VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Kako u BRIKS, kad Bošnjaci i Hrvati ne žele tamo

    Kako u BRIKS, kad Bošnjaci i Hrvati ne žele tamo

    BRIKS je pravo mjesto za Republiku Srpsku i od Parlamenta BiH tražićemo saglasnost za apliciranje nekom od oblika BRIKS organizacije.

    Ovo je po povratku iz ruskog Kazanja, gdje je prisustvovao trodnevnom Samitu BRIKS, izjavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Obraćajući se medijima na konferenciji koju je održao u Istočnom Sarajevu, Dodik je naveo da Srpska, prema Ustavu BiH, ima pravo da od Parlamenta BiH traži saglasnost s tim da se bavi određenim političkim pitanjima. Napomenuo je i da BRIKS “nije zamjenska platforma za EU i da samo zlonamjerni to mogu povezivati na takav način”.

    – Osjećao sam se sagovornikom i za globalna pitanja koje je sam predsjednik Vladimir Putin inicirao i nastavićemo da pokušavamo da dođemo u situaciju da u nekom od formata koji organizuje BRIKS budemo prisutni – rekao je Dodik.

     

    Inače, ovo nije prvi put da se aktuelni predsjednik Republike Srpske zalaže za približavanje Republike Srpske i BiH organizaciji čiji su osnivači Rusija, Kina, Brazil, Indija i Južna Afrika. Još u avgustu prošle godine Dodik je, podsjećamo, najavio potpuni spoljnopolitički zaokret i, umjesto dotadašnje neupitne privrženosti Srpske evropskom putu BiH, javno obznanio da se zalaže za priključivanje članstvu u BRIKS.

    – Evropska unija ima alternativu. S obzirom na to da se iz Brisela ispostavljaju uvijek novi i nejasni uslovi za prijem u EU, smatram da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS. Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU. Narednih dana predstavnici institucija iz Republike Srpske poslaće organima BiH prijedlog da se razmotri takva inicijativa – najavljivao je Dodik preko društvenih mreža novi spoljnopolitički kurs Republike Srpske.

    Međutim, ovo što je Dodik najavljivao prije nešto više od godinu dana, kao i prekjuče u Istočnom Sarajevu, ima jednu, ali veliku prepreku. Naime, upravljanje spoljnom politikom nalazi se u nadležnosti Predsjedništva BiH, a tamo trenutno, pored Željke Cvijanović, sjede Denis Bećirović i Željko Komšić, zagriženi promoteri ne samo evropskog puta BiH, već i što bržeg učlanjenja BiH u NATO.

    Osim toga, gotovo je nemoguće povjerovati u to da bi Dodikova ideja mogla da prođe i u Parlamentu BiH gdje su, osim bošnjačkih predstavnika, hrvatski političari svi do jednog aktivni zagovarači pristupanja EU, kao i Zapadnoj vojnoj alijansi.

    Zašto se predsjednik Srpske i lider SNSD javno zalaže za približavanje BRIKS, iako je i njemu sigurno jasno da za takav prijedlog neće dobiti podršku u institucijama BiH, pitali smo za mišljenje profesora geopolitike Srđana Perišića. On smatra da je navedenim izjavama Dodik “pokazao da se ponaša kao legalista”.

    – Naravno da će inicijativa o približavanju BiH ili Republike Srpske BRIKS teško proći u Predsjedništvu BiH, isto kao i Parlamentu BiH. To je jedna dimenzija te priče. Međutim, druga dimenzija je nesporna činjenica da su Sarajevo i bošnjačke političke stranke uzurpirali kompletnu spoljnu politiku BiH. Republika Srpska nema uticaj na spoljnu politiku, a posljedica toga jeste to da je Srpska posljednjih godina stvorila svoju samostalnu spoljnu politiku. Sigurno je da će Republika Srpska nastaviti s onim što je do sada radila, a u prilog tome govori činjenica da se samo u posljednje dvije i po godine Dodik sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom šest ili sedam puta. Ne zaboravimo i sastanke s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, predsjednikom Turske Redžepom Erdoganom, liderima Azerbejdžana – kaže Perišić za Srpskainfo.

    Na naše pitanje da li Republika Srpska može “zaobići” institucije BiH u tom smislu, odnosno postati pridruženi član BRIKS ili uspostaviti neki drugi vid saradnje s tom organizacijom bez obzira na stav Sarajeva, Perišić tvrdi da je to moguće.

    – Imajući u vidu da će Dodikova inicijativa biti blokirana u institucijama BiH, izgrađena spoljna politika Srpske, o kojoj sam već govorio, omogućiće saradnju s BRIKS kako bi Republika Srpska postala pridruženi član ili posmatrač. U interesu Srpske je da političke i ekonomske blokade od strane Zapada zaobiđe tako što će imati direktnu političku i ekonomsku saradnju sa zemljama BRIKS. Politička podrška je sigurna, a što se tiče ekonomske podrške, Srpska će se sigurno obratiti novoj razvojnoj banci koja postoji u okviru BRIKS, kao i nekim drugim segmentima koje BRIKS tek treba da izgrađuje – zaključuje Perišić.

     

     

  • Cvijanović: Konaković samo potvrdio da je proces protiv Dodika montiran i politički instruisan

    Cvijanović: Konaković samo potvrdio da je proces protiv Dodika montiran i politički instruisan

    Ministar Konaković potvrdio ono što govorimo od početka, a to je da je proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika montiran i politički instruisan, istakla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.
    – Konaković kaže juče na sarajevskoj Fejs TV: “Onda mi Dodika stavimo na mjesto, on je procesuiran, on je pred Sudom BiH” – citirala je Cvijanović, podjelivši objavu na Instagramu, uz video emisije u kojoj je gostovao Elvedin Konaković.
  • Košarac: “Trojka” priznaje da pokušava ukloniti Dodika sa političke scene

    Košarac: “Trojka” priznaje da pokušava ukloniti Dodika sa političke scene

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da stranke “trojke” u želji da se dodvore svom glasačkom tijelu nesvjesno otkrivaju karte priznajući da sa ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem i Kristijanom Šmitom kroz politički montiran proces pokušavaju ukloniti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa političke scene.

    Košarac je naveo da je uklanjanje Dodika sa političke scene uslov za realizaciju krajnjeg cilja “trojke”, a to je destabilizacija Republike Srpske, otimanje njene imovine i urušavanje njenog ustavnog kapaciteta.

    – Od Konakovićevog priznanja “mi Dodika stavimo na mjesto, on je procesuiran, on je pred Sudom BiH”, do Kojovićevog priznanja da je proces rezultat “kombinacija” u kojim je učestvovala “trojka” – ukazao je Košarac komentarišući to što je Konaković u jednoj televizijskoj emisiji potvrdio da je proces protiv predsjednika Srpske montiran i politički instruisan.

    Košarac je istakao da ovo nije prvi put da predstavnici “trojke” priznaju ono što predstavnici iz Republike Srpske ponavljaju više od godinu dana, a to je da je proces protiv predsjednika Srpske klasična namještaljka i rezultat antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti Kristijana Šmita i Majkla Marfija u sadejstvu sa “lokalnim tipovima sarajevske čaršije”.

    On je dodao da je evidentno da “trojka” bilda svoje političke mišiće na temi Milorad Dodik.

    Time, dodaje Košarac, oni potvrđuju i da nisu ono što za sebe vole reći “probosanske snage”, već su isključivo pokusni đaci u službi proameričkih interesa.

    On je naglasio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Sudu BiH brani Ustav i dejtonski koncept BiH, jedini mogući za opstanak BiH, sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    – Stoga Konakoviću, Kojoviću i ostatku ekipe treba da bude jasno da će jedini ishod njihove antidejtonske i antiustavne kombinatorike biti dodatno urušavanje BiH i put u neizvjesnost – napomenuo je Košarac.

    Ministar inostarnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković juče je gostujući na sarajevskoj Fejs TV, između ostalog, rekao da je Dodik “stavljen na mjesto”. “Onda MI Dodika stavimo na mjesto. Dodik je procesuiran, Dodik je pred Sudom BiH, Dodik je izolovan, Dodik je sankcionisan”, rekao je Konaković.

  • Dodik: Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve

    Dodik: Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je da Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve i da zapadne sile vrše pritisak na Srpsku jer žele da ih drugi slušaju, a ne da istupaju u svojstvu partnera, ali da on ne odustaje od svojih političkih principa i predstavljanja srpskog naroda koji ga je izabrao.

     Ne mogu odustati od svojih političkih principa. Smatram sebe predsjednikom Republike Srpske, demokratski izabranim od naroda. Moram da predstavljam srpski narod koji me je izabrao, a ne da se povinujem nekim zapadnim vladama – rekao je predsjednik Srpske za rusku agenciju Tas.

    On je naglasio da je Zapad odavno prestao da mu prijeti jer znaju njegov stav, ali da su mu uveli mnoge sankcije i učinili sve da mu zakomplikuju život.

    – Mi smo na specifičnoj lokaciji, na Balkanu, gdje su zapadne sile, reklo bi se, rezervisale ovo mjesto da bi uticale na nas – naveo je Dodik.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li je moguća neka vrsta obojene revolucije u BiH s obzirom na to da se Zapad, na čelu sa SAD često miješa u poslove zemalja koje smatra nezgodnim ili neisplativim, Dodik je rekao da oni to konstantno pokušavaju, ali da nema šanse da se u Republici Srpskoj izvede obojena revolucija.

    On je naveo da je cilj takvih dešavanja da bude sklonjen demokratski izabrani lider sa pozicije i unesen haos u društvo, da je i ranije bilo takvih bezuspješnih pokušaja, ali da narod to prepoznaje.

    – Što se tiče drugog dijela BiH, tu nema potrebe, jer oni već slušaju stranu Amerike i Zapada – ukazao je predsjednik Srpske.

    On je rekao da su iz više izvora provjerene prijetnje koje je dobio, da ne strahuje za svoj život, ali da je racionalan i da ne treba isključiti takve pokušaje.

    – Uzimajući u obzir ova upozorenja, pokušavamo, moglo bi se reći, da prevaspitamo naše službe bezbjednosti i povećamo mjere ove vrste – dodao je Dodik.

    Dodik, koji je nedavno u Kazanju prisustvovao Samitu šefova država BRIKS, istakao je da je svrha samita BRIKS-a prije svega borba za mir i da je zahvalan što je prisustvovao takvom globalnom događaju.

    – Ovo je borba za ljude, države i nacije zasnovana na poštovanju suvereniteta svakog i bez miješanja u unutrašnje stvari – naveo je predsjednik Srpske.

    Govoreći o mogućim direktnim letovima iz Rusije za Banjaluku, Dodik je rekao da je to stara ideja, da s obzirom na sve aktuelne događaje u svijetu, postoje određene poteškoće u realizaciji, ali da Srpska ne odustaje od toga.

    U vezi sa otklanjanjem smetnji u platnom prometu između Rusije i Republike Srpske, Dodik je rekao da je to trenutno teško provesti, ali da će se svakako tražiti mogućnosti za to.

    On je naglasio da je Zapad u BiH uspostavio sistem korespondentskih banaka, tako da sav novac koji u nekom trenutku uđe ili izađe iz BiH ide preko zapadnih banaka, poput Dojče banke ili nekih drugih.

    – Ovo je neka vrsta zanimanja. Ovo je takođe poruka da je na njima kako ćemo finansijski komunicirati sa svijetom. To stvara veliki problem za naše funkcionisanje. Ako se pojavi bilo kakvo pitanje ili spor, pitamo. Koga da pitam, kome da se žalim? Na primjer, Zapad je blokirao 390 milijardi od Rusije, što je, naravno, velika suma za Rusiju i značajna za nas – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ponovio da BiH, zahvaljujući Republici Srpskoj nije uvela sankcije Rusiji, te poručio da Srpska i BiH neće uvoditi vizni režim sa Rusijom sve dok je Milorad Dodik na vlasti.

  • Stevandić: Za narode u BiH nije dobro podilaženje strancima

    Stevandić: Za narode u BiH nije dobro podilaženje strancima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da nije nikakva tajna da je proces pred Sudom BiH protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika montiran i politički instruisan i upozorio da će podilaženje strancima, koji će praviti sudske procese, sukobe među narodima u BiH, samo strancima i pomoći.

    – Nije to nikakva tajna, problem je da ono što mi govorimo ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković “shvati” sa zakašnjenjem od godinu dana – izjavio je Stevandić, komentarišući to što je Konaković u jednoj televizijskoj emisiji potvrdio da je proces protiv predsjednika Srpske montiran i politički instruisan.

    Stevandić je ukazao da je u FBiH tako i za mnoga druga pitanja o kojima predstavnici Republike Srpske govore racionalno i realno.

    – A racionalno je da se dogovore sa nama, a ne sa strancima. Bojim se samo da ne bude kasno kad to budu shvatili i da ne ulazimo u sukobe. Mi ćemo pomoći sebi ako se budemo međusobno razumijevali – rekao je Stevandić.

    Konaković je juče gostujući na sarajevskoj Fejs TV, između ostalog, rekao da je Dodik “stavljen na mjesto”. “Onda MI Dodika stavimo na mjesto. Dodik je procesuiran, Dodik je pred Sudom BiH, Dodik je izolovan, Dodik je sankcionisan”, rekao je Konaković.

  • Plaća li BiH ceh ignorisanja opasnosti od islamističkog terorizma

    Plaća li BiH ceh ignorisanja opasnosti od islamističkog terorizma

    Pokojni hrvatski novinar i publicista, Ivica Mlivončić, 2007. godine objavio je knjigu pod naslovom “Al Kaida se kalila u BiH”.

    Mlivončićev istraživački rad, u kojem je faktografski pokušao da dokaže pogubnost politike bošnjačkog vrha da za vrijeme proteklog građanskog rata u BiH dovlači mudžahedine i islamske radikale iz arapskih zemalja, koji su kasnije postali teroristička prijetnja ne samo za BiH, već i za cijeli svijet, u to vrijeme naišao je na žestoke osude, pa čak i na podsmijeh među političarima u Sarajevu koji su to nazivali “islamofobijom”.

    Inače, osnova Mlivončićevih tvrdnji kako se globalna islamistička teroristička mreža “kalila u BiH” bio je napad na “kule bliznakinje” u Njujorku, 11. septembra 2001. godine, nakon koga je utvrđeno da su neki od neposrednih izvršilaca i organizatora tog terorističkog čina za vrijeme proteklog rata boravili u BiH.

    Halid Šeik Muhamed, koji je označen kao glavni organizator napada, imao je državljanstvo BiH, isto kao i njegov najbliži saradnik Remzi bin Alsib. Dvojica pilota aviona koji su udarili u “kule bliznakinje”, Halid al Mihdar i Naval Felhazmi, takođe su imali državljanstvo BiH, isto kao i Zijad Jarah, koji je letio avionom koji se srušio na Pentagon. Još jedan od izvršilaca napada na SAD, Muhamed Ata, takođe je imao bogatu ratnu biografiju u BiH.

    Mlivončićev istraživački rad, u kojem je faktografski pokušao da dokaže pogubnost politike bošnjačkog vrha da za vrijeme proteklog građanskog rata u BiH dovlači mudžahedine i islamske radikale iz arapskih zemalja, koji su kasnije postali teroristička prijetnja ne samo za BiH, već i za cijeli svijet, u to vrijeme naišao je na žestoke osude, pa čak i na podsmijeh među političarima u Sarajevu koji su to nazivali “islamofobijom”.

    Inače, osnova Mlivončićevih tvrdnji kako se globalna islamistička teroristička mreža “kalila u BiH” bio je napad na “kule bliznakinje” u Njujorku, 11. septembra 2001. godine, nakon koga je utvrđeno da su neki od neposrednih izvršilaca i organizatora tog terorističkog čina za vrijeme proteklog rata boravili u BiH.

    Halid Šeik Muhamed, koji je označen kao glavni organizator napada, imao je državljanstvo BiH, isto kao i njegov najbliži saradnik Remzi bin Alsib. Dvojica pilota aviona koji su udarili u “kule bliznakinje”, Halid al Mihdar i Naval Felhazmi, takođe su imali državljanstvo BiH, isto kao i Zijad Jarah, koji je letio avionom koji se srušio na Pentagon. Još jedan od izvršilaca napada na SAD, Muhamed Ata, takođe je imao bogatu ratnu biografiju u BiH.

    Serija napada

    Iako su od stručnjaka za bezbjednost redovno stizala upozorenja da u BiH postoji značajna opasnost od terorističkih napada, zahvaljujući radikalizaciji jednog broja bosanskih muslimana od strane njihovih arapskih “učitelja”, svako slično upozorenje dočekivano je “na nož”, a one koji su ukazivali na opasnost u bošnjačkim medijima i političkim krugovima proglašavali su “teoretičarima zavjere” i “mrziteljima muslimana”.

    Kako bilo, u junu 2010. izvršen je teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu, prilikom kojeg je smrtno stradao policajac, dok je je jedna policajka teško ranjena. Terorista Haris Čaušević, koji je ubijen prilikom tog napada, redovno je pohađao časove “šerijatske nastave” na kojima se govorilo o potrebi napada na one koji su se “odmakli od islama”.

    Godinu dana kasnije, vehabija Mevlid Jašarević u centru Sarajeva pucao je po zgradi američke ambasade u BiH, pritom ranivši policajca koji je obezbjeđivao ambasadu.

    U aprilu 2015. godine domaću javnost šokirao je teroristički napad na policijsku stanicu u Zvorniku koji je izvršio Nerdin Ibrić, ubivši jednog policajca dok je dvojicu ranio. U novembru iste godine, Enes Omeragić ubio je dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH u terorističkom napadu koji se dogodio u Rajlovcu.

    U međuvremenu, neki od najtežih terorističkih napada na evropske prestonice takođe su protekli s potpisom učesnika iz BiH, poput napada na madridski metro 2004. godine, ili masakra u klub “Bataklan” u Parizu 2015. godine, gdje su teroristi oružje i municiju za napad nabavili u BiH.

    Prilikom izbijanja građanskog rata u Siriji 2011. godine, prema nekim procjenama, više od 500 bosanskih muslimana je otišlo da ratuje u toj zemlji na strani tzv. Islamske države, a neki od njih, poput neformalnog vođe vehabijskog pokreta u BiH, Nusreta Imamovića, postali su lideri tamošnjih terorističkih grupa, kao što je Al Nusra.

    Gluvi na upozorenja
    Koliko je ozbiljna prijetnja od terorizma u BiH prije osam godina upozoravao je i tadašnji ministar bezbjednosti BiH, Dragan Mektić. Tada je, podsjećamo, jedna od gorućih tema bilo postojanje brojnih vehabijskih naselja i tzv. paradžemata na području FBiH u kojima, kako je naglašavano, ne vladaju zakoni države.

    – Samom činjenicom da zagovaraju nasilni ekstremizam, da veličaju nasilni ekstremizam, da veličaju terorističke akte i teroristička djela, samom činjenicom da podstrekavaju na radikalizam i ekstremizam, ili da na bilo koji drugi način podstrekavaju na takva djela, to je razlog za brigu – upozoravao je tadašnji ministar bezbjednosti BiH.

    Prekjučerašnja tragedija u Bosanskoj Krupi, gdje je maloljetnik upao u policijsku stanicu i nožem ubio policajca, dok je drugog teško ranio, ponovo je aktuelizovala pitanje terorizma u BiH podstaknutog radikalnim tumačenjem islama. Posebno nakon što su prvi rezultati istrage ukazali na to da je navedeni dječak, najvjerovatnije, potpao pod uticaj radikalnih vjerskih učenja.

    Jedan od onih čija su upozorenja o opasnosti od terorističkih napada u BiH, takođe, već godinama predmet osporavanja, pa čak i podsmijeha u pojedinim domaćim medijskim i političkim krugovima, jeste stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević. Komentarišući za Srpskainfo napad na policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi, on tvrdi da će se takvi tragični događaji ponavljati sve dok, kako kaže, država ne počne da se energično obračunava s radikalnim islamizmom.

    – Sve što je potrebno jeste to da se počnu poštivati zakoni. Ne možete se obračunati s tom ideologijom ako, na primjer, Muslimanska braća nesmetano djeluju u Sarajevu i nekim drugim gradovima u FBiH, dok istovremeno SAD i druge zapadne zemlje zabranjuju rad te organizacije, nazivajući je terorističkom – ističe Galijašević.

    Između ostalog, on navodi da je obračun s radikalnim ideologijama nemoguć bez onemogućavanja širenja njihove propagande preko interneta i društvenih mreža.

    – U BiH trenutno postoji oko 330 portala koji propagiraju radikalno islamsko učenje. Kako očekujete da mlade spasite njihovog pogubnog uticaja ako ne suzbijete njihovo djelovanje na društvenim mrežama? Organizacijama koje propagiraju takva učenja takođe treba zabraniti finansiranje i bilo kakvu djelatnost u BiH. Glavna prepreka snažnom obračunu s radikalnim islamizmom nalazi se u političkim krugovima u Sarajevu, koji su glavni pokrovitelji i zaštitnici tih ideologija – tvrdi Galijašević.

  • Čubrilović: Istrajati u borbi i podržati Dodika jer udar na instituciju predsjednika udar je na Srpsku

    Predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović izjavio je Srni da ljudi u Republici Srpskoj, bez obzira da li su u vlasti ili opoziciji, moraju biti uz predsjednika Srpske Milorada Dodika i dati mu podršku u sudskom procesu pred Sudom BiH zato što je institucija predsjednika Republike Srpske jedna od najznačajnijih i udar na nju je udar na samu Republiku.

     To suđenje nema nikakve veze s pravom i većina naroda u Republici Srpskoj misli tako, a to potvrđuju brojni renomirani pravnici, advokati, profesori univerziteta i drugi stručnjaci – rekao je Čubrilović.

    Čubrilović je dodao da većina tužilaca i sudija Suda BiH, pred kojim se vodi taj proces, zna da je to suđenje politički motivisano i da će nekako biti politički razriješeno.

    On je rekao da ne zna ishod tog suđenja, kao što to ne znaju ni članovi sudskog vijeća, sudije, ni tužioci, pa ni advokati zbog toga što se tu ne sudi po pravu, nego se suđenjem žele “poravnati” neki drugi računi – dodatno razvlastiti Republika Srpska i ogaditi njenim građanima politika koju ona vodi.

    – Da je prava i pravde, do suđenja ne bi ni došlo i sad bismo se mogli više posvetiti ekonomskim temama i razvoju, ali neka moćna ruka to ne dopušta. Iz svojih interesa, a ne radi koristi ovog naroda – naveo je Čubrilović.

    On je naglasio da je Republika Srpska danas, da je bila i da su sve prilike da će biti i u doglednoj budućnosti pred velikim izazovima, kako političkim, tako i ekonomskim, a najviše demografskim.

    – Politički gledano, i dalje se nastavljaju pritisci, kako unutrašnjih, tako i spoljašnjih, inostranih faktora na politički subjektivitet Republike Srpske – rekao je Čubrilović.

    Prema njegovim riječima, pokazalo se da se gotovo ništa nije promijenilo od kada SDA nije u vlasti, kad su je zamijenile stranke “trojke” jer su političke poruke gotovo iste – što više centralizovati i unitarizovati BiH, a umanjiti nadležnosti i državotvorni kapacitet Srpske.

    – S tim ciljem bošnjački političari se sve više oslanjaju na pravosudne institucije Ustavni sud i Sud BiH i još neke institucije pravosuđa, ali i na međunarodne institucije i organizacije i njihove misije u BiH koje predvodi Kristijan Šmit, te nekoliko ambasada zapadnih država – rekao je Čubrilović.

    On je rekao da je konstantan pritisak da Srpska odustane od borbe za svoja prava, koja joj je garantovao Dejtonski mirovni sporazum, odnosno sam Ustav BiH, ali da Srpskoj ne preostaje ništa drugo nego da istraje u toj borbi, da sačuva ono što je u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu dostignuto i da je to kao kapital i nasljeđe preda generacijama koje dolaze.

    Čubrilović smatra da ovakva BiH nema budućnost.

    – Ovakva sigurno ne. Tačnije, može ona gurati ovako još godinama u budućnost, ali to je mučenje za sve narode i građane u njoj. Sa njom ovakvom kakva je nisu zadovoljni ne samo Srbi nego ni Hrvati, ali i većina Bošnjaka – rekao je Čubrilović.

    On smatra da je rješenje u dijalogu i kompromisu, u poštovanju i sprovođenju međunaronog ugovora kao što je Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov Aneks četiri, odnosno Ustav BiH, na čemu stalno i uporno insistira srpska strana u BiH.

    Čubrilović je rekao da više niko neće dozvoliti bilo kome da bude preglasan, potčinjen, diskriminisan, kolektivno stigmatizovan i optuživan da je genocidan narod.

    – Mora se doći do kakvog-takvog jedinstva u različitostima, jer alternativa tome su sukobi, regresija, a onda je pitanje šta će biti sa svima nama koji živimo u BiH – rekao je Čubrilović.

    On je dodao da strancima ne odgovara stabilizacija prilika u BiH, da oni mešetare, ali zato što su im to omogućili predstavnici bošnjačke politike, koji se više uzdaju u nekog ambasadora ili delegata EU da će im oni riješiti njihove probleme, prije nego dogovor sa Srbima i Hrvatima.

    Čubrilović je istakao da u vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj ima mnogo političkih stranaka čiji su stavovi podudarni u vezi sa očuvanjem Republike Srpske, zaštite i afirmacije srpskih nacionalnih interesa i identiteta srpskog naroda.

    Predsjednik DEMOS-a je rekao da se ove stranke, nakon lokalnih izbora, okreću rješavanju konkretnih problema građana i sve nesuglasice ostavljaju po strani.

  • Dodik: U Srpskoj nema nikakvih organizovanih kampova; Izričito odbacujemo takve spekulacije

    Dodik: U Srpskoj nema nikakvih organizovanih kampova; Izričito odbacujemo takve spekulacije

    U Republici Srpskoj nema nikakve organizovane ili logističke podrške za organizovanje bilo kakvih aktivnosti ili kampova na našem području, niti ima podrške bilo kakvom pojedincu, rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu.

    Zato odbacujemo svaku spekulativnu aktivnost. Niti ima, niti je bilo, niti smo organizovali bilo kakve kampove – poručio je predsjednik Srpske nakon održanog sastanka sa predstavnicima institucija Srpske i nadležnih službi u vezi sa lažnim navodima o kampovima za obuku na teritoriji Srpske.

    Poručio je da je stanje bezbjednosti u Republici Srpskoj dobro.

    –  MUP Republike Srpske obavlja svoje dužnosti profesionalno i odgovorno u skladu sa Ustavom svoje nadležnosti – rekao je Dodik.

     

    Dodik je poručio da su se sastanku u Istočnom Sarajevu odazvali svi pozvani osim dvojice koji su bili van Srpske, ali su im pružili podršku.

    – Ni agencije koje ovdje djeluju nisu potvrdile takve tvrdnje i zato s pravom kažemo da kontinuirano i mogući elementi ugrožavanja dolaze iz FBiH od ranije održanih kampova u Pogorelici, Gornjoj Maoči i okolini Mostara – napomenuo je Dodik.

    Dodik je upozorio da je “sve ovo dio hibridnog rata protiv Srpske”.

    – Tzv. propagandna aktivnost laži i dezinfomacija usmjerena je na rušenje Srpske i njenog rukovodstva. Srpski narod nikad nije bio sklon vršenjuu teorističkih akata – napomenuo je predsjednik Srpske.

    Dodik je istakao da “ministar dobrane u Savjetu ministara uporno širi dezinformacije”.

    – To se radi da bi Srpska bila ocrnjena na globalnoj sceni – naglasio je Dodik.

    Dodik je izrazio očekivanje da će nadležni instituti pokrenuti pitanje odgovornosti za širenje dezinfomacija.

    – Ovo je satanizacija Srpske i hibridni rat se nastavlja kroz djelovanje američke Ambasade – zaključio je Dodik.

  • Cvijanović: Imovina nije u nadležnosti Predsjedništva, jasna procedura stavljanja veta

    Cvijanović: Imovina nije u nadležnosti Predsjedništva, jasna procedura stavljanja veta

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da će Prijedlog zakona o imovini biti skinut sa dnevnog reda u Parlamentarnoj skupštini BiH, navodeći da ovo pitanje nije u nadležnosti Predsjedništva, kao što je to slučaj kada je riječ o spoljnoj politici i odbrani, te ukazala da je procedura mehanizma veta jasno propisana.

    Јasno je propisano i šta su nadležnosti Predsjedništva BiH. Imovina nije materija iz domena spoljne politike, niti odbrane. Tu imamo mehanizme koji su prepoznatljivi. Ako imate na dnevnom redu sjednice Predsjedništva nešto sa čim se ne slažete, a domen je odbrane, automatski se zaustavlja ta tačka, a kada je u pitanju spoljna politika, onda imate mogućnost ulaganja veta – pojasnila je Cvijanović.

    Ona je navela da u slučaju dvostrukog preglasavanja po istoj tački dnevnog reda na sjednici Predsjedništva, postoji mogućnost da se to pitanje stavi pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i da se tako zaustavi štetno djelovanje, ali ovaj put, mimo svih nadležnosti, imovina je stavljena na razmatranje.

    – Imate tu proceduralnu stranu koja podrazumijeva da vi dva puta budete preglasani. Nakon toga teku rokovi koji su propisani kada treba da proglasite ugroženost vitalnog interesa i pokrećete mehanizam veta. To je način kako da stignete do Narodne skupštine Republike Srpske, tražeći podršku poslanika za ono što jeste vaš stav – ukazala je Cvijanović, objašnjavajući proceduru korišćenja mehanizma veta.

    Kada Narodna skupština potvrdi stav srpskog člana Predsjedništva, dodala je ona, tada se to pitanje sklanja sa dnevnog reda i ono više ne postoji.

    – Narodna skupština Republike Srpske ima tu sposobnost i moć da zaustavi nešto i da prosto ponište odluku u kojoj ste vi preglasani – navela je Cvijanović.

    Ona je pojasnila da se pitanje imovine nije ni moglo naći na sjednici Predsjedništva, jer to nije njihova nadležnost, istakavši da je slična situacija bila i kada su druga dva člana pokušala da izglasaju zakone o gasu na nivou BiH.

    – I tada sam upozoravala da nije Predsjedništvo nadležno da se bavi pitanjem gasa i da su entiteti ti koji su nadležni za energetiku. Kolege su insistirale da se to nađe na dnevnom redu boreći se, vjerovatno, za neke svoje političke poene – istakla je Cvijanović.

    Tada je ova incijativa zaustavljena u Parlamentarnoj skupštini BiH, a Cvijanović je naglasila da će takav ishod biti i sa pitanjem imovine. “Zato sam rekla da će se i i sada desiti ista stvar, te da je to pitanje koje se zaustavlja u Parlamentarnoj skupštini BiH”, navela je Cvijanović.

    Ona je istakla da je, prije svega, zbog poznate procedure, iznenađena komentarima o tome kako je “propustila da stavi veto na ovo pitanje” i ponovila da pitanje imovine nije u nadležnosti Predsjedništva i da je to bilo prvo glasanje.

    – Ovo je bio prvi krug glasanja, uopšte niste imali dva kruga. Rekla bih da je sve to postalo prepolitikantski. Uvijek je dobro upoznati se o proceduri, pa onda nešto komentarisati. Nije uopšte loše ni za jednog čovjeka da prvo kaže da nešto ne zna ili da mora da provjeri prije nego što nešto kaže – istakla je Cvijanović.

    Podsjetivši da su zlonamjerni komentari dolazili i iz opozicije, srpski član Predsjedništva BiH je u podkastu Srne rekla da je riječ ili o neznanju ili o lošoj namjeri, jer su procedure poznate, a stav Republike Srspke o imovini i te kako jasan.

    – Politika je svedena na površnost. Јa uvijek tražim i tumačenje pravnih eksperata i poslušam takav odgovor. Pogledam poslovnik kojim se uređuje rad Predsjedništva i prepoznam šta je moguće, a šta nemoguće i uvijek se konsultujem – rekla je Cvijanović.

    PITANjE IMOVINE ЈE ZAVRŠENO U DEЈTONU, ZLONAMЈERNE SU IZЈAVE OPOZICIЈE

    Ona je naglasila da je razočarana istupima predstavnika opozicije, podsjetivši da je pitanje imovine završeno u Dejtonu i da ona pripada entitetima.

    – Oni izlaze sa svojim teorijama kako je nešto trebalo uraditi. Mene to uvijek razočara. Cijeli dan sam slušala neke koji su govorili u medijima “kako gospođa Cvijanović nije pokrenula veto”. Šta hoće, da napišem dopis i kažem kako su neznalice – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da smatra da je ljudska odgovornost da se provjeri sve prije objave, prvenstveno medijske, da se ne bi građani dovodili u zabludu.

    – Ovo je stvar velikog politikantstva i nastojanja da se nametne jedna tema – rekla je Cvijanović.

    “Objašnjenje” bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića da se imovina nađe na dnevnom redu je u tome da se drugi organi ne bave ovim pitanjem, a Cvijanović je istakla da je to upravo i problem BiH u kojoj se ne poštuju nadležnosti predviđene Ustavom.

    – Mi u Sarajevu stalno gledamo kako neko želi da radi tuđi posao. Sva naša borba tamo je oko toga što se uzurpiraju nadležnosti, a onda pričate kako je sve u neredu. Pa, naravno, da je u neredu. Stalno nešto otimate, umjesto da napravite red i da poštujemo taj Ustav – naglasila je Cvijanović.

    Ona je ocijenila da je tužno to što član Predsjedništva Denis Bećirović slavodobitno govori o rezultatima preglasavanja i konstatovala da je na taj način načinjena šteta i građanima i BiH u koju se zaklinju.

    – Zamislite vi kako je to patetično, tužno, jadno i destruktivno za BiH. To 2:1 ne znači ništa, ima drugi krug glasanja – kaže Cvijanović, dodavši da Bećirović veoma dobro zna da su jasno navedene procedure prilikom donošenja zakona i zvaničnih odluka i stavova.

    Ona je rekla da Sarajevo i bošnjački politički poredstavnici sve rade u saradnji sa pojedinim međunarodnim predstavnicima, ambasadama i OHR-om.

    – Rezultat svega toga je da mi živimo u državi koja je zaista vrlo, vrlo nesrećna i neproduktivna prema svojim građanima, te neprijateljski nastrojena, što opet nije normalno. Ako je dijalog formatiran na način `ja ti kažem, a ti treba da se složiš`, onda to nije dijalog. To je neka naredbodavna stvar – istakla je Cvijanović.

    U SARAЈEVU NE POSTOЈI VЈERA U EVROPSKI PUT I SARADNjU, VEĆ U NESTANAK SRPSKE

    Srpski član Predsjedništva je istakla da se politika bošnjačkih političkih poredstavnika zasniva samo na oduzimanju nadležnosti Republike Srpske, te da zbog toga ne postoji njihova vjera u ono što se zove evropski put, već samo vjera u nestanak Srpske.

    – Oni evropski put ili kretanje BiH ka EU doživljavaju na način da je to mjesto, put ili proces preko kojeg Republika Srpska treba da gubi svoje nadležnosti. To da li je konačno ishodište da ste članica EU, da možete da uživate u određenim stvarima koje su tamo dobre, to ih ne interesuje – naglasila je Cvijanović.

    Ona je rekla da postoji opravdano uvjerenje da politički protivnici Republike Srpske smatraju da je put ka EU samo onaj u kojem treba da se razvlasti Srpska.

    Cvijanović je ukazala da BiH samo ide iz krize u krizu i da odgovornost snose i stranci koji se miješaju u unutrašnja pitanja, ne preuzimajući odgovornost za to što rade, te da podršku u narušavanju međusobnih odnosa imaju u dijelu bošnjačkog Sarajeva koji prednost daju intervencionizmu, a ne dogovoru predstavnika konstitutivnih naroda.

    – Tu su prisutni neki potezi koji narušavaju naše unutrašnje odnose, remete odnose između predstavnika konstitutivnih naroda i predstavnika dva entiteta. To je nešto sa čim mi živimo mnogo godina – rekla je Cvijanović.

    Ona je navela da je moguće izaći iz krize, ali da to podrazumijeva preuzimanje odgovornosti. “To ne može biti stvar kojom ćete vi svaljivati krivicu na jednog, a da drugi ostanu netaknuti. Treba se uvijek znati ko je šta počeo i šta je ko pokrenuo”, istakla je Cvijanović.

    Ona je ocijenila da je u BiH potrebno razumijevanje da bi živjeli u miru, a što se može postići iskazanim poštovanjem.

    – Moramo zaista da iskazujemo to poštovanje tako što nećemo nikome ništa oduzimati i nikome ništa umanjivati. Ovdje je sva histerična priča napravljena kako se kobajagi nešto oduzima od države, zato što entitet hoće da ispunjava i da izvršava svoje ustavne nadležnosti. Nakaradno su postavljene teze i onda se kao brani država time što trebaš uzeti od entiteta – istakla je Cvijanović.

  • Dodik: istorijski samit BRIKS-a, čije članice poštuju međunarodno pravo

    Dodik: istorijski samit BRIKS-a, čije članice poštuju međunarodno pravo

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je protekli samit BRIKS-a bio istorijski skup kojem je prisustvovao veliki broj država i međunarodnih organizacija i naglasio da je politički veoma važno da su članice BRIKS-a ne samo prijateljski nastrojene prema Srbiji i Srpskoj, već i da poštuju međunarodno pravo, ne priznaju nezavisnost samoproglašenog Kosova i poštuju Dejtonski mirovni sporazum onako kako je izvorno napisan.Ovdje mi je i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao da mi u BiH treba da se dogovorimo sami, a ne da nam neko spolja diktira uslove – rekao je Dodik za beogradsku “Politiku”.

    On je naglasio da u Republici Srpskoj nemaju problem s BiH, ali da je problem što se Dejtonski mirovni sporazum ne poštuje, već konstantno krši.

    Dodik je istakao da je protekli samit BRIKS-a pokazao da Rusija i njen predsjednik Vladimir Putin nisu izolovani onako kako bi Zapad to želio.

    – Ovo je istorijski skup koji je protekao bez opterećenja, za razliku od skupova koji se organizuju na Zapadu, kada svi čekuju šta će monopolista da kaže – rekao je Dodik.

    Povodom senzacionalističkog najavljivanja da bi BRIKS mogao da izbaci dolar iz međunarodne trgovine, Dodik ističe da Amerikanci decenijama krše međunarodno pravo i da je BRIKS organizacija koja je nastala kao odgovor na pretjerani protekcionizam SAD, koje bombarduju i okupiraju zemlje zaobilazeći mehanizme međunarodnog prava.

    Dodik smatra da je zato važno što je u deklaraciji sa samita u Kazanju, kojem je prisustvovao i generalni sekretar UN Antonio Guteres navedena potreba reforme UN.

    Ipak, on ne smatra da je potpuna dedolarizacija međunarodne trgovine moguća, pa čak i da to nije cilj svih članica BRIKS-a i ocjenjuje da se to može desiti djelimično i da se može formirati mehanizam koji će otkloniti negativne efekte američkih sankcija.

    – Amerikanci zloupotrebljavaju i sistem plaćanja Svift i iz njega, kako im se prohtije, isključuju čitave države, kompanije i finansijske organizacije koje ih ne slušaju. BRIKS pokušava da uvede paralelni sistem plaćanje, ali to ne ide lako, jer nisu baš svi zainteresovani za izbacivanje dolara iz razmjene – rekao je Dodik.

    Proširenje BRIKS-a će, kaže Dodik, zavisiti od dvije stvari, od kojih je prva želja i dogovor lidera najvećih zemalja osnivača.

    – Dobro je za čitav svijet da se one ne ponašaju neokolonijalistički, kao Anglosaksonci, ili Francuzi u Africi. Drugo je interes budućih potencijalnih zemalja članica, jer je pristupanje BRIKS-u, ali i izlazak iz njega slobodna volja – objašnjava Dodik.

    On ističe da pristupanje BRIKS-u i EU formalno nisu suprotstavljeni procesi.

    – Za BRIKS nije problem da njegova članica ili zemlja partner bude u EU. To možda može da bude smetnja EU zbog obaveze o harmonizaciji spoljne politike – ocjenjuje Dodik