VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Komšić uporedio Plenkovića s Putinom

    Komšić uporedio Plenkovića s Putinom

    Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine obratio se danas Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku kada je između ostalog Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske uporedio sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije.
    Upozorio je da je jedna od susjednih zemalja BiH aludirajući na Hrvatsku, odbacila presudu Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi upravo na građanska i demokratska načela.

    “Ovim putem Ujedinjenim nacijama moramo skrenuti pažnju na, na žalost moram reći, po mome mišljenju necivilizacijski stav Vlade i premijera susjedne zemlje koji su odbacili presudu Evropskog suda za ljudska prava u posljednjoj presudi u “predmetu Kovačević” i zauzeli se upravo za načela koja su odbačena pomenutom presudom, poput političkog načela legitimnog predstavljanja na etničkom principu koje je generator nejednakosti među građanina BiH, i sredstvo pomoću kojeg susjedi podrivaju državu Bosnu i Hercegovinu. To je urađeno na takav način da se može okvalifikovati i kao miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine”, rekao je Komšić.

    Tom prilikom je ponašanje Andreja Plenkovića uporedio sa Vladimirom Putinom.

    “Nepoštivanje presuda međunarodnih sudova kakvo se moglo čuti od strane premijera susjedne zemlje podsjeća na onaj odnos prema međunarodnom pravu kakav je Vladimir Putin izgradio u slučaju Ukrajine. Međutim to nije samo negativan odnos prema međunarodnim standardima Ujedinjenih nacija nego i politika koja se prema Bosni i Hercegovini vodi od strane njenih susjeda”, kazao je.

    Međunarodnoj zajednici je poručio da na Zapadnom Balkanu ne može biti mira dok Bosna i Hercegovina ne dobije njihovu podršku protiv onih koji produbljuju etničke podjele u BiH.

    Istakao je prioritet UN-a koji se odnosi na globalnu solidarnost te poručio da to u BiH nije moguće dok “njeni susjedi ne prestanu pokušavati da je podijele i obesmisle”.

    Istražujući zašto se naši ljudi, Bosanci i Hercegovci, odlučuju da napuste svoju zemlju i potraže bolje uslove za život u nekim drugim zemljama, došli smo do zaključka da je temeljni razlog njihovog odlaska, zapravo uvjerenost u nedostatak perspektive u Bosni i Hercegovini”, kazao je, između ostalog Komšić i dodao:

    “Naši susjedi, ne mogu između sebe podijeliti Bosnu i Hercegovinu a da pri tome ne uđu u međusobni sukob. Mi svakako nećemo dozvoliti podjelu i nestanak naše hiljadugodišnje države, pod bilo koju cijenu, ma šta ko o tome mislio.

    Zato smatramo da je u interesu Ujedinjenih nacija, ukoliko se na Zapadnom Balkanu želi očuvati mir, mora dati podrška državi Bosni i Hercegovini i njenim institucijama”, prenose Nezavisne.

  • Košarac: OBA demantovala Helezove tvrdnje; Očekujem da se izvini Dodiku

    Košarac: OBA demantovala Helezove tvrdnje; Očekujem da se izvini Dodiku

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i član Izvršnog obavještajnog odbora Staša Košarac organizovao je danas u Sarajevu sastanak sa direktorom i zamjenikom direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Almirom DŽuvom i Ristom Zarićem, a povodom spekulativnih navoda koje je nedavno u javnosti iznio ministar odbrane BiH Zukan Helez.

    Od rukovodstva OBA BiH dobio sam informaciju da su netačne informacije ministra Heleza i da ne postoje obavještajni podaci o navodnom bijegu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kako to javno tvrdi aktuelni ministar odbrane BiH. OBA BiH se ograđuje od javno izrečenih stavova ministra Heleza – istakao je Košarac.

    On je naglasio da je riječ o neistinitim, netačnim i špekulativnim tvrdnjama ministra Heleza, koji u svom narativu koristi dezinformacije u političke svrhe.

    • Plasiranje u javnost netačnih informacija i potpunih neistina može se okarakterisati kao zla namjera ministra Heleza s ciljem urušavanja institucije predsjednika Republike Srpske i diskreditacije Milorada Dodika lično – rekao je Košarac.

    On je ocijenio da je krajnje vrijeme da politički zvaničnici i nosioci javnih funkacija preuzmu odgovornost za javno izrečene stavove, posebno kada oni ne odgovaraju činjeničnom stanju i usmjereni su na diskreditaciju drugih ličnosti.

    • S obzirom na činjenicu da je ministar Helez u javnost plasirao dezinformacije, od njega očekujem da povuče takve tvrdnje, te da se javno i lično izvini Miloradu Dodiku – poručio je Košarac.
  • Kojić: Neće proći pokušaj prenosa nadležnosti

    Kojić: Neće proći pokušaj prenosa nadležnosti

    Nakon što je usvojen prijedlog poslanika SDA i DF da se sutra održi hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne spupštine BiH čija bi jedina tačka dnevnog reda bila “Učestali napadi na povratnike na području entiteta Republika Srpska”, poslanik SNSD-a u ovom domu Milorad Kojić istakao je u izjavi za Radio Republike Srpske da ne postoje razlozi za sazivanje hitne sjednice o ovoj temi i da je samo u toku ove godine zabilježeno više napada na Srbe u Federaciji BiH, nego na Bošnjake u Republici Srpskoj.

    Inicijativa poslanika iz SDA i DF je jednostrana. Pokušavaju na stub srama staviti policiju Republike Srpske. To neće dobiti podršku poslanika SNSD-a i koalicionih partnera a, vjerujem, ni opozicije iz Republike Srpske. Ovo je pokušaj da se prenese određena nadležnost na nivo BiH, jer oni u prijedlogu zaključaka traže da se uspostavi nekakavo tijelo na nivou BiH koje bi koordinisalo pitanje rada policija entiteta, u smislu etničke zastupljenosti, što je vanustavno – rekao je Kojić.

    Kojić je istakao da većina njihovih tvrdnji o ugroženosti Bošnjaka nije tačna, kao i ni tvrdnja o nedovoljnoj nacionalnoj zastuljenosti Bošnjaka u institucijama. Dodao je da je u FBiH situacija povodom zastupljenosti i zapošljavanju Srba neuporedivo gora, jer ih je sve manje u tom entitetu.

    • Iznijećemo na sjednici sve podatke o ljudima, Srbima, koji su doživljavali različite oblike torture i pokušaje da im se oduzme imovina u drugom entitetu. Ako već žele hitnu sjednicu, za šta ne postoje razlozi, imaće i punu informaciju o torturi nad Srbima u Federaciji BiH – rekao je Kojić.
  • Stevandić: Bilo kakav atak na bezbjednost predsjednika Srpske, put je za naše otcjepljenje

    Stevandić: Bilo kakav atak na bezbjednost predsjednika Srpske, put je za naše otcjepljenje

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je za RTRS da bilo šta, što se tiče imovine i bilo kakva mogućnost pritvora ili ataka na bezbjednost predsjednika Republike, put je u nezavisnost Srpske.

    Ukoliko ne želite da poštujete dogovor dva entiteta, tri naroda. Ukoliko kršite Dejtonski sporazum, a zakone ne donose parlamenti, koji su zato nadležni po Venecijanskoj komisiji, nego neimenovani stranac, treba da znate da će se Srpska protiviti ugnjetavanju – istakao je Stevandić.

    Kaže da je odgovor iz Srpske svima poznat.

    • Ne možete hapsiti predsjednika i otimati imovinu. Ali možete pokušati i na taj način dovesti do nezavisnosti Srpske – poručuje Stevandić.
  • Šmit: Imam spremne odluke o negiranju zločina, samo treba da ih potpišem

    Šmit: Imam spremne odluke o negiranju zločina, samo treba da ih potpišem

    i moramo unaprijediti obuku tužilaca na predmetima negiranja genocida, poručio je tokom obilježavanja 20 godina od osnivanja Memorijalnog centra u Potočarima kod Srebrenice, Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, a odgovarajući na pitanje koje se odnosilo na potrebu proširivanja Krivičnog zakona BiH u dijelu negiranja genocida, s obzirom na to da niko do sada nije osuđen.

    Šmit je naglasio da je vrlo zadovoljan što su u BiH boravila dva tužioca iz Bavarske (Njemačka), koji su kako je rekao, u svojoj karijeri radili na pitanjima govora mržnje i negiranja genodica.

    “O ovim pitanjima ćemo razgovarati i dalje”, kazao je Šmit.

    On je dodao da ima poziv da u Hagu prisustvuje potpisivanju memoranduma između Ministarstva pravde BiH i međunarodnih institucija o pitanjima koja se tiču negiranja zločine, te je poručio da i on ima spremne određene odluke, koje samo čekaju na njegov potpis.

    “Moram ovo zadržati još jedno vrijeme za sebe, ali u tim odlukama je sadržano sve ono što ste pitali i pričali i bojim se da neću moći puno čekati i da ću morati potpisati te odluke”, poručio je Šmit.

    Na pitanje da li je tim odlukama obuhvaćen Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpsker, rekao je:

    “Ja bih rekao da danas razgovaramo na tlu Republike Srpske i volio bih da sa stvarima pristupamo na ozbiljan i odgovoran način. Ovih dana osjećam određen animozitet koji dolaze iz Republike Srpske. Mislim da oni imaju pitanja jer su zabrinuti, ali što se tiče mene, samo želim da radim na pitanjima koja su za dobrobit građana čitave BiH”.

    Obraćajući se prisutnima povodom 20 godina od otvaranja Memorijalnog centra u Potočarima, Šmit je kazao da je donio i odluke koje se tiču ovog centra, te, kako je istakao žrtava i njihovih porodica.

    “Prvom odlukom će se omogućiti proširenje Memorijalnog centra Potočari jednim institutom za istraživanje i obrazovanje. Imat ćemo domaći i međunarodni tim koji će se sastojati od eksperata za genocid koji će se baviti tim pitanjem kako bi doprinijeli ovim nastojanjima”, rekao je i dodao da u ladici ima još odluku koje će uputti na usvajanje u međunarodnu zajednicu i institucije BiH, uz poruku da će, ukoliko ne budu usvojene, on biti taj koji će ih potpisati (nametnuti).

    Najavio je pravljenje registra ratnih zločinaca te zabranu njihovog imenovanja na funkcije.

    “Ovo se odnosi na integraciju, unošenje podataka u kaznene evidencije ljudima koji su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine od međunarodnih sudova i Haškog tribunala. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi ne budu upisani u odgovarajuću evidenciju i da prođe kao da se ništa nije dogodilo. Druga odluka se odnosi na zabranu imenovanja na funkcije svih osoba koje su osuđene za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjeljivanja nagrada takvim licima”, naglasio je Šmit.

    On je istakao i da ukoliko se govori o preprekama na putu ka trajnom miru u BiH, teško da postoji veći izazov od nepoštovanja svih žrtava i preživjelih iz rata.

    Kazao je da je u Srebrenici razgovarao sa nekim povratnicima, te potpredsjednikom Republike Srpske Ćamilom Durakovićem.

    Pored toga, naveo je da se svi moramo suočiti sa problemima kao što su poricanje, revizionizam, isključivanje istine.

  • Predsjednici Stevandić i Orlić potpisali Memorandum o formiranju Parlamentarnog foruma

    Predsjednici Stevandić i Orlić potpisali Memorandum o formiranju Parlamentarnog foruma

    Predsjednici Narodne skupštine Republike Srpske i parlamenta Srbije Nenad Stevandić i Vladimir Orlić potpisali su danas u Beogradu Memorandum o formiranju parlamentarnog foruma Srbija – Republika Srpska.

    Parlamentarni forum bi trebalo da zasjeda dva puta godišnje, a njegove odluke će verifikovati skupštine Srbije i Srpske.

    Potpisivanju dokumenta prethodio je sastanak Stevandića i Orlića u Domu Narodne skupštine Srbije.

    Stevandić i Orlić su početkom avgusta u Banjaluci dogovorili formiranje parlamentarnog foruma Republika Srbija – Republika Srpska.

    Predsjednik Orlić rekao je da je potpisivanje ovog memoranduma od velikog značaja i da se nadovezuje na zajedničke aktivnosti koje imaju dva predsjednika narodnih skupština.

    „Dve narodne skupštine će po prvi put formirati zajedničko radno telo, u kojem će glavnu ulogu imati poslanici. Svaka narodna skupština će formirati svoju delegaciju koje će kroz zajednički rad razmatrati važna politička pitanja, razmatrati i usaglašavati stavove i deklaracije“, rekao je Orlić novinarima.

    On je dodao da je potpisivanju Memoranduma prethodio sastanak na kojem se govorilo o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj i regionu.

    „Na sastanku smo istakli važnost doslednog poštovanja Dejtonskog sporazuma. Republika Srbija je spremna da podrži sve ono što dolazi kao rezultat dogovora dva entiteta i tri naroda u Bosni i Hercegovini, ali da ne možemo prihvatiti nametanja koja dolaze spolja“, rekao je Orlić i dodao da su predsjednici oba parlamenta zajednički uputili punu podršku predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću koji na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija vodi borbu za zaštitu državnih interesa i nacionalnih pozicija.

    Predsjednik Stevandić rekao je da je ponosan na potpisivanje akta koji formira zajedničko radno tijelo koje će donositi zaključke i preporuke.

    „Od nastanka Republike Srpske ovo je i suštinski i formalno najveći i najozbiljniji dokument koji potpisujemo i koji nije usmjeren ni protiv koga. U Memorandumu se govori isključivo o saradnji i razvoju te o njegovanju zajedničkih vrijednosti kulture i tradicije, kao i podršci na zaštiti teritorijalnog integriteta Republike Srbije kao i dejtonskog integriteta i ustavnih nadležnosti Republike Srpske“, rekao je Stevandić.

    Kolegijum Narodne skupštine prihvatio je 12. septembra obavještenje Stevandića o formiranju parlamentarnog foruma Srbija – Republika Srpska.

  • Pranjić: Nije važno priznajem li Šmita, činjenica je ruski veto

    Pranjić: Nije važno priznajem li Šmita, činjenica je ruski veto

    Potpredsjednik entiteta Republika Srpska iz reda Hrvata Davor Pranjić (HDZ) je gostujući u emisiji Mreža na Federalnoj kazao da nije pitanje da li priznaje Christiana Schmidta ili ne, već da je činjenica ruski veto i da priznaje Međunarodnu zajednicu.

    Kaže da je odgovor na pitanje zašto se odazvao Dodikovom pozivu na sastanak predstavnika institucija RS i srpskih predstavnika u institucijama BiH – jasan.

    “Ako će jedan sastanak sa bilo kim donijeti dosta benefita ili riješiti neku situaciju, o kojoj se po meni dosta medijski raspravlja, a malo komunicira uživo na sastancima – to je prevažno”, navodi Pranjić.

    Na konstataciju kako tog dana nije mogao da se sastane sa Schmidtom, a sutradan se odazvao pozivu Milorada Dodika odgovara: “S obzirom na to da radim na Klinici za ortopediju i traumatologiju UKC Banja Luka, operativni program, odnosno hladne, elektivne operacije se planiraju sedam dana unaprijed. Dana toga i toga, bio sam pisan na redovni operativni program i to su moje obaveze. Dana kada sam prisustvovao sastanku, moje obaveze – na Kliničkom centru nisu bile planirane operacije i bio sam dostupan za sastanak”, tvrdi Pranjić.

    Pojasnio je i da su iz Schmidtovog kabineta tražili sastanak.

    “Dobili smo službeni poziv. Službeno smo i odgovorili. Citirat ću vam odgovor. Poštovani, zbog ranije preuzetih obaveza – liječničkih dužnosti ranije planiranih, dopredsjednik neće biti u mogućnosti da prisustvuje sastanku”, kazao je.

    Kada je riječ o tome podržava li ono što je zaključeno na sastanku kod Dodika, ističe da se “hrvatski predstavnici u mnogim stavovima razlikuju od drugih političkih opcija i političkih predstavnika drugih naroda”.

    “Iz dosta razloga se mi ne slažemo u izjavama sa predstavnicima jednog dijela naroda koji je većinski u RS”, kategoričan je Pranjić.

    U čemu se to konkretno ne slažu kada je Dodik u pitanju, napominje da je hrvatski narod definitivno za evropski put i za to će se, kaže, boriti.

    “Naša orijentacija je i NATO. Mi smo protiv izlaska iz institucija. Mi smo za konstruktivan razgovor i dogovor”, rekao je on.

    Prokomentarisao je i navode da je dobio direktivu od Dragana Čovića da ode na pomenuti sastanak, te da mnogi smatraju da je on Dodikov Hrvat, a ne Čovićev, odnosno da zastupa srpske, a ne hrvatske interese.

    “To da sam ja možda Dodikov Hrvat, a ne Čovićev – ne mislim tako. Trudim se da se ni u jednom mom istupu to ne bi moglo zaključiti. Možda je to nečiji lični stav. Trudim se savjesno donositi odluke i boriti se za interese hrvatskog naroda, ne samo u RS-u, nego u BiH”, naglasio je.

    Istakao je kako nije pitanje priznaje li on Schmidta ili ne.

    “Činjenica je da je na njegovo priznanje bio veto Rusije. Mi poštujemo međunarodnu zajednicu, ali smo isto tako da ona bude naš konstruktivan partner, a ne da bude faktor nemira i političkih prepucavanja. Mi kao malobrojan hrvatski narod u RS, borimo se za bolje sutra, a premali smo da bismo donosili odluke šta priznajemo ili ne priznajemo”.

    Napominje kako definitivno priznaje međunarodnu zajednicu.

    “Mislim da se u ovom trenutku međunarodna zajednica previše bavi nevažnim stvarima. Postavljamo pitanje – zašto se ne riješi pitanje hrvatskog člana Predsjedništva već četvrti mandat?“, kazao je Pranjić.

    Što se tiče potencijalnog sastanka sa Schmidtom, poručio je da je uvijek otvoren za razgovor.

    “Nikad nikome nismo rekli da se nećemo sa nekim sastati. Uvijek smo za svaki sastanak koji će donijeti bolje odnose i bolji život. 25 godina nakon mira i stabilnosti, mi i dalje imamo nametanja. Mi smo dovoljni zreli, politički dogovor mora biti između ljudi koji su demokratski birani, a ne da nam se bilo šta nameće”, naveo je on.

    Osvrnuo se na nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH u RS-u.

    “To je odluka demokratski izabrane većine u RS. Mi kao Hrvati nemamo u Skupštini i Vladi svoje članove. Imamo opoziciju i dopredsjednika RS. To je odluka parlamentarne većine. Mislim da bi svi trebalo da poštuju odluke Ustavnog suda. Sudovi moraju biti neutralni i donositi odluke sukladno ustavu, tada bi i politički odgovor bio dosta drugačiji”, tvrdi Pranjić.

    U kontekstu potencijalne Dodikove odluke o proglašenju nezavisnosti RS i koliko je ta prijetnja opasna, ocijenio je da Dodik ima pravo i ovlasti da donosi odluke. “Nadam se da neće doći do odluke tog tipa. Moj je zaključak je da treba sjesti i razgovarati”.

    Kaže da općenito nije zadovoljan položajem Hrvata u BiH, ne samo u RS.

    “Da Hrvata u RS ima – ima. Da bi moglo bolje – moglo bi”.

    Komentarišući optužnicu protiv Dodika, kazao je da su se “napravili i veći propusti pojedinih političkih lidera u BiH koji nisu po istom principu sankcionisani”.

    “Rekao bih da je ovo samo vrela situacija odnosa međunarodne zajednice, odnosno Schmidta i Dodika, i da je to rezultiralo potvrđivanjem optužnice. Postoje mjerodavne institucije koje se bave tom problematikom i oni su jedini kompetentni, bez ikakve pristranosti, da donose odluke šta je to povreda ustava. Bilo i možda gorih situacija za koje niko nije odgovarao”, smatra Pranjić.

    Upitan zašto ugledni članovi napuštaju HDZ, naglašava kako u tome ne vidi problem.

    “Kada god neko promijeni stav, mi to smatramo problemom. Možda to i nisu problemi. Možda je to lični stav. Možda je to njima opravdano“, zaključio je Pranjić prenosi Federalna.ba.

  • Više od 40 odsto birača u BiH doživjelo političke pritiske

    Više od 40 odsto birača u BiH doživjelo političke pritiske

    Deset, 20 ili 100 “sigurnih” glasova za moju stranku i mene, i dobićeš posao službenika na određeno vrijeme u nekom javnom preduzeću ili instituciji.

    Priča koju je svako od građana čuo bar jednom od nekog svog poznanika, člana porodice ili prijatelja, pred svake izbore u Bosni i Hercegovini.

    Nekom ko posmatra sa strane možda se ova priča čini kao nešto što izlazi iz rubrike “vjerovali ili ne”, ali je za BiH to postala sasvim uobičajna priča koju više niko ne dovodi u sumnju.

    I upravo ti “sigurni glasovi” pominju se i u istraživanju koje je u avgustu ove godine provela Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ u 69 opština i gradova u BiH. Istraživanje je rađeno kako bi se utvrdio postotak direktnih i indirektnih pritisaka na birače u BiH, a rezultati su i više nego poražavajući.

    Naime, gotovo 40 odsto ispitanika je izjavilo da je doživjelo neki oblik političkog pritiska, dok je blizu 30 odsto ispitanika reklo da je doživjelo politički pritisak da učestvuju u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima mimo svoje volje.

    – Od oblika političkih pritisaka na birače, prednjači direktan pritisak za koga da se glasa. Zatim slijedi prisustvovanje političkim ili stranačkim događajima, pritisci na učlanjenje u stranku, posebno radi ostvarivanja određenih prava ili nuđenje ličnih benefita (najčešće zaposlenja) – navodi se u istraživanju.

    Dodaje se da su ispitanici visoko postavili i politički pritisak koji se odnosi na prikupljanje “sigurnih“ glasova za stranku ili kandidata, zatim pritisak da se na društvenim mrežama podržavaju i promovišu stranke ili kandidati.

    Blizu 40 odsto njih je reklo da im se dogodilo da ih neko nagovara da glasaju na određeni način, a koji su oni smatrali ili doživjeli kao neprimjerene, pod prijetnjom ili ucjenom.

    Od uzimanja lične karte do zloupotrebe položaja
    Ispitanici su naveli da su pritiske da glasaju na određeni način doživljavali u najvećem broju od strane svojih prijatelja ili poznanika, zatim stranačkih aktivista na poslu, stranačkih aktivista na društvenim mrežama, članova porodice, stranačkih funkcionera na položaju koji nosi uticaj, te nadređenih na poslu.

    – Na pitanje „da li vam se nekada dogodilo da vas neko nagovara neprimjereno (ili prijetnjom, ucjenom i sl.), da učestvujete u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima”, 27,1 odsto ispitanika je odgovorilo pozitivno. Ono što zabrinjava u ovom odgovoru jesu pojedinačni opisi poput ”da, bilo je pokušaja od strane poslodavca, uzimanjem lične karte uoči izbora” – navodi se u istraživanju.

    Neki ispitanici su odgovorili da su na njih vršeni pritisci da “zloupotrebe svoj službeni položaj na neki način (ustupanje ličnih podataka nekih korisnika kojima imaju pristup, kao što su na primjer, pristup telefonskim brojevima ako rade u telekomu, banci, poreskoj upravi, centru za socijalni rad, ili adrese birača ako imaju pristup IDDEA (CIPS podacima) i slično. Neki su naveli da su trpili pritiske u vidu ustupanja određenih prostorija samo jednoj političkoj stranci ili nezavisnom kandidatu za skupove.

    Bilo je i onih koji su odgovorili da su na njih vršeni pritisci na njih u smislu “praćenja ko je izašao na izbore i izvještavanja o tome stranke”; “agitovanje da se glasa za stranku ili kandidata u radnom kolektivu”; “izjašnjavanje na „čijoj ste strani“ u okviru radnog kolektiva”; “obezbjeđivanje liste kontakata za stranku ili kandidata (npr. da ustupite svoje lične kontakte)”; “davanje sponzorstva stranačkim aktivnostima ili njihovim projektima” (npr. sportski klub kojim upravlja visoko pozicionirani funkcioner i sl.).

    Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mladen Ilić smatra da rezultati istraživanja nisu realni u mjeri u kojoj se navodi.

    On ističe da je broj od 40 odsto prevelik.

    – Na koji način nekoga možete prisiliti da glasa za bilo koga kada uzmete u obzir činjenicu da taj neko izađe na glasačko mjesto i ima mogućnost da stavi X pored bilo kojeg imena ili političke partije. Ako neko od vas traži fotografiju glasačkog listića, a čuo sam da je bilo takvih slučajeva, prejednostavno je napraviti fotografiju da ste glasali za bilo koga – kaže Ilić za Srpskainfo.

    Govoreći o fenomenu “sigurnih glasova”, on smatra da tako nešto niti je vjerodostojno niti neka stranka može da računa na te glasove.

    – Dešavalo se da u raznim političkim partijama imaju “sigurne glasove” za predsjednika neke druge političke partije, što se u praksi pokaže potpuno drugačijim. Jednostavno, neke osobe iz nekih svojih ideja ili nekakve želje da napreduju kroz samu politiku dostave nekakve spiskove, da li porodice ili slično, za koga će da glasaju. Međutim, ispostavi se da ti spiskovi nisu pouzdani – kaže Ilić.

    On dodaje da o priči kako stranke tjeraju ljude da prisustvuje bilo kom političkom skupu isto tako ne moraju uvijek biti pouzdane.

    Bilo je slučajeva, kaže Ilić, da osobe koje rade u javnim institucijama na nivou Srpske prisustvuju skupu koji ne organizuje vlast već oni koji nisu na vlasti.

    Javna tajna
    On ističe da živimo u društvu u kojem je biračko tijelo polarizovano, odnosno gdje su ili apsolutno za jedne i protiv drugih, ili obrnuto.

    – Na taj način svako ima izbor da glasa za koga hoće. Mislim da pritisci u politici donose samo kontra efekat jer ukoliko na bilo koga, na bilo koji način, vršite pritisak da glasa za vas ili podrži neku partiju, lako možete proizvesti kontra efekat da taj neko izađe i uradi suprotno od toga – kategoričan je Ilić.

    Potpredsjednik PDP i poslanik ove stranke u NSRS, Igor Crnadak, pak, vjeruje da je procenat onih koji su doživjeli neku vrstu političkog pritiska mnogo veći od 40 odsto.

    On kaže da je ovo broj onih koji su priznali pritiske, ali da je daleko veći broj onih koji to ne žele ili ne smiju da priznaju.

    – Mislim da je ovo istraživanje samo potvrdilo nešto što je bila javna tajna u BiH već godinama. Dobro je da smo dobili sada jednu potvrdu u vidu istraživanja o tome – kaže Crnadak za Srpskainfo.

    On smatra da je i ovo jedan od dokaza da se Izborni zakon BiH mora pod hitno mijenjati.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić kaže da nije iznenađena rezultatima istraživanja.

    jelena trivić narodni front FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Kao aktivni učesnik tri izborna ciklusa, Trivićeva ističe da ima jednu vrstu satisfakcije jer ni za jedan nivo za koji je bila kandidovana nije se bavila takvim stvarima.

    – Svaki glas sam dobila bez bilo kakvog pritiska na glasača. Istraživanje govori u prilog nedemokratske atmosfere u kojoj se odvijaju izbori. Pritisak vrše oni koji su na vlasti jer imaju mehanizme ucjene i pritiska i to je nešto s čim sam upoznata i bez ovog istraživanja – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

    Ono što je izostalo, kako dodaje ona, jesu reakcije CIK na prijave i saznanja da se to radi.

    – Oni subjekti i pojedinci koji se bave time, a poznato je da u kampanjama Milorad Dodik prijetio javno penzionerima i zdravstvenim radnicima, bi trebali biti sankcionisani, pa čak i skidanjem sa liste. Ovako smo došli u situaciju da su birači naviknuti da su te stvari normalne, jer niko za takvo ponašanje nije sankcionisan, koliko je meni poznato – poručuje Trivićeva.

    Poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković smatra da nije realno da je 40 odsto ispitanika reklo da je bilo prisiljeno da glasa na neki način.

    On ističe da svako danas ima mogućnost da bira i da bude biran, što je osnovno pravo svakog građanina.

    – Ukoliko neko bude prisiljen na bilo koji način da glasa za nekog, to bi bila neka vrsta krivičnog djela, i neko bi morao da odgovara za to. Pozivam građane da ubuduće na izborima, ako imaju bilo kakvu vrstu prisile, tako nešto prijave nadležnim organima – kaže Petković za Srpskainfo.

  • Republika Srpska priprema tužbu protiv Šmita

    Republika Srpska priprema tužbu protiv Šmita

    Republika Srpska priprema tužbu protiv Kristijana Šmita pred njemačkim sudovima zbog lažnog predstavljanja, izjavio je profesor međunarodnog prava Vitomir Popović za Radio Republike Srpske.

    Popović je reagujući na saopštenje MIP-a BiH u kojem se, između ostalog navodi da je akreditacija za Kristijana Šmita izdata na osnovu usmene note iz OHR-a, naveo da usmene note u međunarodnom pravu i bečkoj konvenciji o diplomatskom imunitetu, ne postoje.

    • Neka čitaju bečku konvenciju o diplomatskom imunitetu. Oni su navikli da se ponašaju tako kako se ponašaju. Imali su, nažalost određen broj sagovornika među Srbima. Došlo je vrijeme da im se na jasan i nedvomislen način kaže da mogu da se pakuju i da idu iz BiH – kaže Popović.

    Popović je poručio da se njihove odluke ovdje neće izvršavati i sprovoditi, te da je kako kaže vrijeme da odu iz BiH.

  • Amidžić: Nema podrške Ministarstvu odbrane za budžet od 1,7 milijardi KM

    Amidžić: Nema podrške Ministarstvu odbrane za budžet od 1,7 milijardi KM

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da bi napustio Savjet ministara, u slučaju da bude uvažen zahtjev Ministarstva odbrane za budžet od 1,7 milijardi KM.
    “Zvanična politika partije iz koje ja dolazim i predsjednika partije /Milorada Dodika/ jeste da se takve stvari ne podrže. Od mene se očekuje da podržimo stvari koje se odnose na kvalitet življenja ljudi na ovom prostoru i ja te stavove dijelim”, rekao je Amidžić novinarima u Sarajevu.

    Amidžić je istakao da je problem BiH u Sarajevu, a ne u nekom drugom gradu, te da je problem unutar institucija, a ne entiteta.

    “LJudi koji žive u Federaciji BiH lagodinije se osjećaju kada naprave ovakvu konferenciju za novinare u svom gradu i ja bih se lagodnije osjećao da napravim konferenciju u Banjaluci. Ne, ja sam želio da to uradim ovdje da bih ukazao da je problem BiH u Sarajevu”, dodao je Amidžić.

    On je naglasio da finansijska stabilnost zemlje nije samo u njegovim već u rukama svih koji rade u Sarajevu.

    Govoreći o zahtjevima za olakšice građanima, Amidžić je naveo da će se u narednom periodu baviti inicijativom za oslobađanje od plaćanja PDV-a na prvu nekretninu.

    “Mislim da postoji dobra praksa u regionu, moramo da sagledamo finansijske efekte takve odluke”, rekao je Amidžić.