Kategorija: Politika

  • Klub Bošnjaka u Vijeću naroda osporio imenovanje Dragane Čavke u Upravni odbor RTRS

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda osporio imenovanje Dragane Čavke u Upravni odbor RTRS

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske osporio je imenovanje Dragane Čavke u Upravni odbor RTRS, u koji ju je kao pripadnicu bošnjačkog naroda, a kako se Čavka izjasnila, imenovala Narodna skupština.

    Klub Bošnjaka je donio odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa na odluku o izboru za člana UO RTRS za osobu Dragana Čavka. Po zakonu o javnom servisu to mjesto, član UO moraju biti iz reda Srba, Hrvata, Bošnjaka. NSRS je na prijedlog komisije za izbor i imenovanja imenovala iz reda Bošnjaka Draganu Čavku koja se po našim saznanjima izjašnjavala kao Srpkinja, a ona je predložena na poziciju koja pripada Bošnjacima. Slijedeći te informacije Klub Bošnjaka je odlučio da pokrene veto da bi se utvrdilo ko je u stvari Dragana Čavka, je li Bošnjakinja ili nije, rekao je za N1 predsjednik Kluba Bošnjaka Alija Tabaković.

    Čavka će tako sačekati imenovanje dok prođe procedura u Vijeću naroda, eventualno i u Ustavnom sudu BiH.

    Po dosadašnjoj praksi, upućeni kažu da će biti teško dokazivati ko je Srbin, a ko Bošnjak, jer su zakoni dali pravo slobode izbora, a taj mehanizam često se u praksi zloupotrebljavao.

    Dragana Čavka, ranije Ristić, bila je pomoćnica ministra turizma Republike Srpske, a u prethodnim ciklusima izjašnjavala se kao Srpkinja. Nakon udaje za tada potpredsjednika SBB, Admira Čavku, s prezimenom je, ispostaviće se, promijenila i nacionalnu pripadnost.

     

  • Cvijanović: Od Svesrpskog sabora očekujemo nastavak dobre saradnje i potvrdu našeg jedinstva

    Cvijanović: Od Svesrpskog sabora očekujemo nastavak dobre saradnje i potvrdu našeg jedinstva

    Od Svesrpskog sabora očekujemo nastavak dobre saradnje i potvrdu našeg jedinstva, izjavila je za RTRS srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Cvijanović je naglasila da su “dobri odnosi nešto što već živimo i što smo iskusili”.

    – Naravno, očekujemo da će ti odnosi biti sve bolji i sadržajniji. Oni su proteklih godina već popunjeni na najbolji mogući način. Mislim da će to biti manifestacija upravo toga – našeg jedinstva i naše opredijeljenosti da zajedno radimo i gradimo našu budućnost – poručila je Cvijanović.

     

    Cvijanović je napomenula da je “naša opredijeljenost da sarađujemo, ali isto tako i potvrda da smo mi zapravo ljudi koji streme istim ciljevima, ljudi koji imaju zajedničku istoriju, pripadaju istom narodu i ljudi koji vole i promovišu mir, saradnju, zajednički život, dobre odnose sa svima u regiji”.

    – Mislim da je to zapravo glavni pokazatelj. Naravno da imamo očekivanja i kad je u pitanju nastavak dobre saradnje na konkretnom planu kad je u pitanju relaizacija raznih projekata, infrastrukturna povezanost, povezanost preko energetskih projekata, povezanost na svaki mogući način, u svim mogućim oblastima od sporta, kulture, dakle svega onog što nas vezuje – rekla je Cvijanović.

    Cvijanović je istakla da su “ovakva okupljanja veoma važna”.

    – Mislim da su ovo složena vremena, i naravno da u tako složenim vremenima tražite različite forme da pokažete da ste ljudi koji žele i mogu da rade zajedno, koji su usmjereni na iste ciljeve i koji osjećaju bliskost jedni prema drugima na način koji samo predstavlja jednu prirodnu vezu, dakle ništa drugo”.

    Cvijanović je naglasila da “tu nema nikakvih posebnih interesa”.

    – Ovo je jedna čista ideja koja je zasnovana na čistoj ljubavi, čistim bratskim odnosima, čistim porodičnim odnosima i čistim nacionalnim odnosima. Moram reći da se dešavaju otvorenog i punog srca i da su uvijek znak naše ljubavi koju imamo jedni za druge i konačno našeg opredjeljenja da tako bude i u budućnosti – poručila je Cvijanović.

    Cvijnanović je napomenula da smo “upućeni jedni na druge”.

    – Mi smo i podrška jedni drugima, dijelimo iste vrijednosti, ista stremljenja, rekla bih da imamo iste strahove kada je u pitanju budućnost, ali i iste rane kada je u pitanju prošlost – rekla je Cvijanović.

    Cvijanović je istakla da smo “toliko višestruko povezani da predstavljamo jedno zajedničko organsko tkivo i da je to nešto što će biti manifestovano i sad”.

    – I naravno da u tom smislu očekujem da i naši odgovori na pritiske budu usaglašeni, harmonizovani, da budu ono što obuhvata interese i Republike Srpske i Srbije i srpskog naroda u cjelini. Sigurna sam da će se i kroz ovakvu manifestaciju sada, ali i u budućnosti upravo tražiti takvi odgovori ili delegirati određena pitanja na koja mi svakako treba da nađemo kroz takve skupove, i na svaki drugi mogući način, kroz različite forme, i zajedničke odgovore – zaključila je Cvijanović.

    Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će “Svesrpski Sabor biti velika manifestacija i da će se uspostaviti saradnja na svim nivoima”.

  • Odbor za ustavna pitanja utvrdio dva odgovora Ustavnom sudu Srpske

    Odbor za ustavna pitanja utvrdio dva odgovora Ustavnom sudu Srpske

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas odgovore u predmetima ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Srpske Zakona o komunalnim taksama i Zakona o stvarnim pravima.

    Odbor je utvrdio odgovor Ustavnom sudu Republike Srpske kada je riječ o ocjenjivanji ustavnosti člana 7. stav 2. Zakona o komunalnim taksama kojom osporava usaglašenost navedene odredbe Zakona sa čl. 16, 45, 50, 54, 63, 66, 68. stav 6. i članom 108. Ustava Republike Srpske.

    Odbor je naveo da je osporavana odredba Zakona već bila predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom, da je taj prijedlog odbijen, tako da se radi o već presuđenoj stvari. Ukoliko Sud ipak odluči da pokrene postupak, Odbor ističe da je zakonodavac u ovom predmetu postupao u okviru svojih nadležnosti.

    Odbor za ustavna pitanja utvrdio je odgovor i za ocjenu ustavnosti člana 1. Zakona o stvarnim pravima kojim se uređuje sticanje korišćenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine u Republici Srpskoj.

    Odbor je naveo da je Zakon o stvarnim pravima donesen po postupku i na način utvrđen u skladu sa ustavnim i zakonskim procedurama i navodi da Republika Srpska ima isključivo pravo da donese ovaj zakon što znači dosljednu primjenu člana 5. alineja 4. Ustava Republike Srpske, koja garantuje da se ustavno uređenje Republike Srpske temelji na vladavini prava.

    Odbor navodi da, iako je pozivanje na odluke Ustavog suda BiH irelevantno za postupak koji se vodi pred Ustavnim sudom Republike Srpske, da je i taj sud donio odluku da je Zakon o stvarnim pravima u skladu sa Ustavom BiH.

    Sjednicom Odbora predsjedavao je predsjednik Odbora i Narodne skupštine dr Nenad Stevandić.

  • Vukanović izgubio 2 sudska procesa

    Vukanović izgubio 2 sudska procesa

    Lider liste Za pravdu i red i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Nebojša Vukanović, otkrio je da je u posljednjih nekoliko mjeseci izgubio dva sudska spora i da mora isplatiti ukupno 12.000 KM.

    Kaže da je juče dobio presudu po kojoj Miloradu Dodiku mora isplatiti nešto manje od 3.000 KM.

    Dobio sam juče presudu od Suda u Banjaluci zbog pisma Aleksandru Vučiću kad sam apelovao da pokuša urazumiti Dodika jer je njegova priča o blokadi kasarna opasna. Uputio sam jedno javno pismo jer sam mislio da je Vučić autoritet. Izgubio sam taj spor jer sam u pismu rekao da je Dodik izbezumljeni ludak koji nema kontrolu nad sobom. To sam pismo poslao da ne bi došlo do onih njegovih najava o blokadi kasarna kad je rekao da će protjerati vojnike, rekao je Vukanović, gostujući u programu BHRT.

    Druga presuda je stigla prije toga, a vezana je za rušenje zgrade nekadašnje Poštanske štedionice Republici Srpskoj u Banjaluci i izgradnju nebodera IT kompanije Prointer.

    Vjerovali ili ne, sud meni nije dostavio presudu, nisam bio na glavnom ročištu. Donio je presudu od 9.000 KM jer sam rekao da će Prointer srušiti zgradu koja je pod zaštitom Poštanske štedionice. To se i dogodilo. Ja sam izgubio 9.000 KM, a presuda mi nikad nije dostavljena. Sud u obrazloženju kaže da sam trebao doći u Banjaluku iako živim u Trebinju – rekao je Vukanović.

    Kaže da mu presude ne padaju teško jer je finansijski “stao na noge” i dodaje da ga ovo neće obeshrabriti u kritikovanju vlasti jer je “bolje da udaraju po džepu, nego po glavi”, prenosi Klix.

    Vjerovali ili ne, sud meni nije dostavio presudu, nisam bio na glavnom ročištu. Donio je presudu od 9.000 KM jer sam rekao da će Prointer srušiti zgradu koja je pod zaštitom Poštanske štedionice. To se i dogodilo. Ja sam izgubio 9.000 KM, a presuda mi nikad nije dostavljena. Sud u obrazloženju kaže da sam trebao doći u Banjaluku iako živim u Trebinju – rekao je Vukanović.

    Kaže da mu presude ne padaju teško jer je finansijski “stao na noge” i dodaje da ga ovo neće obeshrabriti u kritikovanju vlasti jer je “bolje da udaraju po džepu, nego po glavi”, prenosi Klix.

  • Zastoj u napretku BiH prema EU

    Zastoj u napretku BiH prema EU

    Iako se očekivalo da bi dijalog na visokom nivou između EU i BiH održan u ponedjeljak mogao donijeti neke novine, ispostavilo se da su svi ostali na svojim prijašnjim pozicijama, a BiH se nije približila početku pregovora.

    Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, na sastancima je prenio stavove EU vrata za BiH su otvorena, ali ako ne bude reformi, neće biti ni napretka, uključujući i ulazak BiH u Plan rasta za zapadni Balkan. Ova situacija za BiH može biti posebno opasna, iz nekoliko razloga. Kao prvo, Evropski savjet je pristao da otvori pregovore sa BiH “na obraz” zvaničnika Evropske komisije, Evropske službe za spoljne poslove i Delegacije EU u Sarajevu, pišu Nezavisne.

    Ovi zvaničnici su najskeptičnije zemlje EU uoči evropskog samita na kojem je trebalo da donesu odluku uvjerili da će BiH otvaranje pregovora shvatiti kao ohrabrenje i da će podstaći reforme, a da bi crveno svjetlo dovelo do rezignacije i slabljenja motiva za sprovođenje reformi. BiH je dobila zeleno svjetlo, a reforme su izostale, pa je realno očekivati da će naredna garnitura u Evropskoj komisiji i Delegaciji EU u Sarajevu imati puno teži posao da Evropski savjet naredni put ubijedi da BiH treba da dobije naredni korak u evropskim integracijama.

    Pres konferencija nakon sastanka djelovala je relativno optimistično samo zato što niko u Briselu nije želio da donese loše vijesti uoči veoma važnih izbora u EU za Evropski parlament, koji će odlučiti sastav naredne Evropske komisije u kojoj se njemačka političarka iz konzervativne frakcije Ursula fon der Lajen nada još jednom mandatu na čelu izvršnog evropskog tijela.

    Osim toga, rat u Ukrajini iscrpljuje evropske finansije, zbog čega će biti sve teže otvoriti novčanik i platiti skupe reforme na zapadnom Balkanu, ako domaći političari ne pokažu veći nivo ozbiljnosti. EU je pokazala neviđen nivo spremnosti da otvori vrata regionu i kroz uključivanje u pojedine elemente zajedničkog evropskog tržišta, što bi bila izuzetna vijest za domaće privrednike, ali hladan odgovor domaće političke elite mogao bi ta vrata zatvoriti na duži period. U tom slučaju EU bi se fokusirala na EUFOR i vojne aspekte svoje misije, odnosno da osigura mir i stabilnost, ali i menadžment migracija, dok bi pridruživanje EU bilo stavljeno u drugi plan.

    Varhelji je rekao da EU očekuje ispunjenje osam koraka koji su postavljeni uz dobijanje kandidature, posebno kad je riječ o Zakonu o sudovima, Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakonu o zaštiti ličnih podataka i Zakonu o graničnoj kontroli.

    – Ovo su koraci koji će nam biti potrebni da bismo mogli da pređemo na sljedeću fazu, u kojoj bi Savjet trebalo da bude u mogućnosti da odobri pregovarački okvir, što je prvi korak u stvarnim pregovorima – rekao je Varhelji. Drugim riječima, BiH će stajati u mjestu dok se ne usvoje ova četiri zakona, za koje za sada nema ni naznake kada bi se to moglo desiti.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, za Nezavisne je ocijenio da se na forumu nije desilo ništa bitno.

    – Čini se kako je ovosedmični forum na najvišem nivou bio baš to, forum u okviru kojeg su ponovljene već poznate pozicije EU. Za učešće u Novom planu za rast očekuje se usvajanje državnog budžeta, za usvajanje pregovaračkog okvira, usvajanje zakona iz osam koraka koji su pratili kandidatski status. Niko od učesnika nije ostavio utisak da je sam forum ponudio neki pomak u smislu konkretnih dogovora – ocijenio je on.

    Izjave domaćih lidera nakon sastanka s evropskim komesarom ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam. Milorad Dodik, predsjednik Republie Srpske, rekao je da je EU postavila previsoke uslove, Elmedin Konaković, predsjednik NiP, da je BiH izgubila zamah u evropskim integracijama, a Zukan Helez, ministar odbrane BiH, da u BiH posljednjih mjeseci dominiraju ozbiljna politička neslaganja. Uz to, Rezolucija o Srebrenici dovela je do daljih podjela, jer su srpski lideri u regionu ustvrdili da nije cilj odavanje pošte žrtvama nego proglašenje Srba genocidnim narodom. Sve to ostavlja malo prostora za optimizam i mogućnost da u narednih nekoliko godina dođe do ozbiljnog približavanja Briselu.

  • „Krupne ribe“ zaštićene, hapšenja funkcionera zbog kriminala ni na vidiku

    „Krupne ribe“ zaštićene, hapšenja funkcionera zbog kriminala ni na vidiku

    U Bosni i Hercegovini je u proteklim mjesecima bilo nekoliko policijskih akcija gdje su uhapšene desetine ljudi zbog trgovine narkoticima.

    Međutim, nema hapšenja “krupnih riba” koje se nalaze, kako pišu mediji, u samom vrhu vlasti na svim nivoima, ali i u bezbjednosnim strukturama.

    Istražili smo, zašto nema pomaka kada su u pitanju krupni politički igrači, iako o vezama istih sa kriminalnim strukturama uveliko pišu i strani mediji?

    Gotovo da nema godine bez barem jednog skandala u Bosni i Hercegovini gdje se pojave informacije da je neko od najviših zvaničnika povezan sa kriminalnim strukturama.

    Političari, međutim, po pravilu negiraju ikakvu povezanost sa spornim licima, čak i kada su uhvaćeni kako sa njima sjede za istim stolom. Ovo otvara pitanje ko je odgovoran što BiH po ovakvim pojavama postala poznata Evropi i regionu?

    O vezama visokih zvaničnika i kriminalnih struktura sve više izvještavaju i strani mediji.

    Tako je njemački list De Tagesšpigl objavio tekst u kojem opisuje djelovanje kartela Tito Dino u BiH, te o navodnim poveznicama ministra spoljnih poslova Elmedina Konakovića sa ovom kriminalnom organizacijom.

    U tekstu navode da je Konaković bio vidno uznemiren na pres konferenciji nakon policijske akcije Black Tie odnosno „Crna kravata“ u kojoj su uhapšene desetine osumnjičenih za organizovani kriminal i pranje novca.

    – Potom je demonstrativno podigao svoju zlatnosmeđu kravatu i povikao: “Ne možeš ovo učiniti crnom kravatom!” aludirajući na policijsku akciju “crna kravata”. Ministar Konaković je valjda htio poručiti da nema nikakve veze s uhapšenim kriminalcima – navodi njemački list.

    Osim četvorice policajaca i načelnika policije tada je uhapšen i Gordan Memija, blizak Konakovićev prijatelj. Istraga ukazuje na veze pojedinaca sa krimilanom organizacijom Tito Dino koju je predvodio Edin Gačanin.

    – Edinu Gačaninu Titu je proteklih godina zaplijenjeno oko 50 tona kokaina. To govori koliko je ovaj kartel jak i moćan – kaže Avdo Avdić, urednik portala Istraga.ba.

    Avdić kaže da je Gačanin svojim novcem htio kupiti stranku i ući u strukture vlasti. Ministar inostranih poslova BiH je međutim više puta demantovao ove navode.

    – Nikada u Dubaiju nisam sreo te ljude niti sam bio u vremenu kad su oni rekli da sam bio jer je sve čista laž – poručio je Elmedin Konaković.

    – Ja potpuno razumijem da se ljudi pravdaju ako su krivi. Ako vi niste krivi onda kažete pozivam Tužilaštvo BiH ili bilo koju policijsku agenciju da istraži sve to – navodi Avdić.

    U međuvremenu je glavni tužilac BiH Milanko Kajganić rekao da su do sada potvrđene optužnice Tužilaštva protiv više od 70 osoba u predmetima sa dokazima iz aplikacija Skaj i Anom. Među njima ima i osoba iz Republike Srpske Bojan Cvijetić, bivši savjetnih nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića.

    – Ni ove akcije policijske koje su se desile, privođenja, hapšenja i procesi ne bi se dogodili da nije bilo međunarodnih istražnih agencija koje su provodile svoju vrstu istraga i onda zahtijevale od organa ovdje da preduzmu nešto po tom pitanju – kaže Ivana Korajlić iz organizacije Transparensi BiH.

    Usred istrage, pojavljuje se novi skandal, kada je objavljeno da je Predsjedništvo BiH prije nekoliko mjeseci imenovalo turskog biznismena Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami, iako osoba ima status osumničenog u predmetu „Crna kravata 2“ zbog sumnji u povezanost sa narko kartelom Edina Gačanina.

    Predstavnici opozicije su upozorili da se o aferi Fatih Kol moraju izjasniti i Željka Cvijanović na čiji je prijedlog turski državljanin imenovan na funkciju i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, koji je prema navodima medija, lobirao za imenovanje Kola na mjesto počasnog konzula u Panami.

    Iako su oni demantovali povezanost, a Kol nakon izbijanja skandala smijenjen.

    – Mi smo to pitanje htjeli da postavimo na prošloj sjednici parlamenta BiH međutim niko od tih ministara već duže vrijeme ne dolazi na te sjednice iako su obavezni da prisustvuju njima – smatra Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Stvarnost u kojoj se Bosna i Hercegovina pominje kao prostor veoma bliske povezanosti zvaničnika i kriminalnog miljea, kažu eksperti za bezbjednost, prije svega je posljedica nerada pravosuđa, ali odgovornost za ovakvo stanje nije jedino na pravosuđu.

    – To je problem i agencija za primjenu prava kako ih zovem i službi bezbjednosti jer ako je neko lice izabrano da bude ministar bilo čega, spoljnih poslova, bezbjednosti, važnih resora apsolutno on mora biti upozoren od strane obavještajno bezbjednosnih službi da se u njegovom prisustvu nalaze određena lica koja su bezbjednosno interesantna odnosno u ovom slučaju narko dileri – smatra ekspert za bezbjednost Darko Trifunović, piše BN.

    Bez obzira na brojna spektakularna hapšenja, stvarnog sankcionisanja onih koji su na visokim funkcijama, a upleteni su u brojne afere je nedovoljno.

    Ovo samo dokazuje jedno ustaljeno pravilo: da dok postoji politička zaštita malo ko će biti suočen sa kaznom za očigledne kriminalne aktivnosti.

  • Budžet čeka raspodjelu akciza i putarina?

    Budžet čeka raspodjelu akciza i putarina?

    Iako je Fiskalni savjet BiH još početkom godine utvrdio dokument globalnog okvira budžeta, čime su stvoreni uslovi za usvajanje budžeta institucija BiH za ovu godinu, do toga još nije došlo, niti ima informacija kada bi se to moglo desiti.

    “Usvajanjem ovog dokumenta stvorene su pretpostavke za što skorije usvajanje budžeta institucija BiH”, saopštili su iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice Fiskalnog savjeta BiH, navodeći da je dogovoreno da će budžet u ovoj godini biti veći za oko 40 miliona u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1.355.400.000 KM.

    Ipak, do danas budžet još nije došao na sjednicu Savjeta ministara BiH, i pored toga što su lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH u nekoliko navrata rekli da nema prepreka da on bude usvojen.

    “Ovo je nova situacija. Bilo je i ranijih godina kada se nisu usvajali budžeti, ali tada nije postojao ni dogovor. Sada imamo dogovor koliki iznos treba biti, ali zbog nekih drugih stvari nije moguća procedura usvajanja”, rekao je nedavno Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.

    I pored brojnih nastojanja, u Ministarstvu finansija i trezora BiH juče nismo uspjeli saznati kada se može očekivati da budžet dođe na dnevni red sjednice Savjeta ministara BiH i u kojoj je fazi njegova izrada.

    Mia Karamehić Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma, kaže da u Komisiji nemaju nikakve informacije o tome kada bi budžet mogao doći na dnevni red, te da je usvajanje tog dokumenta, po svemu sudeći, kolateralna šteta političkih odnosa.

    “Na zadnjem sastanku koalicije nije bilo dogovora o budžetu, iako to pitanje nije bilo politički sporno i bilo je usaglašeno. Adresa za pitanje šta je sa budžetom je ministar finansija i trezora i SNSD”, rekla je Karamehić Abazovićeva.

    Ona ističe da je usvajanje budžeta preduslov za dobijanje novca iz Plana rasta za zapadni Balkan u iznosu od milijardu evra, jer moramo pokazati fiskalni red i kontinuitet.

    “Nama trenutno stoje sva kapitalna ulaganja jer smo na privremenom finansiranju”, istakla je Karamehić Abazovićeva, koja je kao predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet juče uputila dopis Ministarstvu finansija i trezora sa upitom zašto do sada budžet nije i kada će biti upućen u proceduru.

    Odgovor na to dokle se stiglo sa usvajanjem budžeta juče smo pokušali dobiti i od Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, ali do zaključenja ovog broja nismo uspjeli.

    Prema nezvaničnim informacijama, budžet institucija BiH čeka dogovor o raspodjeli prihoda koje je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, i to akciza i putarina. U prethodnim mjesecima, i pored brojnih razgovora o ovoj temi, dogovor među političkim zvaničnicima nije postignut, a sve se to odrazilo i na budžet institucija BiH.

    S obzirom na to da nema budžeta, institucije BiH su na privremenom finansiranju, koje podrazumijeva da se može potrošiti samo onoliko koliko je propisano budžetom iz prethodne, odnosno 2023. godine. Zbog toga, mnoge institucije su već u problemu, a o tome je govorio i Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), koji je rekao da bi zbog neusvajanja budžeta institucija BiH moglo doći do kolapsa u pravosuđu BiH. On je pojasnio da je izmjenama Zakona o VSTS-u formirano novo odjeljenje, u koje se mora zaposliti dodatnih 14 radnika, ali da zbog toga što nema budžeta sve stoji. Posljedica toga je da sudije i tužioci koji su izabrani ne mogu stupiti na dužnost jer to novoformirano odjeljenje treba da im da zeleno svjetlo.

    “Sudovi i tužilaštva već otežano funkcionišu i prilično je ugrožena njihova efikasnost”, rekao je Lagumdžija.

    O budžetu institucija BiH bilo je govora i na sastanku zvaničnika Bosne i Hercegovine sa Oliverom Varhejijem, evropskim komesarom za proširenje, a nakon tog sastanka Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekla je da je preduslov za bilo kakvo povlačenje 1,8 milijardi evra iz Plana rasta za zapadni Balkan usvajanje zakona o budžetu institucija BiH.

    Kada je riječ o samoj proceduri, nakon što budžet dođe pred Savjet ministara BiH, on se šalje u Predsjedništvo BiH, koje je formalno-pravno predlagač budžeta Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a koja daje konačnu riječ.

  • Zvizdić poručio da će Dodikova najava o “mirnom razdruživanju” Srpske i FBiH završiti u kanti za smeće

    Zvizdić poručio da će Dodikova najava o “mirnom razdruživanju” Srpske i FBiH završiti u kanti za smeće

    Treći Politički forum o evropskim integracijama Bosne i Hercegovine, kojim je supredsjedavala predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, i evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, održan je juče u Sarajevu.

    Onjegovim rezultatima, ali i drugim temama govorio je Denis Zvizdić, dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BIH. Zvizdić je komentarisao i najave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, o razdruživanju, kazavši da je to dokument koji će završiti u kanti za smeće.

    Dodikove najave o mirnom razdruživanju Srpske i FBiH
    Zvizdić smatra da su Dodikove najave o mirnom razdruživanju Republike Srpske i Federacije BiH jedna vrsta dimne zavjese.

    – To je jedna vrsta dimne zavjese. Umjesto takvih fikcija i suludih ideja mnogo je važnije razgovarati da se Republika Srpska nalazi u ekonomskoj regresiji. Da pojedini radnici ne dobijaju platu na vrijeme. O broju zatvorenih škola na području Republike Srpske, koji nivo stranih investicija ima, zašto su mu penzioneri najsiromašniji u Evropi itd. Dokument o razdruživanju će završiti u kanti za smeće. Možda nije loše da dostave dokument da se odmah proslijedi Tužilaštvu BiH da oni procjene da li tu ima krivičnog djela napad na teritorijalni suverenitet i integritet BiH – istakao je Zvizdić.

    – Nažalost budžeta nema i čini mi se da ne postoji racionalno i logično objašnjenje zašto nije usvojen. Kao i sve u BiH to se pokrije političkim razlozima, iako budžet jeste odraz politika, ali je jedan stručni dokument. Posebno je nejasno pošto imamo velike prihode, zašto budžeta nema – rekao je Zvizdić.

    Zvizidić se dotakao i Varheljijevog stava o evropskom putu BiH.

    – Ako bih nešto izdvojio, to je precizan stav gospodina Varheljija o tome šta BiH mora da uradi da pređe u narednu fazu – istakao je Zvizdić.

    Zvizdić smatra da je poruka, o saradnji političara u BiH za evropski put, loša.

    – Mislim da je loša podjela i poruka da političari u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru trebaju raditi zajedno. Dakle, političari u institucijama trebaju raditi zajedno. Varhelji je rekao da je za plan rasta ključno usvajanje budžeta, a za narednu fazu treba usvojiti četiri zakona: zakon o sudu, zakon o VSTV, zakon o graničnoj kontroli i zakon o zaštiti ličnih podataka.

    Intervencije Šmita
    Kada je riječ o zahtjevima potrebnim za ispunjenje uslova iz pregovora BiH sa EU, Zvizdić smatra da je potrebna politička volja i razumijevanje.

    – Od tih zakona nije ništa sporno, to je sporno političarima koji ne žele da imamo ispravan pravosudni sistem. Većina tih zakona, osim onog o VSTV, je u finalnoj fazi izrade. Potrebno je samo: politička volja, razumijevanje da kada idemo prema Evropi da govorimo o dinamici usvajanja zahtjeva, a ne dovodimo ih u pitanje – rekao je Zvizdić.

    Zvizdić je ocijenio da li bi kriza bila nepostojeća da nije bilo intervencija Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

    – Ne slažem se s tim mišljenjem, imam suprotan stav. Imali su dovoljno vremena za usvajanje zakona, ali insistiralo se na detaljima koje ne može riješiti izborni zakon i za šta su preduslov izmjene Ustava BiH. Imajući u vidu inertnost i nesposobnost, to je uradio Šmit i sasvim ga razumijem i podržavam. One tehničke izmjene koje su ugrađene ipak garantuju jednu vrstu transparentnosti. Ono što ja mislim da je nedostatak jeste to što ćemo za lokalne izbore imati ograničen broj pilot projekata na određenim biračkim mjestima. I dalje izbori neće do kraja biti transparentni i pošteni, ali veliku nadu budi činjenica da ćemo 2026. godine na izborima imati pošten izborni proces – istakao je Zvidzić.

    Zvizdić je komentarisao i usvajanje Rezolucije o Srebrenici.

    – Dodik je političar koji na dnevnom nivou izbaci novu ideju za koju svi znamo da je nelogična i onda se svi bavimo njegovim fikcijama na dnevnom nivou. Ono što je dokazano na najvećoj instanci ove planete, Dodik i trabanti oko njega ne žele da priznaju – rekao je Zvizdić.

    Srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, je više puta istakla da nije bila uključena u proces odlučivanja o Rezoluciji o Srebrenici kada je riječ o članovima Predsjedništva BiH, a Zvizdić smatra da je to logično.

    – Za mene je potpuna logika da oni koji su transparentni negatori genocida ne budu uključeni u taj proces. Rezolucija ne proglašava genocidnim nijedan narod, nego krivicu svodi na one koji su odgovorni. Sada moraju izmisliti stotine novih ideja i razloga za pravljenje novih tenzija u BiH. To je posljednja faza genocida, kada se taj genocid pokušava relativizovati i prikriti. Imaju dobar primjer njemačkog rukovodstva nakon Drugog svjetskog rata koje je doživjelo katarzu i sada je jedna od najuspješnijih zemalja – istakao je Zvizdić.

    Na jučerašnji prekid sjednice Doma naroda PS BiH, Zvizdić kaže, da je protiv blokiranja institucija.

    – Ja sam protiv blokiranja institucija, mislim da nikada ne smijemo ući u blokadu rada. Ovo nije blokada Doma naroda PS Bih, ovo je vrlo jasno izražen stav da se ne može raspravljati o zakonu za koji svi znaju da je anti-ustavan. Ovo nije namjera blokade državne institucije nego pokušaj da se skrene pažnja i zaustavi predlaganje neustavnih zakona – rekao je Zvizdić.

    Ustavni sud BiH
    Zvizdić je poručio da je Ustavni sud BiH jedna od najvažnijih državnih institucija i posljednja brana svim antiustavnim pokušajima u BiH, piše N1.

    – Ustavni sud BiH je jedna od najvažnijih državnih institucija i posljednja brana svim antiustavnim pokušajima u BiH. Što se tiče imenovanja novih sudija, očekuje se da sudije iz Republike Srpske budu imenovane. Čini mi se da je Ustavni sud BiH donio jednu dobru odluku, a to je da sudije koje odu u penziju ostaju raditi u Ustavnom sudu BiH sve do imenovanja novih sudija. To je trebalo donijeti ranije, dok je gospodin Knežević bio sudija Ustavnog suda BiH jer moguće je da on ne bi podlegao pritiscima političkog establišmenta. Ustavni sud BiH je institucija koju ćemo apsolutno sačuvati – rekao je Zvizdić.

  • Košarac: Republika Srpska namjerava da se približi BRIKS-u

    Košarac: Republika Srpska namjerava da se približi BRIKS-u

    Republika Srpska nastoji da razvija i ojača bilateralne odnose sa Ruskom Federacijom i neće dozvoliti da se BiH pridruži antiruskim sankcijama, rekao je za Rusku gazetu ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosau Savjetu ministara Staša Košarac.

    Pored toga, kako je istakao, Banjaluka je zainteresovana za proširenje interakcije sa BRIKS-om, a željela bi i da obezbijedi dodatne rute za isporuku gasa iz Ruske Federacije u Republiku Srpsku.

    – Razvoj trgovinsko-ekonomske saradnje između Ruske Federacije i Republike Srpske olakšavaju dobri odnosi ruskog lidera Vladimira Putina i našeg predsjednika Milorada Dodika – naveo je Košarac.

    Ističe da Rusija građanima i preduzećima u BiH obezbjeđuje jeftin gas.

    – Pritom se u prozapadnom Sarajevu malo ko sjeća da je 2023. godine Ruska Federacija postala najveći strani investitor u ekonomiju BiH – naveo je Košarac.

    Košarac je ukazao na značaj izgradnje, uz učešće ruskih kompanija, gasovoda”Nova istočna konekcija BiHa – Srbija”, čije bi puštanje u rad moglo dati dodatni zamah privredi Republike Srpske i Federacije BiH.

    – Nažalost, projekat je blokirao bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović – naglasio je on.

    Ministar je naglasio da BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.

    – Ovo se dogodilo zahvaljujući principijelnom stavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Da su političari iz muslimansko-hrvatske federacije imali priliku da zaobiđu Republiku Srpsku po ovom pitanju, oni bi to učinili. Političko Sarajevo u potpunosti sledi na tragu spoljne politike EU i Sjedinjenih Američkih Država – podsjetio je Košarac.

    Košarac je rekao da je inicirao razmatranje u Savjetu ministara BiH pitanje ulaska BiH u BRIKS, koje su potom blokirali predstavnici političkog Sarajeva.

    – Tako je bošnjačka elita još jednom pokazala svoju potpunu lojalnost Zapadu – rekao je on.

    – Orijentacija samo ka Evropskoj uniji, po mom mišljenju, predstavlja ulazak u jednosmjernu ulicu gdje se disciplinuju institucije da slijede isključivo okvire briselske politike, Republika Srpska ne može prihvatiti takvu praksu, ali nećemo nikada prihvatiti tuđi diktat i instrukcije EU. Ali će oni kasnije shvatiti da je to bilo uzaludno, o čemu sam razgovarao i sa predstavnicima Saudijske Arabije i drugih arapskih država. Vidio sam njihov interes za približavanje BRIKS-u. Postoji želja Turske da se približi ovoj organizaciji kao alternativi EU. Bošnjaci su, nažalost, pod potpunom kontrolom Zapada, nisu spremni da brane svoje interese i odupiru se američkoj i EU diktaturi. Smatramo ovo greškom – naveo je Košarac.

    Istakao je da Republika Srpska vodi i nastaviće samostalan kurs, zasnovan na Ustavu i Dejtonskim mirovnim sporazumima, jačajući ekonomske veze sa partnerima iz BRIKS-a.

  • Stevandić: Oni koji se ne oglašavaju o važnim pitanjima ne zaslužuju da imaju funkcije

    Stevandić: Oni koji se ne oglašavaju o važnim pitanjima ne zaslužuju da imaju funkcije

    Lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je danas u Banjaluci da oni članovi te partije koji nemaju političke izjave i rad, ne oglašavaju se u važnim situacijama i ne učestvuju u javnom životu Republike Srpske, ne zaslužuju ni da imaju funkcije.

    Komentarišući to što je Natalija Trivić nedavno napustila ovu stranku, Stevandić je rekao novinarima da godinama prave evidenciju funkcionera koji su se obraćali javnosti i radili, kao i onih koji nisu ništa radili na tom planu.

    “Jednostavno, podvukli smo crtu i to nije jedini slučaj. Nekima smo pokazali put. To je prirodan put selekcije onih koji rade i onih koji ne rade”, naglasio je Stevandić.

    Stevandić je ocijenio da svi u Ujedinjenoj Srpskoj moraju i trebaju da rade.

    Direktor Javnog preduzeća “Aerodromi Republike Srpske” Natalija Trivić napustila je nedavno Ujedinjenu Srpsku.