Kategorija: Politika

Revizija tužbe BiH protiv Srbije nemoguća je misija. Rok za reviziju je odavno prošao, a nema ni novih činjenica u rezoluciji o Srebrenici koju je izglasala manjina u Generalnoj skupštini UN-a.

To nikako da shvati ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH Еlmedin Konaković, koji traži način kako da nanese štetu Srbiji.

Iz Republike Srpske ga podsjećaju da rezolucija neće imati pravne posljedice.

– Sama rezolucija ne proizvodi nikakve pravne posljedice i sve ono što je sadržano u rezoluciji, da se u nastavni program uvrsti pitanje događaja u Srebrenici, namjerno govorim događaja, pitanje pravne odštete od strane Srbije iako to nije sadržano u rezoluciji, to prosto nije moguće. To apsolutno nema nikakvu vezu sa samom rezolucijom jer se ona tretira isključivo kao jedan politički akt – smatra Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH.

O reviziji tužbe u drugom entitetu priča se već godinama. Nakon usvajanja rezolucije, najglasniji je Еlmedin Konaković.

– Evo sada smo sa pravnicima u fazi analize. Nakon te presude desila se presuda Simatoviću i Stanišiću. Direktno povezanim ljudima sa institucijama iz Srbije koji potvrđuju umiješanost Srbije u rat u BiH. To je drugi fakt pravne naravi koji takođe omogućava određene procedure – izjavio je Еlmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u SM.

Nikakve procedure nisu moguće, kažu i pravnici. Rok za reviziju je prošao još 2017. godine.

– Rok od šest mjeseci od dana kada su došli do novih činjenica, a to bi značilo da BiH u tom eventualnom zahtjevu za reviziju dokaže da se u toj rezoluciji našla neka nova okolnost koja nije postojala kada je 2007. donijeta presuda. Takve nove okolnosti jednostavno nema. Treće, vodimo računa da je apsolutni rok zastare za podnošenje revizije, prema pravilu 61 međunarodnog prava, 10 godina od donošenja presude – kaže Miodrag Stojanović, advokat.

U Februaru 2007. godine Sud u Hagu donio je presudu u kojoj stoji da Srbija ne može biti odgovorna za dešavanja u Srebrenici.

2017. godine propao je i pokušaj revizije tužbe koju je pokrenuo lider SDA Bakir Izetbegović.

Na spomen obilježju u Potočarima je upisano 816 imena koja se nikada nisu vodila u prijeratnoj bazi građanskih stanja, evidenciju kao što je današnji CIPS, dakle, ta imena nisu postojala, rekao je za ATV Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

„Malo bi bilo čudno da je neko živio i da je upisan na spomenik u Potočarima, a da nikada nije upisan u matičnu knjigu, nikada nije imao ličnu kartu, nije imao pravo da ostvari zdravstvenu zaštitu, nije radio“, rekao je Kojić u emisiji Imate riječ.

Kako je moguće da odmah izađete sa spiskom od 8.372 lica, a danas kažu da se još potražuje više od 1.000 Bošnjaka. Komisije su radile principu prijave nečijeg nestanka, izjavio je Kojić, koji je bio i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

„Vi ste vidjeli da dole nema matičnog broja. Matični broj određuje identitet i vas i mene. Matični broj je taj koji određuje svakog od nas. To apsolutno nema. Tu je taj najveći prostor za te manipulacije“, rekao je Kojić.

Govoreći o rezoluciji o Srebrenici, koja je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ali bez podrške većine, Kojić je rekao da je ponosan na činjenicu da je rukovodstvo Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom, zajedno sa rukovodstvom Srbije, na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, za kratko vrijeme diplomatskim aktivnostima i svakodnevnim razgovorima došli u situaciju da je manjina izglasala rezoluciju.

„84 zemlje su glasale za rezoluciju, 87 zemalja je bilo što protiv što uzdržano, a 22 nije glasale. Oni su bili prisutni ali su izašli sa glasanja, kao što je bio Izrael. Svi oni koji su bili uzdržani su u stvari bili protiv. nesporno je da se desio zločin 1995. godine, koji nema kvalifikaciju, koju oni žele uporno da nametnu i nameću je kroz tu rezoluciju. S te strane, vjerovatno su mislili ako glasamo protiv misliće se da mi sporimo da je bio zločin. Sporimo da je bio genocid i to je jasno iskazano kroz izlaganja na koja su zemlje imale pravo prije i poslije glasanja“, izjavio je Kojić.

Suština svega je da su Bošnjaci sa sponzorima rezolucije, Nijemcima, Ruandom i još nekim zemljama, tu rezoluciju predstavljali kao da je to put ka pomirenju, naveo je Kojić. A većina tih zemalja, koja se izjašnjavala, rekli su da nije postignut unutrašnji konsenzus, nije postignut konsenzus na nivou Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

„Ova rezolucija može samo da napravi razdor među narodima, ne samo u BiH, već među narodima u regionu, na šta smo upozoravali mi iz Republike Srpske i Srbije, i da nije vrijeme za ovakvu rezoluciju. Pokušali su da je porede sa rezolucijom o Ruandi, gdje je postignut unutrašnji konsenzus, konsenzus afričkih zemalja, što je konačni rezultat bio opšti konsenzus u Generalnoj skupštini“, pojasnio je Kojić.

Ta rezolucija nije usvojena, smatra Kojić, jer ona nije usvojena većinom glasova za, u odnosu na glasove uzdržani i protiv, a pogotovo nije usvojena većinom glasova od ukupnog broja članica Generalne skupštine.

On je rekao da i da je bila važna odluka Vlade Republike Srpske i predsjednika Dodika o formiranju nezavisne međunarodne komisije koja se bavila istraživanjem stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji,

„U svim diplomatskim aktivnostima vezanim za rezoluciju smo imali dokumente, naši ambasadori su pokazali činjenice, izvještaj međunarodne komisije i rekli donesite odluku sami“, izjavio je Kojić za ATV.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je danas u Sarajevu da se pitanje ovogodišnjeg budžeta institucija BiH pokušava riješiti u paketu sa 800 miliona KM koji neiskorišteni čekaju na računima.

“To su pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić novinarima, konstatujući da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi saglasnost, prenosi Srna.

Amidžić je dodao da je opredjeljenje da budžetski okvir BiH za 2024. godinu bude u onim okvirima prošlogodišnjeg s obzirom na to da se stvarni život odvija u entitetima – Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

“S te strane treba da se definiše određeni politički konsenzus da bi predložili dokument koji bi bio i usvojen”, rekao je Amidžić i istakao da je putem privremenog finansiranja obezbijeđeno da svi budžetski korisnici funkcionišu bez problema.

On je izrazio žaljenje što putem budžeta nisu stavljena funkciju sredstva koja u BiH bez razloga stoje na računima.

“Mi sada u BiH imamo više od 800 miliona KM na računima koji čekaju na upotrebu – tu su akcize u vezi sa putarinom, izgradnjom puteva i auto-puteva, sredstva `Elektroprenosa`, sredstva koja su dobijena od Regulatorne agencije za komunikacije”, precizirao je Amidžić, koji je u Sarajevu prisustvovao konferenciji Evropske banke za obnovu i razvoj “Ozelenjavanje zapadnog Balkana”.

Ministar finansija u Savjetu ministara konstatovao je da je apsurd BiH da se razgovara sa kreditorima o zaduženjima za određene projekte, a na računima stoji neiskorištenih 800 miliona KM o kojima nema političkog dogovora.

Iako Bosna i Hercegovina nije spremna za pristupanje Evropskoj uniji, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg RS ne priznaje, rekao je za Euractiv da lideri EU moraju biti svjesni da bi zemlja mogla biti u velikom riziku ako se proces pridruživanja dalje odgađa.

“Moramo shvatiti da su ovim zemljama na zapadnom Balkanu potrebne evropske integracije, inače će biti izložene velikom riziku u bliskoj budućnosti iz mnogo razloga, rekao je Šmit za Euractiv, prenosi Fena.

Šmit, koji je na toj funkciji od 2021. godine, priznao je, međutim, da pristupanje BiH EU “nije opravdano, zasnovano na zaslugama i činjenicama”.

Ukazao je na prijetnje političkoj stabilnosti BiH, opasnost od rastućeg razočaranja u Evropsku uniju i “dramatičan odliv mozgova” koji će postati nezaustavljiv.

On je opisao BiH rascjepkanu zemlju u kojoj se lojalnost građana pretežno oslanja na njihove etničke grupe, koje ostaju duboko pristrasne u svom tumačenju nasilne istorije Bosne i Hercegovine.

“To nije kompatibilno sa evropskim integracijama, gdje je nediskriminacija u središtu”, dodao je on.

“Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih, ako ne i jedina država na svijetu koju poznajem, gdje je građanska država prljava riječ za mnoge ljude [jer] opisuje razgraničenje od nečijeg etničkog identiteta”, rekao je Šmit.

On smatra da je brži proces pristupanja jedini put naprijed.

“Ako ne dođe do primjetnog razvoja, onda evropska ideja neće biti privlačna mnogim ljudima”, kazao je.

Čak bi i “postepeno približavanje i otvaranje prema EU” “održalo nadu u Evropu živom”, dodao je.

Šmit je rekao da su njegove intervencije neophodne da bi zemlja ostala funkcionalna, ali je priznao: “Priznajemo da uvijek postajemo pametniji” I dodao:

“To ne znači da pojedinačne odluke nisu bile ispravne. Ali kada ih ima previše, neki ljudi počnu da sjede i govore: on će to učiniti umjesto nas ako mi to ne možemo. To nije u skladu sa demokratskim principom”.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH izabrao je Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH.

Ova odluka se donijela u ranim jutarnjim satima nakon cjelodnevne sjednice koja je trajala više od 14 sati.

Rasprava o ovoj tački dnevnog reda je trajala četiri sata.

Za njegov izbor je glasao 51 zastupnik, dok ih je 39 bilo protiv.

Protiv njegovog izbora glasao je i zastupnik SDP-a Damir Mašić.

Time je okončana trakavica koja je trajala skoro dvije godine. Opozicija je osporavala to što je na sjednicu Predstavničkog doma dostavljeno samo ime Marina Vukoje, a ne komepletne liste kandidata, kritikovali su i to što Marin Vukoja nema iskustvo rada kao sudija, što i nije uslov za izbor sudije Ustavnog suda BiH, piše Avaz.

Takođe, opozicija je optuživala Marina Vukoju da je blizak HDZ-u BiH.

Vladajuća većina je kazala da Marin Vukoja nije nikada obnašao niti jednu stranačku funkciju te da je došao sa pozicije na kojoj moraju biti nestranačke osobe.

Marin Vukoja na poziciju sudije Ustavnog suda BiH dolazi sa pozicije sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a ranije je radio kao sekretar Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, sekretar Vlade Zapadnohercegovačkog kantona, vođa Odjela za pravne poslove Stručne služe Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona te stručni saradnik u Stručnoj službi Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, istakao je da je Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je večeras Vlada Srpske povukla iz skupštinske procedure, povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru.

On je napisao na društvenoj mreži “X” da su svi pravni stručnjaci koji su razmatrali prijedlog zakona, “saglasni su da je on u potpunosti usaglašen sa zakonom koji imaju SAD, te da je blaži po formi i određenim pravnim normama”.

“Međutim, vidljivi su određeni prigovori, a tiču se evropskih normi, a pošto je Republika Srpska opredijeljena evropskom putu, dogovorili smo da ovaj povučemo i dodatno usaglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje kako bismo ga uskladili s evropskom pravnom praksom. Znači, prijedlog je povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru”, naveo je Dodik.

Kako se približava 30. i 31. maj, za kada je zakazana plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, tako se čini da se kriza u ovoj pravosudnoj instituciji i oko nje produbljuje.

Dok s jedne strane danima stižu informacije da će doći do promjene pravila rada Ustavnog suda BiH, koja bi dovela do toga da se odluke ubuduće mogu donositi većinom prisutnih sudija, a ne kao dosad kvorumom, iz Republike Srpske poručuju da neće imenovati sudije u Ustavni sud BiH da bi tamo “palili i gasili klima-uređaje”.

Sve je, podsjetimo, počelo informacijom da će tačka dnevnog reda “Dopuna pravila Ustavnog suda BiH” donijeti novitet u radu ovog suda i omogućiti da se u Velikom vijeću, koga po pravilu čini devet sudija (po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata, te tri stranca), odluke ubuduće donose prostom većinom prisutnih sudija, a ne kvorumom/glasovima pet sudija, od kojih jedan mora biti iz Republike Srpske, a minimum tri koja je imenovao Predstavnički dom PS Federacije BiH.

A zašto se spominje promjena i dopuna ovog pravila?

Za neupućene, a kako su “Nezavisne novine” ranije detaljno izvještavale, u Ustavnom sudu BiH trenutno, umjesto devet, sjedi šest sudija, od kojih su tri domaća i tri stranca, ali od kojih nijedan nije iz reda srpskog naroda, zbog čega je rad Velikog vijeća blokiran jer je nemoguće postići pomenuti kvorum.

Da bi se to riješilo, rodila se ideja da domaće sudije (čitaj: Srbi) uopšte nisu potrebne, te da se blokada rada može riješiti tako što će na sjednicu doći makar pet postojećih izabranih sudija, a da se odluka može donijeti prostom većinom od tri.

To praktično znači da odluke mogu donositi troje stranih sudija bez domaćih, što je, kako kažu pravnici, potpuno besmisleno i nesvrsishodno.

“Ne vjerujem da će ikada biti da odlučuje samo troje sudija, ali je u državi apsurda sve moguće, pa i to, da jednostavno kažu kvorum je većina izabranih, a to je pet sudija, a onda da se glasa na osnovu većine prisutnih, a to je tri”, kaže za “Nezavisne” Milan Petković, pravnik i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

Ako dođe do izmjena ovog pravilnika Petković je uvjeren da to ima za cilj da se poništavaju odluke i zakoni koje bude usvajala Narodna skupština RS.

U tom smislu svakako se može uzeti i to što bi na plenarnoj sjednici krajem ove sedmice trebalo da se razmatra i zahtjev Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.

Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je od Ustavnog suda BiH zatražio donošenje odluke o privremenoj mjeri kojom se zakon stavlja van pravne snage do konačne odluke Ustavnog suda o tome da li je zakon u skladu s Ustavom ili ne.

“To je sve dosad radio visoki predstavnik. Sada Ustavni sud to želi uraditi ‘legalnije’, odnosno da se uvede u jednu kvazipravnu normu odlučivanja i da se kaže da neki zakoni i odluke NS RS nisu ustavne, bez obzira na to što će onda tamo o tome odlučivati samo troje stranaca i dvoje sudija Bošnjaka”, istakao je Petković te dodao:

“Pravila su za jedan ustavni sud kao ustav za jednu državu, dakle najviši pravni akt po kome se odlučuje. Ako žele da ih mijenjaju u jednom krnjem sastavu, bez srpskog predstavnika, pa to bi bilo isto kao da mi mijenjamo Ustav BiH bez ostalih naroda, što ne bi smjelo da se desi, jer se radi o pravima jednog od naroda”.

Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 2023. godine već mijenjao svoja pravila, kada je sudija iz Republike Srpske Zlatko Knežević podnio ostavku. Tada je iz postojećih pravila rada izbrisana odredba o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

Sve češće informacije da će doći do promjene ovih pravila uslijedile se nakon što je Venecijanska komisija iste preporučila, kao odgovor na blokadu u Ustavnom sudu. Ove preporuke, prema riječima Petkovića, nisu obavezujuće niti su akt po kojem se mora postupati, a Komisija je, kaže, trebalo da se bavi odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a ne produžavanjem mandata sudijama na doživotno.

Ipak, rješenje koje bi moglo da okonča ovu krizu bilo bi donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, ali je u ovom trenutku i to pitanje na dugom štapu jer, kako dodaje Petković, stranke “trojke” nemaju svoj stav, već slušaju strance.

Čekajući epilog plenarne sjednice, iz Republike Srpske stiže i poruka da Narodna skupština RS neće imenovati sudije u Ustavni sud BiH da bi tamo bili samo ukras.

“Ako su oni već rekli da mogu sve da rade bez sudija iz Republike Srpske, pa zašto da ih mi imenujemo da tamo pale i gase klima-uređaje”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.

Poručio je da je struktura Ustavnog suda BiH narušena od strane predstavnika Federacije BiH, visokog predstavnika i nekoliko moćnih ambasada, koji su, kako je napomenuo, mijenjali Dejtonski sporazum i zloupotrijebili dejstvo aneksa 4 i 10.

Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović na današnjoj sjednici glasala je za razrješenje ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije, dok su Denis Bećirović i Željko Komšić bili protiv.

Cvijanovićeva je inicijativu za smjenu Lagumdžije podnijela na osnovu zaključaka Narodne skupštine , a, takođe, protiv njega podnijela je i krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog položaja, napada na ustavni poredak i svega što je Lagumdžija prekršio.

Sa dnevnog reda skinuta je i tačka razrješenje stalnog predstavnika BiH pri UN i ostalim međunarodnim organizacijama u Ženevi Bojana Vujića, iako je ranije zatražena njegova ostavka.