Kategorija: Politika

Vlada Republike Srpske donijela je danas Rješenje o imenovanju Radne grupe za izradu Sporazuma o mirnom razdruživanju Republike Srpske sa Federacijom BiH.

U Radnu grupu za izradu Sporazuma o mirnom razdruživanju Republike Srpske i Federacije BiH, imenovani su Miloš Bukejlović, ministar pravde i potpredsjednik Vlade Republike Srpske, Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova, Milimir Govedarica, pravobranilac Republike Srpske, Lazar Stjepanović, pravni predstavnik Republike Srpske, Јelena Pajić Baštinac, generalni sekretar u Kabinetu predsjednika Republike Srpske, Dalibor Panić, generalni sekretar Vlade Republike Srpske, Dragan Stanković, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i Goran Maričić, direktor Poreske uprave.

Zadatak radne grupe je da sačini Prijedlog sporazuma o mirnom razdruživanju Republike Srpske sa Federacijom BiH kojeg će Vlada Republike Srpske predložiti Narodnoj skupštini Republike Srpske, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će na predstojećem Svesrpskom saboru biti predstavljena i deklaracija, kojom će se izraziti trenutna situacija, a koju će poslije usvojiti skupštine Srbije i Republike Srpske.

– Sva politika Zapada išla je ka tome da razbije srpsko jedinstvo. Oni su nama u BiH ubacili prefiks “bosanski Srbi”. To nije tačno, mi smo Srbi, Srbi postoje kao nacija. Ali to je način da se napadne identitet – kaže Dodik.

Ako neku lažnu priču ponovite više puta ona ostaje kao da je istina, kaže Dodik, dodajući da je tako i kreirana priča među Bošnjacima da su Srbi agresivni.

– Vučić je u strategiju odbrane stavio da će braniti Srbe i da nikad neće dozvoliti da se “Oluja” ponovi i to je nešto što “zveči” u glavama Srba u Republici Srpske – podvlači Dodik.

Kaže da Republika Srpska nije bez potencijala da se brani, ali odnosi u BiH nikad nisu bili gori.

– Po svemu bi bilo normalno da ta država ne postoji, to je karikatura – ponavlja Dodik uvjeravajući da je BiH dat pregovarački status za EU, “jer su dali Ukrajini, pa nisu mogli da objašnjavaju što nisu BiH”.

Navodi da Zapad, Republiku Srpsku predstavlja kao remetilački faktor, a BiH ne može da živi bez međunarodnog intervencionizma, dok Federacija ne može da živi bez međunarodnog pritiska zbog netrpeljivosti Hrvata i Bošnjaka.

Na pitanje kako vidi budućnost, Dodik kaže da se o budućnosti ne može pričati, a da se ne pomenu “globalni nemiri”.

– Mora se održati mir po svaku cijenu. Srbija i Republika Srpska samo u miru mogu da razmišljaju gdje će. Svijet je sada multipolarni. Politika koju smo izabrali je da pokušamo da radimo i sa jednima i sa drugima, a Zapad kaže da ako nismo s njima, da smo protiv njih. Hoće da uvedemo sankcije Rusiji i da dođe do istorijskog razilaženja s Rusijom – rekao je Dodik.

Bez obzira što će Svesrpski sabor bosti oči mnogima “moramo jasno reći šta je naša politika”, kazao je predsjdnik Srpske, dodajući da sa ovakvim pritiskom u BiH Srba više neće biti.

– Srbiju teraju da ide sa Kosova i da izgubi Republiku Srpsku. Mislite da onda nećemo imati problem Sandžaka? Mi u Banjaluci imamo život samo ako izađemo iz BiH, jer ta multietnička podvala je propala i BiH nije više država – ističe Dodik.

Zar ne smiješ da voliš svoj narod, pita se Dodik, dodajući da ne mrzi nikoga i da ima prijatelje Bošnjake.

– Ali u političkom smislu, mi smo dva svemira – zaključio je Dodik.

 

Za Parlamentarnu skupštinu NATO koja je nedavno u status pridruženog člana unaprijedila Skupštinu tzv. Kosova, pripremljen je i izvještaj koji pokazuje kakve su namjere Sjevernoatlantske alijanse prema Srbiji.

Odnosno kako bi željela da se obruši na nju i kada je u pitanju Kosovo i Metohija, ali i kada je riječ o Republici Srpskoj.

Pod nazivom “Zapadni Balkan: novi bezbjednosni izazovi na pragu NATO-a” izvještaj je sastavio engleski lord Mark Lankaster i u njemu praktično predlaže ograničavanje postojećih ovlašćenja Republici Srpskoj do neprepoznatljivosti, a daje i nove ideje kada je riječ o saradnji tzv. Kosova i NATO-a.

Što se tiče Srbije, njoj je namijenjen “odgovarajući pritisak”, rečeno u stilu engleskih lordova.

Ukrajinski model
U tački 78 izvještaja navodi se da na prvom mjestu NATO saveznici, Еvropska unija i njihovi partneri “moraju da nastave da vrše odgovarajući pritisak na Beograd i Prištinu da odblokiraju dijalog”, a sve u cilju normalizacije odnosa, kako se navodi.

Kako se ne traži od Prištine da prizna Beograd, već obrnuto zarad “normalizacije odnosa”, jasno je kome je pritisak NATO i partnera namijenjen.

NATO saveznici moraju da učine više u regionu, naročito na “Kosovu” i BiH, šire govoreći to uključuje veće angažovanje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u NATO institucijama, inicijativama i misijama, piše u izvještaju u jednoj od završnih tački.

To podrazumijeva novi pristup zajedničkim vježbama i obuci, sugeriše lord Lankaster i predlaže za BiH “ukrajinski model” koji primjenjuje britanska vojska koja trenutno radi sa ukrajinskim vojnicima.

To nije i jedina inovativna ideja ovog izvještaja: dvije zaslužuju posebnu pažnju.

Razvlašćivanje Srpske
Jedna se odnosi na pritisak koji ЕU, Velika Britanija i SAD treba da izvrše na BiH kako bi izvršila suštinske konstitutivne reforme. Posebne izazove u tom smislu predstavlja politička centralizacija, razvijanje izvan modela konstitutivnih naroda i smanjivanje prava na veto uključenih strana, kako piše u izvještaju.

Kao potporu za tvrdnju o prevaziđenosti modela tri konstitutivna naroda izvještaj se (tačka 13) poziva na presudu Еvropskog suda za ljudska prava. Radi se o slučaju Sejdić-Finci protiv BiH u kojem je presuđeno u korist ovog Roma i Jevrejina koji su se žalili da im je tripartitnim ustrojenjem Predsjedništva BiH, narušeno demokratsko pravo da budu birani u ovo tijelo.

U dokumentu NATO-a tako su neobično otvoreno i direktno data “uputstva za korišćenje” BiH i razvlašćivanje Republike Srpske upakovana u birokratski jezik izvještaja, a opet tako nedvosmislena, da liče na ono što se nekad u Bosni zvalo “svilen gajtan”.

Može se pretpostaviti da se pod centralizacijom podrazumijeva utapanje Republike Srpske u BiH i njeno nestajanje, kao što bi srpska strana isparila i iz “prevaziđenog modela” tri konstitutivna naroda, a iz ruku bi im bilo izbijeno i pravo veta kao poslednja linija odbrane sopstvenih interesa.

Povod za takve pretpostavke ne daju ni teorije o britanskim zavjerama, ni animozitet Srba prema NATO-u koji ga je bombardovao s obje strane Drine, već ono što piše u samom izvještaju. Ali na drugom mjestu.

U tački 26 i 28 jasno je navedeno da je Republika Srpska kamen spoticanja za NATO integracije BiH.

Glavna prepreka za usvajanje Akcionog plana za članstvo (MAP) bilo je protivljenje rukovodstva Republike Srpske da učestvuje u ovom programu, navodi lord Lankaster. A zatim dodaje i da su iz Komisije za saradnju sa NATO-om povučeni srpski predstavnici.

Iako se ne kaže direktno, da se naslutiti da u slučaju neposlušnosti Republike Srpske treba da bude spreman i odgovor. Еngleski lord poziva u izvještaju da se misiji ЕUFOR-a u BiH obezbijede neophodna sredstva i budžet “kao sredstvo za suprotstavljanje opasnim trendovima u zemlji da se razbije poslijeratni dogovor”.

Od tog dogovora, kao što se vidi iz izvještaja, jača je sudska presuda Sejdić-Finci na koju se autor poziva kada traži konstitutivne reforme u BiH.

Partnerstvo za Kosovo
Druga inovativna ideja ovog izvještaja odnosi se na tzv. Kosovo i njegove oružane snage.

Posebno poglavlje bavi se Kosovskim bezbjednosnim snagama (KBS), još jednom institucijom koja, kao ni razdruživanje konstitutivnih naroda, nije bila predviđena potpisanim međunarodnim sporazumima.

Konstatuje se da od 2018. Kosovo povećava ulaganja u KBS, da su se modernizovali neodređenom količinom dronova “bajraktar” kupljenih od Turske i protivtenskovskim raketama “džavelin” čiju je prodaju odobrila američka vlada. U sljedećoj tački 39 nabrajaju se međunarodne misije i vojne vježbe u kojima su učestvovale KBS, uglavnom sa američkom i britanskom vojskom.

Podsjeća se i na glasanje Skupštine tzv. Kosova iz 2018. da u narednoj deceniji KBS transformiše u oružane snage “Kosova”. Zatim na protivljenje Srbije takvom potezu jer je u neskladu sa međunarodnim sporazumima i odgovor generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i tadašnje ambasadorke Britanije pri UN Karen Pirs da je na Kosovu da odluči o tome.

Kad smo utvrdili osnovne postavke oko oružanih snaga Kosova, poput Srbija se protivi njihovom osnivanju, mi ne, slijedi i konkretan predlog.

Saveznice se pozivaju da razmotre članstvo tzv. Kosova u NATO programu Partnerstvu za mir, “što će omogućiti bolju platformu za saradnju”, kako se navodi u tački 80d izveštaja.

Ovo je nova ideja i prvi put se otvoreno predlaže pristupanje tzv. Kosova Partnerstvu za mir, programu u kojem Srbija već učestvuje. Možda bi baš iz tog razloga Srbija trebalo da razmisli da li joj je mjesto u istom programu u kojem je i tzv. Kosovo.

A onda se odmah u sljedećoj rečenici pominju Rusija i Kina za koje se navodi da imaju široke veze s regionom, ali i da je Kina najveći takmac.

Naglašava se da bi ЕU trebalo više da se ekonomski angažuje u regionu kako bi se suprotstavila uticaju Kine (tačka 82c). Valjda da bi ЕU znala čemu ekonomski treba da parira, u izvještaju se bilježi da je Kina investirala na Zapadnom Balkanu 32 milijarde evra između 2009. i 2022. Ali i da je postala najveći pojedinačni investitor u Srbiji sa ulaganjem od 1,4 milijarde evra u 2022.

Naglašava se da postoji saradnja i u vojnoj industriji kada su u pitanju Srbija i Kina, odnosno da je Kina postala najveći snabdjevač oružjem i vojnom opremom Srbije.

Kina glavni konkurent
Pominju se, neizbježno, i strani uticaji koje treba suzbiti kada je u pitanju Zapadni Balkan: vrlo konkretno se izdvaja Kina, a naravno tu je i Rusija.

Kada je u pitanju NATO, strateško takmičenje se odvija širom planete, ali to što se ono odvija na pragu alijanse na Zapadom Balkanu je od posebnog značaja, naglašava se u izvještaju.

U izvještaju lorda Lankastera neizostavno je svoje mjesto pronašla i Rusija za koju se navodi da je njen glavni uticaj na Zapadnom Balkanu politički (tačka 63).

Konstatuje se da su odnosi Moskve i Beograda posebno prijateljski, a da su još čvršće veze Rusije i Srpske. Navodi se i da se Rusija “dosljedno protivi nezavisnosti Kosova”. Dok je Milorad Dodik (predsjednik Srpske, prim. aut.), kako se ističe, evropski lider koji je najviše puta bio u Moskvi od početka sukoba u Ukrajini, prenosi RT Balkan.

Što je veoma neobično onima koji pišu izvještaje u kojima savjetuju normalizaciju odnosa Beograda i Prištine kroz “odgovarajući pritisak”, a za Republiku Srpsku predlažu samoukidanje kroz konstitutivne reforme.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao da su petoro sudija Ustavnog suda BiH, od kojih su tri stranca i dva muslimana, sve odluke donosili protiv Republike Srpske.

– Onda oni sa Zapada kažu – to se mora poštovati i neće da uđu u suštinu i vide da je to kreiranje koje je protivustavno – rekao je Dodik i dodao da Srpska nastavlja da se bori.

Izjavio je da bi dopunom Pravila koja su na dnevnom redu plenarne sjednice Ustavnog suda BiH teoretski i praktično odluke moglo da donosi samo troje stranih sudija.

Dodik je rekao da je sjednica Ustavnog suda BiH zakazana na brzinu, mimo dosadašnje prakse.

– Sami mijenjaju svoja Pravila, jer nema zakona o Ustavnom sudu BiH. Ranije su promijenili odredbe kojima je predviđeno da u vijeću mora da bude predstavnik konstitutivnog naroda. Onda su to ukinuli, a sada mijenjaju i kažu da je dovoljno da glasa većina od prisutnih sudija, dok je do sada to bilo od ukupnog broja – rekao je Dodik.

Pojasnio je da u Ustavnom sudu BiH ima devet sudija i da bi većina bila pet, a sada kažu da je to od ukupnog broja prisutnih.

– To teoretski i praktično znači da je od pet sudija troje stranih većina i da mogu da donese bilo kakve odluke – rekao je Dodik za TV Hepi.

Dodik je naveo da je na dnevnom redu plenarne sjednice, između ostalog, i zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića o nepokretnoj imovini.

– Ustavni sud BiH je izmislio sebi ovlaštenje da odlučuje o imovini, jer Ustav BiH kaže da sve ono što izričito Ustavom nije dato BiH, pripada entitetima. Nijednom riječju se ne pominje imovina – rekao je Dodik za TV Hepi.

Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednik Banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a, otkrio je da se za funkciju gradonačelnika Banjaluke nije kandidovao iz samo jednog razloga, odnosno jer želi da završi sve započete projekte na UKC-u Srpske.

“Upravo zbog ovoga. Zbog ovoga što sam razgovarao sa svojim saradnicima na Kliničkom centru, odmjeravao dobro i svi kažu imamo još par godina da završimo ono što smo započeli u Kliničkom. Zdravlje stanovnika i Republika su prioritet svega. Republika Srpska je prioritet prioriteta. Učestvovao sam u njenom stvaranju. Zdravlje stanovnika je najbitnije. Zbog toga se nisam kandidovao, da gore završimo što smo započeli. Ja se samo zbog toga nisam kandidovao, a tek bih pokazao svoje organizacione sposobnosti”, rekao je Đajić gostujući u emisiji “Telering”.

On je istakao da je ponosan na sve radnike UKC-a Srpske, kao i svoje saradnike.

Kako je istakao, on nije političar, već doktor.

“Čitav život sam posvetio toj karijeri”, rekao je Đajić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da rezolucija o Srebrenici neće donijeti ništa nego samo promijeniti odnos Srpske prema BiH i istakao da će Srpska u roku od 30 dana uputiti sporazum o razdruživanju.

“Mi ćemo biti u organima BiH, ali ćemo samo donositi odluke u našem interesu. A, pošto tamo nema odluka u našem interesu, teško da ćemo donositi odluke”, rekao je Dodik.

On je podsjetio da u okviru BiH nije bilo nikakvog dogovora o rezoluciji o Srebrenici i da je takva odluka morala da potekne od Predsjedništva BiH, ali je bošnjačka strana na tome potajno radila.

“Ne samo da su potajno radili, nego su i ilegalno glasali, jer nije bilo stava o tome, a (ambasador BiH pri UN Zlatko) Lagumdžija je ipak glasao”, rekao je Dodik za Televiziju “Hepi”, prenosi Srna

On je rekao da je BiH “vježbalište” za Amerikance i da je u potpunosti podijelila društvo.

“Bošnjaci misle da je to dobro, ali ne možete da živite s nekim ako stalno ponavljate da su oni genocidni. Očigledno je da je ovim glasanjem prekršeno pravilo UN, jer je riječ o pitanju kojim treba da se bavi Savjet bezbjednosti, a ne Generalna skupština”, rekao je Dodik.

Komentarišući rezultat tog glasanja, on je podsjetio da su 84 zemlje bile “za” dok je 109 zemalja bilo protiv, uzdržano ili nije glasalo.

“Javnost treba da zna da se takva pitanja najčešće donose konsenzusom. U UN postoje četiri nivoa odlučivanja, tek na četvrtom tehničkom nivou je odlučivanje prostom većinom, a oni su rezoluciju stavili upravo na takvo glasanje”, istakao je Dodik.

Centralna izborna komisija BiH ponovo je priznala “sporni listić” liste PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.

Naime Ustavni sud Bosne i Hercegovine još ranije djelimično je usvojio apeliciju PDP-a i potvrdio da im je povrijeđeno pravo na slobode izbore, a sve u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon te odluke Ustavnog suda BiH, Sud BiH sve je vratio CIK-u na ponovno odlučivanje.

“Faktički vraćamo se na početak kada je dostavljen materijal Narodne skupštine odnosno njene komisije i smatram da mi sada utvrđujemo rezultate kako smo uvijek utvrđivali”, rekao je Željko Baklar, član CIK-a.

Ova odluka da se “prizna” sporni listić PDP-a izglasana je sa pet glasova za i dva protiv. Protiv su bili Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK-a i Vlado Rogić, član CIK-a.

U suštini, sada kada je CIK ponovo priznao “sporni listić”, lista PDP-a i jedna od lista SNSD-a ima isti broj glasova, odnosno 12, a kako će se stvari odvijati dalje, još uvijek je nejasno, odnosno da li će SNSD i na ovu odluku ponovo se žaliti ili će o petom delegatu u Domu naroda odlučivati lutrija.

Po najnovijoj odluci CIK-a lista Milana Radovića na osnovu kojeg je u Dom naroda izabran Želimir Nešković dobila je 16 glasova, lista Ane Ljubojević na osnovu koje je u Dom naroda ušao Nikola Špirić dobila je 13 glasova dok je lista Igora Žunića i Mladena Ilića na osnovu kojih su u Dom naroda izabrani Sredoje Nović i Radovan Kovačević dobila po 14 glasova. Lista Ranke Perić Romić i lista Partije demokratskog progresa po novoj odluci CIK-a imaju po 12 glasova. Ranije CIK je u nekoliko navrata odlučivao da je “sporni listić” važeći, ali Sud BiH po žalbama SNSD-a nije prihvatao takvu odluku.

U suštini, prema nezvaničnim informacijama, sada nakon što je CIK priznao “sporni listić” petog delegata u Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH odlučiće žrijebanje, odnosno lutrija. U slučaju da se iz bubnja izvuče lista Ranke Perić Romić delegat Snježana Novaković Bursać ostaće u Domu naroda Parlamentrne skupštine BiH dok će u slučaju da se izvuče lista PDP-a u Dom naroda zasjesti Nenad Vuković iz ove stranke.

“Neću podržati ovu odluku. Glasovaću na isti način kao i ranije u sva četiri slučaja bez obzira ko je bio taj ko se žalio ili kome je kasnije omogućeno da se žali. Predmet ovog spora je li glasački listić važeći ili ne važeći. U svim slučajevma glasao sam da je nevažeći i glasaću i dalje da je nevažeći a sve na temelju iskustva od 20 godina. Što se mene tiče, kada sam vidio listić bilo mi je jasno da se radi o nevažeći listić jer je osoba iskrižala glasački listić”, rekao je Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije.

Podsjećanja radi, prilikom biranja delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, lista PDP-a zvanično, po odluci Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske dobila je 11 glasova, međutim jedan listić bio je sporan. Taj listić od devet članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske proglasio je nevažećim, ali, kasnije, na žalbu PDP-a Centralna izborna komisija BiH odlučila je da se nedvosmisleno može utvrditi za koga je glasano na tom listiću, i taj listić je prihvatila kao validan. U tom slučaju PDP-ova lista za Dom naroda Parlamentrane skupštine BiH imala bi 12 glasova, isto kao i lista SNSD-a i u tom slučaju žrijeb je trebao odlučiti o delegatu u Domu naroda Parlametnrane skupštine BiH.

Ipak, na odlukcu CIK-a žalio se SNSD i Sud BiH, tačnije Apelaciono odjeljenje Suda BiH na kraju je dalo konačnu riječ i reklo da je sporni listić sporan i naložilo CIK-u da preinači svoju odlku, tako da je na kraju mandata delegata u Domu naroda pripao SNSD-ovoj listi koja je imala 12 glasova.

Suština, nove presude Ustavnog suda BiH je u tome da PDP-u kao učesniku u cijelom postupku nije bilo dozvoljno da kao stranka učestvuju pred Sudom BiH.

“Ustavni sud smatra, da sama činjenica da apelant nije mogao učestvovati u postupku u kojem se pobijala odluka kojom je odlučeno (i) o njegovim izbornim pravima, ukazuje da on nije uživao čak ni teorijsku, a kamoli praktičnu zaštitu svog prava na slobodne izbore. Stoga, Ustavni sud smatra da je, u okolnostima konkretnog slučaja, apelantu trebalo omogućiti da učestvuje u postupku pred sudom kao zainteresovano lice. U takvom slučaju i apelant bi morao poštovati stroge rokove koji su određeni relevantnim zakonima, a svako eventualno odugovlačenje izbornog procesa išlo bi na njegovu štetu. Ovo dalje znači da Ustavni sud ne može prihvatiti da je potreba da se osigura efikasnost izbornog procesa, dovoljan razlog da se apelantu onemogući učešće u postupku koji se tiče njegovih izbornih prava, bez ikakvih objektivnih znakova da će apelant taj proces zaista odugovlačiti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.

U Sarajevu danas počinje dvodnevna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH. Na dnevnom redu sjednice su dopuna Pravila, te izbor predsjednika i potpredsjednika ovog suda.

Način odlučivanja u Ustavnom sudu BiH definisan je Ustavom, a zadiranje u to pitanje jeste atak na suštinu Ustava, upozorio je profesor Pravnog fakulteta Radomir Lukić.

Na dnevnom redu sjednice je i zahtjev člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Јedna od tačaka dnevnog reda je i zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemala Ademovića za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj.

Sudije bi trebale da razmatraju i zahtjev 13 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora sa Republikom Srpskom zbog donošenja odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Јahorina javnim nadmetanjem.

Najskuplji, ali vjeruje se i najpošteniji izbori su pred nama. “Praznik demokratije” zakazan za 6. oktobar ove godine koštaće nas vrtoglavih 19 miliona maraka.

Budući da politički lideri nisu postigli dogovor, pravila je odredio Kristijan Šmit. Ona, uz ostalo, predviđaju nove tehnologije na biračkim mjestima i strože uslove borbe. Cijela priča počela je sa velikim očekivanjima, ali i problemima.

Važno pitanje, koje je za Centralnu izbornu komisiju trebalo biti tehničke prirode, neočekivano se zakomplikovalo. Na tender za štampanje i pakovanje glasačkih listića nije bilo prijavljenih, pa je postupak poništen. Razlozi za takav epilog nisu poznati, iako su tendersku dokumentaciju preuzela 24 ponuđača, pa se nameće pitanje može li ovaj problem ugoziti održavanje izbora.

-Zasad nisu ugroženi rokovi, jer prvi manji kontingent glasačkih listića za birače koji glasaju iz inostranstva trebaju biti odštampani do 16. avgusta, a preostali glasački listići do 30. Avgusta – saopšteno je iz CIK.

Za usluge štampanja i pakovanja izbornog materijala planirano je oko milion i po maraka, a izgled listića ostaće neprimijenjen. Upućeni u izborne procedure u neuspjehu tendera ne vide razlog za bojazan.

–Bitno je da je CIK tender raspisala odmah nakon što je donijela odluku o raspisivanju izbora tako da postoji velika vjerovatnoća da izbori moraju biti. Ne vidim tu nikakav problem – kaže Vehid Šehić, bivši član CIK BiH.

Testiranje raznih tehnologija
Čini se da u svemu problem ne vide ni aktuelni članovi Centralne izborne komisije koji su poranili na diskusiju o novim tehnologijama u izbornom procesu. Mediji na događaju nisu imali priliku da dobiju odgovore od članova CIK koji su prevashodno govorili o mogućnostima koje su im otvorene nametanjem tehničkih izmjena.

-Otvorile su vrata za uvođenje i testiranje raznih tehnologija, konkretno automatizovane identifikacije birača, skeniranja i prebrojavanja glasačkih listića, efikasnijih transfera rezultata te upotrebe kamera na biračkim mjestima – ističe Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK BIH.

Na 145 birališta
Najvažniji partner CIK-a je USAID koji je za podršku izbornom integritetu osigurao oko pet miliona maraka. Zahvaljujući, uz ostalo i tim sredstvima na 145 biračkih mjesta biće testirana upotreba skenera i automatizovanog prenosa rezultata.

nove tehnologije za izborni proces predstavljene u Centralnoj izbornoj komisiji BiHFOTO: FENA/AMER KAJMOVIĆ
OEBS u Brčko Distriktu finansira pilot projekat biometrijske identifikacije i autentifikacije birača, a isto će omogućiti i Delegacija Evropske unije na 165 biračkih mjesta uz obezbjeđivanje brzog transfera rezultata.

To će pomoći da se glasovi broje onako kako su i dati. Cilj je uspješno primjeniti sada kako bi se mogla primijeniti na nivou države prilikom opštih izbora 2026. Godine.

Pare nisu problem
Iz budžeta BiH za izbore CIK je tražio oko 14 miliona maraka. Taj novac, za razliku od ranijih ciklusa više nije upitan, jer zahvaljujući nametnutim izmjenama resorno ministarstvo nema druge, osim da CIK-u prebaci onoliko novca koliko zatraži.

-Sada ono što CIK bude tražila iz državnog budžeta kroz državne institucije mora biti obezbjeđeno izuzev u okolnostima kada to može ugroziti otplatu spoljnih dugova ili ugroziti cjelokupan budžet Bosne i Hercegovine – poručuje Dario Jovanović iz Koalicije pod lupom.

Najvažniji zadatak za CIK ipak, u ovom ciklusu, ostaje imenovanje nezavisnih predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika. Ukupno to je oko 12 hiljada ljudi koji će biti ključna karika na izborni dan.

Elektronske prijave
Novina u izbornom procesu je i to što će kandidati svoje prijave slati elektronskim putem. Lokalni izbori koji će biti održani 6. oktobra Bosnu i Hercegovinu koštaće oko 19 miliona KM. Sredstva će biti obezbijeđena dijelom iz donacija, dijelom iz budžeta. Po prvi put biće zabranjeno kandidovanje presuđenima za ratne zločine pred domaćim i međunarodnim sudovima, a CIK će imati znatno šira ovlašćenja.

Po prvi put zakonom je potpuno i nedvomisleno zabranjena preuranjena kampanja zbog koje bi se i mnogi mediji mogli naći u problemu, pooštrene su kazne za zloupotrebu javnih resursa i djece u svrhu političke promocije, piše N1.

 

Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o “stranim agentima” povučen je iz skupštinske procedure na zahtjev ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

Navedeno zakonsko rješenje, koje je prethodnih mjeseci predstavljalo povod za žestoke polemike između vlasti, opozicije i nevladinog sektora u Srpskoj, sa prekjučerašnjeg dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske povučeno je bez ikakvog obrazloženja.

Nakon povlačenja predloženog zakona, javnosti se preko društvenih mreža obratio predsjednik Srpske, Milorad Dodik, navodeći da je dogovoreno sa Vladom Republike Srpske i poslanicima vladajuće koalicije da se zakon povuče kako bi, prema njegovim riječima, bio “dodatno usaglašen sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje”, te, kako je naveo, “bio usklađen s evropskom pravnom praksom”.

– Prijedlog je povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru – objavio je Dodik na društvenim mrežama.

Inače, zanimljivo je da je lider SNSD i aktuelni predsjednik Srpske usvajanje pomenutog zakona najavljivao još od 2022. godine, navodeći da skoro identičan zakon već postoji u SAD. Nakon toga je Narodna skupština Republike Srpske 28. septembra prošle godine usvojila nacrt ovog zakona, poslije čega je došlo do brojnih osuda tog zakona od nevladinog sektora, predstavnika međunarodne zajednice, kao i opozicionara u Srpskoj.

Štazi i KGB
Zakonom se, inače, predviđala posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za NVO koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana njihovih političkih aktivnosti, te isticala potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja tih organizacija. Kao “agenti stranog uticaja” definisane su neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje “narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske”.

Zbog čega je aktuelna vlast u Srpskoj naprasno odustala od usvajanja navedenog zakona pitali smo za mišljenje predstavnike opozicije, kao i čelnike pojedinih NVO koje godinama djeluju na području Republike Srpske.

Poslanik Liste Za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo kaže da sam postupak ministra pravde Miloša Bukejlovića, koji je bez obrazloženja povukao zakon na kojem se mjesecima gradila kampanja vladajuće koalicije, dovoljno govori o čitavom prijedlogu tog zakona.

– Vjerujem da ni sam ministar nema pojma zašto je predložen taj zakon, kao ni zašto je obustavljen – kaže Vučinić za naš portal.

Smatra da na ovakvu odluku veliki uticaj ima međunarodna zajednica jer je, kako tvrdi, očigledno pređena “crvena linija” koja to nije smjela da bude.– Ono što smo vidjeli od Dodika koji najavljuje neke dopune tog zakona i da navodno nije bio dovoljno dobar, plašim se da ima uzročno-posljedičnu vezu s našim prijedlogom kada smo na satiričan način ukazali na devijantnost tog rješenja, odnosno kada smo mi iz Liste Za pravdu i red predložili naš zakon o stranim agentima, gdje smo dodali da taj krug ne treba da obuhvati samo NVO, već i fizička lica, lokalnu samoupravu, Vladu Republike Srpske, javne službe i preduzeća – kaže Vučinić.

Tim prijedlogom, kako dodaje, predviđeno je formiranje jedne agencije koja bi vodila računa o stranim agentima i koja bi funkcionisala kao “Štazi” iz nekadašnje Istočne Njemačke ili sovjetski KGB.

– Tako da se plašim da će Dodik otići u tom pravcu. Šalu na stranu, mislim da je sve ovo dio plana i zavrtanja ušiju od strane stranaca, zbog čega vlast nije smjela da ide dalje s tim prijedlogom – ističe Vučinić za naš portal.

Vladari iz sjenke
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, Branko Todorović, takođe smatra da je “neko vrlo moćan” uticao na vlast u Republici Srpskoj da prolongira donošenje navedenog zakona.

– Svima je jasno da je vrh vlasti u Republici Srpskoj ucijenjen i da im je neko rekao: “Ako vi donesete ovo, onda ćemo mi uraditi ono”. Pokazalo se da vlast u Srpskoj nema svoju autonomiju ni ozbiljnost i da postoji neprimjerena improvizacija u institucijama Republike Srpske – kaže Todorović za Srpskainfo.

Podsjeća da je vlast, praktično sve do juče, više nego ostrašćeno i beskompromisno poručivala da tim zakonom žele da uvedu red u djelovanje nevladinog sektora, a sada je, prema njegovim riječima, pogazila sve što je pričala posljednjih godinu dana.

– Time se pokazalo da neko iz sjenke upravlja mnogim procesima u Republici Srpskoj i da neko nad njima ima moć. To je još gore saznanje za obične građane nego što je postojanje autokratske vlasti – ističe Todorović.

Između ostalog, on ocjenjuje da sve ljude u Republici Srpskoj “treba da brine nepredvidivo i nelogično ponašanje vlasti u procesu donošenja različitih odluka”.

– Prvo, bilo je nelogično i nenormalno da vlast uopšte donosi takav zakon jer nikad u zadnjih 20 ili 30 godina nije se desio slučaj da je bilo koja NVO, posebno one koje se finansiraju međunarodnim novcem i koje moraju ispunjavati visoke standarde transparentnosti i funkcionisanja, ogriješile o bilo koji zakon Republike Srpske i BiH. Samim tim, bilo je nevjerovatno da je nekome u vlasti palo na pamet da donosi takav zakon – kaže Todorović.

Takođe, kako dodaje, bilo je nelogično i nerazumno da se takav zakon predlaže i donosi jer, kako tvrdi, nanosi ogromnu štetu Republici Srpskoj, legitimišući je kao entitet autokratije, samovlašća, odusustva demokratije i kršenja ljudskih i građanskih prava.

– Kad je već došlo do toga da je takav zakon predložen, da je prošao javnu raspravu i ušao u Narodnu skupštinu, onda se pokazala neprimjerena neozbiljnost poslanika vladajuće koalicije, neozbiljnost same Narodne skupštine, kao i Vlade Republike Srpske. Treba da se stide toga da već godinu dana troše ogromnu energiju, resurse i vrijeme, te da se pokreće čitava medijska mašinerija da bi takav zakon bio donijet, a onda se pokazalo kako funkcionišu institucije Republike Srpske – zaključuje Todorović.