VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Izetbegović predsjednicima svih parlamentarnih stranaka poslao prijedlog SDA

    Izetbegović predsjednicima svih parlamentarnih stranaka poslao prijedlog SDA

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjednicima političkih stranaka koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.U pismu Izetbegović ističe da BiH ima veliku priliku, ali i obavezu, da uz pomoć prijatelja iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država konačno riješi pitanje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koje se odnose na uklanjanje diskriminatornih odredbi iz ustavnog okvira i izbornog zakonodavstva.

    “Ispunjavanje tih obaveza ujedno je i prilika za unapređenje transparentnosti i integriteta izbornog procesa, u skladu sa preporukama OSCE-a, ODIHR-a i Venecijanske komisije”, dodaje Izetbegović.

    Podsjetio je da razgovori i pregovori koji se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH traju duže od 15 godina, te da se u nekoliko navrata bilo blizu rješenja, ali da ono nikada nije postignuto.

    Pitanja kao što su izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, ocijenio je predsjednik SDA, zahtijevaju učešće predstavnika svih parlamentarnih stranaka, civilnog društva, akademske zajednice i pravnih stručnjaka.

    Foto: FENA
    Foto: FENA

    “Stoga sam od samog početka razgovora između SDA i HDZ-a BiH smatrao da je takav format pogrešan i nedostatan za pronalazak održivog rješenja. Mogućnost razgovora u takvom formatu nisam apriori odbacio iz poštovanja prema prijateljima iz međunarodne zajednice, a moja procjena da razgovori u tom formatu neće uroditi plodom se ispostavila tačnom”, napisao je Izetbegović.

    Upozorio je na potrebu izbjegavanja bespotrebne javne prepirke i prikupljanja političkih poena na pitanjima koja su od životne važnosti za sve građane BiH i koja mogu odrediti sudbinu države.

    “Ova godina mora biti godina posvećena rješavanju takvih problema, uz izbjegavanje sebičnog politikanstva, što svi mi, predstavnici stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, dugujemo građanima koji su nas birali”, istaknuo je Izetbegović.

    Izetbegović, također, podsjeća da SDA i HDZBiH nisu postigli nikakav zajednički prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, te da postoje dva, u velikoj mjeri suprostavljena prijedloga.

    “SDA je javnosti obznanila svoj prijedlog, kojim se presude Evropskog suda za ljudska prava provode na temelju principa i rješenja sadržanih u takozvanom Aprilskom paketu ustavnih promjena, a presude Ustavnog suda BiH uklanjanjem postojeće asimetrije u funkcioniranju Vijeća naroda RS-a i Doma naroda FBiH, odnosno striktnog svođenja ovlasti Doma naroda FBiH na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Tvrdnje pojedinih predstavnika stranaka da prijedlog SDA „vodi u podjelu zemlje“ ne samo da su pogrešne, već ukazuju na zabrinjavajuću činjenicu da neki od aktera aktuelnih razgovora nisu ni pročitali prijedlog SDA”, napisao je Izetbegović.

    U tom kontekstu je Izetbegović naglasio da je uz pismo dostavljen i prijedlog SDA koji se odnosi na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.

    S obzirom da se od Parlamentarne skupštine BiH očekuje da u ovoj godini usvoji rješenja kojim bi se provele presude svih relevantnih sudova i uklonila postojeća diskriminacija iz Ustava i Izbornog zakona BiH, što je jedna od ključnih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine, Izetbegović je ocijenio da je neophodno iskoristiti spremnost prijatelja iz međunarodne zajednice, naročito onih iz EU-a i SAD-a, te se istinski fokusirati na rješavanje ovog problema.

  • Džaferović: Asimetrija je opasna, svi članovi Predsjedništva BiH moraju imati isti legitimitet

    Džaferović: Asimetrija je opasna, svi članovi Predsjedništva BiH moraju imati isti legitimitet

    Nakon sastanka s Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović odbio je i pomisao na bilo kakvo asimetrično rješenje kod promjena Izbornog zakona.

    On je kazao da je od neobične važnosti sinhronizirano djelovanje SAD-a i EU.
    “Oni će se vratiti u septembru, meni je drago da je tako i da posreduju u rješavanju važnih problema. Bilo kakva asimetrična rješenja za mene nisu prihvatljiva, ona su opasna jer daju različit legitimitet, time i snagu. Sva tri člana Predsjedništva moraju imati isti legitimitet”, kazao je on.

    Predsjedništvo BiH predstavlja suvereniteti i legitimitet države, dodao je te kazao da ne želi da se u budućnosti razgovara o sličnim rješenjima.

    “Veoma je bitno da radi parlamentarna grupa te da se gradi neko rješenje koje će osigurati da volja građana bude predstavljena u izbornim rezultatima. Odluke Suda za ljudska prava je jednostavno ispuniti, samo treba izbrisati etničke nazive. Nakon toga su se pojavili politički zahtjevi HDZ-a”, naveo je Džaferović.


    On je kazao kako traži da se ukine asimetrija i uspostavi simetrija između Doma naroda FBiH i Vijeća naroda u RS-u, zbog nemogućnosti da Bošnjaci u tom entitetu povuku zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

  • Stevandic na sjednici sa Palmerom, Nelsonom, Satlerom i Ajnhorstovom

    Stevandic na sjednici sa Palmerom, Nelsonom, Satlerom i Ajnhorstovom

    Član Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH Nenad Stevandić ocijenio je danas u Sarajevu da ova grupa djeluje kao terapijska grupa za one koji ne mogu da dobiju izbore i koriste je kao polugu za politički marketing i za predizbornu kampanju svojih partija.

    To sa strane kad se pogleda djeluje kao terapijska grupa za one koji ne mogu da dobiju izbore, pa pokušavaju, kreiranjem zakona koji bi njima odgovarali, da budu u poziciji da te izbore dobiju – rekao je Stevandić novinarima.

    Nakon sastanka članova Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Metjuom Palmerom i direktorom Evropske službe za inostrane poslove za zapadnu Evropu, Balkan, Tursku i Veliku Britaniju Angelinom Ajhorst.

    Stevandić je podsjetio da su sve izmjene Izbornog zakona vezane za saglasnost entiteta i naroda, da nema drugih izmjena i drugačije ne može da funkcioniše BiH.

    – Što se tiče skenera, to je priča da neko na softverski način pokušava da učestvuje u izbornoj kampanji. Neprikosnoven je prostor od paravana do glasačke kutije. Tu nema skenera koji smije da pogleda i naš birač to neće da podrži. O skenerima se može pričati samo na mjestu brojanja – objasnio je Stevandić.

    On je izrazio zadovoljstvo što su predstavnici međunarodne zajednice danas održali sastanak sa članovima Interresorne radne grupe, kako bi vidjeli stvarno stanje, jer, kako je rekao, ko zna kakve oni informacije dobijaju.

    Stevandić je rekao da je putem Interresorne radne grupe napravljen poligon za realizaciju ličnih interesa.

    On je istakao da je hvaljenje Centralne izborne komisije BiH /CIK/ nevjerovatno.

    – Oni su predložili da Dom naroda ima 42 člana, da 7,5 miliona KM ide na neto plate, a to je bruto blizu 25 miliona KM. Oni predlažu 30 do 40 miliona KM iz džepova građana da bi Dom naroda funkcionisao kao Parlamentarna skupština. Pa, ko će normalan prihvatiti takvu izmjenu Izbornog zakona? To je taj hvaljeni CIK – rekao je Stevandić i dodao da su to nesuvisle stvari.

  • Dodik: Izjave iz Sarajeva i SDA dvolične

    Dodik: Izjave iz Sarajeva i SDA dvolične

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da je razlog nervoze u Sarajevu to što je Srbija ojačala, te kao dvolične ocijenio izjave iz Sarajeva i SDA koji u ekonomskoj saradnji Srbije i Republike Srpske vide “atak na suverenitet” i kažu da Beograd nema pravo na Kosovo.

    Dodik, koji je nedavno odlikovan Ordenom Republike Srbije na velikoj ogrlici, rekao je da ne razumije zašto političko Sarajevo uopšte zanimaju srpska priznanja, jer, kako je rekao taj grad je za njega inostranstvo, dok se kad ide u Beograd osjeća kao da ide rodnoj kući.

    “Tako živim, ne mogu da razumijem zašto to nekom smeta. Možda je neko od Bošnjaka primio neko odlikovanje iz Turske, vjerovatno i jeste, ne znam, ali s tim nemam nikakav problem. Ponosan sam što sam dobio odlikovanje Srbije i što sam ga primio iz ruku predsjednika (Srbije Aleksandra) Vučića. Nosiću ga s ponosom i opravdaću ga”, rekao je Dodik u intervjuu za beogradsku “Politiku”.

    On je naglasio da je Srbija ojačala i da je to razlog nervoze u Sarajevu.

    “Njih zanima slaba Srbija i slab predsjednik, bez stava, što sada nije slučaj. Oni se pitaju kako to da Vučić omraženom Dodiku dodijeli odlikovanje, a oni bi Srbiji odvajali Kosovo, određivali odlikovanja, diktirali svaki korak. Prošlo je to vrijeme i još 1804. porazili smo tu politiku, istjerali je odatle”, istakao je Dodik.

    Dodik kao dvolične ocjenjuje izjave iz Sarajeva i SDA, koji u ekonomskoj saradnji Srbije i Republike Srpske vide “atak na suverenitet”, a onda predsjednik SDA Bakir Izetbegović kaže da Srbija nema pravo na Kosovo.

    On je rekao da je takva politika dvolična, isprazna, nedostojna čak ni ozbiljnog komentara.

    “Oni bi uređivali Srbiju, oni bi je cijepali, a na benignim stvarima prave nepostojeće zavjere. Prema zdravom razumu i svemu što znamo, oni projekat hidrocentrale na Drini ne mogu da ospore, mi smo tu potpuno autentični. Nemoguće je da se nadležnost locira na nivo BiH, pa FBiH je dala više od 300 koncesija te vrste”, rekao je Dodik.

    Dodik je ukazao da Republici Srpskoj nikada nije palo na pamet da im bilo šta osporava, a oni misle da im pripada pravo na tumačenje svega.

    “Misle da upravljaju Banjalukom, ali to je utopija, kao što ne upravljaju ni Trebinjem, Bijeljinom, Novim Gradom… Republika Srpska pripada Srbima, kao i drugim narodima koji ovde žive. Nikada neću spriječiti nijedan projekat u Federaciji BiH (FBiH), a to što oni to rade na teritoriji Republike Srpske govori o njihovim stvarnim namjerama”, rekao je Dodik.

    Dodik je ociijenio da sada hoće da instrumentalizuju Ustavni sud BiH i mnogo toga će zavisiti od njegovih odluka.

    “Po pravu, oni ne mogu da ospore izgradnju. Politika je nešto drugo. Ne znam samo gdje u svijetu ima da Ustavni sud razmatra izgradnju hidrocentrale!”, rekao je Dodik.

    On je rekao da srpski predstavnici ne žele nikoga da diraju i neka u FBiH rade šta god hoće.

    “Neka raščiste odnose sa Hrvatima i Srbima. Zašto nisu u tom entitetu uredili odnose? U Drvaru nikog više ne bi bilo da nije Srbije i Republike Srpske. Takav je njihov koncept i viđenje odnosa prema drugima koji su u manjini, a tako bi bilo i sa BiH kada bi upravljali Banjalukom”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je ocijenio da za takvu politiku još nema neke podrške u međunarodnom faktoru.

    “Ali, nestaće i toga jednog dana. Nema zemlje sa više posijanih iluzija nego što je BiH. Tu iluziju održavaju stranci koji svoje mandate vide u tome da se dodvore centralama, umjesto da svijetu doznače neku realnu sliku i tako doprinesu objektivnosti i pomirenju”, ukazao je Dodik.

    Na pitanje da prokomentariše kritike na njegov račun za loš odnos prema Zapadu i zapaljivu retoriku, on je upitao zašto međunarodni predstavnici toliko žele da obesprave Srpsku da bi napravili jako Sarajevo.

    “Možda zato da bi sutra ekstremne muslimane mogli da hapsite po Evropi i ovdje napravite rezervat. Tražite da integrišemo migrante u BiH, pustimo djecu migranata u naše osnovno obrazovanje. Možda mislite da mi ne čitamo neke dokumente sa Zapada u kojima kažete da ne treba da primate starije ljude jer se ne integrišu u društvo. Kako se takva vrsta selekcije u prošlosti nazivala? Ako to javno kažem, onda nisam politički korektan i zadirem u njihove stvari, ali kada oni ovdje premjeću sve – onda oni imaju pravo na to iako mi ovdje baš ništa nedolično ne radimo”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je istakao da Republika Srpska ide dobrim pravcem, ima veću najnižu platu od FBiH i još mnogo dobrih pokazatelja, dok sluša da je “gola bijeda” i niz neistina.

    “Ne prihvatam da se dozvoli migrantima da se rašire po BiH, da rade zanatske poslove i da nam za pet godina taj isti Zapad kaže da im moramo dati politička prava. Zlonamjerni govore kako nema potrebe da se Republika Srpska brani svaki dan. Sjećam se borbe na početku mandata da zastava Srpske bude vidljivija u Predsjedništvu, pa su je preko noći sklanjali. Izborili smo se da stoji na vratima. A, gradonačelnik Banjaluke (Draško Stanivuković) sklanja zastavu Republike Srpske kada mu dođe neko iz Sarajeva. Dobio je mandat, sve u redu, ali narod to primijeti”, rekao je Dodik.

    On je ukazao da Bošnjaci nisu za inicijativu “mali šengen” jer misle da je to velikosrpski projekat.

    “Stalno šire i siju neki strah od Srba, pa im je i sama terminologija o srpskom svijetu nešto silno opasna. Šta bi pričali o američkom svijetu? Šta je loše u tome da Srbi gdje god se nalaze imaju pravo na kulturna i politička okupljanja, vjeru, pismo?”, upitao je Dodik.

    Predjsedavajući Predsjedništva BiH smatra da problem s tim imaju oni koji su istjerali Srbe iz Sarajeva i uzeli im imovinu vrijednu 80 milijardi.

    “Vidjelo se sa vakcinama kako interpretiraju pomoć iz Srbije i kakav sentiment u sebi nose spram srpskog naroda čak i kad dobiju pomoć koju tada nisu ni od koga dobijali. Umjesto da pokažu ljudsku zahvalnost Beogradu”, istakao je Dodik.

    U Savjetu bezbjednosti UN ukazano da Srpsku moraju uvažavati
    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da su dešavanja u Savjetu bezbjednosti UN pokazala da svijet nije kompaktan, da veliki pokušavaju da izguraju svoje politike, ignorišući čak i međunarodno pravo, kao i da je ukazano da Republiku Srpsku moraju uvažavati jer je faktor međunarodnog prava.

    Dodik je istakao da su “veliki” na ovoj sjednici pokušali da izguraju svoje politike o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, oko čega nije postignuta saglasnost, ignorišući u ovom slučaju Aneks deset Dejtonskog sporazuma, koji je dio međunarodnog prava, kako je to utvrdila i Venecijanska komisija prije 15 godina.

    “Visoki predstavnik bira se tako što se članice potpisnice Aneksa 10 dogovore o zajedničkom prijedlogu, koji se potvrđuje rezolucijom u Savjetu bezbjednosti UN. To se dešavalo u svim slučajevima, izuzev Kristijana Švarc-Šilinga, koji se u BiH zato i nije dugo zadržao”, rekao je Dodik za beogradsku “Politiku”.

    On ističe da Rusija, Kina i druge zemlje, njih šest u Savjetu bezbjednosti UN, smatraju da se mora biti privržen međunarodnom pravu po ovom pitanju.

    “Za nas je važno da je došlo do rasprave jer su raniji stavovi bili da o tome uopšte ne treba diskutovati. Čuli smo jasne poruke u UN kao, na primjer, od predstavnika Kine, koji je rekao da se Republika Srpska mora uvažavati jer je faktor međunarodnog prava”, rekao je Dodik.

    Naglasivši da nema formalnog imenovanja, legaliteta ni legitimiteta koji bi trebalo da stoji iza imenovanja Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, Dodik je ukazao da je iskustvo Republike Srpske s visokim predstavnicima veoma loše, jer su po pravilu bili u BiH da degradiraju Republiku Srpsku, pa nema razloga misliti da će ovog puta biti drugačije, naglasivši da nije riječ o ličnim zamjerkama Šmitu.

    “Ne možemo da prihvatimo njegov izbor, njegovo djelovanje i saradnju u smislu prihvatanja njegovih odluka”, rekao je Dodik.

    Govoreći o otporu NATO i EU da u deklaracije uvrste “prava konstitutivnih naroda”, što su neki razumjeli kao novu politiku i afirmaciju “građanskog”, Dodik je rekao da je to je ideološka borba ljevice i desnice u Evropi, koju “treniraju” preko BiH.

    “Konstitutivnost je jasno precizirana u Ustavu BiH. A da bi se to promijenilo, morao bi se mijenjati Ustav, sa čime i mi treba da se saglasimo, a to se neće desiti. Kao što se ni Hrvati neće složiti. Zato je to samo u domenu jedne načelno prazne političke rasprave”, istakao je Dodik.

    On ističe da se treba držati Ustava BiH, jer unaprijed treba da znaju da baziranje zemlje na konstitutivnosti i dvoentitetskom uređenju neće biti promijenjeno.

    “Izgleda da im je teško da shvate da ovdje postoji teška istorija tri naroda i da jedini koncept koji može da održi ovu zemlju jeste ravnopravnost naroda. Svi smo mi za univerzalna prava građana, koja zagovaraju, ali smo pre toga za prava konstitutivnih naroda, balans koji je po tom pretočen u sadašnji Ustav mora da bude održan jer se pokazalo da samo na osnovu njega BiH može da živi”, rekao je Dodik.

    On je istakao da bi bilo porobljavanje nametanje ovog grubom silom, eliminišući sve protivnike tog koncepta, kao i da to ovdje ne bi funkcionisalo, jer bi značilo stvaranje koncepta koji nije međunarodno priznat.

    Govoreći o izvještaju o Srebrenici koji je sačinila međunarodna ekspertska komisija, Dodik je naveo da bi svi koji se time bave trebali da se upoznaju sa tim izvještajem, u kojem je jasno vidljiv koncept satanizacije Srba, na kom se marljivo radilo.

    “U tabelama možete da vidite da se u zapadnim medijima Srbi u negativnom kontekstu pominju po 700 puta, a recimo muslimani i Hrvati samo jednom”, rekao je Dodik.

    Govoreći o pozivu Republike Srpske da se razgovara o budućnosti, Dodik je istakao da su Hrvati podržali razgovore, a Bošnjaci to neće jer misle da su “centralni komitet BiH” i da im se može da određuju sva kretanja u zemlji.

    “Republika Srpska je opredijeljena za razgovor i dogovor. Djeluje da Bošnjaci to ne žele, ali istorijski je važno da su Srbi pozivali na razgovor kako bi se riješili problemi koji evidentno postoje. Kad jednog dana shvate da se problemi moraju rješavati, treba da znaju da Srbi imaju pripremljen tim i platformu za pregovore, a platforma su Ustav i Dejton, ali i pojačana autonomija Republike Srpske u okviru BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik ističe da Srpska, ne samo da hoće povećanu autonomiju u odnosu na postojeće stanje, u koje je gurnuta nasiljem međunarodnog faktora, već i u odnosu na Ustav.

    “Zašto to nekom nije legitimno? Istorija je pokazala, pa to i oni treba da znaju kuda vodi svojeglavost, a odbijanje razgovora jeste baš to. Srbi su poslali jasnu poruku, želimo razgovor, imamo platformu, zalažemo se za mir i pregovore. Čekaćemo vas dok ne budete spremni”, poručio je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

  • Almu Čolo brine Milorad Dodik, Sredoje Nović joj odgovorio

    Almu Čolo brine Milorad Dodik, Sredoje Nović joj odgovorio

    Bariša Čolak (HDZ), član Interresorne radne grupe, kazao da je nakon jučerašnjih razgovora ohrabren i da je zajednički stav potaknut da se dođe što prije do izmijena Izbornog zakona i da je najbitnije otkloniti dikriminacije koje su uočene u presudama Suda za ljudska prava u Strazburu i odlukama Ustavnog suda BiH.

    “Ovo je neizborna godina i treba raditi. Mislim da i opozicija ovdje ima šta reći i da svi konačno shvate da je dogovovr interes svih, nije interes jednog naroda, nego interes svih, cijele BiH. Znate kakvi problemi mogu nastupiti ne dogovorimo li se”, kazao je Čolak.

    Ističe da im svaki dogovor odgovara, i da Hrvati kao najmalobrojnijni narod imaju pravo izabrati svog člana Predsjedništva.

    “Mi smo za svaki model koji će osigurati legitimno predstavljanje”, rekao je Čolak i dodao da moramo uvažavati nacionalni sastav.

    Alma Čolo (SDA), predsjedavajuća Interresorne radne grupe, istakla je da su građani BiH umorni čekajući da se ukloni diskriminacija iz Ustava i Izbornog zakona i da se svima da pravo.

    “Mislim da je to prvenstvo, prvo je pet presuda Suda za ljudska prava, pa onda sve ostalo. Mislim da mi mormao promijeniti Ustavi to su shvatili i iz HDZ-a. Brine me Milorad Dodik, koji kaže da Republika Srpska ne želi mijenjati Ustav. Gospodine Dodik moramo to uraditi. Kao pravnik i član SDA mislim da asimetričan izbor članova Predsjedništva ne možemo birati, moramo tražiti neko drugo rješenje”, kazala je Čolo.

    Na pitanje šta je o dvije izborne jedinice, Čolo je rekla da je to nemoguće, jer je to put ka trećem entitetu i da svi imaju odgovornost prema svojim biračima.

    “Ne postoje odluke o legitimnom predstavljanju. Postoji odluka o legitimnom predstavljanju u Domu naroda”, rekla je Čolo, dodavši da su ovo početni dogovori i da imaju još pet, šest mjeseci.

    Sredoje Nović (SNSD), član interresorne radne grupe, rekao je pesimista ako ovako nastavimo kao juče i danas.

    “Ovdje se već optužuje SNSD i Republika Srpska za članove Predsjedništva. Recite mi koliko se radilo na tome da se promijeni, a onda kad dođu stranci, mi se dodvoravamo, jedni bježe, jedni trče u zagrljaj. Ovo je pitanje gdje treba sjediti i razgovarati. Ne putem medija, nego sjesti u zatvoreni prostor i razgovarati. RS ne smeta ni asimetričlan, ni neposredni ni posredni izbor Predsjedništva. Dovoljno je smao reći da se bira jedna član Predsjedništva iz Republike Srpske, može se svako kandidovati, a što ne može proći to je drugo. Moramo u interresornoj grupi promijeniti metodologiju rada i odabrati pet ključnih pitanja o kojima ćemo se izjasniti, sve ostalo će biti uzalud”, kazao je Nović.

    Saša Mgazinović (SDP), član grupe, ističe da sada (Bakir) Izetbegović traži žiranta iz opozicije da prihvati neko od rješenja koje su dogovorili,.

    “Umjesto da vrše pritisak na opoziciju, imaće izbore kako su imalim a s tim što će se opozicija bolje organizovati”, kazao Magazinović.

    Ističe da je ranije bilo prijedloga da Bošnjaci i Hrvati glasaju odvojeno, pa onda o dvije odvojene izborne jedinice.

    “Od takvih rješenja nema ništa. Nović imao precizan prijedlog da se bira jedan član Predsjedništva iz RS bez prefiksa, što je prihvatljivo”, rekao je Magazinović.

    Član radne grupe Branislav Borenovic (PDP) kazao da je za njih neprihvatljivo sve ono što neće suštinski uticati na to da niko više ne zloupotrerbljava volju naroda i uvodi korupciju u institucije ove zemlje.

    “Vladajuća koalicija počinju već tražiti izgovore za svoj vlastiti neuspjeh, a imaju punu odgovornost da ponude rješenja. Opozicija hoće izmjene ukidanja glasanjem poštom osim u DKP i Ambasadama, hoćemo skeniranje glasačkih listića. To što vlast ima frustraciju i što ne poštuje odluku Parlamenta koji je izabrao CIK, nego cijene samo izbore svoje partije”, kazao je Borenović.

    Damir Arnaut, član radne grupe, rekao je da danas prvi put ova grupa bila u punom sastavu i da nije bilo predstavnika EU i SAD ne bi bilo kvoruma.

  • PDP: Iz RS-a treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH, isključivo direktnim načinom izbora

    PDP: Iz RS-a treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH, isključivo direktnim načinom izbora

    U vezi s jučerašnjim sastankom lidera opozicije s Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorsti i razgovorom o mogućim reformama načina biranja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, oglasili su se saopštenjem iz Partije demokratskog procesa.

    Iz PDP-a tvrde da su izmjene Izbornog zakona cilj za koji se godinama zalažu, jer trenutna regulativa ostavlja suviše prostora za manipulisanje i izborne krađe.

    “Međutim, ako govorimo o suštinski političkim izmjenama zakona, o čemu se govori prethodnih dana, naš stav je jasan i nedvosmislen: s teritorije Republike Srpske treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH i to isključivo direktnim načinom izbora, kako je to bilo i do sada” rekla je potpredsjednica PDP-a Jelana Trivić.

    Dodaju da u Federaciji BiH trebaju sami naći prihvatljiv model izbora članova Predsjedništva.

    “Ali, u Republici Srpskoj jedino direktan izbor ima smisla. Jučer smo čuli jasan stav lidera SDS-a i PDP-a Mirka šarovića i Branislava Borenovića te očekujemo da se i drugi politički akteri iz Republike Srpske direktno i nedvosmisleno odrede o ovom pitanju”, zaključuju iz PDP-a.

  • Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.


    Njemački političar Kristijan Šmit postaće novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. avgusta, naslijedivši Valentina Incka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

    Nakon što je Incko podnio ostavku 27. maja, Šmita je imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

    “S jedne strane imate visoki rizik”, rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu. “Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi”.

    Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Šmita trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

    Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savjet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

    Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Šmit preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

    EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

    “Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Kristijan Šmit i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Takođe postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što takođe nije malo vjerovatno”, rekla je Ruge.

    Tanja Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH – rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako spriječiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

    Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: “Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje”.

    Na tom položaju Rusija podržava Srbe, čiji je političar Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Incka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske.

    “Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo”, rekla je Domi.

    PIC je 2008. uspostavio takozvanu “Agendu 5 + 2” – zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

    Stručnjaci rekli su za “Glas Amerike” da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

    Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

    U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.

    Kompletan tekst pročitajte na portalu Glas Amerike.

  • Malo selfi, malo kolce, malo mitingovanje: Lideri PDP obilaze gradove i sela širom Srpske

    Malo selfi, malo kolce, malo mitingovanje: Lideri PDP obilaze gradove i sela širom Srpske

    Za samo nekoliko dana, Branislav Borenović, Jelena Trivić i Draško Stanivuković, potpomognuti povremeno i maldim snagama poput Ivana Begića, prokrstarili su nekoliko gradova i sela u Srpskoj. Kažu da nije u pitanju predizborna kampanja, nego “rad na terenu”.

    Mrkonjić Grad, Šipovo, Rogatica, Pale, Kotor Varoš… Negdje selfi, negdje kolce, negdje malo ćaskanja sa lokalcima, djecom i odraslim, a uz sve to političke poruke, tek da se zna zašto su došli.

    Prije dva dana su održali Sabor Opštinskog odbora PDP-a Rogatica, izabrali novog mladog predsjednika na lokalu i poručili: nećemo sa SNSD, mi smo dva svijeta različita!

    – Oni lete helikopterima i avionima, bahate se i rasipaju narodni novac. Malo im je što su do sada uzeli od naroda, nego hoće da daju još 100 miliona KM našeg novca u kumovske džepove. Nikada im nije dosta, ali zaustavićemo mi tu crvenu pošast – poručio je Borenović u Rogatici na skupu za koji tvrdi da nije predizborni miting, nego “Razgovor s građanima”.

  • Bošnjačke stranke nikad nije zanimala istina

    Bošnjačke stranke nikad nije zanimala istina

    Politički predstavnici srebreničkih Bošnjaka ne žele da se dođe do prave istine o žrtvama i stradanju u ovoj lokalnoj zajednici, jer hoće i dalje da gaje lažni narativ o genocidu u Srebrenici i da Bošnjake prikazuju kao jedini stradalnički narod.

    Ovim riječima je potpredsjednik srebreničkog parlamenta i predsjednik SNSD-a u ovoj opštini Radomir Pavlović odgovorio predsjedniku SO Srebrenica i jednom od lidera bošnjačke koalicije “Moja adresa Srebrenica” Ćamilu Durakoviću koji je odbio njegov poziv na formiranje zajedničke komisije sa zadatkom da utvrdi broj žrtava pojedinih naroda sa područja Srebrenice.

    Pavlović je u ime SNSD-a i drugih srpskih partija pozvao Bošnjake da naprave zajedničku komisiju koja treba da utvrdi istinu o stradanju stanovništva Srebrenice u ratu od 1941. do 1945. i od 1992. do 1995. godine, te da se odredi delegacija koja će obići i bošnjačka i srpska stratišta.

    • Pozivamo ih da naše izvještaje predočimo javnosti i da obim stradanja uporedimo sa presudama i domaćih i međunarodnih sudova. Na taj način bi bila zadovoljena i istina i pravda za sve strane koje su odvojeno radile na istini o stradanju samo svog naroda. Mi nudimo dijalog na ovu temu, nudimo saradnju i puni doprinos kako bi pomirenje krenulo iz Srebrenice i kako bi ova zemlja mržnje prešla u normalnu zajednicu za bolju budućnost svih njenih naroda i građana – poručio je Pavlović.

    S druge strane, Ćamil Duraković kaže da Radomir Pavlović i SNSD, da su htjeli bilo kakvu saradnju sa Bošnjacima, ne bi izvršili “političko nasilje i prekršili koalicioni sporazum u kojem je navedeno da neće biti preglasavanja”.

    • Osam dana prije komemorativne sjednice, koju zajednički već godinama održavaju Srbi i Bošnjaci i kojom odajemo poštu svim nevino ubijenim u Srebrenici, uraditi ovo što je uradio SNSD i drugi srpski odbornici je politički nonsens koji će srušiti ono što se zajednički gradilo godinama – kaže Duraković za “Glas Srpske”, govoreći o Rezoluciji o stradanju srpskog naroda u Srebrenici u 20. vijeku koju su u petak usvojili srpski odbornici u SO Srebrenica.

    On kaže da je postupkom srpskih odbornika dovedena u pitanje i komemorativna sjednica i dalji rad lokalne skupštine.

    • Odgovornost je na njima, a sada pozivati Bošnjake na neku kvazisaradnju jednako je tome da vam neko iznenada udari šamar, a onda vam se izvinjava, dok i dalje drži podignutu ruku za sljedeći šamar – kaže Duraković.

    On ističe da Bošnjaci u Srebrenici, iako nisu htjeli uopšte učestvovati u vlasti nakon ponovljenih lokalnih izbora, ipak nisu htjeli biti destruktivan faktor i nisu blokirali formiranje vlasti.

    • Mi Bošnjaci, ne govorimo o genocidu kao našem političkim narativu, već o činjenicama koje su presudile najviše sudske instance u svijetu. Da Radomir Pavlović ne koristi srpske žrtve u svrhu relativizovanja i umanjivanja bošnjačkih žrtava, onda bi mogli iskrenije pričati o svim nevino ubijenim u svim ratovima, jer je uistinu bilo nevinih žrtava u svim ratovima i na svim stranama – kaže Duraković.

    Radomir Pavlović odgovara Durakoviću tvrdeći da je Bošnjacima neophodna priča o genocidu kako bi oprali još milijardu maraka.

    • Njihovi mediji su nepobitno utvrdili da su do sada oprali milijardu, ali očigledno da im je to malo. Skupština je jednoglasno izglasala zaključak da će funkcioneri opštine raditi na zajedničkim projektima. Za to je glasao i Duraković i nije mi jasno šta sada govori. U stvari, jasno je da ekonomija i razvoj njima nisu bitni, ako to ne prati njihova jednostrana priča – zaključuje Pavlović.

    On ističe da srpske stranke žele političku priču da prebace na domaće aktere, a ne da oni budu sa strane, pogotovo iz Amerike ili Brisela, već da oni koji su bili žrtve zajedno sjede i razgovaraju o budućnosti.

    Nepobitne činjenice

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozdravio je odluku Skupštine opštine Srebrenica da usvoji Rezoluciju o stradanju srpskog naroda u Srebrenici u 20. vijeku i da osudi sve zločine počinjene nad Srbima, kao i pripadnicima svih naroda na prostoru bivše Jugoslavije u tom periodu. Linta je naglasio da je cilj te rezolucije da se domaća i međunarodna javnost upozna o nepobitnoj istini o velikim stradanjima Srba u dva svjetska rata i u građanskom ratu devedesetih godina prošlog vijeka bez namjere da umanjuje žrtve drugih naroda.

  • Majkić: Borenović je naivan ako misli da mu namjere nisu prepoznate

    Majkić: Borenović je naivan ako misli da mu namjere nisu prepoznate

    Delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić kritikovala je Borislava Borenovića, predsjednika PDP-a, zbog njegovog stava da u izborni proces treba uvesti optičke skenere. Poručila mu je da je “naivan ako misli da mu namjere nisu prepoznate”.

    “Jedini cilj mu je uvođenje optičkih skenera u izborni proces, jer onaj koji drži u svojim rukama bazu podataka, taj odlučuje o izbornom rezultatu. Isti cilj imaju i sve stranke iz FBiH. A znamo i ko vlada CIK-om”, napisala je Majkić na Twitteru.

    Podsjetimo, nakon nedjeljnih razgovora o izmjenama Izbornog zakona u Sarajevu, Borenović je rekao da je PDP za to da se uvedu optički skeneri kako bi se, kako tvrdi, “izbjegle manipulacije”.

    Sastanku opozicije sa međunarodnim zvaničnicima su prisustvovali i predsjednici SBB-a Fahrudin Radončić, Sabina Ćudić iz Naše stranke, te predsjednici SDS-a Mirko Šarović i PDP-a Branislav Borenović.

    Prije toga predstavnici međunarodne zajednice su razgovarali sa Bakirom Izetbegovićem (SDA) i Draganom Čovićem (HDZ).