VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Amidžić bi da smanji troškove, Helez ne odustaje od povećanja

    Amidžić bi da smanji troškove, Helez ne odustaje od povećanja

    Ministarstvo trezora i finansija priprema budžet institucija BiH za 2024. koji će i do 10 odsto biti manji u odnosu na sadašnji. Ukoliko ne bude prihvaćen od naredne godine zajedničke institucije ponovo će biti na privremenom finansiranju.

    Istovremeno, ministar odbrane Zukan Helez ponovo je zatražio povećanje budžeta za Oružane snage BiH, a da se pri tome uopšte nije konsultovao sa zamjenikom Aleksandrom Goganovićem koji zadužen za resurse i finansije.

    Raniji Helezov zahtjev za milijardu i 770 miliona KM za odbranu odbačen je kao neracionalan i neozbiljan.

    Dok MMF, druge međunarodne finansijske institucije, pa i sama javnost pozivaju na uštede, čak i na smanjenje plata u javnom sektoru, iz Ministarstva odbrane BiH ponovo zahtjev za povećanjem budžeta u narednoj godini.

    Ovaj put od 18 miliona KM jer sadašnjih 392 miliona, što je najveća stavka u budžetu BiH, za Heleza nije dovoljno.


    – Ispod ove cifre koju sada imamo za budžet za Oružane snage BiH sigurno neće ići, ja to neću dozvoliti, može biti samo povećan, umanjen neće biti – kaže Helez.

    Ministar finansija i trezora, Srđan Amidžić s druge strane poručuje da budžet Ministarstva odbrane BiH za 2024. neće biti uvećan, naprotiv mogao bi biti smanjen.

    On ističe da “stezanje kaiša” i do 10 odsto neće ugroziti funkcionisanje nijedne od 75 organizacionih jedinica koje se finansiraju iz zajedničke kase.

    – Naš prijedlog budžeta će podrazumjevati smanjenje u odnosu na ono što je bilo 2023. Ako smo mi mogli unutar ministarstva finansija i trezora smanjiti troškove i do 10 odsto i da se ništa ne osjeti, mislim da nije bezobrazno da od drugih budžetskih korisnika tražimo da urade korekcije i da nastavimo normalno da funkcionišu – poručio je Amidžić.

    Ukoliko, pak, smanjeni budžet institucija BiH za 2024. ne bude prihvaćen na Savjetu ministara od strane ministara iz “Trojke” uključujući i samog Heleza, BiH se ponovo vraća na režim privremenog finansiranja.

    Kako piše RTRS, ne samo da ignoriše upozorenja da se troškovi moraju kresati i da je novca sve manje, Zukan Helez u planiranju potreba Oružanih snaga BiH i Ministarstva odbrane za 2024. potpuno je isključio Goganovića.

    – Nisam uključen u taj proces, iako sam zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima i direktno zadužen za upravljanje finansijama. Ministar odbrane mene je isključio iz tog procesa i tako da će se to rješavati na nivou Savjeta ministara i ja vjerujem da ministar finansija neće odstupiti od svojih zahtjeva – istakao je Goganović.

  • Dodik upoznao njemačke poslanike o montiranom procesu protiv njega

    Dodik upoznao njemačke poslanike o montiranom procesu protiv njega

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je u Banjaluci informisao poslanike u pokrajinskim parlamentima Hamburga i Bavarske o montiranom i instruisanom procesu koji se vodi protiv njega pred Sudom BiH i predstavlja političko i pravno nasilje dijela međunarodne zajednice.


    Dodik je istakao da je krajnji cilj procesa rušenje ustavnog kapaciteta i pozicije Republike Srpske, saopšteno je iz kabineta predsjednika Srpske.

    Dodik je na sastanku sa predstavncima Alternative za Njemačku, Olgom Petersen poslanikom u pokrajinskom parlamentu Hamburga, Ulrihom Singerom poslanikom u pokrajinskom parlamentu Bavarske, te Jurijem Kristofer Kofnerom upoznao sagovornike o političkim prilikama u Srpskoj i BiH.

    On je naglasio da Srpska nikada neće i ne može prihvatiti samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji nema nikakva ovlaštenja za vršenje bilo kakvih aktivnosti u BiH.

    Predsjednik Republike istakao je punu opredjeljenost institucija Srpske ka unutrašnjem dijalogu, očuvanju mira i stabilnosti, uz dosljedno poštovanja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH od čega zavise brojni reformski procesi.

    Na sastanku je bilo riječi i o ostalim aktuelnim temama u Republici Srpskoj, BiH, regionu i svijetu.

  • Crnadak poručuje da opozicija treba zbiti redove za lokalne izbore

    Crnadak poručuje da opozicija treba zbiti redove za lokalne izbore

    Ako iko razumije potrebu da se prekinu izborne malverzacije, onda su to građani Doboja, koji se sa pravom smatra glavnim gradom izbornih prevara u cijeloj BiH.

    Rekao je ovo potpredsjednik PDP Igor Crnadak nakon radnog sastanka sa Predsjedništvom Gradskog odbora PDP Doboj, na kojem je upoznao lokalno rukovodstvo stranke da se nastavlja politička borba za obezbjeđivanje uslova za fer i poštene izbore, odnosno za uvođenje tzv. paketa integriteta, sa skeniranjem listića, otiskom prsta glasača, video nadzorom i brojnim drugim tehnološkim izmjenama, kako bi se zaustavila krađa narodne izborne volje već na izborima 2024. godine.

    Crnadak je naglasio da PDP nikad nikome neće popustiti oko pitanja kao što su teritorija Republike Srpske, institucije, imovina, nadležnosti, ustavni zaštitni mehanizmi i drugo, ali da su u ovom trenutku korupcija i stranačka okupacija svih institucija Republike Srpske najveća opasnost za njen razvoj i budućnost.

    – Ne smijemo dozvoliti da se Republika Srpska uvuče u totalnu izolaciju i da bude u sukobu sa čitavim svijetom, samo zbog interesa pojedinaca iz vrha SNSD režima. Nažalost, skup milionera, stranačkih funkcionera i raznih plaćenika, koji se održao prije neki dan pred Sudom BiH pokazuje da vlast ide tim putem – rekao je Crnadak.

    On je, takođe, istakao da je opredjeljenje PDP da se u što većem broju gradova napravi referendumski ambijent, sa jednim kandidatom opozicije, koji će se boriti protiv kandidata režima.

    – U narednom periodu će biti intenzivirane aktivnosti unutar opozicije u cilju čvršćeg povezivanja i bolje koordinacije, a PDP će prve sastanke u tom smjeru imati već naredne sedmice – poručio je Crnadak.

    Razgovarajući o nadolazećim lokalnim izborima predsjednik GrO PDP Doboj, Olivera Nedić, istakla je jednoglasno opredjeljenje odbora da sve opozicione partije i pojedinci treba da stanu iza jednog, zajedničkog kandidata za gradonačelnika Doboja.

    Na sastanku konstatovano da je sramota da nijedan medij u Doboju ne prenosi zasjedanja Skupštine grada Doboja, te da građani Doboja imaju pravo znati ko se i kako bori za njihova prava u gradskom parlamentu.

  • Bećirović u posjeti Berlinu, razgovarao sa Šolcom

    Bećirović u posjeti Berlinu, razgovarao sa Šolcom

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović razgovarao je u Berlinu s kancelarom Savezne Republike Njemačke Olafom Šolcom.

    Tokom sadržajnog razgovora Bećirović je istakao da su odnosi između Bosne i Hercegovine i Njemačke vrlo dobri i prijateljski, te da se Njemačka, od 1990-ih godina do danas, dokazala kao snažan partner i prijatelj države Bosne i Hercegovine.

    On je naglasio da je veoma važno da najviši zvaničnici Njemačke upućuju jasne poruke da nedvosmisleno podržavaju Bosnu i Hercegovinu, kao i da ističu da neće biti ni brzog, ni sporog razbijanja države Bosne i Hercegovine.

    Posebnu zahvalnost Bećirović je iskazao za podršku koju bilateralno Vlada Njemačke pruža Bosni i Hercegovini kroz razvojnu pomoć u provedbi reformi i izgradnji kapaciteta u procesu evropskih integracija.

    Njemačka je jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Njemačke je u stalnom porastu, a za prošlu godinu iznosila je rekordnih 5,6 milijardi KM. Interes Bosne i Hercegovine je dodatno jačanje ekonomske saradnje s najjačom ekonomskom silom u Evropskoj uniji, a posebno privlačenje direktnih inozemnih investicija.

    Bećirović je informisao kancelara Šolca o važnosti što skorijeg otvaranja pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Na taj način, poručio je Bećirović, otvoriće se prostor za suštinske reforme u Bosni i Hercegovini, koje će imati pozitivne efekte na bosanskohercegovačku ekonomiju i društvo u cjelini.

    Posebno je izrazio zahvalnost angažmanom Njemačke u okviru Berlinskog procesa, nastavkom posvećenosti i podrške Njemačke s ciljem ubrzanja evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, te unapređenja regionalne saradnje.

    Kancelar Šolc je naglasio da je Njemačka jedan od glavnih zagovornika evropskog puta Bosne i Hercegovine, te da ostaje snažan partner Bosni i Hercegovini u provođenju reformi, koje će osigurati unapređenje vladavine prava, demokratije i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. Istakao je kako je interes Njemačke postizanje trajne stabilnosti u regionu kroz osiguranje evropske perspektive za sve zemlje Zapadnog Balkana, prenosi Klix.

  • Dodik: Ne prihvatamo unitarnu i centralizovanu BiH i ne želimo da ispunjavamo zapadne želje

    Dodik: Ne prihvatamo unitarnu i centralizovanu BiH i ne želimo da ispunjavamo zapadne želje

    Ne prihvatamo unitarnu i centralizovanu BiH i ne želimo da ispunjavamo zapadne želje, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Banjaluci na Međunarodnoj konferenciji “Republika Srpska: Poštovanje suvereniteta i Dejtonskog sporazuma”.

    Ako je moguće vratite nas na slovo Dejtona, ako nije moguće mi nećemo da živimo u ovoj zemlji. Mi imamo pravo na samoopredjeljenje. Јedini način da očuvamo dejtonsku poziciju Republike Srpske je samostalna Republika Srpska – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se u Srpskoj sada pod sankcijama SAD-a nalazi najviše rukovodstvo i istakao da se vidi da Amerika želi silom da promijeni ponašanje

    • Unitarizacija BiH dovodi do raseljavanja Srba sa ovih prostora. A znamo da su Hrvati u BiH nacionalna manjina. Znači, razvaljuje se Dejton – jasan je Dodik.

    Dodik ističe da je svijet pun neralnih rješenja.

    • Međunarodna zajednica nije samo ono što se nama pojavljuje kao nasilan pristup. Republika Srpska najbolje pokazuje na koji način se rigidna politika koja ne poštuje prava primjenjuje ovdje. Brojni su pokušaji da nam se sloboda ukine. To se desilo i u vezi sa Dejtonskim sporazumom – izjavio je Dodik.

    Istakao je da dio Zapada koji je prisutan BiH kaže da je Dejtonski sporazum prelazni sporazum i da nije trebalo da bude trajan.

    • Postavlja se pitanje čemu onda prelazni sporazum? Šta je cilj? Nameće nam se da promijenimo svoj identitet, a da prihvatimo ono sto nam se nameće, od promjene jezika koji neće biti srpski. S druge strane su naši protivnici koji se zovu bosanski muslimani – rekao je Dodik.

    Ističe da priča o unitarnoj BiH ima pozadinu u administraciji SAD-a, Velike Britanije i briselske strukture.

    • S njihove strane Srbi su satanizovani, a Srbi se zalažu za poštovanje Dejtonskog sporazuma koji uređuje pravni sistem BiH. Evropa je u krizi, nema lidere, resurse, naftu, plin i izgubila je konkurentnost – naveo je predsjednik Srpske.

    Naglasio je da Republika Srpska ne može prihvatiti podanički pristup Evrope u odnosu na Ameriku.

    • Šalju nam neizabranog stranca koji nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma i rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN. On nije visoki predstavnik BiH – jasan je Dodik.

    Upitao je da li Srpska može da prihvati Dejtonski sporazum kao prelazni sporazum koji će dovesti do unitarizacije BiH?

    • Da, 2013. godnije god je održan popis u BiH i prijavljeno je 200.000 više muslimana nego ranije. I sada pričaju o tome da u BiH ima 50 posto više muslimana. Ta ideologija Alije Izetbegovića nama je poznata, ali niko sa Zapada to ne vidi da se radi na marginalizaciji Srba – kaže Dodik.

    Poručio je da Srbi nemaju ambiciju za bilo kakvim sukobima.

    • Ali ćemo posegnuti za svim političkim sredstvima da sačuvamo suverenitet Republike Srpske. Dejtonski sporazum još samo mi branimo, vrijeme je da odustanemo od toga. U BiH svi su nezadovoljni. Već dvije godine vladajuća struktura u Srpskoj ne razgovara sa američkim ambasadorom. Odjednom se pojavio Šmit koji nastoji da nam otme naše šume, vode, da razvlaste Republiku Srpsku. Mi smo rekli da pitanje imovine nikada neće biti na stolu. Oni su iskoristili činjenicu da Ustavni sud BiH ima dva muslimana i tri stranca koji identično glasaju protiv Republike Srpske – rekao je Dodik.

    Istakao je da je cilj da se očuva stabilnost Srpske.

    • Svaki pokušaj da se pokaže da je Srpska uspješna, guši se. Evropska unija nas uslovljava finansijama da promijenimo svoju retoriku – izjavio je Dodik.

    Podsjetio je da Srpska nije dozvolila da BiH uvede sankcije Rusiji.

    • Zašto misle da ćemo uvesti sankcije Rusiji i izgubiti istorijskog prijatelja, a mi ćemo oslabiti? Zato nismo uveli sankcije i zato se nadam da će evropski izbori koji dolaze dati snagu strankama alternative. Evropska unija se mora redefinisati. Nećemo ući u EU sa promijenjenim načinom odlučivanja – poručio je Dodik.

    Poručio je da sa ovog skupa šalju poruke mira, ali i očuvanja prava.

  • Pred Parlamentarnu skupštinu BiH stigao izvještaj CIK, evo šta u njemu piše

    Pred Parlamentarnu skupštinu BiH stigao izvještaj CIK, evo šta u njemu piše

    Famozno kontrolno brojanje glasova za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, zbog kojeg su se prošle godine lomila politička koplja između vlasti i opozicije, ponovo će se naći na dnevnom redu, ali ovaj put Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2022. godine, kao i izvještaj o provođenju Opštih izbora 2022. nalaze se na dnevnom redu sjednice, koja je zakazana za 21. decembar, i u njima se navode detaljne informacije o provedenim Opštim izborima u BiH, izmjenama Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a pominju se i finansijski izvještaji stranaka.

    Između ostalog, pominje se i famozno kontrolno brojanje na 2.239 redovnih biračkih mjesta za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

    – U Glavnom centru za brojanje pronađeno je 35 falsifikovanih glasačkih listića na dva biračka mjesta u opštini Bratunac i jednom biračkom mjestu u opštini Šekovići. Na jednom biračkom mjestu u opštini Srebrenica na svim glasačkim listićima za jednog kandidata utvrđeno je nepostojanje potpisa člana biračkog odbora zaduženog za izdavanje glasačkih listića, zbog čega su ovi glasački listići proglašeni nevažećim – ističe se u izvještaju.

    Prijave Tužilaštvu BiH

    Dodaje se da je Centralna izborna komisija BiH dostavila prijavu Tužilaštvu BiH protiv nepoznatih osoba zbog sumnje da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces na biračkim mjestima u navedenim opštinama.

    U izvještaju se navodi da je u Glavnom centru za brojanje obavljeno ponovno brojanje glasačkih listića za 2.608 biračkih mjesta po različitim nivoima vlasti.

    – Do utvrđivanja rezultata izbora, a na osnovu sedam naredbi CIK BiH, obavljeno je kontrolno brojanje i pravilno utvrđivanje rezultata izbora na 2.458 biračkih mjesta. Nakon utvrđivanja rezultata izbora, na osnovu šest naredbi Centralne izborne komisije BiH obavljeno je ponovno brojanje na 150 biračkih mjesta – navodi se, između ostalog, u izvještaju koji će se naći pred poslanicima.

    Ističe se da je nakon Opštih izbora obrađeno ukupno 6,9 miliona glasačkih listića, od čega je važećih bilo 93 odsto.

    Gdje je najviše nevažećih
    Prema nivoima vlasti najveći ukupni procenat nevažećih glasačkih listića evidentiran je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (8,38 odsto), zatim slijede Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (7,58 odsto); Predsjedništvo BiH (6,65 odsto), skupštine kantona (6,59 odsto); Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske (5,75 odsto), a najmanji procenat je evidentiran za izbornu utrku za Narodnu skupštinu Republike Srpske (5,52 odsto).

    U izvještaju se podsjeća da je na izbore u BiH izašlo 1,7 miliona građana, a ukupni troškovi izbora su iznosili 11 miliona maraka.

    Trivić pa Dodik
    Podsjećamo, PDP je tokom izborne noći, proglasila pobjedu Jelene Trivić na izborima za predsjednika Srpske, a nekoliko sati kasnije isto je učinio i SNSD za svog lidera Milorada Dodika.

    Nakon izbora, opozicione stranke u Republici Srpskoj izrazile su sumnju u regularnost izbornog procesa, vjerujući u pobjedu Trivićeve.

    Uslijedili su protesti opozicije u Banjaluci, nakon kojih su uputili zahtjev CIK BiH za ponovno brojanje glasova.

    CIK BiH je u međuvremenu potvrdila pobjedu Dodika na izborima, a opozicija ovo nikada nije prihvatila tvrdeći da ti rezultati nisu tačni.

  • Višković: Srpska će učiniti sve da pomogne Srbima u FBiH

    Višković: Srpska će učiniti sve da pomogne Srbima u FBiH

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Banjaluci da na vidjelo izlaze napadi na Srbe povratnike u Federaciju BiH, te da će biti urađeno sve kako bi im se pomoglo.

    Pomagali smo i nastavićemo da pomažemo. Do sada su bile informacije o napadima na Bošnjake u Srpskoj, čak je bilo i senzacija, a ispostavi se da Bošnjaci napadaju sunarodnike – rekao je Višković.

    On je naveo da u FBiH Srbi ne smiju prijaviti napade i da im se siječe šuma, te uništavaju imanja, a kada to prijave nadležnim kantonalnim ministarstvima, imaju još veće probleme.

    Višković je naveo da ljudi zbog toga često prećutkuju incidente.

    • Ponosan sam što su puno veće slobode i bolji život pripadnika drugih naroda u Srpskoj, nego u FBiH. Srbi u FBiH žive bez struje, vode i osnovnih životnih uslova, radnih mjesta, putna infrastruktura je nikakva i žive u strahu. U strahu su jer ne smiju prijaviti incidente. Za ženu u Vozući se saznalo zato što je pretučena, jer je morala imati ljekarsku pomoć, a da je dobila par šamara niko ne bi reagovao. Siguran sam da ima više slučajeva koji nisu prijavljeni – istakao je Višković.

    Pozvao sve u FBiH da zaštite Srbe koji, kako je naveo, treba da zatraže zaštitu institucija Srpske, jer žive na vjekovnim ognjištima.

  • Tri poslanička pitanja Vulićeve o pravilima Suda i ponašanju Sudske policije

    Tri poslanička pitanja Vulićeve o pravilima Suda i ponašanju Sudske policije

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić uputila je tri poslanička pitanja ministru pravde u Savjetu ministara Davoru Bunozi i predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu koja se odnose na rad i pravila Suda BiH i propise koji se tiču dužnosti Sudske policije.

    Vulićeva je ministra pravde u Savjetu ministara Davora Bunozu upitala po kojem osnovu su sudski policajci u srijedu, 6. decembra, dozvoli da predstavnik OEBS-a unese mobilni telefon u Sud BiH prilikom ročišta predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a potom da sjedi u sali gdje se održava glavni pretres?

    • Ko je ćelavi policajac, koji je zalegao u stolicu kao da je na plaži i “duvao” Miloradu Dodiku za vrat? Po kom zakonu i podzakonskom aktu se sudski policajci ponašaju sa nepoštovanjem ka predsjedniku Republike Srpske? – upitala je Vulićeva.

    PRVO PITANjE:

    Vulićeva je u obrazloženju navela da su u srijedu, 6. decembra, prilikom ročišta u predmetu protiv Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, sudski policajci imali selektivan pristup posjetiocima Suda BiH.

    • Dok su sve nas, uključujući i srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović, predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i sve ostale kontrolisali na ulazu, oduzeli nam telefone i sve potencijalno opasne predmete, damu plave kose, posmatrača u ime OEBS-a pustili su sa telefonom, punom torbom koječega i uz sve to, smjestili je u samu salu sa sudijom, tužiocima, optuženim…Po kom osnovu? – pita Vulićeva.

    Ona je upitala po kom zakonu, s kojim pravom i ko je predstavnik OEBS-a u odnosu na člana Predsjedništva BiH?

    • Zašto Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva ne može sjediti u glavnoj sali, već u posmatračnici sa svim ostalim posjetiocima? – pita Vulićeva.

    DRUGO PITANjE:

    Na sve to, ukazala je Vulićeva, desio se i presedan kada se sudski policajac, više ležeći nego sjedeći, primakao toliko da je bukvlano “duvao za vrat” predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

    • Iz sale broj šest gledano, taj policajac je bio poslednji, ćelav, a prvi do tužilaca. S kojim pravom i po kom zakonu se ponašao navedeni policajac tako bahato i uz to, znate li da se radi o legitimno izabranoj ličnosti, sa podrškom od 300.180 glasova birača?

    Šta su ti birači za tog sudskog policajaca, ovce? Ministre, taj Vaš sudski policajac, subjektivno gledano, izgledao je kao neko ko će u sekundi odrubiti glavu predsjedniku Dodiku – navela je Vulićeva u pitanju upućenom Bunozi.

    Ona je izrazila očekivanja da će Bunoza reagovati u skladu sa etikom i moralnim načelima, a ne kako mu kaže “glas iz neke ambasade”.

    Predsjednika Suda BiH Ranka Debevca Vulićeva je upitala po kom osnovu je predstavnik OEBS-a prisustvovala u samoj sudnici uz optužene, odbranu, predstavnike Tužilaštva, imajući u vidu da nije stranka u postupku?

    U obrazloženju se navodi da je prilikom ročišta u srijedu, 6. decembra, u predmetu protiv Dodika i Lukića bila velika zainteresovanost javnosti, te i povećan broj posmatrača.

    Ona je podsjetila da su prilikom ulaska u samo dvorište gdje se nalazi zgrada Suda BiH, sudski policajci svako lice detaljno pregledali, te da su svi posjetioci telefone morali odložiti u sandučad za čuvanje, kao i bilo koji drugi predmet koji nije dozvoljeno unositi u sudnicu.

    • Kako, po kom propisu i na osnovu koje privilegije je predstavnik OEBS-a sjedila u samoj sudnici i uz to koristila telefon, sve dok mi iz galerije nismo reagovali i tom prilikom zaradili opomenu pred izbacivanje od sudske policije.

    Kojim aktom se definiše legitimnost predstavnika OEBS-a, a ne srpskog člana Predsjedništva BiH ili predsjednika Vlade Republike Srpske? Zašto najviši zvaničnici nemaju priliku biti u samoj sudnici, a predstavnici OEBS-a imaju? – navela je Vulićeva.

    Da li se, upitala je ona, desio propust u radu Vaših zaposlenika ili Vam je američki ambasador u BiH Majkl Marfi rekao ko smije, ko ne smije i gdje biti?

    Vulićeva je naglasila da niti u jednom članu Zakona o krivičnom postupku BiH nisu navedene “privilegije” za bilo koga, pa ni za predstavnike OEBS-a.

    TREĆE PITANjE:

    • Gospodine Debevac, očekujem Vaš iskren odgovor jer se radi o ponižavanju i omalovažavanju ostalih lica koja su prisustvovala glavnom pretresu, ali istovremeno govori o nekredibilnosti institucije, ukoliko Vi nemate druge argumente? – upitala je ona.

    U drugom pitanju na adresu Debevca navodi se da prilikom posjete zgradi Suda BiH na više mjesta u holu stoji obavještenje po zidovima, kao i na samom ulazu da se “pošta Suda predaje u zgradi Tužilaštva”.

    • Šta to znači? Zar Sud i Tužilaštvo nisu odvojene institucije? Ko uopšte pregleda, filtrira i signira poštu? Zar sve što je naslovljeno Sudu ne bi trebalo prvo Vama doći? Zar po zakonima Sud i Tužilaštvo ne bi trebali raditi nezavisno, nepristrasno i bez uticaja jedni na druge? – upitala je Vulićeva.

    U obrazloženju se podsjeća da je parlament BiH u oktobru 2003. godine usvojio Zakon o Tužilaštvu BiH koji je donesen odlukom visokog predstavnika u avgustu 2002. godine.

    Prva četiri domaća tužioca u Tužilaštvu BiH su izabrana 16. januara 2003. godine. Prvog međunarodnog tužioca u Posebnom odjeljenju za organizovani, privredni kriminal i korupciju, u okviru Tužilaštva BiH, imenovao je Visoki predstavnik u martu 2003. godine.

    • Ukoliko uporedimo zvanične podatke sa sajtova Suda i Tužilaštva BiH, jedino zajedničko im je činjenica da su obje institucije nametnute od visokog predstavnika, pa zatim verifikovane u parlamentu BiH. Koje su tajne ili zajedničke tačke, pa se pošta predaje na jednom mjestu? – pitanje je Vulićeve.
  • Može li BiH da funkcioniše bez stranaca?

    Može li BiH da funkcioniše bez stranaca?

    U Bosni i Hercegovini gotovo da ne prođe dan a da ne čujemo kako neko od političkih lidera poručuje kako su za sve što se ovdje dešava krivi isključivo stranci, koji su od države napravili neku vrstu kolonije, ili jednostavno vuku korake koji idu u korist jednog od tri konstitutivna naroda.

    Istina je da svaki od naroda u BiH ima svoje zahtjeve i viđenje u kom pravcu država treba da ide, ali bez zajedničkog dogovora svih njih teško da će stranci ikad spakovati kofere i prepustiti državu ljudima koji, prema mišljenju naših sagovornika, u ovom trenutku najviše pažnje usmjeravaju ka nacionalnim ciljevima.

    Miloš Šolaja, politički analitičar iz Banjaluke, ističe da odlazak stranaca iz BiH mora da bude zajedničko opredjeljenje sva tri konstitutivna naroda, počevši od političara i nosilaca drugih javnih funkcija do akademskog i civilnog društva.

    “Nama treba diskusija između tri konstitutivne zajednice i bez toga nema koraka naprijed. Nije danas bitno da li imate neku granicu, prelaze, oružje ili tako nešto, ali u smislu odgovornosti prema ljudima zaista se mora govoriti o državopravnim oblicima. Mora se istinski i iskreno, jer neće moći drugačije, naći način na koji će BiH funkcionisati bez uplitanja stranih predstavnika i organizacija, posebno u naredbodavnom i izvršnom smislu, jer dok god se sami građani BiH ne natjeraju na to da se osvoji granica slobode, da vi jednostavno sami upravljate i zemljom u kojoj živite i svim svojim institucijama i svojom sudbinom, nema efikasne i funkcionalne BiH. To bi i oni, koji su ovdje došli kao strani predstavnici, trebalo da znaju i da prihvate”, ističe Šolaja.

    Uvjeren je da se, kad bi se tri konstitutivna naroda uspjela dogovoriti, ne bi otišlo mnogo dalje od onoga što trenutno predviđa Dejton…

    “Zato što je i pisanjem Dejtonskog sporazuma neko procjenjivao da je to funkcionalno i efikasno za BiH, ali da ima nekih nijansi koje bi trebalo provjeriti. U tom slučaju, kada se jednom uspostavi pravilna politička i prije svega institucionalna situacija, možemo da govorimo i o nekim demokratskim procesima koji govore i o potrebi kritike vlasti i promjena u okviru određenih politika. Ovako, zasad, sve te politike su u okviru određenih nacionalnih ciljeva i onda to prekriva sve one potrebe za efikasnim upravljanjem i efikasnom vladavinom koju BiH ima”, kazao je Šolaja.

    Za nezavisnog analitičara Srećka Latala osnovni razlog zbog koga BiH ne funkcioniše kako treba, pogotovo ne u interesu građana, krivi su političari, koji, kako kaže, uvijek nađu razne političke, ekonomske ili izborne interese za različita tumačenja zakona, pa i samog Dejtona.

    S druge strane, on smatra da stranci u BiH odavno nisu konkretnije aktivni… “Posebno ako tu govorimo o Uredu visokog predstavnika. Jedina konkretna i bitna akcija koju sam ja od OHR vidio jeste nekoliko odluka vezano za izbore, ali koje su po mom mišljenju bile usmjerene za održavanje izbora. S druge strane, mislim da naši političari više koriste urede i organizacije međunarodne zajednice, opet mislim na OHR i strane ambasade, u svoje propagandne svrhe nego što stranci nešto zaista konkretno rade ovdje”, rekao je Latal.

    Ipak, neki smatraju da BiH ne može funkcionisati bez stranog uplitanja.

    “U prvom redu zbog toga što tri nacionalne zajednice s različitih polaznih točaka gledaju na Dejtonsko-pariski mirovni ugovor. Bošnjački dužnosnici dominantno zagovaraju izgradnju države na principu jedan čovjek – jedan glas, što bi dovelo do unitarizacije zemlje i dominacije većinskog naroda. Srpski dužnosnici proklamiraju separatističke ideje i što manje BiH, dok hrvatski dužnosnici žele korekciju nepravednih intervencija međunarodnih predstavnika koji su intervencijama gotovo dekonstituirali hrvatski narod”, kaže Branimir Galić, novinar RTV Herceg Bosne.

    Da bi se napravila funkcionalna država bez uplitanja stranaca, smatra on, trebalo bi da se dogodi “utopistički scenario” koji bi doveo do toga da se postigne konsenzus kako tri nacionalne zajednice vide BiH, a to je, poručuje, realno gotovo nemoguće.

    “Stvaranje nekog minimalnog okvira zajedničke državnosti i minimalnog, ali funkcionalnog okvira političkog sustava u ovom trenutku jedino je moguć kroz doslovnu primjenu presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Naravno, ovdje treba primjenjivati temeljno načelo Ustava, a to je načelo konstitutivnosti naroda ako želimo funkcionalnu BiH bez stranog uplitanja. U protivnom, može doći do situacije, kako je prof. Mirjana Kasapović rekla, da imamo de facto državnost Republike Srpske i ciparski model u Federaciji BiH”, dodao je on.

  • Nešić: Sud BiH je lakrdija, volio bih da se predsjednik više nikad tamo ne pojavi

    Nešić: Sud BiH je lakrdija, volio bih da se predsjednik više nikad tamo ne pojavi

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenad Nešić izjavio je u našoj emisiji Pečat da bilo kakva osuđujuća presuda protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika dovodi u pitanje opstanak i postojanje BiH.

    • Sude nekome ko nije uradio ništa, zaista ta slika iz sudnice je jako stresna. Stresna za mene, kao pripadnika srpskog naroda, ali stresna i za sve pripadnike. Šalje se jedna slika, a to je šta čeka srpski narod, ukoliko ne bude imao Republiku Srpsku. To je jedna velika poruka za nas sve ovdje u Srpskoj, da ova vrijednost, Republika Srpska, je nešto što ne smijemo izgubiti – rekao je Nešić.

    Dodaje, da bi volio da pred onakav sud, nikada ne dođe nijedan Srbin.

    • Suđenje predsjedniku Srpske, je suđenje BiH. Bilo kakva osuđujuća presuda protiv predsjednika Srpske, dovešće u pitanje opstanak i postojanje BiH, pogotovo u ovom obliku. Plašim se da je ovo suđenje i Srpskoj, ako osude predsjednika iste, sljedeći korak im je da ukinu Republiku Srpsku. U Sudu BiH se ne brani Dodik, brani se Republika Srpska – navodi Nešić za RTRS.

    Kaže, da za njega nije prihvatljiva nijedna presuda osim oslobađajuće presude za Dodika.

    • Kao Srbin iz Republike Srpske, smatram da je najbolje da se ova lakrdija od Suda BiH, prekine, da vrate stabilnost u BiH i da se nastavi dalje – zaključio je Nešić.

    Nešić je izjavio da mu je zadovoljstvo što je dao podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, ali da mu se ne sviđa činjenica što se to odvija u Sudu BiH.