Kategorija: Politika

Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je žalbu SDS-a na odluku Centralne izborne komisije BiH da ne ovjeri učešće te stranke na lokalnim izborima u oktobru.

Podsjetimo, CIK je odbio SDS-a za učešće na lokalnim izborima jer je stranka SDS poslala prijavu CIK-u s računom na ime generalnog sekretara. To su učinili zato što je SDS pod sankcijama.

“Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborina, dužni su otvoriti poseban račun za finansiranje troškova kampanje. Račun otvara organ koji ovlasti politička stranka”, rekli su iz CIK-a tada.

U međuvremenu, ljudi iz SDS-a su registrovali novu stranku SDS – volja naroda, koja je odobrena od CIK-a BiH.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević je ranije najavio da će se žaliti Ustavnom sudu BiH, ukoliko Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbije njihovu žalbu na odluku CIK-a.

CIK je prethodno odbio saglasnost za ovjeru SDS-a zbog blokade računa te stranke, nakon što su banke dobile nalog da zatvore račune onima koji su na američkoj crnoj listi.

SDS se nalazi skoro 20 godina na američkoj crnoj listi i do sada su učestvovali u svim izbornim ciklusima.

Kabinet predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske tvrdi da su tendenciozne i zlonamjerne izjave i prozivanja narodnih poslanika Nebojše Vukanovića i Igora Crnatka, povodom formiranja delegacije Narodne skupštine Republike Srpske za Sabor Srbije i Republike Srpske, koji će biti održan sutra u Beogradu.
Iz kabineta predsjednika Narodne skupštine saopšteno je da je, prema ranije utvrđenom protokolu na sastanku predstavnika narodnih skupština Republike Srpske i Republike Srbije, predviđeno da zvanične delegacije predstavljaju predsjednici i potpredsjednici narodnih skupštinā, kao i predsjednici i zamjenici predsjednikā Parlamentarnog foruma Srbija – Republika Srpska.

Prema istom protokolu za ostale narodne poslanike je predviđeno da prisustvuju prijemu u Narodnoj skupštini Srbije, navodi se u demantiju iz Narodne skupštine.

U saopštenju se dodaje da je kabinet predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske blagovremeno obavijestio poslaničke klubove/grupe o ovom protokolu, na osnovu kojeg je formiran spisak narodnih poslanika za prijem u Skupštini Srbije, na kojem se nalaze i predstavnici poslaničkih klubova PDP-a i Za pravdu i red, te da to ukazuje na neistinitost navedenih tvrdnji.

“Nažalost, narodni poslanici Nebojša Vukanović i Igor Crnadak iznoseći ovakve neistine bacaju sjenu na ovaj jedinstven i važan događaj”, naglašava se u saopštenju.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će na Svesrpskom saboru u Beogradu predložiti da Dan Republike Srpske bude Sretenje – 15. februar.

Deveti januar će ostati Dan nastanka Republike Srpske – istakao je Dodik.

 

Zajedničkim obilježavanjem Sretenja želi se poslati poruka da je srpski narod jedinstven, rekao je Dodik.

Dodik je naveo da će Sabor biti obilježen nizom aktivnosti, jer se želi pokazati sabornost.

– Već se danas odvijaju aktivnosti koje smo dogovorili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ja. Delegacije Srpske i Srbije sastaće se na mostu u Rači – rekao je Dodik.

Ponovio da je srpski narod decenijama nepravedno sankcionisan.

Predsjednik Srpske je naveo da će sutra u Beogradu biti održane sjednice dvije vlade na kojima će učestvovati i predsjednici republičkih skupština, kao i niz manifestacija.

Dodao je da će Svesrpskom saboru prisustvovati i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, predstavnici Srba iz regiona i dijaspore, te će biti služen moleban.

– Želimo pričati o svim važnim stvarima. Usaglašena je deklaracija koju će usvojiti vlade Srbije i Srpske, kao i skupštine – istakao je Dodik.

Dodik je rekao da će na Trgu Republike u Beogradu biti održan veliki skup na kojem će se obratiti zajedno sa Vučićem.

Dodik je ponovio da je prijedlog da Sabor bude održavan svake dvije godine i da bude formiran savjet za realizaciju usaglašenih mjera.

Podsjećamo, predsjednik Milorad Dodik iz Sankt Peterburga ujutro rano stiže u Beograd kako bi prisustvovao brojnim sastancima i Svesrpskom Saboru.

Centralna izborna komisija BiH dala je odgovore na česta pitanja vezano za članove biračkih odbora, a s obzirom na promjene koje su nastale nametanjem izmjena Izbornog zakona.

Jedno od pitanja je da li vrijeme trajanja angažmana zamjenika člana biračkog odbora utiče na visinu naknade.

“Zamjenici članova biračkog odbora ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su radili na biračkom mjestu u toku dana održavanja izbora, a što će se potvrditi uvidom u Zapisnik o radu biračkog odbora. Predsjednik biračkog odbora je dužan evidentirati u Zapisnik o radu biračkog odbora vrijeme kada je zamjenik člana pristupio radu na biračkom mjestu, a vrijeme angažmana ne utiče na visinu naknade”, ističu iz CIK-a.

Od CIK se često tražilo i da se pojasni pitanje koalicija u kontekstu imenovanja biračkih odbora. Npr. ukoliko koaliciju čine politički subjekti koji su osvojili mandat(e) na prethodnim izborima i partije koje nemaju osvojenih mandata.

Novi politički subjekt
Ovakve koalicije se tretiraju kao novi politički subjekt i kao takvi, nemaju pravo učešća u postupku žrijebanja za pozicije u biračkim odborima.

“Kako da postupimo u vezi popunjavanja članstva u biračkom odboru kada su u pitanju koalicije koje se prijave pod drugim imenom i/ili se prijave bez neke članice koalicije ili drugom članicom koalicije, još jedno je od čestih pitanja.

“U skladu sa članom 4.14. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koalicija može zadržati naziv pod kojim je bila ovjerena za prethodne izbore samo ako je sačinjavaju iste političke stranke koje su bile ovjerene kao koalicija na prehodnim izborima. Također, samo politički subjekti zastupljeni u direktno izabranom organu lokalne samouoprave, a koji su dobili mandat u trenutku potvrđivanja rezultata u prethodnom ciklusu mogu učestvovati kod dodjele pozicija u biračkom odboru. Ukoliko se koalicija prijavi pod različitim imenom, a potpuno istim članicama koalicije, može učestvovati u dodjeli mjesta u biračkim odborima. Ukoliko nisu iste članice koalicije, smatra se da je to novi politički subjekt i kao takav nema pravo u dodjeli mjesta u biračkim odborima”, odgovaraju iz CIK-a.

“Šta sa članovima biračkih odbora protiv koji se vodi postupak, a u vezi poništenih izbora u Srebrenici, da li je završen postupak protiv njih i da li oni mogu biti članovi biračkih odbora na narednim izborima? U slučaju da je proces u toku, kakav je stav CIKBiH po pitanju imenovanja tih lica u biračke odbore”, jedno je od pitanja.

Iz CIK-a BiH odgovaraju:

“U biračke odbore se mogu imenovati lica protiv kojih Centralna izborna komisija BiH i/ili nadležni sud nisu izrekli sankcije”.

IZ CIK-a su potvrdili da je moguće da politički subjekti mogu učestvovati u biračkim odborima ukoliko je u strankama došlo do promjene imena.

Takođe, potvrdili su i da stranke koje su na prošlim izborima dobila mandat u vijećima, a u međuvremenu ostali bez njega imaju pravo na članove biračkih odbora, prenosi Avaz.

Predsjednica Narodnog fronta (NF) Jelena Trivić kaže da će prisustvovati sutrašnjem svesrpskom saboru na kojem će ukazati na štetu koju predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik nanosi srpskom narodu.
Ona je kazala da u Beograd ide zajedno sa delegacijom Narodnog fronta.
Smatra da se ne radi o političkom događaju, nego o događaju važnom za srpski narod, ma gdje on živio.

“U svakom slučaju, ukoliko bude prostora za diskusuju na temu budućnosti srpskog naroda u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, planiram ukazati na štetu koju je Milorad Dodik nanio i još uvijek nanosi našem srpskom narodu, ne samo u Srpskoj nego svim Srbima u regionu, pa tako i u Srbiji”, poručuje Trivić.

Dalje navodi da bi za srpski narod najbolje bilo kada bi Milorad Dodik na Svesrpskom saboru saopćio da se povlači iz političkog života i da će ugasiti SNSD.

“To bi vjerovatno bilo jedino što bi korisno uradio za naš narod u svom životu”, zaključuje Trivić.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je ekonomska situacija u Srpskoj više nego dobra, naročito kada se uzmu u obzir okolnosti u kojima funkcioniše.

Kako je Višković izjavio za televiziju K3, Srpska ima sankcije, javnu i brutalnu zabranu da učestvuje bilo gdje na finansijskom tržištu u regiji i Evropi, Srpskoj se uskraćuje sve, ali uprkos tome sutra ide isplata majske penzije.

On je napomenuo da je isplata penzija uvijek prije roka.

– Ne kasnimo ni sa platama, socijalnim i boračkim davanjima i ostalim stavkama koje se plaćaju iz budžeta. Imamo kašnjenje za grantove, koje nismo sve izmirili kako smo željeli, ali ćemo i to riješiti – rekao je Višković.

On je dodao da još nisu izmirene sve obaveze za investicije u poljoprivredi, ali i da su izdvajanja u tu svrhu značajno povećana.

– Prošle godine naši poljoprivrednici su zahvaljujući pomoći Vlade koja ide putem resornog ministarstva nabavili 876 novih traktora – rekao je Višković.

Govoreći o narednim lokalnim izborima u BiH, on je ocijenio da je Kristijan Šmit svojim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH zakomplikovao stvari.

– Od kandidatskog statusa do pregovaračkog, što je trajalo oko šest mjeseci, BiH je napravila značajne iskorake na putu ka EU, ali je nastao haos kada je Šmit nametnuo ove izmjene – rekao je Višković.

On je naveo da je, između ostalog, Republika Srpska donijela svoj Izborni zakon, te izrazio žaljenje što opozicija nije stala u njegovu odbranu.

– Tako da danas imamo dva izborna zakona, s tim što naš još uvijek nije stupio na snagu, a to se može očekivati početkom avgusta – rekao je Višković.

 

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je BiH propala zajednica i da ona ne može da funkcioniše na način da se krši Ustav i vlastita pravila.

Dodik je rekao da je činjenica da je prilikom usvajanja rezolucije u Srebrenici zloupotrijebljen Ustav BiH i da su Bošnjaci pokrenuli zajedno sa Nijemcima tu rezoluciju u Generalnoj skupštini UN poremetila odnose u BiH.

On je zahvalio Ruskoj Federaciji što razumije odnose u BiH i naglasio da je ruski stav o tom pitanju da rezolucija neće doprinijeti pomirenju bio tačan.

-Veoma je gađano u sredinu ukupnih odnosa u BiH, ali neki su ipak u BiH išli iza pokvarenih namjera SAD i Britanije, a pogotovo Njemačke, i svrstavaju se na tu stranu, pogotovo u nastojanju da nametnu neku kolektivnu odgovornost. Sve što su od sadržaja naveli u tome jeste upravo osuda srpskog naroda – rekao je Dodik za RT Balkan.

Dodik, koji se nalazi u Sankt Peterburgu na Ekonomskom forumu, istakao je da “to neće donijeti ništa dobro u BiH”.

Mi mislimo da je BiH propala zajednica, ona ne može da funkcioniše, pogotovo ne na ovaj način, da se krši Ustav i vlastita pravila koja su veoma mučno i teško donesena i iza kojih bi trebalo da stoje najveći autoriteti koji su bili svjedoci potpisivanja Dejtonskog sporazuma – naveo je Dodik.

Rusija jedina dosljedna
On je naglasio da jedini ko je ostao dosljedan u tome, Ruska Federacija, a ostali koji su tu bili Amerika, EU, Britanija, Francuska, Njemačka, prate revizionističke, imperijalističke poteze SAD.

–Tako da mi danas nemamo taj Dejtonski sporazum, on se samo tako zove – naglasio je Dodik.

On je dodao da, ako se pogleda suština i ono što je Ustav, vidjeće se da je potpuno protivustavan sistem u BiH.

-Sistem koji se zasniva na snazi SAD, ali broj od 84 zemlje koje su glasale za govori o tome da ni SAD nemaju prethodnu snagu koje su imale prije pet godina oko toga, da je to bilo prije pet godina vjerovatno bi to bilo konsenzusom završeno – istakao je Dodik.

On je ocijeno da se sada pokazuje da SAD nemaju snagu da motivišu za svoje ciljeve i da ne mogu da okupe ni većinske članice UN.

Saradnja Nijemaca i muslimana
Dodik je istakao da nije ništa čudno da su Nijemci i muslimani sarađivali i ovaj put i dodao da je njihov zajednički interes da operu neku svoju prljavu istoriju zločina koju su imali kroz Drugi svjetski rat.

-Ta rezolucija je trebalo pompezno da se donese, da bude dio opštih napora protiv nas u Republici Srpskoj, pokazalo se sve suprotno. Sama činjenica da je poslanička mogućnost u Generalnoj skupštini da se računaju samo glasovi onih koji glasaju „za“ i „protiv“, a to je predviđeno za nevažna pitanja, govori na koji način je tretirala Generalna skupština i to samo pitanje – rekao je Dodik.

On je podsjetio da 109 zemalja UN ili nije glasalo ili je bilo uzdržano ili je glasalo protiv rezolucije.

Prema njegovim riječima, samo 84 zemlje su glasale “za”, što govori o tome da većinska volja svjetske zajednice nije bila za takvu jednu rezoluciju.

-Ali to kreatorima nasilne politike sa Zapada ništa ne znači, oni pokušavaju od toga da naprave dodatni pritisak na Srpsku – istakao je Dodik.

„Imamo 109 država iza sebe“
On je podsjetio i da je to samoinicijativno pokrenuo ambasador BiH pri UN koji je Bošnjak, musliman, a da akti BiH i samih UN ne dozvoljavaju da se to tako radi, jer to mora da bude odluka najviših organa vlasti i države, a toga nije bilo.

-Predsjedništvo o tome nije odlučivalo, parlament nije odlučivao, Savjet ministara nije odlučivao, on je to samoinicijativno uradio. To je podržano od Bošnjaka ministra inostranih poslova, člana Predsjedništva, koji su priznali da su gotovo skriveno radili na pribavljanju podrške toj rezoluciji i sve nije uspjelo. Imamo 109 država iza sebe – rekao je Dodik.

Govoreći o forumu u Sankt Peterburgu, Dodik je naveo da je veoma interesantan.

–Apsolutno je veliko interesovanje, obaviješten sam da je tu 20.000 učesnika iz različitih zemalja. Na svakom koraku možete da primjetite entuzijazam, da vidite da ruska ekonomija, koja je pritisnuta sankcijama Zapada nije poklekla i da je te sankcije nisu pogodile i uspjele – rekao je Dodik.

On je dodao da se ovdje može primijetiti da je Rusija podigla svoje privredne aktivnosti, da se Rusija prilagodila okolnostima i da Rusija ima ogroman broj prijatelja sa kojima sarađuje, kao i da uspješno izvršava transfer značajne privredne aktivnosti koja je ranije bila usmjerena prema Zapadu, a sada prema drugim zemljama istoka, Afrike, Južne Amerike i svima onima koji žele da sarađuju.

 

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će biti održan referendum o nezavisnosti Republike Srpske od BiH, a njegov datum biće tek određen.

Postoji odluka o razdvajanju, ali još nije određen konkretan datum. Potrebno je da se uradi dosta analiza. Mi bismo to željeli već sada, ali, osim nas, postoje još dvije strane u tom procesu. Za ovo je, naravno, potrebno vrijeme – rekao je Dodik u intervjuu za TASS na marginama Peterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.

On je rekao da predstoji proces pregovora o razdruživanju.

– Uvjereni smo da već postoji dovoljno istorijske, civilizacijske zrelosti da je to potrebno i da će se desiti – istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, ako bi Republika Srpska ostala u sastavu BiH bilo bi to gubljenje i vremena i mogućnosti i zato je potrebno što prije ostvariti to što Srpska želi da bi prestalo trošenje resursa uzalud se nadajući da će BiH nešto učiniti.

– Mi nikako ne želimo da stvaramo nestabilnost na teritoriji naše zemlje, zato smo, prije svega, predložili BiH da se odvojimo i krećemo se u tom pravcu – rekao je Dodik.

Slučaj Dragane Čavke, koja se, iako je prethodno bila poznata kao Srpkinja, izjasnila da je Bošnjakinja kako bi dobila poziciju u Upravnom odboru Radio-televizije Republike Srpske, izazvao je veliku buru u javnosti, ali nije jedini.

U BiH postoje na stotine slučajeva kada su političari kao pripadnici jednog naroda, ponekad bukvalno na pauzama skupštinskih zasjedanja, “progledali” i shvatili da se osjećaju kao pripadnici nekog drugog naroda.

Poznat je primjer prije četiri godine u Skupštini Kantona Sarajevo, kada je nakon ekspozea premijera Marija Nenadića shvaćeno da nedostaje Srbin u Vladi, kako bi se popunila nacionalna kvota. Na pauzi zasjedanja je Draško Jeličić, koji se ranije izjašnjavao kao Hrvat, postao Srbin, da bi dobio funkciju ministra privrede. Prema pisanju lokalnih medija, kolege iz skupštinskih klupa su bili u čudu jer su Jeličiću proteklih godina čestitali sve katoličke praznike, pa im nije bilo jasno kako je odjednom otkrio da je Srbin.

Slično je bilo i sa Harisom Plehom i Nerminom Bjelakom, koji su u Skupštinu Kantona Sarajevo imenovani kao zastupnici iz reda ‘ostalih’, međutim, sada se obojica shvatili da su, zapravo, Srbi.

U javnosti je poznat slučaj i Nine Bukejlović, predsjednice omladine SDS-a, koja se izjasnila kao Bošnjakinja kako bi mogla dobiti mandat u Narodnoj skupštini RS. Na njenu nesreću, Ustavni sud je utvrdio da se u tekućem mandatu već izjasnila kao Srpkinja, pa su joj kolege savjetovale da za promjenu nacionalnosti sačeka naredni mandat. Naime, prema zakonima BiH, potpuno je legalno promijeniti nacionalnost, ali ako želite dobiti fotelju na osnovu promijenjene nacionalne pripadnosti, to možete tek nakon isteka tekućeg izbornog perioda.

Ovu zakonsku mogućnost iskoristio je Goran Opsenica, koji je u mandatu 2014-2018. godine bio Hrvat u Vladi Hrvatsko-neretvanskog kantona, a u narednom mandatu je odlučio da postane Srbin, kako bi mogao postati poslanik u Parlamentu FBiH.

U istom mandatu je u Dom naroda federalnog parlamenta poželio ući Zvonko Marić, ali je “problem” bilo što je nedostojalo Bošnjaka, a on se u prethodnom mandatu izjasnio kao Hrvat. Za njega, kao i za brojne druge kolege, nije bio problem da se izjasni kao Bošnjak i tako dobije funkciju.

Slično je bilo i sa ministarkom u Vladi FBiH u prošlom mandatu Zorom Dujmović, koja je mandat dobila kao pripadnica srpskog naroda, iako njene kolege tvrde da se ranije izjašnjavala kao Hrvatica, a čak su je i neke kolege iz HDZ-a branile da je kao političarka iz reda hrvatskog naroda na meti kolega bošnjačke nacionalnosti.

Promjena nacionalnosti nije samo “slaba strana” političarima, tome su ponekad sklone i diplomate. Tako je, na primjer, poznat slučaj Nerkeza Arifhodžića, koji je kao Bošnjak bio imenovan za ambasadora BiH u Turskoj, a nakon toga je bio ambasador u Rimu, i to u hrvatskoj kvoti, tako što se izjasnio Hrvatom. “Avaz” tvrdi da se za potrebe jednog suđenja izjasnio kao Bosanac.

Prilikom proteklog popisa stanovništva zabilježeno je više slučajeva da su instruktori za popisivače, kako bi ispunili nacionalne kriterijume, mijenjali nacionalnost. Tako je Elvedin Smajić iz Kiseljaka postao Srbin, ali, na njegovu nesreću, ni to mu nije pomoglo jer je ipak bio odbijen.

Na pretprošlim opštim izborima se Dragan Marković, rođen kao Srbin, a političku karijeru nastavio kao Crnogorac, izjasnio kao Bošnjak kako bi se mogao kandidovati za potpredsjednika RS iz reda bošnjačkog naroda. Lokalni mediji su pisali da se Marković, kako bi postao predsjednik Skupštine opštine Doboj, žalio Ustavnom sudu RS da je kao Bošnjak bio zakinut za ovu poziciju.

Kao što smo rekli, iako se može raditi o praksi koju bi građani ocijenili kao nemoralnom, riječ je o potpuno zakonitom ponašanju. Naime, član II Ustava BiH propisuje da sva lica na teritoriji BiH imaju pravo na slobodu misli, savjesti i vjere i nema formalnog “objektivnog” načina na koji se “utvrđuje” koje nacionalnosti je pojedina osoba.

Čim se lice izjasni da je promijenilo nacionalnost, što se zakona tiče, sve je čisto. Zakoni propisuju da roditelji svojoj djeci upisuju nacionalnu pripadnost, ili tu rubriku ostavljaju neispunjenom, ali osoba u pitanju ima pravo, na osnovu svojih uvjerenja nakon sticanja punoljetstva, da u svakom trenutku svoju nacionalnost promijeni i to koliko god želi puta. Jedino zakonsko ograničenje je da se kandidat koji se prilikom kandidovanja za neku funkciju za koju je važna nacionalna pripadnost nacionalno izjasnio, ne može izjašnjavati drugačije do isteka mandata.

Ispunjavanje ove obaveze prati Centralna izborna komisija BiH.

Do lokalnih izbora u BiH ostala su tačno četiri mjeseca, a Srpska demokratska stranka suočava se sa ozbiljnim finansijskim i političkim izazovima.

U ovom trenutku najveći je nepoznanica da li će na izbore moći izaći pod svojim imenom, jer im je Centralna izborna komisija (CIK) BiH odbila ovjeriti učešće zbog blokade računa od strane banke, a koji je uslijedio zbog sankcija SAD, koje prema SDS-u traju još od 2004. godine.

Na ovu odluku, rukovodstvo najjače opozicione stranke u Srpskoj se žalilo Sudu BiH, a dok čekaju epilog, odranije je spreman plan B, a to je da je za izbore prijavljena još jedna politička organizacija, Srpska demokratska stranka – Volja naroda.

“Šta god da se desi, SDS će imati svoje kandidate i izaći će na izbore”, kaže za “Nezavisne novine” Milan Miličević, predsjednik ove partije, pojašnjavajući da ne postoji nikakva prepreka da se ljudi koji je trebalo da se kandiduju ispred SDS-a na izborima, sada kandiduju na listi stranke koja je prijavljena kao alternativa.

“Ne postoji nikakva prepreka da se ljudi kandiduju ispred Srpske demokratske stranke – Volja naroda, ako to bude tako moralo, jer kao i bilo koji drugi politički subjekt, vi pravite svoje liste i kandidate i predajete ih CIK-u na ovjeru”, dodaje on.

Upitan da prokomentariše odluku CIK-a, te podnesenu žalbu Sudu BiH, Miličević ističe da to nema nikakve veze sa pravom, već isključivo sa politikom.

“Pravno i zakonski gledano, svaki politički subjekt i nezavisni kandidat može nastupiti na izborima, bez obzira na to da li mu je račun vezan za politički subjekt ili neko drugo ovlašteno lice. Dakle, kada bismo gledali po pravu, ne bismo uopšte bili u problemu. Međutim, očigledno su ovdje raznorazni politički pritisci i drugi uticaji ti koji su barem dosad odlučivali u CIK BiH”, zaključio je Miličević.

Ako po strani nakratko ostavimo zabranu izlaska na izbore, vidjećemo da je pred SDS-om još mnogo izazova i otvorenih pitanja, a koji, prema riječima sagovornika “Nezavisnih novina”, vuku korijene iz prethodnih godina i izbornih ciklusa.

“Pad podrške glasača, loša organizacija, neposlušni (grado)načelnici, loš imidž”, navodi samo neke od njih novinar Slobodan Popadić.

Prema njegovim riječima, ako SDS uopšte izađe na izbore, bio bi uspjeh da zadrži pozicije koje je zauzeo prije četiri godine. Na planu uspjeha, smatra, mogla bi čak da im i pomogne odluka CIK-a da im zabrani nastup pod imenom SDS.

“Ali pod uslovom da ovu situaciju iskoriste za mobilizaciju dijela nacionalno osvještenog biračkog tijela koje SDS povezuje sa nastankom Republike Srpske. Međutim, vidimo da SDS opet zabija autogolove kriveći Milorada Dodika za to što ne može na izbore. Čak i da je on kumovao odluci CIK-a, primarni izvor njihovih problema je to što se i dalje nalaze na američkoj crnoj listi, bez ikakvog razloga. Ali, rukovodstvo SDS-a očigledno nema hrabrosti da prozove pravog krivca za svoju sudbinu, pa proziva sporednog. Taj odnos prema Zapadu je jedan od razloga zbog kojih je politička moć SDS-a pala na istorijski minimum”, izričit je Popadić.

Da je SDS sam sebi kumovao za lošu političku situaciju, saglasna je i Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke. Propustili su, kaže, da ranije modernizuju i lustriraju stranku, odnosno da se kritički suoče sa sopstvenim grijesima i slabostima.

“Od kuknjave protiv urotnika i odbrane da nije izdajnička, SDS nema ništa, kao ni povratka u etnonacionalne okvire, jer im je taj prostor oteo SNSD i njime suvereno vlada zadnje dvije decenije”, smatra Topićeva.

Gledajući na izbore, ona ističe da bi fokus SDS-a iz strateških razloga trebalo da bude u Bijeljini, gdje imaju jakog kandidata za gradonačelnika.

“U opštinama u istočnom dijelu treba da stvaraju nova i mlada politička lica. Mnogi iz stare garde koketiraju sa vlastima, čime je kredibilitet stranke dobrano narušen. Rad na reformi stranke je zahtjevan i sumnjam da je moguće izvesti korjenite promjene do lokalnih izbora”, navodi Topićeva za “Nezavisne”.

Jedan od izazova svakako je i skidanje sa liste sankcionisanih SAD.

“Pitanje je zašto ova stranka godinama nije mrdnula prstom da ih skine, iako znamo da u retorici i političkom djelanju nisu bili ekstremni zadnjih godina poput vladajuće stranke”, pita se Topićeva.

Ono što se u kompletnoj priči ne smije izostaviti kao jedno od ključnih pitanja, jeste i kako vratiti snagu stranke u Banjaluci, gdje nemaju nijednog odbornika. Analitičari smatraju da to stranka poput SDS-a ne bi smjela sebi dalje da dozvoli, te da cilj mora da bude da se vrate u Skupštinu grada po svaku cijenu.