Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da se ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elemdin Konaković trudi da BiH dovede u fazu sukoba i nestabilnosti.

Povodom upućene inicijative za smjenu Konakovića, Stevandić je ocijenio da su Konaković i ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez faktori budućih sukoba među narodima, regionalnih sukoba i da remete regionalnu stabilnost.

– Ratuju i sa Srbijom i sa Hrvatskom i njihovim predsjednicima. Јasno je da su oni ljudi koji ne mogu da dobace daleko – rekao je Stevandić.

Kada bi u BiH nešto zavisilo od Kankovića i Heleza, kaže Stevandić, Bošnjaci u BiH bi bili gladni i žedni jer njih dvojca nisu sposobni da bilo šta naprave od privredne aktivnosti, podsjetivši da gas u BiH dolazi iz Srbije, kao i da većina snabdjevača dolazi iz Srbije i Hrvatske.

– BiH je najviše zavisna od svojih komšija Srba i Hrvata, a prema njima se najviše pokazuje netrpeljivost. To je potpuno nerazumna politika koja je u konačnici usmjerena i protiv Bošnjaka – zaključio je Stevandić.

Kada je riječ o pozivu udruženja majki Srebrenica Tužilaštvu BiH da se protiv Stevandića pokrene postupak zbog narušavanja ustavnog poretka kao organizatora obilježavanja Dana Republike Srpske, on je rekao da histerija zbog proslave 9. januara svake godine traje dva dana.

– Mišljenja sam da je bolje ne raspirivati mržnju i da im pokažemo da smo za slavlje, a ne da ratujemo. Deveti januar je praznik mira, dok je 1. mart praznik rata, tako neka se bave malo praznicima rata, a ne mira – naglasio je Stevandić.

Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH komentarisao je najavu SNSD-a da će danas predati inicijativu za njegovu smjenu naglašavajući da će smjenu podržati i SDA.

On je na svom Facebook profilu naveo da nije prvi put da SNSD traži njegovu smjenu te da je to učinio i nakon rezolucije koja je usvojena, a koja se odnosi na “genocid u Srebrenici.

Takođe, naveo je i da mu je apsolutno logična nervoza i nezadovoljstvo SNSD-a jer je politička scena potpuno osvjetljena i nema više priče o “tri strane koje se svađaju” te da je BiH vratila ugled koji je godinama unazad poljuljan na svjetskoj diplomatskoj sceni, a da svi faktori vide glavnog krivca za probleme u BiH, a to su Dodik (Milorad Dodik, predsjednik SNSD) i SNSD.

“Pokazali smo da smo spremni na svaki dogovor važan ljudima u BiH, a koji nije na štetu države, a isto tako smo pokazali da smo najjača brana secesionizmu i napadima na državu, njene institucije, ustavni poredak. Zato je frustracija SNSD-ovih predstavnika potpuno jasna”, naveo je Konaković ponavljajući da 9. janaur kao Dan Republike Srpske treba da bude dan žalosti.

“Ne sumnjam da će Sanja Vulić & co imati podršku SDA koja u meni s pravom vidi svoj najveći problem i koja je spremna srušiti cijeli sistem da me se riješi. Znam i za njihove sastanke i dogovore”, napisao je Konaković.

Podsjećanja radi, SNSD je najavio da će danas pokrenuti inicijativu za smjenu ministra Konakovića te da ta odluka dolazi kao reakcija na izjave i postupke Konakovića koje su uvreda za srpski narod, posebno njegova inicijativa za proglašavanje 9. januara danom žalosti.

Kao i svih prethodnih godina, i na kraju prošle, zvaničnici u Bosni i Hercegovini bez ikakvih kriterijuma podijelili su stotine hiljada KM iz budžeta, a dovoljno je bilo da samo donesu odluku kome će novac biti dodijeljen, bez ikakvih prethodno ispunjenih uslova.

Naime, članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović te Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, u ovoj godini mogli su podijeliti po 360.000 KM kome god žele.

Dalje, po 180.000 KM budžetskog novca po istom principu mogli su podijeliti i Staša Košarac i Zukan Helez, zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, dok su po 60.000 KM mogli dodijeliti Nebojša Radmanović, Denis Zvizdić, Dragan Čović, Nikola Špirić, Kemal Ademović i Marinko Čavara, članovi Kolegijuma Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Uglavnom, svi oni su manje-više taj novac i dodijelili.

Samo u posljednjem mjesecu prošle godine Krišto je podijelila više od 300.000 KM, a njene “donacije” kretale su se od 2.000 pa do 15.000 KM.

Novac su dobijali franjevački samostani, župni uredi, crveni krstovi širom BiH, zatim sportske organizacije, udruženja građana itd.

Malo manje od Krišto podijelio je Denis Bećirović, oko 200.000 KM, a on je iz budžeta dijelio od 1.000 do čak 25.000 KM, po koliko su, recimo, dobili Olimpijski komitet BiH, Paraolimpijski komitet BiH, dok su udruženja građana, javne ustanove itd. dobijale manje novca, uglavnom od 3.000 do 10.000 KM.

U decembru prošle godine “svoju kvotu” praktično je ispucao i Špirić, koji je dodijelio oko 40.000 KM, a kao i ostali, i on je novac dijelio udruženjima građana, srpskim crkvenim opštinama itd., a od njega novac je, između ostalih, dobio i Klub studenata FPN iz Banjaluke, i to 3.000 KM.

Takođe, i Čović je na kraju prošle godine podijelio gotovo 50.000 KM, Čavara malo više od 15.000, a široke ruke su bili i Radmanović i Zvizdić.

Za razliku od njih, koji su uglavnom čekali kraj godine da budžetski novac podjele bez ikakvih kriterijuma, Cvijanovićeva i Komšić to su uradili nešto ranije.

Njih dvoje najviše novca podijelili su u toku kampanje, ukupno oko 200.000 KM, a odluke kojima se odobravaju sredstva donošene su i kasnije. Kao i ostali, novac je dijeljen udruženjima, vjerskim zajednicama i sportskim kolektivima.

Za razliku od ostalih koji su dodjeljivali manje novca velikom broju pojedinaca i udruženja, Cvijanovićeva je, recimo, u samo tri odluke dodijelila 75.000 KM, a tada su novac dobili Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta Banjaluka 30.000 KM, Udruženje mladih ekonomista 25.000 KM i Udruženje za društveni i ekonomski razvoj “Nebo” iz Banjaluke, koje je dobilo 20.000 KM.

Ukupno, budžetom Bosne i Hercegovine za prošlu godinu zvaničnici Bosne i Hercegovine na raspolaganju za raspodjelu novca imali su malo više od dva miliona KM, a sve odluke kome je novac dodijeljen objavljivane su u “Službenom glasniku BiH”.

“Nedopustivo je da se javna sredstva dijele na takav način. To ostavlja ogroman prostor za korupciju. Moraju se uspostaviti procedure i jednaki kriterijumi po kojima bi se taj novac dijelio. Niko ne spori pravo vlasti da finansira određene programe, ali o tome se mora raspravljati, moraju postojati procedure i moraju biti javni pozivi. Oni novac sada dodjeljuju kome hoće, a kad imamo takvu situaciju, imamo ogromne korupcijske rizike”, rekao je Srđan Traljić iz “Transparency International u BiH”, dodajući da se novac koji se dodjeljuje bez ikakvih kriterijuma iz budžeta jednim dijelom koristi i za finansiranje izborne kampanje.

U Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH predat je zahtjev za smjenu uhapšenog ministra BiH Nenada Nešića, potvrđeno je za portal “Avaza”.

Zahtjev je predat s potpisima 27 zastupnika u Predstavničkog domu PSBiH, a riječ je zastupnicima opozicije iz RS, SDA, NES-a, trojke i zastupnika Šemsudina Mehmedović.

Inicijativu nisu podržali zastupnici HDZ-a BiH, SNSD-a, US i DEMOS-a.

Tako da je izvjesno da će zastupnici podržati smjenu Nešića, a ova inicijativa ima i potrebnu entitetsku većinu za njeno izglasavanje.

Podsjećamo, ministar Nenad Nešić nalazi se u pritvoru u Vojkovićima, a Tužilaštvo BiH ga sumnjiči za krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotreba položaja i primanje mita.

Prema navodima Tužilaštva BiH Nešić je od kompanije Romanijaputevi, dok je obnašao funkciju direktora Puteva RS, uzeo više od milion KM mita. Također, naredio je putarskim firmama da kupuju industrijsku so od kompanije funkcionera njegove stranke Mladena Lučića.

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović razgovarao je s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država) u Bosni i Hercegovini Majklom Marfijem.

Tokom razgovora, Bećirović je zahvalio na kontinuiranoj podršci SAD Bosni i Hercegovini na njenom putu ka punopravnom članstvu u EU i NATO-u.

Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, te naglasili važnost nastavka strateškog partnerstva s ciljem jačanja stabilnosti, sigurnosti i napretka Bosne i Hercegovine i regije. Razmotrena su i ključna pitanja koja se tiču bilateralnih odnosa.

Bećirović je ukazao je na važnost kontinuiteta dvostranačke podrške Sjedinjenih Američkih Bosni i Hercegovini i njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, nezavisno od toga da li su na vlasti republikanci ili demokrati.

Ambasador Marfi je istakao kako je bitno da domaći lideri stave dobrobit građana ispred ličnih ili stranačkih interesa.

Posebno je naglasio važnost projekta Južne interkonekcije, kao transformativnog energetskog projekta s ciljem obezbjeđivanja energetske nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

“To je u interesu svih naroda i građana jer jača sigurnost i ekonomsku stabilnost”, saopšteno je iz Predsjedništva BiH, prenosi Fena.

Sagovornici su naglasili da je svima u Bosni i Hercegovini i regiji u interesu izgradnja mirnog i stabilnog okruženja, pogodnog za privlačenje direktnih inostranih investicija.

Pokušaji osporavanja Dana Republike Srpske – 9. januara, datuma kada je proglašena Republika – nisu pokolebali njene institucije i narod u odlučnosti da ga obilježavaju, niti će to učiniti ubuduće, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS. „Datum rođenja Republike ne može se pomjerati samo zato što se neko u njemu ne prepoznaje ili što nekome smeta“, istakao je Stevandić u intervjuu za „Politiku“ povodom 33. godišnjice Republike Srpske.

Stevandić smatra da je negativna atmosfera oko ovog datuma vještačka i nepotrebna. Podsjetio je da su ranijih godina i politički predstavnici Bošnjaka prisustvovali obilježavanju Dana Republike, ali da je neko svjesno stvorio razdor između srpskog i bošnjačkog naroda. „To je pokušaj dodatne polarizacije odnosa u BiH, svjesni da je 9. januar emotivno pitanje za srpski narod i da oko njega nema kompromisa. Ukoliko među bošnjačkim vođama postoji iko racionalan, shvatiće da su takvi pokušaji uzaludni i da je vrijeme da od njih odustanu“, rekao je Stevandić.

Naglasio je da svi koji žive u BiH i Srpskoj imaju pravo da im se lično ne sviđa ovaj datum i da ga ne slave, ali da to ne može biti razlog za zabranu srpskom narodu da obilježava svoje svetkovine. „Čak i kada bi neko pokušao da izbriše ovaj datum sa svih papira, 9. januar bi se i dalje slavio“, dodao je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine podsjetio je da Republika Srpska ne priznaje, ali i ne osporava praznike poput dana nezavisnosti i državnosti BiH, iako bi, kako kaže, na to imala pravo. „Stvaranje negativne atmosfere u vezi s praznicima svjesno gura zemlju u konstantnu krizu, što šteti samo BiH jer rascep među narodima postaje sve veći. Za opstanak BiH potrebno je sve suprotno od toga“, zaključio je Stevandić.

Na pitanje o pozivnicama za proslavu Dana Republike, potvrdio je da su one poslane i zapadnim i bošnjačkim predstavnicima. „To što ne dolaze odraz je njihovog nepoštovanja Republike Srpske kao državotvornog entiteta BiH“, rekao je on.

Stevandić je istakao da RS nikada nije imala lak put, ali da je uvijek pokazivala sposobnost da opstane. Podsjetio je na političko nasilje nad nadležnostima Srpske, pa čak i na vojnu asistenciju u tom procesu. „Danas se suočavamo s ogromnim političkim pritiscima. Rukovodstvo i pojedine firme su pod sankcijama, predsjednik Republike je u sudskom procesu, a imovina Srpske je meta napada. Ali, pokoriti se nezakonitom visokom predstavniku nikada nećemo, a imovinu ne damo“, poručio je Stevandić.

Govoreći o budućnosti RS, izrazio je nadu da bi dolazak Donalda Trampa na vlast mogao donijeti promjene. „Ipak, spoljna politika SAD ne mijenja se brzo. Imamo problem s ambasadom SAD u BiH, ali pružamo ruku za partnerske odnose u skladu s Dejtonskim sporazumom“, rekao je Stevandić.

Odgovarajući na pitanje o životu u skladu s idealima zbog kojih je Srpska stvorena, Stevandić je naglasio da narod Srpske nikada ne može biti adekvatno kompenzovan za žrtvu koju je podnio. „Stvaranje, odbrana i očuvanje Srpske izraz su volje srpskog naroda da ima svoju zemlju, kućni prag i slobodu. Iako su ljudi umorni od priče o stalnoj odbrani, to je naša realnost. Srpska, i pored pritisaka, uspijeva usmjeriti dio energije na razvoj i socijalnu komponentu“, rekao je on.

Na pitanje o komunikaciji između entiteta, Stevandić je izjavio da Bošnjaci ne žele razgovarati ni s kim osim sa strancima. „Republika Srpska i Federacija treba da razgovaraju, rješavaju probleme i sarađuju. Kolege u FBiH smatraju da su, prenošenjem suvereniteta na BiH, postali nadređeni Srpskoj, ali to nikada nećemo prihvatiti jer ruši Dejtonski sporazum“, poručio je.

Govoreći o razvojnim projektima, Stevandić je naglasio da Srpska želi saradnju sa svima, posebno sa Srbijom. „I pored opstrukcija iz Sarajeva, Srpska i Srbija nalaze načine za saradnju zahvaljujući predsjedniku Aleksandru Vučiću. Sarajevo je gubitnik jer ne želi veze s Beogradom, dok Srbija gradi infrastrukturu i pomaže Srpskoj“, istakao je Stevandić.

Zaključujući intervju, rekao je da Srpska mora ostati državotvorna i mudra. „Kakav god međunarodni status imala za 30 godina, važno je da svakim danom bude jača iznutra i sa što više saveznika izvana. Naš talenat za stvaranje neprijatelja treba pretopiti u talenat za stvaranje savezništava“, zaključio je Stevandić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će, ukoliko mu Sud BiH zabrani političko djelovanje, odmah inicirati odluku o izdvajanju Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, praćenu referendumom o nezavisnosti. Ovu izjavu dao je u intervjuu za RTRS, osvrćući se na proces koji se vodi protiv njega pred Sudom BiH.

Dodikove prijetnje otcjepljenjem nisu novost na političkoj sceni. Lider SNSD-a, koji je od početka 2006. ponovo na vlasti, više puta je javno izražavao slične stavove. Njegova politička transformacija od umjerenog socijaldemokrate, koji je u svom prvom mandatu (1998-2001) podržavao saradnju s međunarodnim institucijama i integraciju BiH u EU i NATO, do zagovornika srpskog nacionalizma i nezavisnosti Republike Srpske, bila je dramatična.

Od tada, prijetnje otcjepljenjem postale su dio njegove redovne retorike. Obećanja o referendumu, vraćanju vojske Republike Srpske, formiranju samostalnog pravosuđa i drugih institucija ostala su neispunjena, dok Narodna skupština RS usvaja deklaracije koje se ne provode u praksi. U jednom od svojih govora, 2020. godine, Dodik je rekao: “Goodbye BiH, welcome RSexit”. Pet godina kasnije, otcjepljenje Republike Srpske još uvijek je daleka realnost.

Kako piše Srpska info, politička analitičarka Tanja Topić ističe da Dodikove prijetnje djeluju ozbiljno dok ne naiđu na stvarne izazove. “Nakon toga, njegovi saradnici pokušavaju uvjeriti javnost kako nikada nisu zagovarali otcjepljenje”, kaže Topićeva. Ona smatra da su ovakve izjave uglavnom pokušaji pritiska na pravosudne institucije da ne donesu odluke koje nisu u skladu s političkim interesima Dodika i njegovih saveznika.

“Prijetnje su odraz trenutne političke klime, koja je naklonjena desničarskim strujama, kako u Evropi, tako i u Sjedinjenim Američkim Državama. Dodik se oslanja na podršku tih trendova”, navodi Topićeva.

S druge strane, politički analitičar Velizar Antić smatra da je ovakva retorika pokušaj podizanja uloga u sudskom procesu protiv Dodika. “Prijetnje otcjepljenjem koriste se za stvaranje pritiska i potencijalnu radikalizaciju političkih prilika”, kaže Antić. On, međutim, upozorava da odluke suda moraju biti poštovane u pravnoj državi, iako dodaje da je politički utjecaj na institucije ogroman.

“Institucije u BiH su daleko od nezavisnih, što se odnosi i na sudstvo i tužilaštvo. No, paradoks je u tome što je upravo Dodik bio ključan za njihovo formiranje na državnom nivou”, objašnjava Antić.

On dodaje da je Dodik, tokom godina provedenih na vlasti, doprinio urušavanju institucija i njihovom podređivanju političkim interesima. “Sada se suočava s posljedicama takvih politika, što predstavlja svojevrsni bumerang efekat”, zaključuje Antić.