda treba da biraju birači iz cijele BiH.

– Јa sam Bosanac i Hercegovac, a to nije isto što i etnička pripadnost. Oni koji ne znaju razliku, to je njihova stvar, Ni u jednom zemlji na svijetu to nije isto. Srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda, kako piše u Ustavu. Јer, kako je to Sud utvrdio ova zemlja treba da obezbijedi primarno građansko predstavljanje u institucijama vlasti – rekao je Kovačević.

I u tom grmu leži zec. Kovačević, pa i Evropski sud bi da izbrišu konstitutivnost naroda, i time sruše Ustav koji je zaustavio rat na ovim prostorima. Ne pitaju se ni da li je ovakva odluka realna i provodiva. Kritike stižu iz akademske zajednice u Srpskoj.

– Evropski sud nema pravo da kaže “slušajte vi ćete u BiH imati sad jednu izbornu jedinicu za Dom naroda”. I u tome jeste samovolja, proizvoljnost i teško kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima – istakao je profesor Ustavnog prava Milan Blagojević.Play Video

Zagovaranje principa jedan čovjek – jedan glas u pluralnom društvu BiH je totalitarna ideologija koja ne prepoznaje različitosti, posebnosti i zastupanje tih posebnosti kao politički legalan i legitiman proces. Dodatno taj princip pospješuje i otvara sukobe, suprotno je biću pluralnog društva, nije mehanizam opstanka već nestanka, dovodi do dominacije jednih u odnosu na druge, neodrživ je, opasan, politički, sociološki i ukupno društveno je nemoguć, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Za to čini se mnogo ne mare sudije u Strazburu, već presuđuju po automatizmu pozivajući se na tzv. Protokol 12 u Konvenciji o zaštiti ljudskih prava, koji nije potpisao ni veliki broj članica EU, ali jeste BiH 2002. godine zahvaljujući autogolu tadašnje vlasti koja je predstavljala Republiku Srpsku.

Da li na ovaj način stranci i političko Sarajevo na mala vrata žele progurati neke nove Komšiće?

– Ako pogledate da je podnosilac koji je bio u tom procesu Bosanac i Hercegovac, a nekad je govorio da je Srbin , pa onda Hrvat onda vam je potpuno jasno o kakvoj ujdurmi i zavjeru ovdje zapravo radi – naveo je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

A nije ovo samo udar na Republiku Srpsku. Toga su svjesni i Hrvati u BiH i zato su sve kritike usmjerili protiv ovakve odluke. Pored brojnih neprovodivih unazad prije deceniju i poput Sejdić i Finci, Zornić , Pilav, Pudarić, novi reciklirani dokument još je jedan korak unazad u odnosima u BiH. Apsurdno ili ne, i putu ka Evropskoj uniji.

– Oni koji izazivaju građansku državu ovdje i kroz neku presudu vide za to prostor vrlo jasno poručujemo dok god u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, hrvatski klub u Domu naroda to će svjedočiti o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda i legitimnom predstavljanju tog naroda – istakao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

Otvara se pitanje da li je ovo udar Evrope na dogovor Trojke i HDZ-a o Izbornom zakonu. Iste Evrope koja daje obećanja uz uslove na evropskom putu. Simtomatično, da čim se u BiH postigne nekakav dogovor, uslijedi hladan tuš. Neki u sudskoj odluci pepoznaju i rukopis.

– Ono što jeste sporno u cijeloj toj priči jeste da u presudi se može prepoznati rukopis Farisa Vehabovića velikobošnjačkog lobiste koji nažalost dvije godine nakon što mu je istekao mandat i dalje Vijeću suda koje je donijelo ovu odluku. Radi se o klasičnom sukobu interesa i institucije u BiH što bi trebalo najmanje da urade jeste ga razriješe te pozicije – rekao je novinar Zoran Krešić.

A među sedam sudija sjedila je i Austrijanka Gabrijela Štadlmajer , predsjednica sudskog vijeća. Ona je imala izdvojeno mišljenje i nije podržala presudu. Da li upravo iz tog razloga što njena zemlja nije potpisnica Protokola 12 o ljudskim pravima?

Pravnik Ognjen Tadić primjećuje da u odluci Suda u Strazburu, Brčko kvalifikuju kao kondominijum, što i jeste. Interesantno da se upravo tom nazivu protivi OHR.

Na Evropski sud ljuta je i britanska ministarka unutrašnjih poslova, ne zbog BiH, već migranata zbog čega predlaže da njena zemlja napusti, kako kaže, ovaj politizovani sud.

Danas je objavljen sažetak presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po apelaciji Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, a u kojoj je utvrđeno da je njegovo aktivno biračko pravo prekršeno. Nakon toga bh. javnosti se obratio Kovačević, poručivši da je presuda u njegovom slučaju drugačija u odnosu na sve one ranije koje su pojedini apelanti dobili pred istim sudom protiv Bosne i Hercegovine. Objasnio je i zašto, pa poručio: Ovo je moja pobjeda nad visokim predstavnikom u BiH.

Kovačević, inače savjetnik člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, obratio se Evropskom sudu za ljudska prava navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz RS, niti kao građanin iz FBiH može biti delegat u Domu naroda PSBIH. Nakon što je Sud presudio da je diskriminisan, Kovačević poručuje: “Ovo je gorak osjećaj”.

“Ne stavljajte ovu presudu u istu grupu sa ostalim”
“Neki pokušavaju da propitaju moju nacionalnost. Ja sam Bosanac i Hercegovac. Ja u svojoj tužbi to nisam isticao jer smatram da je svaka vrsta etniciteta problem za BiH. Uradio sam ovo kao građanin. Podnio sam tužbu protiv zemlje koju volim. Gorko mi je ovo danas. Nije zemlja kriva, krive su političke elite koje je pokušavaju napraviti nakaradnom”, rekao je na početku Kovačević.

Nakon toga, naglasio je razloge zbog kojih čvrsto vjeruje da se presuda u njegovom slučaju ne bi trebala stavljati u isti koš sa presudama u slučajevima Pudarić, Sejdić i Finci, Zornić i drugi.

“Tražio sam zaštitu svog aktivnog biračkog prava. Ostale presude su govorile o zaštiti njihovog pasivnog biračkog prava, onog prava koje im omogućuje da se kandidiraju. Ja sam tražio da biram koga hoću za sve institucije Bosne i Hercegovine, bez ograničenja. Dokazao sam da za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH ne postoji razumno opravdanje države da ima takav sistem u kojem se meni i ostalim građanima onemogućuje glasanje”, naveo je.

Šta je postignuto presudom u njegovom slučaju?
Pojasnio je i šta je postigao presudom.

“Srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda. Sud je utvrdio da ova zemlja treba da obezbijedi primarno građansko predstavljanje u institucijama”, započeo je.

HNS oštro reagovao na presudu Suda za ljudska prava u slučaju Kovačević

Dodao je kako je utvrđeno da kolektivnog šefa države moraju moći birati svi građani, te da država sa etničkog modela predstavljanja mora preći na građanski, a što je temeljni princip u Evropi.

Da bi dosadašnje presude o tome da se svi mogu kandidrati mogle sprovesti, onda svi moraju moći i glasati, pojasnio je dodatno Kovačević.

Kaže i da je Sud utvrdio da nije moguće koristiti prepiske pojedinih političkih sistema drugih država, poput, recimo, bejgijskog koji se ranije spominjao u bh. javnosti.

“Vraćanjem aktivnog biračkog prava, vraća se se suverenitet u ruke svih građana Bosne i Hercegovine, ne samo mene”, zaključio je Kovačević.

Zaključio je i to kako nije tačno da presuda obara Dejtonski mirovni sporazum, koji je međunarodni ugovor, ali jeste problematiziranje Ustava BiH, koji se na ovaj način pokušao ‘nadograditi’, jer se BiH kreće na putu ka članstvu u EU.

O Domu naroda
U tužbi je Kovačević problematizirao i način popunjavanja državnog Doma naroda.

“Tamo se pojavljuju ljudi koji uopšte nisu bili na izborima. Istovremeno, to je zakonodavni organ koji donosi zakone u ime građana. Da bi građansko predstavljanje bilo moguće, mi ih moramo birati To je mjesto na koje predsjednici stranaka sebe delegiraju da se uhljebe. Da li nam takav Dom naroda treba uopće?”, upitao je Kovačević.

Problematizirao je i kompenzacijske liste, za šta je Sud u Strazburu naglasio da Kovačević nije iscrpio sve pravne lijekove u BiH.

“OHR je osramoćen”
S tim u vezi, Kovačević ističe kako je jako zainteresovan za reakciju zemalja kvinte, te da je ovo njegova pobjeda nad visokim predstavnikom Christianom Schmidtom koji je “ovom presudom osramoćen”.

“Jako me zanima i šta će Delegacija EU u BiH reći. Prošle godine smo potpisali Briselski sporazum koji podrazumijeva provedbe presuda Evropskog suda. A šta je sa presudama Ustavnog suda BiH? Oni postupaju na četiri različita načina, i to stoji u ovoj presudi”, naveo je Kovačević.

Podsjetimo, cijeli sažetak presude u Evropskog suda za ljudska prava možete pročitati OVDJE.

Za kraj, Kovačević je poručio kako će ‘čvršće stajati’ u odnosu na apelante koji su ranije dobili presude protiv BiH, odgovorivši tako onima koji su naglašavali kako presuda Suda u njegovom slučaju nikada neće biti sprovedena.

Evropski sud za ljudska prava objavio je saopštenje za javnost (sažetak presude) i presudu u predmetu „Kovačević protiv BiH“ u kojoj je sa šest glasova za i jednim protiv, odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12. (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Razlog je taj što Slaven Kovačević, inače savjetnik Željka Komšića, nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

– Sud je utvrdio da trenutni politički sistem daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora. „Konstitutivni narodi“ očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu – navodi Sud u saopštenju.

Ocjenjuje se da Ustav BiH pravi razliku između sljedećih kategorija stanovništva: “konstitutivnih naroda” (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i “ostalih i građana (pripadnika etničkih manjina i onih koji se ne izjašnjavaju o pripadnosti bilo kojoj etničkoj grupi). Za određivanje etničke pripadnosti nisu potrebni nikakvi objektivni kriterijumi kao što su jezik ili religija; ljudi sami o tome odlučuju.

– Odredbe koje daju privilegije “konstitutivnim narodima” tri dominantne etničke grupe, uvrštene su u Ustav nakon što su usaglašeni osnovni principi Dejtonskog sporazuma, navodno zbog insistiranja nekih od strana. Na državnom nivou uvedeni su aranžmani podjele vlasti. Na primjer, gornji dom državnog parlamenta, Dom naroda, sastoji se od pet Bošnjaka i pet Hrvata iz Federacije i pet Srba iz Republike Srpske. Predsjedništvo čine tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije i jedan Srbin iz Republike Srpske. Samo osobe koje se izjasne da pripadaju jednoj od tri dominantne etničke grupe imaju pravo kandidovanja za Dom naroda i Predsjedništvo. Štaviše, u izboru srpskih članova Doma naroda (posrednim izborima) i Predsjedništva (neposrednim izborima) mogu učestvovati samo birači sa prebivalištem u Republici Srpskoj, dok u izboru bošnjačkih i hrvatskih pripadnika tih institucija mogu učestvovati samo birači sa prebivalištem u Federaciji – primjećuje Evropski sud.

Nasuprot tome, na izborima za Predstavnički dom nema etničkog kriterija, navode u saopštenju.

– Gospodin Kovačević se etnički ne izjašnjava. Živi u Sarajevu koje se nalazi u Federaciji. Naveo je da kandidati koji najbolje zastupaju njegove političke stavove nisu bili iz “odgovarajućeg” entiteta i/ili “odgovarajućeg” etničkog porijekla, tako da nije mogao glasati za njih na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2022. godine – navode.

Sud tvrdi da je uzeo u obzir istorijski kontekst, prije svega da je cilj spornih aranžmana podjele vlasti bio okončanje brutalnog sukoba.

– Priroda sukoba je bila takva da se nije mogao osigurati mir bez pristanka na “konstitutivne narode”. Stoga se ne može isključiti da bi postojanje gornjeg doma sastavljenog samo od predstavnika tri dominantne etničke grupe bilo prihvatljivo u kontekstu Bosne i Hercegovine, pod uslovom da su ovlaštenja Doma naroda ograničena na precizno, usko i strogo definisane vitalne nacionalne interese “konstitutivnih naroda“. Međutim, donošenje svih zakona zahtijeva saglasnost Doma naroda. Iz tog razloga, u njemu moraju biti zastupljeni svi segmenti društva. Trenutno uređenje daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora – saopštava Sud.

Evropski sud nije našao nijedan razlog da odstupi od svoje sudske prakse, posebno od presuda Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, u kojima je Sud utvrdio diskriminaciju osoba koje ne pripadaju „konstitutivnim narodima“ u Bosni i Hercegovini, i onih koji ne ispunjavaju kombinaciju uslova etničkog porijekla i mjesta prebivališta u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, Sud je naveo da je Predsjedništvo političko tijelo „države, a ne entiteta“ i da njegova politika i odluke tiču se svih građana Bosne i Hercegovine.

– Osim toga, Sud je zauzeo stav da stvarna politička demokratija, zasnovana na slobodnom pravu glasa, najbolje doprinosi očuvanju mira i dijaloga. Stoga, glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju. Čak i kada bi se zadržao neki vid etničkog predstavljanja, on bi morao biti sekundaran političkom predstavljanju, ne bi smio diskriminisati “ostale i građane BiH morao bi uključivati etničku zastupljenost na nivou cijele države – smatraju sudije, među kojima je bio i Faris Vehabović, sudija iz BiH.

Povodom pritužbe Kovačevića da je teritorija BiH podijeljena na izborne jedinice, da su neki članovi Predstavničkog doma birani sa kompenzacijskih lista, te da delegati u Domu naroda nisu direktno birani, Sud se jednoglasno složio sa Vladom (sa BiH) da podnosilac apelacije nije iskoristio sva pravna sredstva dostupna na nacionalnom nivou, a posebno ustavnu žalbu. Stoga je Sud odbio ovu pritužbu.

– Što se tiče tvrdnje g. Kovačevića da nije imao djelotvoran domaći pravni lijek u vezi sa pritužbama zbog diskriminacije, budući da se te pritužbe odnose na sam sadržaj ustavnih i zakonskih odredbi, a ne na način na koji su te odredbe primijenjene u konkretnom slučaju, Sud je jednoglasno odlučio da je pritužba po članu 13. neosnovana i odbio je – saopšteno je.

Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda BiH, rekao je da je ovaj dom zaprimio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH koji je predložio Želimir Nešković, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji dolazi iz SDS-a.

Špirić je rekao da je prijedlog zakoan zaprimljen juče i da je u toku njegova analiza.

“Mi ćemo podržati proceduru, ali moramo raditi i sa ostalim partnerima – Bošnjacima i Hrvatima kako bi taj zakon bio pozitivno ocjenjen i u konačnici usvojen”, rekao je Špirić.

On je napomenuo da na tome dugo insistira SNSD i da na ovaj način šalje poruku da se razlikuju od politike SDS-a.

“Na tako složenim zakonima, kao što je zakon o Ustavnom sudu, moramo da nastupimo zajedno, ali takvo njihovo lice bi volio da vidim i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kada se radi o izazovima koji žele da rješava SNSD sa svojim partnerima”, rekao je Špirić, koji je potpredsjednik SNSD-a.

Prema njegovim riječima, razgovaraće se, podržati procedura i vidjeti na koji način će se odnositi ostali partneri prema ovom prijedlogu zakona.

“U svakom slučaju, to je zakon na kome moramo biti zajedno. To od nas traži i javnost u Republici Srpskoj”, poručio je Špirić, a prenosi Srna.

Za Sarajevo „istorijska presuda“, a za Banjaluku pokušaj uništenja Republike Srpske, majorizacije Srba (nakon Hrvata) i konačno rušenje Dejtona.

Mada Odluka Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića, inače savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, do juče nije objavljena, njena interpretacija u medijima je bila dovoljna da zapali novi politički plamen u zemlji.

Za sada je premalo činjenica, a previše ličnih impresija.

Cilj da BiH bude jedna izborna jedinica
Kovačević se žalio Sudu jer tokom opštih izbora 2022. nije mogao glasati za kandidate za Predsjedništvo BiH i indirektno za Dom naroda BiH jer nisu pripadnici tri konstitutivna naroda niti žive u “odgovarajućem” entitetu. Sud je navodno utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 Evropske konvencije za ljudska prava, te da je sadašnji politički sistem etničku zastupljenost učinio važnijom od bilo čega drugog, jačajući time etničke podjele u zemlji.

Sud je utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.

– Znači Bosna i Hercegovina mora biti jedna izborna jedinica i da svi građani mogu konzumirati svoje aktivno biračko pravo birajući svog šefa države – Kovačevićeva je interpretacija odluke.

Kakvo je sadašnje stanje i šta bi provođenje odluke moglo da znači?

Prema važećem Ustavu BiH, koji je dio međunarodnog mirovnog, Dejtonskog sporazuma, Dom naroda BiH se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

“Sejdić i Finci”
„Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske“, piše u Ustavu BiH.

Dakle, ako živite u Srpskoj, ne možete glasati za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, i obratno.

Takođe, ako ste Bošnjak ili Hrvat ne možete se u Srpskoj kandidovati za člana Predsedništva BiH, niti ako ste Srbin u FBiH.

Sa nekoliko ranijih presuda, od kojih je najpoznatija “Sejdić i Finci protiv BiH”, Evropski sud je osporio nacionalni prefiks prilikom izbora, u korist nacionalnih manjina i „ostalih“.

U nekim od brojnih pregovora naziralo se političko rješenje, na način da se iz RS bira jedan (ne piše Srbin) član Predsjedništva BiH, a iz FBiH dva. Kada je riječ o Domu naroda BiH, pominjala se mogućnost njegovog proširenja sa klubom ostalih. Ali, nikada ništa nije usvojeno.

Najbrojniji narod bi vladao u BiH
Ovaj put, ako je suditi prema onom što govori Kovačević i Komšićeva DF, sud u Strazburu je otišao nekoliko koraka dalje, navodeći da se na prostoru cijele BiH biraju sva tri člana Predsjedništva, kao i delegati u Domu naroda BiH, pod plaštom jednakosti građana. To bi, suštinski, bila pobjeda politike koju predstavlja Željko Komšić, koja se bazira na borbi protiv legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda u BiH. U prevodu, najbrojniji narod bi vladao zemljom jer se brišu ustavni mehanizmi zaštite nacionalnog i entitetskog interesa.

Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike Srpske, već je poručio da takva presuda nikada neće biti provedena.

– Slavenu Kovačeviću, savjetniku Željka Komšića, ljudi u BiH trebaju zahvaliti što je apelacijom izdejstvovao presudu Suda u Strazburu zbog koje BiH vrlo vjerovatno nikada neće ući u EU, jer ta presuda nikada neće biti provedena u BiH. Ako je cijena EU smrt Republike Srpske, ne hvala – poručio je Tegeltija.

Pokušaj demontaže Srpske
Odlukom po apelaciji Kovačevića, Evropski sud za ljudska prava se pretvorio u političku instituciju za ostvarivanje političkih interesa jedne strane u BiH i na ovaj način protivpravno se radi na rušenju Republike Srpske, rekao je za RTRS profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

On je optužio Sud da se neovlašteno upustio u pokušaj sopstvenog izbornog i ustavnog inženjeringa u jednoj državi, čime grubo izlazi iz okvira ovlašćenja koja mu daje Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
– Ne mogu ništa drugo da zaključim do da se i na ovaj način, pomoću Evropskog suda, sve protivpravno radi na rušenju Republike Srpske, jer Dom naroda PS BiH nije samo predstavništvo naroda nego i entiteta sa čije teritorije su izabrani delegati, budući da Ustav BiH propisuje da se pet srpskih delegata bira sa teritorije RS. Stoga bi izlaženje u susret ovoj presudi Evropskog suda za ljudska prava značilo demontažu Srpske i unitarizaciju BiH. Na to Srpska ne smije nikako pristati, jer bi time ona ne samo nestala, već bismo svi mi dozvolili da se time poništi suštinski dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora, a time i taj ugovor u cjelini, i to nepravom nekolicine sudija koje bi u tom slučaju trijumfovalo nad pravom i pravdom – navodi Blagojević u komentaru.

Komšićeva DF najavila nove apelacije
Istovremeno, u DF, čiji je predsjednik Željko Komšić, priznaju da je presuda snažan podsticaj onome što oni već godinama zagovaraju.

– Presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o BiH. Presuda na izvjestan način simbolizuje decenijsku borbu za jednakopravnost građana države BiH. Istorijat te borbe ima svoj pravni i politički kontekst – saopštila je DF.

Podsjećaju da je, u pravnom smislu, borba za jednakopravnost građana BiH na liniji presude po apelaciji Slavena Kovačevića počela presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Zornić”, kada je sud naložio da se odbaci etnički princip konstitutivnosti naroda.

– DF je nastavila svoju pravnu i političku borbu za jednakopravnost građana BiH i za ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Presuda po apelaciji Slavena Kovačevića samo je jedan izraz te politike, a u budućnosti se mogu očekivati i nove presude po apelacijama zvaničnika DF i same stranke – saopštila je DF.

Zakonsko rješenje pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je suviše ozbijno pitanje da bi bilo ko od parlamentaraca ili stranaka izlazio samostalno.

To za Srpskainfo kaže srpski delegat u Domu naroda BiH Snježana Novaković Bursać (SNSD) komentarišući današnji potez delegat iz SDS Želimira Neškovića koji je samostalno predložio zakon o Ustavnom sudu BiH.Takvo zakonsko rješenje jeste u skladu s onim što zagovara SNSD i koji je dva puta već bio predlagač takvog zakina, jednom zajedno sa SDS, a jednom sa HDZ BiH. Ali, i ispodprosječan poznavalac političkih prilika u BiH je svjestan da je takvo rješenje nemoguće bez šireg političkog dogovora u PS BiH. Zato mislim da ovakvo izlijetanje SDS u taj neki prostor koji misle da imaju, nije pametno. Ako žele da dokazuju svoj patriotizam ili nešto slično, imali su do sada puno prilika. Sve su ih propustili. Mislim da ovo nije tema na kojoj treba samostalno da izlaze – kaže Novaković Bursać.

Delegat u Domu naroda BiH Želimir Nešković, uputio je u proceduru Zakon o Ustavnom sudu BiH kojim je definisan prestanak mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Dokument koji je dostavljen predsjedavajućem Doma naroda BiH, Nikoli Špiriću, definiše sastav, izbor, organizaciju, nadležnost, način odlučivanja i druga pitanja rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Najaktuelnije je to da zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH, navodi se u saopštenju SDS-a.

„Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bira šest sudija, a Narodna skupština Republike Srpske troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine mogu se izabrati najviše troje sudija“, piše u Prijedlogu zakona koji je Nešković preložio u Domu naroda.

Takođe, što se tiče donošenja odluka predviđeno je da “Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, što obuhvata, ali nije ograničeno na pitanja:

A) Da li je odluka jednog entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom, uključujući tu odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine,

B) Da li je neka odredba ustava ili zakona jednog od entiteta u skladu sa Ustavom”.

Kada je riječ o zamjeni sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava “predviđeno je da Predstavnički dom Federacije BiH izabere dvojicu sudija, a Narodna skupština Republike Srpske jednog sudiju koji će preuzeti funkciju od sadašnjih troje stranaca”.

“Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudije iz stava (1) ovog člana, a najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ustavni sud će nastaviti da radi bez sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ukoliko se postupak izbora novih sudija ne završi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona”, piše u Prijedlogu zakona, saopšteno je iz SDS-a.

Podsjetimo, u dokumentu je stajalo kako ga trebaju potpisati “predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić i to 2015. godine”. Ni Krišto ni Tadić nisu više u Parlamentu BiH. Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a Tadić savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Na 6. hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojen je, po hitnom postupku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, čiji je predlagač Savjet ministara BiH. Prethodno je Dom usvojio zahtjev predlagača da se ovaj prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.

Predstavnički dom usvojio je, takođe po hitnom postupku, i prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

Uz ovaj prijedlog zakona, Dom je usvojio i zaključak kojim je zadužio sekretare oba doma PSBiH da, u saradnji sa predlagačem Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, isprave normativno – tehničke greške sadržane u Mišljenju Zakonodavno – pravnog sektora PSBiH.

Podsjetimo, u dokumentu je stajalo kako ga trebaju potpisati “predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić i to 2015. godine”. Ni Krišto ni Tadić nisu više u Parlamentu BiH. Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a Tadić savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika. Na čelu Parlamenta su bili u pretprošlom mandatu kada su koaliciju činili Savez za promjene, HDZ i SDA.

Predstavnički dom odložio je do naredne sjednice izjašnjavanje o prijedlogu rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini, čiji su predlagači poslanici Jasmin Imamović, Saša Magazinović, Ermina Salkičević Dizdarević, Rejhana Dervišević i Albin Muslić.

Usvojen je zaključak da svi predlagači amandmana na tekst ovog prijedloga rezolucije sa predlagačima Rezolucije usaglase tekst, o kojem će se raspravljati i glasati na narednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH.