Kategorija: Politika

Period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom BiH ka integraciji u EU, ali i nezapamćenim napadima na opšti okvirni sporazum za mir.

Napisao je ovo u svom najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti UN Kristijan Šmit kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024. godine, Evropski savjet odlučio otvoriti pregovore o pristupanju s BiH.

– Savjet je pozvao Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Odluka Evropskog savjeta predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH – naglasio je Šmit.

Potom je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Srpske i liderom SNSD, Miloradom Dodikom, koje „aktivno podrivaju BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.

– Njihova prijetnja da paraliziraju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući Republiku Srpsku iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreskog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički čimbenici moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje – naveo je Šmit.

On je rekao kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskom nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između Srpske i FBiH nazvane “Granica postoji”.

– Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima- tvrdi Šmit u svom izvještaju.

Nezapamćen pritisak na pravosudne institucije
Šmit je naveo i na, kako kaže, „nezapamćen kontinuiran pritisak na pravosudne institucije”.

Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, kako je napisao Šmit, vladajuća koalicija Srpske “podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH“.

– Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika, takođe, su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hoc instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije Srpske otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena visokom predstavniku, a ne entitetu – tvrdi Šmit.

Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije Srpske, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj Republici Srpskoj, “koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja”.

– Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama – upozorio je Šmit.

 

Napadi na povratnike
On je u svom izvještaju ukazao na nazadovanje u, kako je naveo, “javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca”.

– Ove tendencije bile su usko povezane s opštim nazadovanjem demokratije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, što povećava nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. To je posebno vidljivo u stalnom pad u odnosima među zajednicama u Srebrenici u posljednje dvije godine -istakao je Šmit.

U izvještaju je upozorio na “Potom je ukazao na “kontinuirane nasilne ili provokativne incidente protiv povratnika, što, kako tvrdi, dodatno doprinosi osjećaju nesigurnosti među ovom populacijom”.

Ukazao je da bi odgađanje napora za minimiziranje izborne korupcije, prevare i nepravilnosti dodatno učinilo mjere za integritet izbora neprimjenjivima na lokalnim izborima u oktobru 2024., što bi ostavilo ozbiljne posljedicama po demokratiju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU.

– Imajući to na umu, donio sam 26. marta 2024. godine odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Moja odluka donesena je kao odgovor na konstantni neuspjeh relevantnih vlasti u BiH da postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH u skladu s međunarodnim normama i standardima. Ostavio sam otvorenu mogućnost za Parlamentarnu skupštinu BiH da donese vlastitu odluku što je duže moguće bez ometanja održavanja lokalnih izbora u oktobru 2024. godine – napisao je, između ostalog, Šmit u svom izvještaju, piše N1.

 

Odlazak američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija u Potočare baš na dan kada se u Donjoj Gradini obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, razbjesnio je funkcionere ali i srpsku javnost.

Dio javnosti Marfijev potez tumači kao namjerno guranje prsta u oko Republici Srpskoj, a mnogi se pitaju da li je američki diplomata zbog “obračuna” sa Miloradom Dodikom odlučio da u nedjelju namjeno uvrijedi i sve Srbe, Jevreje i Rome.

Osim što je baš taj dan odlučio da ode u Potočare i pokloni se, kako je napisao na svom X nalogu, “žrtvama genocida u Srebrenici”, Marfi je potpuno izignorisao Donju Gradinu, a žrtve zločinačke NDH u Jasenovcu nije pomenuo čak ni na društvenim mrežama.

Takođe, nakon što se poklonio bošnjačkim žrtvama u Potočarima, Marfi se vratio u Sarajevo, a da se uopšte nije osvrnuo na 3.267 Srba koji su ubijeni u proteklom ratu u srednjem Podrinju i Birču.

Poslanik SNSD u parlamentu Srpske, Srđan Mazalica ističe da je simptomatično to što je Marfi izabrao baš nedjelju da ode u Srebrenicu.

Ništa nije slučajno
– Nije prvi put da od njega doživljavamo vrlo maliciozan i zlonamjeran pristup, komentare i postupke, tako da to sigurno nije slučajno. Da se to desilo prvi put onda bi možda pomislili da se desilo slučajno, nesmotreno, da je greška u protokolu ili da je previdio taj događaj – kaže Mazalica za Srpskainfo.

On dodaje da je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH dugo najavljivano i da je nemoguće da Marfijev kabinet za to nije čuo.

Mazalica ističe da je Jasenovac mjesto najvećeg stradanja u istoriji srpskog naroda, te da ignorisanje tog događaja predstavlja uvredu ne samo za žrtve nego i za njihove potomke.

– Marfi ne samo da se nije pojavio taj dan u Donjoj Gradini, iako su tamo bili prisutni ambasadori iz nekoliko država, pa i norveški, već je iskoristio priliku da odvuče pažnja sa tog događaja na jedan potpuno drugi događaj. Uz sve to, potpuno je izignorisao srpske žrtve u Podrinju i u širokom luku zaobišao Kravice i druga mjesta – ističe Mazalica.

On kaže da je očito da je američki ambasador to uradio svjesno i da je to rezultat njegovih namjere da ponižava Republiku Srpsku i srpski narod.

– Mafi tvrdi da ima isključivo negativan stav prema politici Milorada Dodika, a ne prema čitavom srpskom narodu, ali se ovdje vidi da je taj postupak bio direktno usmjeren prema srpskom narodu – kategoričan je Mazalica.

On dodaje da obilježavanje stradanja srpskog naroda nije rezultat ličnog mišljenja Milorada Dodika već je riječ o važnim datumima i događajima koje obilježava čitav srpski narod.

Obilježavanje stradanje Srba u Jasenovcu ili u Podrinju, kako kaže Mazalica, nije politička agenda Milorada Dodika, već je to nešto što je važno za čitav srpski narod.

Četiri miliona ubijenih Srba
Poslanik SDS u parlamentu Srpske, Ognjen Bodiroga nije želio da ulazi u razloge zašto je Marfi zaobišao Donju Gradinu i srpske žrtve u Podrinju, ističući da odgovor na to pitanje mora dati on lično.

ognjen bodiroga poslanik sds u narodnoj skupštini republike srpske
Bodiroga ističe za Srpskainfo da bez obzira na to da li će se Marfi ili neko drugi pokloniti srpskim žrtvama ili ne, niko ne može da pobjegne od velike istorijske činjenice da su Srbi najstradaliji narod u 20 vijeku.

– To je nacija koja je pretrpjela genocid u dva svjetska rata. U ta dva rata je poginulo oko 4 miliona Srba. Mi smo uvijek bili na strani ljudi koji su se borili protiv fašizma i raznih okupatora. Nikada nismo poginjali glavu i nikada nismo započinjali ratove već se samo branili. Političke igre i igrarije mi idu na živce i neću da ih komentarišem – poručio je Bodiroga.

Podsjećamo Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi.

Kao datum obilježavanja uzet je 22. april – dan kada je grupa od 1.075 preostalih logoraša tog dana 1945. godine krenula u proboj iz logora Jasenovac, a samo njih 127 se domoglo slobode.

Sistem logora smrti takozvane NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formiran je avgusta 1941. godine.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.

 

Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), rekao je za “Nezavisne novine” da su prijavili dva politička subjekta za učešće na lokalnim izborima u BiH, a koji su zakazani za 6. oktobar, te da će aktivacija druge organizacije zavisiti od toga da li će Centralna izborna komisija (CIK) BiH dozvoliti SDS-u da bude na izborima.

Upravo se prva podnesena prijava odnosi na SDS, jer, kako je pojasnio Miličević, trenutno ne postoji nikakva zabrana izlaska na izbore od strane CIK BiH, uprkos tome što je SDS-u ugašen bankovni račun.

“Mi smo se prijavili na raspisane izbore kao SDS, i kao stranka koja nema račun. Prijavili smo se zato što zakon nalaže da CIK BiH može da omogući učešće na izborima svakoj političkoj organizaciji koja nije zabranjena iz nekog razloga, jer je zakonom definisano kad neko može biti zabranjen. Dakle, mi smo krenuli iz teze da nam nije zabranjeno, mi funkcionišemo kao politička stranka, registrovani smo, ali nemamo račun. Očekujemo da CIK na zahtjev koji smo im uputili uz prijavu na učešće na izborima odgovori pozitivno i da nam ponudi način na koji će biti uplaćeni troškovi kotizacije/taksi za učešće, a treba po zakonu da se nađe. E sad, da li će to ići sa nekog drugog računa ili na neki drugi način koji već ekonomisti znaju, vidjećemo. To je ono što smo mi mogli da uradimo”, naveo je Miličević.

Podsjetio je da su istovremeno poslali tužbu banci koja je ugasila račun SDS-a, jer je to, tvrdi, učinjeno nezakonito, te da i od njih čekaju odgovor.

Ipak, ukoliko se desi da CIK BiH ne dozvoli SDS-u da izađe na izbore, rukovodstvo najveće opozicione partije u Srpskoj ima spreman odgovor.

“Postoji još jedan politički subjekat koji je prijavljen za izbore ukoliko naša aplikacija za SDS bude teoretski odbijena”, kaže Miličević.

Međutim, nije želio da otkrije ime te stranke, pokreta, organizacije.

“To ćemo ostaviti za tu situaciju, ne bih sada o tome polemisao”, poručio je on.

Podsjetimo, Miličević je nedavno za “Nezavisne novine” kazao da će učiniti sve da SDS izađe na izbore pod svojim imenom, a da ukoliko to bude onemogućeno, razmišljaju i o promjeni imena, kako bi mogli ući u izborni proces.

Tom prilikom je rekao da je promjena imena SDS-a posljednja opcija, ali je i otkrio o kom nazivu razmišljaju.

“Postoji opcija da nastupimo kao Srpska demokratska stranka – Volja naroda!”, kazao je tada Miličević.

Neizvjesnost u vezi sa ovim pitanjem prokomentarisao je i Milko Grmuša, potpredsjednik PDP-a. Smatra da će eventualnim neučešćem SDS-a na izborima, zbog gašenja računa, biti prekršena prava birača koji glasaju za tu stranku, a posebno je bio kritičan prema odnosu nadležnih institucija, počevši od CIK BiH.

“Svjedoci smo da se danas priprema najbrutalnije kršenje ustavno-političkih prava od 1945. godine. Naime, gašenjem bankovnih računa SDS-a i ćutanjem svih relevantnih organa i institucija, uključujući CIK BiH i Republičku izbornu komisiju, o tome na koji način će SDS da učestvuje na lokalnim izborima, praktično se priprema teren ne samo za to da se SDS-u onemogući učešće na izborima, nego i građanima da glasaju za tu stranku”, poručio je potpredsjednik PDP-a.

Grmuša je pozvao obje izborne komisije da SDS-u dostave pravno rješenje na osnovu kojeg će SDS ravnopravno i u punom pravno-političkom kapacitetu da učestvuje na lokalnim izborima.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se neće desiti odluka da SDS ne može na izbore.

“Ako se to desi, bio bi to veliki ustupak vladajućima u Republici Srpskoj, jer se jednim udarcem rješavaju najjačeg političkog protivnika. Hipotetički govorim, ako bi se to desilo, sadašnja vlast bi bila zacementirana u debelom političkom betonu”, navodi Topićeva.

Scenario u kojem nema SDS-a otvara i pitanje koliko bi građani bili zainteresovani da izađu na izbore, jer je činjenica da SDS može da računa na više od 100.000 glasova. Pored toga, tvrdi Topićeva, SDS bi imao još jedan problem.

“Neizlazak SDS-a na izbore, opet govorim hipotetički, značio bi i lagano odumiranje ove stranke, jer vratiti se ponovno na političku scenu bio bi gotovo nemoguć poduhvat. Zanimljivo je da kao tobože kolateralna šteta – u vidu gašenja računa SDS-u, dok su sankcije bile usmjerene ka pojedincima iz vlasti, sudbina SDS-a dođe aktuelnoj vlasti kao božji dar i elegantan obračun preko tuđih leđa”, kaže Topićeva.

U Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu večeras je održan sastanak stranaka partnera na nivou BiH. Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je sastanak ostao nezavršen i da u narednih sedam dana slijedi nastavak razgovora.

Nismo ništa konkretno dogovorili, jer nije bilo moguće dogovoriti – rekao je Dodik.

On je istakao da je razgovarano o dogovorenim, a nezavršenim pitanjima, od kojih je jedno i budžet BiH koji je dogovoren, ali nije realizovan jer postoje stvari koje još nisu riješene.

Dodik je rekao da je razgovarano i o Izbornom zakonu BiH, čije su izmjene neprihvatljive za stranu iz Republike Srpske, dodajući da je jedna od tema bio i Plan rasta EU za BiH.

On je naglasio da se formalno-pravno može pristupiti promjeni Centralne izborne komisije.

– Ranije smo imali dogovor oko toga da se mijenja CIK – rekao je Dodik.

 

Lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da je održano pet sastanaka na kojima se pokazalo da vladajuća stranka iz Srpske nema partnere na nivou BiH.

Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović rekla je da partije koje ozbiljno žele da vrše vlast moraju da imaju politički potencijal.

– Mi smo u deficitu, jer nemamo partnere koji to mogu tako da funkcionišu – naglasila je Cvijanović.

Sastanku u Parlamentarnoj skupštini prisustvovali su lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović i “Trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto.

Prisustvovali su i potpredsjednici SNSD-a Željka Cvijanović i Radovan Višković, član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

Diplomatiju BiH potresa veliki skandal, budući da se turski državljanin Fatih Kol, inače počasni konzul BiH u Panami, dovodi u vezu sa poznatim narko-kartelom “Tito i Dino”.

Iz Tužilaštva BiH je za “Nezavisne novine” potvrđeno da Kol ima status osumnjičenog.

“Navedena osoba ima status osumnjičenog i spominje se u dokumentima i podnescima Tužilaštva BiH i Suda BiH. S obzirom na zaštitu interesa istrage, više detalja ili informacija ne možemo davati”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Tužilaštva BiH.

Prethodno je portal Istraga objavio da je “član narko-kartela ‘Tito i Dino’ imenovan prošle godine za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Panami”.

U pitanju je, dodaje spomenuti portal, Kol, kojeg je Predsjedništvo BiH, u oktobru prošle godine jednoglasno imenovalo za počasnog bh. konzula u državi poznatoj po međunarodnom pranju novca. Kol je, dodaje se u tekstu, “imenovan na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, a za njegovo imenovanje najviše je lobirao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac”.

Nazire se i prvi epilog ovog slučaja.

“Cvijanovićeva je pokrenula inicijativu za razrješenje Fatiha Kola s mjesta počasnog bh. konzula u Panami. Biće to vanredna sjednica Predsjedništva, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a koja se odnosi na Kola”, potvrdio je sagovornik “Nezavisnih novina”, ali nije mogao otkriti datum kada bi vanredna sjednica trebalo da bude održana.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da opozicija ima pravo da pokreće njegovu smjenu, ali i da on razmišlja da pokrene tužbe protiv svih koji ga dovode u vezu sa narko-kartelima i aplikacijom Sky.

Košarac je, govoreći o medijskim napisima o povezanosti počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola sa narko-kartelima i tome da ga je upravo on predložio na ovu funkciju, naglasio da su Kola na funkciju počasnog konzula predložile vlasti Paname, a ne on.

“Ali ne mogu da se otmem utisku da pojedini mediji Sarajeva neosnovano, vrlo tendenciozno pokušavaju da prebace loptice odgovornosti na političare iz Republike Srpske i njene zvaničnike i da nas na taj način pokušaju kriminalizovati. Mi nemamo ništa s tim. Mi nismo u tome i neka Sarajevo prvo prije svega pomete svoje dvorište”, poručio je Košarac za Srnu.

Cvijanovićeva se do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nije oglašavala, ali jesu pojedini stranački lideri.

“Navodi da je član poznatog narko-kartela, turski državljanin Fatih Kol, koji je osumnjičen za pranje novca stečenog preprodajom kokaina, zapravo počasni konzul BiH u Panami, imenovan na prijedlog Cvijanovićeve, a na lobiranje ministra Košarca, oboje kadrova SNSD-a, predstavljaju još jedan nezamisliv skandal u režiji ove vlasti”, naveo je predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Lider PDP-a dodao je da se postavlja pitanje otkud povezanost nosioca najviših funkcija u zemlji sa osobom takve biografije.

“Na ovo saznanje nadležne institucije treba odmah da reaguju, jer javnost traži odgovore. Pozivam Tužilaštvo BiH da detaljno obavijesti javnost o ovim navodima. O njima mora da se izjasni i Cvijanovićeva, na čiji prijedlog je počasni konzul, perač novca, imenovan. A ukoliko se i djelić svih ovih navoda ispostavi istinitim, vrijeme je da skandal ministar Košarac, koji je odavno izgubio svaki moralni kredibilitet da obavlja bilo kakvu poziciju, bude razriješen ili podnese ostavku”, ističe Borenović.

Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, ističe da ovaj slučaj pokazuje “da je u BiH sve moguće i da se ne zna jasna granica između države i mafije”.

Trivićeva navodi da šira javnost za Fatiha Kola nije čula dok se nije pojavila vijest da je protiv njega Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o sprovođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko-kartela kojim iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito. Podsjeća da je narko-kartel “Tito i Dino” jedan je od najjačih narko-kartela u svijetu.

“Da će osobe za koje se sumnja da su pripadnici tog narko-kartela biti dio državnih struktura, očigledno postaje uobičajena činjenica u BiH”, naglašava Trivićeva. Poslala je i poruku Cvijanovićevoj.

“Pozivam Željku Cvijanović, na čiji prijedlog je lice koje se dovodi u vezu sa jednim od najjačih narko-kartela u svijetu, imenovano za počasnog konzula, da hitno javnosti odgovori na pitanje zašto je to uradila i koja je njena prava uloga u njegovom imenovanju. Takođe, pozivam Željku Cvijanović da odgovori na pitanje da li je Kolov lobista za mjesto počasnog konzula bio Košarac, koji sa licem koje se povezuje sa narko-kartelom očigledno ima izvanredne veze”, zaključuje Trivićeva.

Protiv Fatiha Kola, dodaje portal Istraga, Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o sprovođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko-kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito.

Kol je, kako se dalje dodaje, trebalo da bude uhapšen zajedno sa čelnicima FUP-a i biznismenom Gordanom Memijom u okviru međunarodne akcije “Black Tie 2”. Kako Kol, ističe se, u tom trenutku nije bio na teritoriji BiH, nije mogao biti uhapšen. Ali, njegovo ime, dodaje se u tekstu Istrage, navedeno je u prijedlogu za određivanje pritvora ili mjera zabrane osumnjičenim članovima ili saradnicima narko-kartela “Tito i Dino”.

Nakon što je Igor Radojičić najavio da je njegov novoosnovani Nezavisni pokret “Svojim putem” – Igor Radojičić zvanično registrovan kao politička organizacija i da izlaze na izbore, oglasio se predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik.

Dodik je opleo po bivšem saradniku, kojeg je smijenio u izbornoj noći, nakon gubitka izbora u Banjaluci.

Danas Dodik kaže, ponosno, da je Igor izbačen iz stranke.

– Igor je ojačao partiju kada je izašao. Imali smo lažnu koncepciju o njemu. Nemam ni volje da mu poželim dobro, u političkom smislu, u ljudskom da. Imajući u vidu da je pristao da bude dio finansijski kriminalnog sektora… Igor nema nikakvu snagu. On je ko razmaženo dijete, stalno je nešto plakao, neko je trebao da mu briše suze i mijenja pelene – rekao je Dodik.

Ministar finansija i trezora BiH, Srđan Amidžić, bivši Radojičićev saradnik, nešto blaže je komentarisao Radojičića.

– Kada smo izgubili moja lična odluka je bila da se ne povučem – rekao je Amidžić koji je napredovao u generalnog sekretara SNSD.

“BiH je kavez u kojem smo još, danas sastanak sa Trojkom i HDZ”
Nakon sastanka sa lokalnim organizacijama, SNSD je saopštio da još nije odlučio kako će izaći na izbore.

– Da postoji mogućnost da se sačeka Izborni zakon Republike Srpske ili ćemo vidjeti s kolicionim partnerima kako ćemo izaći na izbore. Ovo što čini CIK je izvan svih mogućnosti da bude podržano – rekao je Dodik.

Dodik je kritikovao to što Centralna izborna komisija BiH bira predsjednike biračkih izbora i daje im status gotovo državnih službenika.

Danas se održava sastanak koalicionih partnera na nivou BiH, koji je bio dogovoren za 15 časova, pa prolongiran za 18 časova, u PSPD BiH.

“Ne znam šta je ideja. Razgovor može. Ali da stranci nameću i razbijaju naše dogovore ne”, naveo je Dodik.

Dodik je ponovio svoje stavove o Kristijanu Šmitu, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, o Ustavnom sudu BiH, piše N1.

– BiH je nama kavez u kojem nas drže, ali u tom kavezu još moramo da budemo – zaključio je Dodik.