VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • U PDP Istekao rok koga je Predsjedništvo dalo radnoj grupi, a prijedloga kandidata za Banjaluku i dalje nema

    U PDP Istekao rok koga je Predsjedništvo dalo radnoj grupi, a prijedloga kandidata za Banjaluku i dalje nema

    Iako je Predsjedništvo PDP još 22. februara zadužilo najuže rukovodstvo stranke da u roku od 15 dana (do 8. marta) predloži Gradskom odboru partije u Banjaluci kandidata za gradonačelnika najvećeg grada u Srpskoj, to se još nije desilo.

    Radna grupa koja bi trebalo da izađe sa imenom/imenima kandidata mogla bi da se sastane u naredna tri dana.

    Zbog toga, postoji “zid ćutanja” u PDP, jer ni Branislav Borenović, predsjednik stranke, niti bilo ko od potpredsjednika, a koji dolaze iz Banjaluke, nije želio komentarisati aktuelnu situaciju niti govoriti o potencijalnim kandidatima, pišu Nezavisne novine.A ova tema, podsjećanja radi, izazvala je veliku buru unutar Gradskog odbora PDP u Banjaluci, a sve je kulminiralo vebralnim sukobom nakon što je Draško Stanivuković, aktuelni gradonačelnik Banjaluke, rekao da ima podršku svih gradskih odbora da se ponovo kandiduje za gradonačelnika, što su demantovali Igor Crnadak i Milko Grmuša.

    Kako bi smirili situaciju, Predsjedništvo stranke je donijelo odluku da ubrza proceduru sa kandidatom u Banjaluci (obično se na kandidature čeka do maja), te je zadužilo Branislava Borenovića, lidera PDP, četiri potpredsjednika Igora Crnatka, Miru Pekić, Draška Stanivukovića i Milka Grmušu, te Mladena Ivanića, počasnog predsjednika PDP, da predlože imena kandidata za gradonačelnika Banjaluke u roku od 15 dana.

    Međutim, kao što smo i naveli na početku ovog teksta, radna grupa u kojoj su pomenuti funkcioneri PDP nije održala nijedan sastanak, ali prema riječima predsjednika PDP, sve ide dogovorenom dinamikom.

    –Ovih dana će biti sastanak radne grupe, koja će dostaviti svoj stav Gradskom odboru Banjaluka, koji po Statutu PDP utvrđuje kandidata i predlaže Predsjedništvu partije na potvrđivanje – kaže Borenović.

    On dodaje da je sve to standarna procedura sa svim (grado)načelničkim i odborničkim listama za lokalne izbore koji bi trebalo da budu raspisani početkom maja, kada počinju teći rokovi i hodogram za lokalne izbore koji su planirani za 6. oktobar.

    Crnadak: Ne komentarišemo javno
    Dok se Borenović poziva na stranački Statut, Igor Crnadak, potpredsjednik stranke, jasno je poručio da je Glavni odbor stranke dogovorio da se situacija u Banjaluci ne komentariše javno.

    –Po našim zaključcima od 22. februara, mi ne komentarišemo javno tok ovog procesa u okviru kojeg ćemo doći do kandidata. Neću davati izjave, a samo mogu potvrditi da će radna grupa dati prijedlog i da će se ona sastati vrlo brzo – naveo je Crnadak.

    Grmuša: Stojim iza svega što sam rekao

    Da se ništa nije promijenilo od sjednice Glavnog odbora, Nezavisnim je potvrdio i Milko Grmuša, jedan od četiri potpredsjednika PDP i koji dolazi iz Banjaluke.

    Uoči sastanka radne grupe on navodi da i dalje stoji pri svojim ranijim stavovima, a u kojima je, podsjetimo, poručio da je Banjaluci potrebno da njom ne vladaju tajkuni kao i novo rukovodstvo koje će ispunjavati ono što obeća.

    -Ja stojim iza svega što sam ranije rekao, na narednim sastancima ćemo vidjeti šta i kako. Ne bih da više komentarišem – rekao je Grmuša.

    “Neće biti nekih većih turbulencija”
    Ime kandidata nema ni Mira Pekić, takođe jedan od potpredsjednika stranke. Sačekaće, kaže, sastanak radne grupe, ali želi da vjeruje da na tom sastanku “neće biti nekih većih turbulencija”.

    -Vjerujem da neće biti neke veće problematike od one koju smo ranije vidjeli. Nemam nikakvu odluku, što se mene tiče, poštovaću odluku partije o kandidatu – dodala je Pekićeva.

    Ivanić: Neću odlučivati
    A iako je Predsjedništvo PDP tražilo i od Mladena Ivanića, počasnog predsjednika stranke, da se izjasni o Banjaluci, on kaže da ne učestvuje u kadrovskim stvarima.

    -Više puta sam rekao da ne učestvujem u tim kadrovskim stvarima jer sam se povukao iz vrha partije. Biću na sastanku tokom vikenda, ali neću odlučivati – rekao je Ivanić.

    Aktuelni gradonačelnik Draško Stanivuković očigledno ne čeka na stav stranke. On je juče ponovio da, ne samo da će biti kandidat za gradonačelnika na lokalnim izborima u oktobru, nego da će ponovo biti gradonačelnik Banjaluke.

  • Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

    Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.

    Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.

    Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.

    Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.

    U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.

    “Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

    Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.

    Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.

    Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.

    Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.

    Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.

    Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.

    “Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

    Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.

    Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.

    “Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.

    Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.

    Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.

    Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.

    Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
    Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.

    Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.

    Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.

    Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.

  • Usvojen Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa

    Usvojen Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa

    Savjet ministara usvojio je danas na vanrednoj sjednici Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa.

    Riječ je o zakonu čije je usvajanje jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH sa EU.

    Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH bio je na dnevnom redu redovne sjednice Savjeta ministara u ponedjeljak, 4. marta, ali je izjašnjavanje odgođeno kako bi se dobilo mišljenje Kancelarije za zakonodavstvo BiH i usaglasili još neki detalji.

  • Cvijanović demantovala Berbokovu: Nije bilo pojedinačnog sastanka

    Cvijanović demantovala Berbokovu: Nije bilo pojedinačnog sastanka

    Da je došlo do odvojenog sastanka njemačke ministarke spoljnih poslova Analene Berbok sa srpskim članom predsjedništva, kako su pojedini mediji prenijeli, danas je demantovala Željka Cvijanović.

    Rekla sam joj da su vremena previše složena i teška i da je potrebno da svi budemo racionalni, pragmatični i realisti, a ne filozofi i idealisti. Јa sebe smatram u ovu prvu grupu, u pragmatičnog i racionalnog realistu. Onda možete zaključiti šta sam pomislila u toj sekundi – navela je Cvijanović.

    Sastanak jeste bio održan, ali u prisustvu sva tri člana.

    Berbokova je posjetila BiH i iz Sarajeva poručila da je otvaranje pregovora za članstvo BiH u Evropskoj uniji istorijski trenutak za BiH. Među brojnim sastancima koje je održala, razgovarala je i sa članovima Predsjedništava.

  • Višković: Opstrukcije projekata – obračun sa Srpskom

    Višković: Opstrukcije projekata – obračun sa Srpskom

    Opstrukcija projekata HE Buk Bijela i Istočne interkonekcije gasovoda priča je sa političkom pozadinom i na neki način obračun sa Republikom Srpskom, rekao je premijer Srpske Radovan Višković.

    Bilo koji projekat se opstruiše. Posljednji primjer su HE Buk Bijela i Istočna interkonekcije gasovoda, gdje smo imali namjenu da dovedemo prirodni gas i da postrojenja za grijanje širom Srpske prevedemo jednog dana na ovaj energent, koji je dokazan kao ekološko gorivo – istakao je Višković.

    On je naveo i da je bila u planu izgradnja i dvije gasne elektrane od po 600 megavata čime bi se, kako je naglasio, riješio problem čitave BiH prema energetskoj zajednici.

    • Cilj je bio da do 2035. imamo veću proizvodnju iz obnovljivih nego što danas imamo iz uglja i termoelektrana. To su sve stvari koje se opstruišu i nanose enormnu štetu Republici Srpskoj – zaključio je Višković.

    Podsjećamo, za četvrtak je najavljena javna tribina u Tuzli protiv rudarenja. Učesnici na ovom skupu su prof. dr. Dalibor Ballian sa Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Ratko Ristić redovni profesor i dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Aleksandar Јovanović Ćuta, koji predstavlja udruženje Ekološki ustanak iz Srbije.

  • Trivićeva oplela po Stanivukoviću: Bliži se kraj njegove političke karijere

    Trivićeva oplela po Stanivukoviću: Bliži se kraj njegove političke karijere

    Draško Stanivuković je sav svoj rad kao gradonačelnik sveo na kampanju. Često se ne zna da li je nešto aktivnost njega kao predsjednika Gradskog odbora PDP ili kao gradonačelnika.

    Nakon izbora 2022. godine, kada smo se svi mi iz opozicije borili za ponavljanje izbora, on je govorio o svojim navodnim pobjedama, iako je cijela istina da je Vlado Đajić imao više glasova od njega kao nosilac liste SNSD, a Stanivuković je išao sa pozicije gradonačelnika kada simbioza nije bila poznata javnosti.

    To je u intervjuu za MojuHercegovinu izjavila predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, koja je nedavno najavila kandidaturu za gradonačelnika banjaluke.

    -Danas, kada iza Stanivukovića stoje iznevjerena očekivanja građana, apsolutno je svima jasno da se bliži kraj njegove političke karijere. Uostalom, to pokazuju sva istraživanja javnog mnjenja, uključujući i ona koja se rade po narudžbi PDP – kaže Jelena Trivić.

    Na pitanje na na osnovu čega tvrdi da je Narodni front druga po snazi stranka u Banjaluci, Trivićeva kaže da je to pokazalo “više ispitivanja javnog mnenja” u koje je imala uvid.

    -Ta ispitivanja nisu rađena u marketinške svrhe kako bismo mi u Narodnom frontu „mahali“ sa njima, ali jesu urađena kako bismo imali jasan uvid kako trenutno stojimo i šta treba da radimo kako bismo nadograđivali naš trenutni rejting kod građana – dodala je ona.

    Opelova 24 sata dolaze nam u petak 08.03. tačno u podne s neponovljivim ponudama na osobna i komercijalna vozila!
    Opelova 24 sata dolaze nam u petak 08.03. tačno u podne s neponovljivim ponudama na osobna i komercijalna vozila!

    “Režim je u problemu”

    Ponovila je da će režim imati minimalno dva kandidata u najećem gradu Srpske: jednog kojeg će formalno kandidovati SNSD, bilo da je to Amidžić, Đajić ili neko treći, i Draška Stanivukovića “koji je suštinski Dodikov kandidat”.

    –U tom smislu, prije bih rekla da je režim u problemu, jer naši brojevi govore da se dešava upravo ono što sam najavljivala prije šest mjeseci – da ta dva režimska kandidata sada dijele isti bazen glasača, jer više niko nema dilemu da Stanivuković nije kandidat opozicije. Dodatno, SNSD ima svojevrsnu „krizu kandidata“, ne samo u Banjaluci, nego i u Trebinju i u Bijeljini, na primjer. Za opoziciju ima vremena da se dogovori oko imena koje ima kapacitet da politički iznese borbu sa dva kandidata režima – kaže Trivićeva.

    Ukoliko opozicija dođe do zajedničkog kandidata, a taj kandidat ne bude Stanivuković, da li biste podržali tog kandidata ili biste ipak ostali pri najavljenoj kandidaturi?

    -To je pitanje u vezi kojeg će se razgovarati. Narodni front je izašao sa mojim imenom kao prijedlogom, vidjećemo šta je plan drugih iskrenih opozicionih snaga. Pitanje je suviše hipotetičko da bih na njega odgovarala – odgovotila je predsjednica NF.

  • Šmit novim prijetnjama ruši evropski put BiH

    Šmit novim prijetnjama ruši evropski put BiH

    Ako je suditi po najavama, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, u narednim danima mogao bi nametnuti Izborni zakon BiH jer su male šanse da se lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovore o ovom pitanju.

    Iz nekoliko izvora nam je potvrđeno da u ovom trenutku nije realno očekivati domaći dogovor u vezi sa Izbornim zakonom, posebno ne u dijelu uvođenja novih tehnologija u izborni proces, a na čemu, s druge strane, OHR insistira.

    Trenutno, isti izvori navode da ni SNSD ni HDZ neće pristati na to, a to su praktično već najavili i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, i Dragan Čović, lider HDZ-a, koji su rekli da ne znaju šta predstavlja “integritet izbornog zakonodavstva”, i da je u najmanju ruku sporan.

    Za razliku od domaćih političara, Šmit kaže da je radna grupa već pripremila, kako je rekao, dobar Izborni zakon te da se neće puno čekati na njegovo usvajanje.

    “Nećemo čekati do kraja godine, nego ćemo sačekati šta će se desiti u narednim danima. Ukoliko ne bude nekog prijedloga od parlamentarnih tijela, imaćemo obavezu da naglasimo da Izborni zakon nije neka donacija koju stranke daju biračima, nego su birači ti koji odlučuju. Političke stranke moraju biti zahvalne što dobijaju njihove glasove. Ja sam osoba koja sluša i razgovara, a onda odlučuje. Nadam se da neću odlučivati sam, ali ćemo ipak imati nešto što će stupiti na snagu na vrijeme za sljedeće izbore”, rekao je Šmit.

    Šmit se juče sastao i sa Analenom Berbok, ministarkom spoljnih poslova Njemačke, a nakon čega je saopšteno da je Berbokova procijenila da je “od krucijalnog značaja da se sada usvoji paket mjera za integritet izbornog procesa”.

    Takođe, Berbokova je ocijenila da bi “bila šteta ako bi se na osnovu bonskih ovlaštenja morao nametnuti Izborni zakon iako se na njemu intenzivno radi i dobro je pripremljen”.

    Opravdanje za eventualno nametanje Izbornog zakona BiH Šmit vidi u evropskom putu BiH, međutim u nekoliko navrata iz Republike Srpske je rečeno da on nema ništa s tim putem, te da će u slučaju nametanja “srušiti evropski put BiH”.

    Dodik je i juče rekao da neće biti dio priče u kojoj “lažni Šmit” i OHR promovišu evropski put.

    “Toliko dostojanstva imamo, a znamo svoj put ako od evropskog ne bude ništa”, rekao je Dodik.

    On je naveo i da nema evropskog puta BiH sa “lažnim Šmitom” te da je to jasno, i da nema napretka na tom putu ako nekakvi sumnjivi i nelegalni tipovi u OHR-u nameću odluke, bilo o izborima, bilo u vezi sa zakonodavstvom.

    “Ko o čemu, k***a o poštenju. I da je legalni visoki predstavnik, a nije, Šmit nema ništa sa evropskim putem BiH. Očigledno je da nema šta pametnije da radi, a svakom svojom izjavom sam sebe i dalje devastira”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X.

    I Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, rekao je da bi svako rješenje koje bi eventualno nametnuo Šmit udaljilo BiH ne samo od EU, već dodatno pogoršalo unutrašnje odnose i u konačnici Republiku Srpsku bi više udaljilo od BiH.

    Podsjećanja radi, Šmit je još 19. decembra najavio da će nametunti izmjene Izbornog zakona BiH ističući da će to uraditi u naredne dvije do tri sedmice ukoliko ne bude rezultata.

    Kasnije, SDA je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH uputila izmjene Izbornog zakona BiH koje su dobile podršku poslanika u tom domu, ali su praktično odbačene u Domu naroda.

    Iz Republike Srpske u nekoliko navrata rekli su da će, u slučaju da Šmit nametne izmjene Izbornog zakona BiH, donijeti Izborni zakon Republike Srpske i po njemu organizovati izbore na teritoriji Republike Srpske.

  • Dodik: Spreman sam da se opkladim da ćemo dobiti pregovarački status

    Dodik: Spreman sam da se opkladim da ćemo dobiti pregovarački status

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik siguran je da će BiH 21. marta dobiti pregovore sa EU, ali da nije siguran da će dobiti i datum.

    “Spreman sam da se opkladim, siguran sam da je BiH dobila pregovarački status. Ne vjerujem da ćemo odmah dobiti datum početka pregovora, ali sam siguran da ćemo dobiti pregovarački status”, rekao je Dodik za “Kliks”.

    On je istakao da je BiH prošla kroz sporazum o pridruživanju, uradila silne reforme, da je ispunjeno mnogo toga.

    Dodik je rekao i da se sa dobijanjem pregovaračkog statusa neće ništa dramatično desiti, te ocijenio da BiH treba da bude na evropskom putu.

    “Kada bi uslove koje od nas traže postavili pred najmanje 18 članica EU ne bi mogle da ispune, kada su se neke zemlje primale prije 15 godina bilo je daleko manje uslova”, rekao je Dodik.

    Legendarna Opelova 24 sata – prilika koja se ne propušta! Neponovljive ponude na osobna i komercijalna vozila.
    Legendarna Opelova 24 sata – prilika koja se ne propušta! Neponovljive ponude na osobna i komercijalna vozila.
    Oglas
    Linker
    Dodik je napomenuo da je njegov rođendan 12. marta i vjerujem da će biti uvod u jedan važan datum, a to je da će BiH 21. marta dobiti pregovarački status.

    On je dodao kako bi volio da se postigne dogovor o zakonu o sudovima prije 21. marta, ali je podsjetio da se ne mogu dogovoriti o sjedištu.

    Federalni partneri smatraju da osnovno odjeljenje bude u Sarajevu i to ne sporimo, a apelaciono odjeljenje da bude u Banjaluci, rekao je Dodik.

    Kada je riječ o Sudu BiH, Dodik je podsjetio da za njegovo formiranje ne postoji ustavni osnov i da je Zakon o Sudu BiH nametnuo visoki predstavnik, kao i da se pokazalo da tu ima mnogo problema.

    Ako se gleda sa stanovišta nekog povoljnijeg rješenja, Dodik smatra da je povoljnije sačekati da se otvori poglavlje i da se kroz pravosuđe to pitanje riješi.

    On smatra da je najveći stepen kriminalizacije društva u odmetnutoj sferi koja se zove pravosuđe.

    Govoreći o “trojci”, Dodik je rekao da postoji problem konzistentnosti jer jedno se dogovore, a na sljedećem sastnaku to ne važi.

    “Ja ne pripadam tim ljudima, kada se dogovorim izvršiću tu obavezu pa taman bilo na moju štetu. Mislim da u sebi nemaju zlobe, brane pozicije kojem misle da treba”, rekao je Dodik.

    Za mogućnost da Kristijan Šmit nametne tehničke izmjene Izbornog zakona ukoliko se domaći lideri ne uspiju dogovoriti, predsjednik Srpske je ponovio da je tako nešto neprihvatljivo i da bi svako Šmitovo nametanje moglo dovesti do posljedica po evropski put BiH.

    “Laže, neće on ništa nametnuti, danas mu je bila šefica Berbok pa on misli da može nešto da nameće. Ne može on ništa nametati. On je jedan obični petljanac”, istakao je Dodik i dodao da sve što su visoki predstavnici uveli mora da bude redefinisano.

    On je naveo da je saglasan da se redefiniše pozicija Centralne izborne komisije BiH, navodeći problem Predsjedništva gdje hrvatska strana insistira.

    Dodik, koji je i lider SNSD-a, istakao je da nije tačno da pregovara sa SDA, već da se prije mjesec-dva susreo sa bivšim premijerom FBiH Fadilom Novalićem i razgovarao, ocijenivši da je taj čovjek nepravedno presuđen.

    On je istakao da je SDA paraobavještajnom strukturom pokrio cijelu Republiku Srpsku, da je Obavještajno-bezbjednosna agencija isključivo je korištena da radi protiv Srpske i o tome mogu da govore dokumenti koje ima na raspolaganju.

    DODIK: ROČIŠTE PROTIV MENE MOŽE NANIJETI OZBILJNU ŠTETU BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da će proces koje se protiv njega vodi u Sudu BiH “sahraniti” taj sud, a postoji mogućnost i da nanese ozbiljnu štetu BiH.

    Dodik je rekao da ide na ročište da bi pokazao da je sve to apsurd, da ništa nije kriv i da je situacija nakaradna.

    On je za “Kliks” rekao da je sve jasno kada se pogleda biografija žene koja sada sudi, koja je oslobodila optužene za zločine nad Srbima u Konjicu, a da je te iste ljude kasnije osudio Haški tribunal za iste zločine.

    “Kako možete da budete pravnik i prihvatite činjenicu da stranac, neovlašten, interveniše odlukom u zakonu i vi na osnovu toga sudite? Znači sve je ovdje nelegalno – sud, Kristijan Šmit, jedini Milorad Dodik je legalan”, dodao je predsjednik Srpske.

    Za Ustavni sud BiH je rekao da je inkvizicijski, da ne doprinosi stabilizaciji, već rasturanju BiH koju će na kraju i razvaliti BiH.

    On je naglasio da mora biti riješeno pitanje stranih sudija da bi Srpska tek tada prihvatila i poštovala takav sud.

    Na pitanje da li je u koliziji njegov odnos prema Rusiji i podrška evropskom putu BiH, Dodik je rekao da misli da je to veoma spojivo.

    “Zato što je neko pakostan u Evropi i zato što mu nešto ne ide u Evropi, što bi mi njih pratili”, naveo je Dodik i upitao šta je to uradio ruski predsjednik Vladimir Putin protiv FBiH i zašto bi Sarajevo imalo negativan stav.

    Dodik je ponovio da ne postoji nijedna odluka prema kojoj BiH uvodi sankcije Rusiji.

    Govoreći o auto-putu Beograd-Sarajevo, Dodik je rekao da Turska želi da pomogne i da je ono što su ponudili BiH veoma prihvatljivo u finansijskom okviru.

    On je pojasnio da u parlamentima BiH i Turske treba da se donese sporazum koji bi omogućio da se to ostvaruje putem međudržavnih sporazuma.

    “Da bi to imali, moramo da imamo jasno definisane trase, što je u Republici Srpskoj učinjeno, ali ne i u Federaciji BiH”, naveo je Dodik.

    On je dodao da treba dogovoriti kuda ide trasa kroz Brčko. “Mi ćemo preuzeti dio koji ide prema nama, a FBiH da uzme onaj koji ide prema Tuzli”, rekao je Dodik i dodao da to međutim, nekima to ne odgovara.

    Dodik je istakao da Republika Srpska funkcioniše, izmiruje sve svoje obaveze, i plate i penzije, pogotovu obaveze prema inostranstvu.

    Što se tiče štrajka u pravosuđu u Srpskoj, Dodik je rekao da to pitanje traje 15-20 godina, kada su intervencijama stranaca sudijama date veće plate, a daktilografi i drugi zaposleni ostali su ispod crte.

    “To treba riješiti tako – sudijama smanjiti plate, a povećati tim radnicima, zadržati u istom okviru”, dodao je Dodik.

  • Stevandić: Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja Srba, a 28. februar jedan od najznačajnijih datuma

    Stevandić: Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja Srba, a 28. februar jedan od najznačajnijih datuma

    Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja srpskog naroda pod jednom idejom i jednom zastavom, a dan proglašenja prvog Ustava RS jedan je od najznačajnijih datuma u novijoj istoriji Srba, rekao je za portal InfoBijeljina predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji u Beču prisustvuje svečanom obilježavanju 28. februara – dana kada je proglašen prvi Ustav Republike Srpske.

    Stevandić je za naš portal izjavio da je 28. februar, nakon 9. januara – Dana Republike Srpske, najznačajniji datum Srba „sa druge strane Drine“.

    • Mi sa ove strane Drine nikada nismo imali ozbiljno utemeljenu organizacionu jedinicu, a raspadom Jugoslavije i akcijama drugih naroda koji su pravili svoje nacionalne države, srpski narod je bio ostavljen na vjetrometini, van svoje matice. Međutim, Republika Srpska je pokazala kako Srbi mogu da se ne dijele na četnike i partizane, Krajišnike, Hercegovce, Semberce, Romanijce, nego kako mogu da ostvare najsvjetliju pobjedu srpskog naroda u posljednjih dvije stotine godina – istakao je Stevandić.

    On je dodao da slaviti 28. februar znači biti ponosan na tradiciju Srba, koja traje i trajaće veoma dugo. Govoreći o odnosu Republike Srpske i Austrije, Stevandić je naglasio da ih povezuju dvije stvari.

    • Austrija može najbolje da razumije procese u Republici Srpskoj i BiH. Prva stvar koja nas povezuje je dugogodišnje prisustvo i razumijevanje naših ljudi u Austriji, koji su dio ove zajednice i dio zajedničke evropske kulture. Druga stvar je vojna neutralnost koje se Republika Srpska drži kao temeljnog principa, a i Austrija je vojno neutralna zemlja, bez prisustva NATO i drugih integracija. Geografska blizina i položaj Austrije, te njeno istorijsko prepoznavanje prostora Balkana, mnogo su značajniji za Srpsku nego u nekim drugim državama – poručio je Stevandić.

    On je dodao da su Srbi u Beču i Austriji veoma dobro organizovani i na političkom planu, kao i da kandidat Slobodarske partije Austrije za Evropski parlament Konstantin Dobrilović ima podršku srpskog naroda.

    • Srbi su politički dobro organizovani u Austriji i imamo saradnju sa svim partijama, pogotovo sa Slobodarskom partijom, u kojoj imamo značajniji uticaj. To je veliki doprinos i Austriji, i nama iz Republike Srpske, i Srbiji, ali mislim da je to jedan veliki evropski kvalitet. Važno je da podržimo Konstantina Dobrilovića za Evropski parlament i da pokažemo da Republika Srpska ima snagu i u okviru austrijske države. Osim Dobrilovića, tu su i drugi predstavnici sa kojima ćemo moći da komuniciramo u Evropskom parlamentu i da putem njih Srpska pokaže svoju snagu – zaključio je Stevandić.

    Predstavništvo Republike Srpske u Austriji organizovalo je danas u Beču svečani prijem povodom obilježavanja 28. februara – dana proglašenja prvog Ustava Republike Srpske.

  • Vulićeva poručila Berbokovoj: Podržite usvajanje, a ne nametanje zakonskih rješenja

    Vulićeva poručila Berbokovoj: Podržite usvajanje, a ne nametanje zakonskih rješenja

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić pozvala je ministarku spoljnih poslova Njemačke Analenu Berbok da, ukoliko su njene namjere prema BiH prijateljske, da iskoristi svoj uticaj i zaustavi bilo kakva nametanja od Kristijana Šmita, jer to predstavlja urušavanje svih dogovora u BiH koje je veoma teško postići.

    Prilikom današnjeg sastanka članovi kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH sa Berbokovom, Vulićeva je naglasila da druga posjeta Berbokove BiH u dvije godine govori o povećanon interesu Savezne Vlade Njemačke za situaciju u BiH i regionu.

    • Vaša prva posjeta desila se u trenutku kada su mnogi upozoravali da Zapadnom Balkanu i BiH prijeti destabilizacija, i da će ovdje doći do otvaranja drugog, ili uz Moldaviju, trećeg fronta u Evropi. I tu su najčešće Republika Srpska i vlast predvođena predsjednikom Miloradom Dodikom viđeni kao akteri koji će uzrokovati destabilizaciju. Kao što vidite, do toga ne samo da nije došlo, već što se tiče Republike Srpske, do toga i neće doći. Mi ovdje znamo sve zamke rata. Nismo i nećemo biti njegovi promoteri, ali nećemo biti ni pristalice pojednostavljenog gledanja na stvari. Mi smo ovdje svjedoci kako jednodimenzionalna gledišta dovode do tragedija i kako temeljan, kompleksan, predan i dug rad dovode do održivog mira i napretka – naglasila je Vulićeva.

    Pored svega što se najčešće vidi kao benefit EU puta, od vladavine prava, investicija i razvoja, rekla je Vulićeva, mi u Republici Srpskoj vjerujemo da jako puno anomalija, od postojanja kancelarije visokog predstavnika i nelegitimnog Šmita do stranaca u Ustavnom sudu BiH, i de fakto protektorata koji stranci provode u BiH, možemo da svedemo na jednu mjeru koja postoji u svim zdravim, suverenim, Federalnim i multietničkim ili multijezičnim članicama EU.

    • I u tom procesu, naš prvi i najvažniji interes je da u svakom koraku, naravno, u tom smislu postignemo što više. I sretni smo da u samoj EU, imamo sve više sagovornika na tu temu. U tom smislu, naravno, voljeli bi i da Njemačka bude sagovornik. Ali da bi se to dogodilo, morate shvatiti da mi imamo svoje interese, da koristimo sve legitimne i mirne puteve da ih zastupamo i odbranimo, i da očekujemo da se ispune. Ako bih morala da koristim Njemačku kao primjer – Republika Srpska ne dozvoljava da joj se oduzimaju nadležnosti i pravo na samoupravu na isti način na koji to ne bi dozvolila i ne dozvoljava ni Bavarska. I mi, kao što je imala i Njemačka, imamo svoje probleme koje liječimo vremenom i teškim i mukotrpnim radom, razgovorima i dogovorima. Ključan doprinos stabilizaciji Evrope nakon toliko sukoba dala je Njemačka nakon svega toga i nakon iskazanog razumijevanja za njen interes – naglasila je Vulićeva.

    Vulićeva je dodala da je Njemačka važna za put BiH ka EU i kao što je ona bila ključna garancija za usmjerenje Evrope ka saradnji i miru tako je BiH kao uspješna priča na osnovama Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava garancija i simbol toga da je u Evropi vječni mir moguć i kao takva značiće mnogo u vremenu koje mora doći, a u kojem ćemo izaći iz konflikta koji je stavio sjenku nad sve nas.

    • Nije moguće ne primjetiti da Vam se domaćin sastanka javno zahvalio na Vašoj podršci da se usvoji paket mjera za integritet izbornog procesa. Јa se nadam da ćete ostati istrajni u tome i tako podržati usvajanje, a ne nametanje bilo kakvih zakonskih rješenja. Podsjećam Vas da BiH ima legitimno izabrane političke predstavnike, kao i organe zakonodavne vlasti čija je funkcija usvajanje odnosno donošenje zakonskih rješenja. Nametanje bilo čega što ne predstavlja volju naroda u BiH nanosi trajnu štetu ovoj zemlji i njenim narodima – ukazala je Vulićeva.

    Vulićeva je dodala da je u međuvremenu BiH održala opšte izbore, poštene i fer.

    • Imamo nove vlasti, a zajedničke institucije na nivou BiH ne samo da su izborile kandidatski status za članstvo u EU, već se sada s pravom nadamo i otvaranju pregovora o članstvu sa EU. Ono što bih posebno podvukla kao šef poslaničke grupe najuticajnije stranke u BiH jeste da uprkos razlikama i snažnoj dinamici u našim odnosima mi za razliku od prošlosti imamo redovne sastanke svih partnera iz vlasti sa nivoa BiH. Na tim sastancima proizvodimo rješenja – rekla je Vulićeva.

    Navela je da problemi obično dolaze od onih koji na tim sastancima ne sjede, onih koje ne biraju birači i građani BiH.

    • Razlog takvim strahovima pred Vašu prošlu posjetu BiH, a koje ste na direktan način podijelili i u Vašoj izjavi pred ovu posjetu, je to što Vi i oni koji Vas, dopustićete mi, pogrešno savjetuju, vide stvari jednodimenzionalno. Odnosno, vi vidite aktere u regionu, i tu prije svega mislim na predsjednika Dodika i Republiku Srpsku, kao neku produženu ruku nečije tuđe agende, i predviđate da predsjednik Dodik i mi u Republici Srpskoj imamo vlastite interese, svoju političku agendu, viziju i ideje i da smo spremni za nju se boriti svim poštenim, mirnim, i efikasnim putevima. Da pojednostavim, mi nismo i ne želimo biti ničiji neprijatelji. I želimo i vašoj državi i čitavoj Evropi da neprijateljstva što prije prestanu. Otvaranje pregovora o članstvu u EU, koliko mi je poznato, je najvažniji razlog vaše posjete, a mi u Republici Srpskoj vidimo kao naš interes – navela je Vulićeva.