Kategorija: Politika

Iako je priča o eventualnoj reformi OHR-a tek počela, Bošnjaci u prvim izjavama grčevito brane njihovu poziciju, dok s druge strane u Republici Srpskoj tvrde da je OHR remetilački faktor i da bi svima bilo bolje da ode iz Bosne i Hercegovine.

Naime, u Sarajevu je juče počelo dvodnevno zasjedanje Savjeta za provođenje mira (PIC), a spekuliše se da bi na dnevnom redu moglo biti i pitanje budućnosti OHR-a. Zvanično, najavljeno je da će na sjednici PIC-a biti riječi o “trenutnoj situaciji u BiH”, ipak, već danima, u javnosti se navodi da su evropske zemlje već počele da razgovaraju na temu reforme OHR-a.

Navodno, na stolu su tri opcije, i to zatvaranje, izmještanje ili smanjenje ovlaštenja, a sa konačnim prijedlogom trebalo bi da izađe Francuska, s tim da se osim Bošnjaka i Amerika protivi bilo kakvom redefinisanju Kancelarije OHR-a.

Očekivano, Bošnjaci u svemu ovome vide i uticaj Rusije, pokušavajući da na taj način “preplaše” Evropu, koja je, kako se ranije moglo čuti, shvatila da sa OHR-om BiH ne može ići naprijed.

U prilog tome govore i nezvanične informacije da Delegacija EU u BiH i nije u najboljim odnosima sa Kancelarijom OHR-a.

“Obavio sam veliki broj razgovora sa ministrima vanjskih poslova Evropske unije prije svega i upozorio da se niko ne igra tim procesom, jer smanjenje ovlasti OHR-a je nešto što, siguran sam, svoju kreaciju ima u nekim moskovskim kancelarijama. Svim silama treba zaštititi OHR, visokog predstavnika i bonske ovlasti, koje se koriste da se procesi deblokiraju i smetaju onima koji imaju secesionističke ili neke druge planove”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Konakoviću je podrška stigla i od Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a i premijera FBiH, koji je takođe rekao da slabljenje OHR-a zagovara Rusija te da je to “dovoljno jak alarm i dokaz da se u takvu avanturu ne treba upuštati”.

“Nažalost, pojedine članice EU, uključujući neke od oslonaca ove organizacije, pokazuju neodlučnost. Pojedine, navodno, pokazuju i spremnost da same iniciraju određeno ograničenje Dejtonom zagarantovanih i Bonskom konferencijom PIC-a potvrđenih ovlaštenja. Jedan takav sastanak je, prema mojim informacijama, održan u Briselu, ali u startu nije polučio željeni rezultat”, rekao je Nikšić.

Upravo na tom sastanku u Briselu navodno je tema bila OHR i bonska ovlaštenja, koja sve više predstavljaju prepreku dogovoru u Bosni i Hercegovini. Posljednje korištenje bonskih ovlaštenja i nametanje izmjena Izbornog zakona od strane OHR-a u BiH je prouzrokovalo političku krizu čiji se kraj ne nazire.

Za razliku od Bošnjaka koji brane poziciju OHR-a, u Republici Srpskoj kažu da je OHR remetilački faktor koji pravi brojne probleme i intervencije koje negativno utiču na opstanak BiH, i da ga zbog toga treba ukinuti.

“OHR je narastao na više stotina službenika, što je značajan aparat koji je sebe morao da hrani, izmišlja poslove, nameće rješenja, kao i probleme, da bi mogao da opstane”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da su intervencije OHR-a u Izborni zakon BiH bacile deceniju unazad.

I Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da je realno očekivati smanjenje ovlaštenja OHR-a u BiH te da velika zasluga za to pripada institucijama Republike Srpske.

“Republika Srpska je o tome upoznala kompletnu svjetsku i političku javnost, bez obzira na to što nisu pokazivali simpatije prema nama, jer postoji stereotip okrivljivanja Srba za sve. Do svijesti svih njih je doprla argumentacija iz Republike Srpske”, rekao je Stevandić, a prenijela agencija Srna.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, uspio je napokon dogovoriti sastanak koalicije na nivou BiH, koju čine stranka kojom on rukovodi, te SNSD i trojka, a oni će se sastati 2. jula u Mostaru.

Pred ovom koalicijom je niz zadataka, pa tako je potrebno, između ostalog, usvojiti zakon o Sudu BiH, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH itd.

Čović je ranije pozvao partnere u vlasti na nivou BiH da se usmjere ka budućnosti i pokušaju “prekinuti priču o prošlosti koja se ne može promijeniti”, te najavio da će pokušati organizovati sastanak svih stranaka koje učestvuju u vlasti.

Smjena ministara u Savjetu ministara BiH rjeđa je pojava od snijega u maju. Tako će, gotovo sigurno, završiti i današnja inicijativa SDA za smjenu ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

Poslanici SDA, koja je sada opozicija, smatraju da je Nešić u televizijskim nastupima „grubo uvrijedio žrtve genocida u Srebrenici“, te da je potencijalno počinio krivično djelo iz Krivičnog zakona BiH.

Čak i da se desi da na današnjoj sjednici Predstaničkog doma BiH bude dostignuta prosta i entitetska većina za rekonstrukciju Savjeta ministara BiH, to suštinski ništa ne znači. Jer smjenu ministra treba da izglasa i Dom naroda BiH, što je u sadašnjem odnosu snaga nemoguće, jer tamo koalicioni partner DNS i Nešića – SNSD ima većinu u Klubu Srba. A, pitanje je i kako bi se postavili i u Klubu Hrvata.

Takođe, na ruku Nešića ide i ostorija (pokušaj) smjena ministara na nivou BiH. Čak i kada su postojali čvrsti razlozi i dokazi za smjenu, one su bile nemoguća misija.

Košarac i Helez
Primjera radi, pred kraj prošle godine zvanično su u PS BiH zatražene smjene dvojice ministara – ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca i ministra odbrane BiH Zukana Heleza.

Košarčevu „glavu“ tražilo je 11 poslanika, oni su se pozvali na saslušanje bivše supruge ministra Košarca, Sanje Stanković, koja je govorila o nasilju koje je, kako je navela, trpila od bivšeg supruga.

Međutim, na sjednici Predstavničkog doma 12. decembra nije bilo većine za smjenu.

Na istoj toj sjednici trebalo je da se glasa i o smjeni Heleza zbog zapaljivih izjava o navodnim paravojnim, ruskim kampovima u Republici Srpskoj. Međutim, poslanici SNSD, DEMOS i US povukli su zahtjev za smjenu. Kako se šuškalo, dogovor je bio da ministri ostanu ministru „u paketu“.

Slučaj Lučić
U skorije vrijeme, najbliže smjeni bio je tadašnji ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić. Nakon što je DNS napustio vlast, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegelrtija smijenio je Lučića u martu 2021. Predstavnički dom BiH je sa 21 glasova “za” i 13 “suzdržanih” smijenio Lučića. A, onda je sve stalo u Domu naroda BiH, iako je postojala većina za njegovu smjenu.

SDA je tada izašla s ucjenom prema SNSD – zaprijetili su da neće glasati da Igor Radojičić naslijedi Lučića, nakon čega je SNSD ipak odustao od smjene Lučića, po principu bolje i Lučić nego prazna fotelja.

Miloš Lučić

Na istoj sjednici Doma naroda BiH 8. aprila 2021. nije prihvaćen ni zahtjev delegata Kluba Srba Mladena Bosića da se glasa o odluci o potvrđivanju smjene zamjenika ministra civilinih poslova BiH Siniše Ilića, koju je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine donio 11. januara. Ilićev grijeh je bio to što je vlasnik privrednih subjekata kod kojih su inspektori Republičke uprave za igre na sreću otkrili ilegalno priređivanje igara na sreću. Ali, za poslanike vlasti to nije bio razlog za smjenu.

Siniša Ilić
Vratimo se Lučiću. Njegov ostanak na funkciji samo je produžio agoniju, jer je uslijedila istraga i hapšenje zbog zloupotrebe službenog položaja. Na kraju je u decembru 2022. sam podnio ostavku Tegeltiji, iako se DNS vratio u vlast mjesec dana ranije, prema dogovoru Nenada Nešića i Milorada Dodika. Lučiću se još sudi pred Sudom BiH.

Sifet Podžić
Tegeltija je u oktobru 2021. pokrenuo i smjenu ministra odbrane Sifeta Podžića nakon što je Podžić prekršio Zakon o odbrani BiH u načinu rada i odlučivanja jer je samovoljno „odgodio“ vojnu vježbu OS BiH i Vojske Srbije.

Međutim, za smjenu nije bilo većine ni u Predstavničkom domu BiH.

Grubeša i istražna komisija
Dalje, Predstavnički dom BiH u februaru 2021. odbio je inicijativu parlamenatarac za smjenu minisa pravde BiH Josipa Grubeše.

Josip Grubeša
Njegov odlazak tražila je Privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH jer je Grubeša bio jedini pozvani koji nije dopao da svjedoči pred komisijom.

Smjena Šarovića i ostalih
Jedan od rijetkih uspješnih pokušaja smjene desio se 2013. godine. Tada su bez funkcija ostali kadrovi SDS – ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Radmila Mitrović. Razlog – Milorad Dodik je odlučio da raskine koaliciju sa SDS i da izbaci njihove kadrove iz vlasti na nivou BiH. A, ostatak koalicije mu nije pravio probleme.

Kadrovi SDS tvrdili su da je njihova smjena bila nezakonita, podnijeli su apelaciju i Ustavnom sudu BiH, koju je on u decembru iste godine odbacio kao nedopuštenu.

Smjena Savjeta ministara
Osim pojedinačnih, bilo je u istoriji i zahtjeva za smjenu kompletnog Savjeta ministara. Jedna od njih bila je 11. januara 2021. na zahtjev poslanika Naše stranke, Socijaldemokratske partije i Nezavisnog bloka, ali nije bilo većine u Predstavničkom domu.

Zanimljivo, tada je SDA žestoko kritikovala rad predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, ali ipak nisu glasali za smjenu, što je posebno zasmetalo DNS, koji je tada bio opozicija.

– Podrška SDA Savjetu ministara koje vodi Zoran Tegeltija, uz istovremenu ocjenu da je to najgori Savjet ministara od Dejtona, govori da SDA brižnije čuva SNSD od propasti – saopšteno je u to vrijeme iz DNS.

I SNSD je svojevremeno inicirao mjenu Savjeta ministara, i to u aprilu 2017. kada su mu bili opozicija, odnosno kada su SDS i PDP činile vlast na nivou BiH. Ideja nije prošla, iako se tada i SDS složio da je Savjet ministara BiH povukao neprihvatljiv potez – na telefonskoj „tajnoj“ sjednici utvrdili su nekoliko zakona spornih za RS.

Srbija i Srpska su jedna porodica, poruka je koja se čuje i nakon održanog Svesrpskog sabora, rekla je ministar za brigu o porodici i demografiju Srbije Milica Đurđević Stamenovski gostujući u Teleringu.

Јedna od tačaka potpisane deklaracije je i borba za osnivanje zajedničke fondacije Srpske i Srbije “Djeca nam se rađala”.

Srbija će uvijek stajati uz Republiku Srpsku i braniti je od svih koji žele da je sklone sa mape svijeta, rekla je Đurđević Stamenovski.

– Mi smo morali da pružimo odgovor i to svi moraju da znaju, zato što smo predugo ćutali i trpjeli .Onda kada prođe vrijeme neko kaže sad ste se sjetili, to vam je kao sa Kosmetom. Mi ne želimo poučeni iskustvom sa Kosmetom da nam se to desi sa Srpskom .Tamo gdje nema insitucija Srbi se teško brane – rekla je Đurđević Stamenovski.

Zvanični Brisel nastaviće sa pritiscima sve dok BiH u potpunosti ne uskladi viznu politiku sa EU i uvede vize za preostalih pet zemalja kojima to do sada nije uradila, izjavio je u Sarajevu ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, nakon što je potpisao sporazum sa predstavnicima Švedske o jačanju viznog kapaciteta BiH.

Ambasador Švedske Helene Lagerlof rekla je da je potpisani sporazum tek jedan korak do harmonizacije vizne politike BiH i EU.

Јedan od ključnih uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je harmonizacija vizne politike sa EU. Potpuno usklađivanje nije moguće jer BiH odbija uvesti vizni režim za državljane Rusije, Turske, Kine, Katara i Kuvajta zbog negativnih efeketa po privredu.

– Pritisak će se nastaviti da se uvede vizna harmonizacija. Na primjeru Sjeverne Makedonije vidite da nije sve idealno kada ispunite sve njihove zahtjeve. Oni imaju viznu harmonizaciju, a nalaze se gdje se nalaze, a prethodna vlast u Sjevernoj Makedoniji doživjela je fijasko na izborima ispunjavajući sve zahtjeve EU – rekao je Nešić.

– Imamo često inspekcije iz EU koji provjeravaju usklađivanje vizne politike i imamo ogromne pritiske da uskladimo ovih pet zemalja, a što s druge strane utiče na ekonomiju u BiH – naveo je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

Kao susjedna teritorija granicama EU i Šengenskog prostora, BiH prepoznata je kao ključna na Zapadnom Balkanu.

Potpisani sporazum doprinijeće boljem upravljanju migracijama i granicama, ali izvjesno je da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU još daleko.

Zbog toga, ali i konstatnih promjena pravila prijema, kod građana u BiH narasta evroskepticizam.

– Današnje potpisavanje sporazuma je jedan korak u tom procesu usklađivanja i sada treba provesti projekat korak po korak, a na kraju odluka je na ovoj zemlji, a švedska agencija za migracije će naravno pomoći tom usklađivanju, ali i to korak po korak – poručila je ambasador Švedske u BiH Helene Lagerlof.

– Svi smo opredjeljeni za evropski put, ali da se završi punopravnim članstvom do 2030. godine, nakon toga ja zaista ne znam šta da pričam našim građanima što se tiče evropskog puta BiH – poručio je Nešić.

Potpisani Sporazum omogućiće bolju kontrolu, kvalitetniju biometrijsku provjeru i sprečavanje zloupotrebe viza prilikom prelaska granica.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je za RTRS da iza američkih sankcija stoji namjera satanizacije i ukidanja Republike Srpske.

Višković je istakao da su smiješna i žalosna obrazloženja sankcija, uvedenih bez dokaza i činjenica i po principu “moćniji i jači rade kako žele”.

Premijer je naglasio da je ovo otvoreni napad na Republiku Srpski i srpski narod.

On je rekao da su priče o korupciji neutemeljene, da je u pitanju projekat, a to je oduzimanje imovine, odnosno resursa Republike Srpske.

Višković je naglasio da je cilj sankcija i pritisaka da se Republika Srpska ekonomski oslabi i iscrpi i da se “pokuša dovesti rukovodstvo koje bi pristalo na ono što američki moćnici žele, a to je savijanje kičme”.

– Očigledno je još od Dejtona nekome dato drugo obećanje, odnosno kreatori Dejtonskog sporazuma vjerovatno su imali namjeru da to bude prolazna faza i da u nekom momentu BiH postane unitarna – rekao je Višković.

Premijer Republike Srpske je poručio da sadašnje rukovodstvo Srpske neće podleći pritiscima.

Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a na listu sankcija dodala je sedam kompanija i dva privrednika iz Republike Srpske.

Na Ustavnopravnoj komisiji parlamenta BiH sutra bi trebalo da se raspravlja o amandmanu poslanika iz Demokratske fronte o izmjeni Ustava BiH i to po pitanju izbora sudija u Ustavnom sudu BiH, dok poslanici iz Republike Srpske poručuju da od toga nema ništa.

Poslanici DF u parlamentu BiH Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš predložili su amandman na Ustava BiH i traže da se u članu VI „Ustavni sud“ u stavu 1) „Sastav“ u tački a) na početku teksta dodaju riječi „Na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine (VSTS)“.

Naime, članom VI Ustava BiH propisano je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, od četiri iz PD FBiH, a dva iz Narodne skupštine RS. Preostala tri bira Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije s Predsjedništvom BiH. Kada je riječ o kriterijumima u Ustavu je istaknuto da će „sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda“, kao i da nisu pripadnici nijedne političke partije.

Usvajanjem amandmana omogućilo bi se da prevashodno stuka VSTS BiH predlaže imenovanje sudija Ustavnog suda BiH, odnosno da daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa izborom i imenovanjem sudija Ustavnog suda.

– Kako je dosadašnja praksa potvrdila jedan broj do sada istaknutih kandidata obavljali su stranačke ili političke funkcije – naveli su poslanici DF u prijedlogu izmjene Ustava BiH.

Smatraju da bi se time zaustavila praksa da sudije biraju članovi parlamentarne komisije čiji su članovi pripadnici pojedinih političkih partija, a koji po svojim kvalifikacijama i obrazovanju često nisu u mogućnosti adekvatno i stručno procijeniti kvalifikacije kandidata kao istaknutih pravnika.

– To bi garantovalo stručnost kandidata, što je u dosadašnjoj praksi bio problem – naveo je Milan Dunović na “Iks”, predlagač amandmana.

Ovaj prijedlog poslanika DF naišao je na oštre reakcije poslanika iz Republike Srpske u parlamentu BiH, koji poručuju da izmjena Ustava BiH, odnosno da taj amandman neće proći na glasanju u ovoj instituciji.

– Apsolutno je neprihvatljiv prijedlog amandmana na Ustav BiH koji se odnosi na način izbora sudija Ustavnog suda, gdje bi VSTS BiH dao svoje mišljenje u izboru sudija. Potrebno je da se provede ustavna norma koja je rekla da će se drugačije urediti način izbora sudija i to u smislu našeg prijedloga da stranci ne budu više u sastavu Ustavnog suda BiH – kaže Milorad Kojić, poslanik SNSD u PS BiH.

S druge strane, objašnjava on, VSTS BiH ne bi smio da ima mogućnost na bilo kakav izbor sudija ustavnih sudova, to znači u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Ustavnom sudu BiH.

– Oni ne spadaju u redovne sudove, oni su posebni, i te sudije trebalo bi da bira Narodna skupština RS, u Federaciji parlament FBiH bez miješanja VSTS. Kada bi on birao onda bi se time narušio princip izbora sudija u ustavnim sudovima, jer on bira sudije u redovnim sudovima – kaže Kojić.

Poslanik PDP u PS BiH Mira Pekić ističe za Srpskainfo da prijedlog amandmana na Ustav BiH, koji predlaže DF, neće podržati.

– Mi se borimo da iz Ustavnog suda odu strane sudije, a ne da se mijenja postojeće rješenje izbora domaćih sudija. Jedini način izbora sudija Ustavnog suda koji možemo prihvatiti jeste da sudije iz RS bira NS RS, a sudije iz FBiH parlament FBiH. Naravno, naša očekivanja su da to ne budu ljudi koji dolaze iz političkih stranaka i sa političkih pozicija, nego profesionalci koji će raditi isključivo u skladu sa zakonom i u okviru svojih nadležnosti – poručuje Pekićeva.

Izbaciti strance iz Ustavnog suda BiH
Republika Srpska insistira da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije i način donošenja odluka, posebno kada je u pitanju Srpska.

Podsjećamo, SNSD predlaže da se izbor troje domaćih sudija, koji mijenjaju trojicu stranih sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, radi tako što Predstavnički dom BiH, bira troje sudija iz reda različitih konstitutivnih naroda BiH i ostalih, a potvrđuje Dom naroda. U njihovom prijedlogu zakona stoji da se kandidati biraju sa liste koju dostavlja privremena Komisija za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda BiH. Ta komisija se osniva zaključkom Predstavničkog doma PS BiH. Privremena komisija bi se sastojala od sedam članova od kojih dva imenuje NS RS, četiri imenuje Dom naroda PFBiH i jednog VSTS iz reda članova Savjeta.

Nakon što je Ustavni sud BiH na posljednjoj sjednici osporio pojedine zakone i akte koje je donosila Republika Srpska, ključno je pitanje da li će i ko će poštovati te odluke Ustavnog suda BiH, što je uvod u “pravnu anarhiju”.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske rekli su nam da poštuju Ustav Republike Srpske pa samim tim i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te da se od trenutka stupanja na snagu tog zakona, odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji Republike Srpske, niti im se šalju odgovori na zahtjeve podnesene Ustavnom sudu BiH.

“Zakon propisuje da se odluka, kojom su Pravila Ustavnog suda BiH izmjenjena i odluke Ustavnog suda BiH donesene nakon izmjena Pravila Ustavnog suda BiH, neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske, dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH”, rekli su nam u Narodnoj skupštini Republike Srpske dodajući da su lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzeta od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom u BiH.

Podsjećanja radi, na posljednjoj sjednici, Ustavni sud BiH odlučio je da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ova odluka donesena je po zahtjevu Denisa Bećirovića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH. Tom prilikom, Ustavni sud BiH odlučio je i da pojedine odredbe Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj nisu u skladu sa Ustavom BiH, a donio je privremenu mjeru i obustavio primjenu Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina.

Narodna skupština Republike Srpske krajem juna usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, međutim samo nekoliko dana kasnije Kristijan Šmit taj zakon stavio je van snage i to prije nego što je on stupio na snagu.

Tada, Šmit je poništio i izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, u javnosti poznat kao zakon o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika. Kasnije, Milorad Dodik, predsjednik RS, je, uprkos ovoj odluci Šmita, donio ukaz i proglasio oba ova zakona, a Miloš Lukić, v.d direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” objavio ih je u “Službenog glasniku RS”, zbog čega je Tužilaštvo BiH protiv njih dvojice podiglo optužnicu koju je kasnije Sud BiH potvrdio i trenutno je u toku suđenje.

Dakle, u suštini, u Republici Srpskoj na snazi je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, iako je njega poništo Šmit, međutim, suština problema je u sudovima koji i pored objavljenog zakona u “Službenom glasniku Republike Srpske” primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH koje nisu objavljenje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

To se moglo vidjeti u postupku protiv Muharema Štulanovića, profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. On je Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom, a njeno proglašenje 9. januara “okoćenjem”.

Optužnica protiv Štulanovića podignuta je na osnovu Krivičnog zakona Republike Srpske koji se odnosi na povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda. Taj član Krivičnog zakona Republike Srpske u januaru je od strane Ustavnog suda BiH proglašen neustavnim i Siniša Marković, sudija Okružnog suda u Banjaluci, “priznao” je odluku Ustavnog suda BiH uprkos Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i optuženog Štulanovića oslobodio optužbe.

“Pošto je nadležnost u vezi sa VSTS-om Sporazumom o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje VSTS BiH prenesena 2004. godine na nivo BiH pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika i pošto je Republika Srpska izgubila uticaj u toj sferi, teško je očekivati da će sudovi u Republici Srpskoj implementirati Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Jedino rješenje za ovaj problem je povratak nadležnosti u ovom segmentu na nivo Republike Srpske i formiranje visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske. Na ovaj način Republika Srpska bi vratila uticaj na svoje sudije i tužioce i ne bi se dešavale situacije kao što je slučaj sa sudijom Markovićem”, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.