Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je da neće ići u Sarajevo, jer Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik u BiH nema legitimitet.
“Republika Srpska neće sprovoditi njegove odluke”, poručio je Dodik.
Na svečanosti koju Šmit organizuje večeras u Sarajevu neće biti predstavnika institucija i partija iz Republike Srpske.
Najavili su da zbog nelegitimnog izbora, sa Šmitom neće sarađivati, niti će prisustvovati prijemu.
Aktuelna politička situacija, reakcije iz RS-a na odluke Valentina Inzka te neke unutrašnje stvari teme su današnjeg sastanka Predsjedništva SDA u Sarajevu, kazao je prije početka sastanka predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Na komentar šta očekuje od dolaska novog visokog predstavnika te kako će se razviti situacija u RS-u kaže da u prvih mjesec dana neće biti ništa posebno, a onda će se političari iz RS-a neumitno sudariti s institucijama Bosne i Hercegovine, predstavnicima međunarodne zajednice, PIC-om i OHR-om, i ne bih rekao da će u tom sudaru moći da nadjačaju.
“Nadam se da će odustati prije smjena”, izjavio je on.
Kazao je kako u BiH mora biti mir, stabilnost, da se ne mogu negirati zločini, genocid, suprotstavljati presudama Haškog tribunala…
“Nadam se da će nakon augusta svi to shvatiti i da će se krenuti ka normalizaciji stanja u zemlji”, izjavio je on.
Za novog visokog prestavnika Christiana Schmidta je kazao kako je to jedan političar od iskustva, odlučan i uspješan, koji iza sebe ima njemačku državu i cijeli civilizirani svijet.
Mirko Šarović, lider Srpske demokratske stranke (SDS), komentarišući inauguraciju visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta ponovio je kako je odluka o zabrani negiranja genocida neutemeljena.
On je kazao kako je na domaćim političarima da ne učine pogrešan korak koji bi doveo do produbljivanja krize.
“Rusija i Kina su poruke koje su iznijele u Vijeću sigurnosti samo ponovile nakon saopćenja ambasadora PIK-a i čini se da Rusija ostaje na stavu neprihvatanja Inzkove odluke i neprihvatanja novog visokog predstavnika, kazao je Šarović.
On kaže kako u narednim danima treba da vuku mudre poteze.
“Ukoliko visoki predstavnik bude koristio bonske ovlasti, to nije put ka rješenju ove krize. Nadam se da će se težiti rješenjima prihvatljivim za obje strane, a to znači da će u budućnosti sve odluke donositi parlamenti, a ne jedan pojedinac”, poručio je Šarović.
Predsjednik SDS-a prisustvovao je danas obilježavanju 31. godišnjice djelovanja ove političke opcije u Gacku.
Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda RS je istakao da će Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa u predviđenom roku, a vezano za zadnja dva zakona koje je Narodna skupština RS izglasala.
Podsjećanja radi, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u petak, 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentina Incka o zabrani negiranja genocida.
Poslanici u NSRS usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom, prenosi N1.
– Ti zakoni su u proceduri i nisu konačni obzirom da pitanje vitalnog nacionalnog interesa i odmori koji su u toku će uzeti vremena da to se riješi na bolji način. Klub Bošnjaka će pokrenuti vitalni nacionalni interes i procedura će ići kako je predviđeno. Mi očekujemo da neće doći do usaglašavanja na zajedničkoj Komisiji, da će sve to otići na Ustavni sud RS, gdje ne očekujemo puno od tog političkog sudu. Zbog toga ćemo uputiti apelaciju prema Ustavnom sudu BiH- istakao je Okić.
Dodaje da Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS očekuje i reakciju međunarodne zajednice i drugih aktera.
-Očekujemo da će reagovati i Tužilaštvo BiH gdje su jasne naznake krivične odgovornosti za one koji su sve ovo pokrenuli i u proceduru stavili- zaključio je Okić.
Republika Srpska je garant opstanka srpskog naroda na ovim prostorima, uprkos svim prošlim i novim izazovima, međunarodnim pritiscima i ucjenama, izjavio je predsjednik Vlade RS Radovan Višković.
On je istakao da činjenica da u 21. vijeku imate protektora, da imate nekoga ko može da vam donosi zakone mimo domaćih institucija, upućuje na pitanje da li su ovoj zemlji potrebni izbori ili su konstitutivni narodi Srbi, Hrvati i Bošnjaci nesposobni da kroje svoju sudbinu.
Višković smatra da to nije tačno i da, ako se želi dobro svim narodima, onda treba zajedno sjesti za sto i dogovoriti se o budućnosti i sudbini BiH.
Višković je rekao da na najavljenom sastanku sa predsjednikom Srbije očekuje upravo ono što je Aleksandar Vučić i poručio – da Srbija i Republika Srpska nastavljaju da rade na zajedničkim projektima, kao i da treba jačati poziciju Republike Srpske.
On je naglasio da su svi koji obavljaju određene političke pozicije u Republici Srpskoj spremni žrtvovati i lični komoditet za opstanak Srpske i srpskog naroda i tako će i raditi.
rpski član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je da neće ići u Sarajevo, jer Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik u BiH nema legitimitet.
“Republika Srpska neće sprovoditi njegove odluke”, poručio je Dodik.
Na svečanosti koju Šmit organizuje večeras u Sarajevu neće biti predstavnika institucija i partija iz Republike Srpske.
Najavili su da zbog nelegitimnog izbora, sa Šmitom neće sarađivati, niti će prisustvovati prijemu.
Takozvana “patriotska” opozicija u Srbiji, odnosno oni koji se tako predstavljaju i tako tumače riječ patriotizam, trebalo bi barem nešto da znaju o ratnim dešavanjima u BiH. Skrivati se iza patriotizma, a nazivati Aleksandra i Andreja Vučića Bosančerosima, kao što je to uradio izvjesni Dejan Petar Zlatanović, u najmanju ruku je nepoštovanje svih onih Srba koji su napustili svoja ognjišta baš u Bugojnu koje jeste ostalo u FBiH. I baš on, koji je istoričar, tvrdi da je Srbin-patriota, trebalo bi da svoju patološku mržnju prema Vučićima pravda nekako drugačije, a ne nazivanjem Srba iz Bugojna pogrdnim nazivima. Riječ Bosančeros na ovim se prostorima tumači dosta drugačije nego što to očigledno misli jedan srpski istoričar.Ti Bosančerosi, kako se inače bošnjaci u BiH vole nazivati, ubijali su i protjerivali Srbe iz Bugojna ratnih 90-ih.I ne samo oni. Hrvati, komšije, bili su i brutalniji.U Bugojnu je, to bi jedan istoričar trebalo da zna, prije rata živjelo više od 9000 Srba.Sada ih je stotinjak.Ostalo su Bosančerosi.Toliko o patriotizmu.
Kristijan Šmit danas zvanično preuzima funkciju visokog predstavnika u BiH od svog prethodnika Valentina Incka.
Idok bošnjački i hrvatski političari pozdravljaju njegov dolazak u BiH, srpski mu poručuju da nema saradnje s njim dok ne povuče sporni zakon o zabrani negiranja genocida, koji je nametnuo Incko.
Lider SNSD, Milorad Dodik, otišao je korak dalje i za Šmita rekao da se lažno predstavlja i da nije dobrodošao u Srpsku.
S druge strane, Šmit se mnogo ne obazire na prve reakcije političara, a u svojim prvim izjavama, pred sam dolazak u BiH, kratko je poručio da u ovu državu dolazi kao političar, a ne diplomata.
Šta je ovim Šmit želio da poruči domaćim političarima?Politička analitičarka Tanja Topić ističe da se iz te poruke može iščitati da će Šmit biti direktan i otvoren, bez uvijanja i bijelih rukavica.
– To ne znači da će iskazati nepoštovanje prema bilo kome, što se moglo vidjeti iz njegovih prvih izjava. On će svima pristupiti nepristrasno. Očito je da dobro poznaje prilike u BiH i da neće prezati od nazivanja stvari pravim imenom, što bi, da je diploma, radio svakako na drugačiji način – kaže Topićeva.
Dodaje da je odnos političara iz Srpske prema novom visokom predstavniku pogrešan. Topićeva smatra da Republika Srpska ne može sebi dopustiti aroganciju u trenucima kada cjelokupna međunarodna zajednica, osim Rusije, stoji iza visokog predstavnika.
– I Srbija se nije protivila njegovom imenovanju. Pojedine izjave političara nisu ni diplomatske niti politički korektne, što šalje jednu ružnu poruku iz Republike Srpske – ističe Topićeva.
Ona kaže da je visoki predstavnik još uvijek sastavni dio političko-pravnog sistema i da nije došao u privatnu posjetu u BiH.
– Ovakav odnos može samo nanijeti štetu Republici Srpskoj. Pozivati se i zaklinjati u Dejton, a ne priznavati visokog predstavnika, selektivan je pristup i kršenje Ustava, odnosno protivdejtonsko djelovanje, posebno što je Republika Srpska međunarodnu verifikaciju stekla Dejtonskim sporazumom – zaključuje Topićeva.
“Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica”, poručio Šmit.
Član CSU-a u njemačkom Bundestagu Kristijan Šmit postaje visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Šmit je uoči primopredaje u OHR-u poručio da ne dolazi kao veliki vezir Bosne i Hercegovine.
Kako prenosi Klix, pisanje njemačkog BR24, Šmitu početni uslovi neće biti lagani, a on je njemačkim novinarima jasno dao do znanja da ne želi da ga se zastraši.
Odličan posao pomirenja
Pomirenje, poput onog koje su Njemačka i Francuska sa velikim uspjehom tražile nakon Drugog svjetskog rata, nije ni počelo u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine, smatra Šmit i ističe da će to biti veliki zadatak njegovog mandata.
“Kako bi ih zadržali, mladima se moraju pružiti mogućnosti kroz sigurnost, borbu protiv korupcije i vladavinu prava”, kazao je.
Šmit, takođe, želi Bosnu i Hercegovinu učiniti podobnom za kasnije pridruživanje EU.
Kao visoki predstavnik, Šmit ima veliku moć zahvaljujući tzv. bonskim ovlaštenjima. Naprimjer, on može samostalno smijeniti izabrane zvaničnike i donijeti zakone.
“Ove mogućnosti su samo za hitne mjere”, pojašnjava Šmit i naglašava:
“Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica.”
Ali on je, takođe, kaže spreman biti jasan i precizan.
“A neki se moraju prilagoditi činjenici da ne samo da mogu biti prijateljski nastrojen, već da, ako to služi cilju, mogu biti i prilično tvrd i neugodan”, dodao je.
Vlastito ukidanje kao cilj
Sve u svemu, nova kancelarija je izazovan zadatak za Kristijana Šmita s ciljem da se sam ukine.
“Bio bi moj najveći uspjeh kada bih uspio biti posljednji visoki predstavnik u BiH i predati standardno orijentisanu demokratiju sa sigurnim granicama, orijentisanu na Evropsku uniju”, rekao je Šmit.
Primopredaja dužnosti između novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Kristijana Šmita i bivšeg Valentina Incka biće zvanično održana danas u Sarajevu.
Predstavnici stranih zemalja ne treba nama da dijele bilo kakve lekcije. Nije njihovo da nam sole pamet već je njihovo da nam pomognu ako mogu oko rješavanja složenih situacija kao što je ova. Oni su se stavili samo na jednu stranu što je potpuno pogrešno – poručio je lider SDS, je Mirko Šarović, reagujući na saopštenje ambasadora zemalja PIК, koje nije potpisala Rusija.
Šarović ističe da, ako je Inckov potez izazvao reakciju političara iz Srpske, isto tako su izazvane i reakcije stranaka iz FBiH i veoma uticajnih pojedinaca iz tog entiteta.
– A ambasadori PIК nisu se niti jednom osvrnuli na njihove reakcije koje su bile potpuno neprimjerene – podsjeća Šarović.
Po svom šablonu, kaže Šarović, ambasadori zemalja PIК, odabrali su za krivca stranke iz Republike Srpske, ne udubljujući se u razloge nezadovoljstva srpskih političara i dali ocjenu davajući ulogu visokom predstavniku koju on praktično nema.
– Šmitov nastup u Bosni i Hercegovini je pod ozbiljnom sumnjom zbog nepotvrđivanja njegovog imenovanja u Savjetu bezbjednosti. Njegov jedini autoritet je što dolazi iz jedne tako važne zemlje kao što je Njamačka i mi to poštujemo. Odluka o njegovom imenovanju nije prošla Savjet bezbjednosti i on nema pravo po Ustavu BiH da dijeli lekcije o evropskom putu i drugim procesima u BiH. On nema ulogu vrhovne supervizije koja mu je dodjelio PIК, a koja ne postoji – zaključio je Šarović.