VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Ambasada Rusije: Uvođenje u pravo neokolonijalnih inicijativa – kršenje Dejtona

    Ambasada Rusije: Uvođenje u pravo neokolonijalnih inicijativa – kršenje Dejtona

    Iz ruske Ambasade saopšteno je da su odluke državljanina Njemačke Kristijana Šmita nelegalne i bez pravnih posljedica, te upozoreno da će bilo koje uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatrati direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija.

    Ambasada Ruske Federacije u BiH izrazila je zabrinutost zbog stalnih pokušaja SAD i Velike Britanije da destabilizuju situaciju u BiH “rukama njihovog nelegitimnog štićenika Kristijana Šmita, kojeg predstavljaju kao visokog predstavnika”.

    U saopštenju ruske Ambasade napominju da visoki predstavnik u BiH može da bude imenovan isključivo uz odobrenje Savjeta bezbjednosti UN, te da bez toga nijedan kandidat za ovu funkciju nema ni mandat, a kamoli kompleks alata “bonskih ovlaštenja”.

    Izmjene zakonodavstva u BiH moraju se ostvarivati isključivo u okviru dijaloga legitimnih predstavnika tri ravnopravna konstitutivna naroda u BiH i dva entiteta uz široka ustavna ovlaštenja.

    U ruskoj Ambasadi su ubijeđeni da konstitutivni narodi u BiH imaju puno pravo da sprovode mjere radi zaštite dejtonskih temelja BiH, kao i njenih entiteta od spoljnih nasrtaja.

    • Insistiramo na hitnom i potpunom prestanku funkcionisanja međunarodne supervizije u BiH, kao i na prenošenju punoće vlasti lokalnim stranama – ističe se u saopštenju Ambasade Rusije u BiH.

    Šmit je juče izjavio da je donio odluku da nametne izmjene Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, “podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU”.

  • Stevandić: Imam informaciju da će biti zatvoren i račun SDS-a

    Stevandić: Imam informaciju da će biti zatvoren i račun SDS-a

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da ima informaciju da će biti zatvoren i bankovni račun Srpske demokratske stranke, koja se nalazi na listi američkih sankcija.

    Stevandić je osudio korišćenje sankcija kao političkog sredstva, navodeći da se iza svega krije ucjena.

    • Ovdje se ne radi samo o statusu kolega iz vlasti. Informisan sam da se radi o računima ljudi koji su bili na vlasti 2003-2005 godine, a koji su pod sankcijama SAD. Uglavnom, riječ je o oko 50-ak ljudi iz SDS-a kojima su zatvoreni računi i u toku je postupak da se i Srpskoj demokratskoj stranci, kao parlamantarnoj stranci, zatvori račun, jer se i ona nalazi na listi sankcija – rekao je on.

    Stevandić je naglasio da je ovo ucjenjivački potez kojim se od svih traži da se potpuno pokore kako bi imali pravo da učestvuju na izborima i da je riječ o najvećem kršenju ljudskih prava u istoriji ovih prostora.

  • Čović pozvao OHR i članice PIK da preispitaju Šmitovu odluku

    Čović pozvao OHR i članice PIK da preispitaju Šmitovu odluku

    Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit su za predstavnike Hrvatskog narodnog sabora u BiH potpuno nepotrebne i neprihvatljive.

    Rekao je ovo predsjednik HNS BiH Dragan Čović koji ističe da ove, ničim izazvane reakcije OHR, dolaze samo par dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH, gdje su snažno naglašeni jednogodišnji pozitivni rezultati izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

    Ova odluka, dodaje on, potpuno to negira.

    – Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem evropskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za intregracijske perspektive i evropsku budućnost BiH. Stoga pozivamo OHR i članice Savjeta za provođenje mira (PIK) da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice – naglašava Čović.

    Dodaje kako su zabrinjavajuće izjave političkih lidera vezano za ove nametnute odluke, iz kojih se jasno iščitava vidno odstupanje od do sad utvrđenih zajedničkih stajališta, a što je najgore, prepoznaje se jasna podjela po nacionalnoj osnovi.

    Nametanje ovog i bilo kojih drugih zakona uspostavlja praksu kojom se obesmišljava uloga parlamenta i demokratskih izbornih predstavnika, što je srž demokratije. Stoga pozivamo sve nositelje vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da u skladu sa Ustavom BiH i najvišim demokratskim standardima legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH – poručio je predsjednik HNS.

    Podsjetimo, Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, nametnuo je juče tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

  • Komšić pozdravio odluku Šmita

    Komšić pozdravio odluku Šmita

    Izmjene Izbornog zakona koje je danas nametnuo visoki predstavnik će dugoročno osigurati poštenije izbore, rekao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Trebaće vremena da vidimo sve efekte izmjena, ali trenutno izgleda kao da će glas građana Bosne i Hercegovine vrijediti više nego ranije, jer će se glasovima manje manipulirati, rekao je Komšić.

    Za Bosnu i Hercegovinu je, kaže, dobro i što pravimo korak naprijed u procesu pristupanja Evropskoj uniji, i što HDZ nema više mogućnost podmetati svoje političke ambicije u vidu trećeg entiteta u proces zaštite izbornog integriteta.

    Sada je vrijeme da se posvetimo drugim zakonima koji su neophodni za otvaranje pregovora – kazao je Komšić, saopšteno je iz njegovog kabineta.

  • EU: Međunarodna supervizija nespojiva sa evropskom budućnošću BiH

    EU: Međunarodna supervizija nespojiva sa evropskom budućnošću BiH

    Međunarodna supervizija nespojiva je sa evropskom budućnošću BiH, saopšteno je iz Diplomatske službe Evropske unije.

    Iz EU su podsjetili da je Kristijan Šmit danas odlučio da “izmijeni” Izborni zakon BiH.

    EU podsjeća da bi “njegova izvršna ovlašćenja” trebalo da se koriste samo kao posljednja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih akata.

    • Evropska unija očekuje da vlasti BiH sprovedu potrebne reforme kako bi osigurale da se izbori provedu u skladu sa evropskim standardima primjenom OEBS/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije, te osiguraju transparentnost finansiranja političkih partija – navodi se u saopštenju.

    EU je izrazila snažnu preferenciju da Parlamenterna skupština BiH preuzme odgovornost i usvoji ove reforme, kao što su se lideri koalicije na nivou BiH obavezali da to urade na vrijeme za implementaciju tokom oktobarskih opštinskih izbora.

    • EU naglašava da je opsežna međunarodna supervizija nespojiva sa evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu uzdržanost u periodu koji je pred nama. Nakon odluke Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore, EU će nastaviti da radi sa vlastima BiH na napredovanju na evropskom putu – zaključili su u saopštenju.
  • Karan: Za stanje u BiH krivi Šmit i Ustavni sud

    Karan: Za stanje u BiH krivi Šmit i Ustavni sud

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je Kristijan Šmit najveća prijetnja bezbjednosti u BiH i da ni on ni OHR nemaju pravo da donose zakone i da će takvo djelovanje udaljiti BiH od EU, ali i od pojma suverene zemlje.

    Karan je istakao da zakone na nivou BiH može donositi Parlamentarna skupština uz konsenzus Republike Srpske i Federacije BiH.

    • BiH ne može ni u EU bez Republike Srpske. Onda imate visokog predstavnika koji svih ovih godina, ili Šmita koji je niko i ništa, ruši dejtonsku strukturu – rekao je Karan.

    On je istakao da najveću odgovornost za stanje u BiH, osim Šmita, snosi i Ustavni sud BiH koji ne može funkcionisati bez srpskih sudija.

    • Prvog dana kada su izašli iz toga, oni su postali neustavni i postali rušioci ove zemlje. Od Šmita ima samo neko gori, a to je Ustavni sud BiH. U Ustavu nema visokog predstavnika i visoki predstavnik ne može donositi zakone. Da su samo to rekli, sačuvali bi BiH. To su dva rušioca BiH – rekao je Karan.
  • Konaković pozdravio odluku Šmita

    Konaković pozdravio odluku Šmita

    Predsjednik Naroda i pravde ElmedinKonaković prvi je iz državne koalicije pozdravio odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona.
    “Pozdravljam odluku visokog predstavnika. Zaštita izbornog integriteta važan je proces za demokratiju u našoj zemlji. Da napokon odlučuju glasači, a ne brojači”, istakao je Konaković.
    Detalji opširne Schmidtove odluke bit će objavljeni na web stranici OHR-a.


    Tehničke izmjene podrazumijevaju da Centralna izborna komisija BiH (CIK) imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera, identifikacije birača i videonadzora. Cilj tehničkih izmjena su transparentniji i fer izbori.

    “Birači ne mogu čekati da vide hoće li doći do dogovora stranak 10 ili 15 godina. Ja bih bio sretniji da smo mogli naći određenu mogućnost da se dođe do izmjena zakona direktno od strane odgovornih stranaka odnosno vlasti i parlamenta. Ljudi imaju pravo da njihov glas bude sigurno prebrojan”, poručio je Schmidt.

  • Stevandić: Šmit neće isprovocirati Srpsku, a odgovor spremamo

    Stevandić: Šmit neće isprovocirati Srpsku, a odgovor spremamo

    Republika Srpska će kao odgovor na odluku Kristijana Šmita, kojeg RS ne priznaja za visokog predstavnika, donijeti vlastiti izborni zakon, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.

    “Obavićemo konsultacije i reagovati najpismenije moguće, nećemo dozvoliti da se isprovociramo, a ove odluke nećemo provoditi”, rekao je Stevandić.

    On je rekao da će sutra biti održan Kolegij najvišeg zakonodavnog tijela u RS, kako bi se zakazala sjednica na kojoj će biti donesene naredne odluke.

    Stevandić je podsjetio da RS odluke Šmita ne objavljuje u svom Službenom glasniku, i da je jedino prihvatljivo rješenje ono koje se donese u parlamentu.

    Mišljenja je da je ova odluka donesena s ciljem da se poništi napredak koji je postignut dobijanjem statusa za početak pregovora BiH s EU, kao i da se zemlja ponovo vrati u doba nametanja i arbitražnih odluka.

    “Ovo je luđačka košulja za BiH, pa ko hoće da je nosi”, rekao je Stevandić.

  • Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH

    Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH

    Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, saopštio je upravo na pres konferenciji koja je u toku.

    Za sada nije jasno koje izmjene je donio Šmit, ali je sudeći prema onom što je rekao u uvodu obraćanja u pitanju dio o tehničkim izmjenama, odnosno o integritetu izbornog procesa.

    On je rekao da su u Neumu dogovorene neke izmjene, ali primjedbe međunarodne zajednice su doprinijele tome da te izmjene nisu bile zadovoljavajuće.

    Rekao je da je ovu odluku donio za građane BiH, i da se njima lično obraća, a ne političkim predstavnicima.

    Naglasio je da bi svaki građanin trebao da bude u mogućnosti da ostvari svoje biračko pravo, bez diskriminacije i s mogućnošću da slobodno biraju koga žele. Rekao je da je njegova dužnost u skladu s Dejtonskim sporazumom, i da ima ovlaštenje da donese ove mjere koje je najavio.

    “Birači ne mogu čekati deset, 15 godina da se vidi da li će doći do sporazuma između stranaka. Mi moramo ići dalje. Ja nemam namjeru da ovom pitanju posvećujem svaki dan, bio bih mnogo sretniji da su direktno odgovorne stranke došle do izmjena. Ljudi imaju pravo da znaju da je njihov glas prebrojan onako kako su ga dali”, rekao je Šmit.

    Dodao je da nijedna zemlja ne može biti članica EU ako ne prihvati pravne dokumente EU, te da odluku o tome donosi EU, a ne domaći političari.

    Naglasio je da put ka EU ne znači da će se BiH moći “otarasiti” međunarodne zajednice i dodao da će njegova uloga postati stvar prošlosti, a njegov mandat ispunjen kada BiH bude u EU.

    “Kako ovih dana govorimo o međunarodnim sudijama, treba pogledati evropske sporazume, naprimjer, član 260 Sporazuma o radu EU, gdje piše da ako vi na nacionalnom osnovu ne ispunite uslove koje postavlja Evropski sud u Luksemburgu, sud će djelovati i izdati naloge ukoliko postoje razlozi koji su vrlo striktni”, rekao je Šmit.

    Rekao je da, budući da je do izbora šest mjeseci moraju se provesti izmjene na vrijeme.

    “Budući da lokalno rješenje nije izgledno, ja sam se pobrinuo za to. Moja namjera je bila da podržim lokalne organe vlasti ali oni to nisu uradili i moram u ovom trenutku reći da je bilo dosta dobre volje među političkim strankama i ne bih mogao reći da nisam imao određenu podršku njih”, rekao je Šmit i dodao da mu je žao što on to mora uraditi, jer su, kako je naglasio, lokalna rješenja najbolja.

    “U svjetlu evropskih integracija, činim BiH sposobnom da krene u evropske integracije kad je u pitanju izborni integritet, a da se izbori ne održavaju u interesu stranaka”, rekao je on.

  • Stevandić: Na posebnoj sjednici o atacima na Srpsku i o bezbjednosti u svijetu

    Stevandić: Na posebnoj sjednici o atacima na Srpsku i o bezbjednosti u svijetu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da bi na narednoj sjednici parlamenta trebalo da, između ostalog, bude zauzet stav o atacima na Ustav Srpske i njenu imovinu, ali i o bezbjednosnoj situaciji u svijetu.

    Stevandić je napomenuo da se u svijetu dešavaju strašne stvari, kao i prijetnje međunarodnoj kolektivnoj bezbjednosti.

    • Paralelno s tim se atakuje na Ustav Srpske i njenu imovinu. Dakle, Narodna skupština Republike Srpske će kao odgovoran parlament o svemu tome dati svoj stav – rekao je Stevandić.

    On je precizirao da se u svijetu usložnjava politička i bezbjednosna situacija, te da paralelno s tim postoje pokušaji da se evropski put BiH poništi nelegalnim radnjama nepriznatog visokog predstavnika.

    • I da se, da kažemo, iskoristi ta geopolitička situacija u svijetu na štetu i protiv Republike Srpske, njene imovine, građana, funkcionera i slično – rekao je Stevandić za Srnu.

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske trebalo bi sutra da utvrdi prijedlog dnevnog reda i termin održavanja 11. posebne sjednice parlamenta Srpske.