VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Priča o asimetričnosti je alibi za neuspjeh dogovora Bošnjaka i Hrvata

    Nakon sastanka s Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik govorio je o tim razgovorima i reformi Izbornog zakona o kojoj se već neko vrijeme intezivno dogovara u državi.

    Prije nego što je iznio stav Srba o izmjenama Izbornog zakona BiH kazao je da je Republika Srpska spremna dogovarati se o svim aranžmanima koji su neophodni dok god je to u okviru odluka Narodne skupštine RS-a, koja je formirala i grupu za razgovore s različitim nivoima o svim pitanjima u BiH.

    “Mislim da su Hrvati poslali poruku da su spremni razgovarati u takvom formatu, čuli smo da neki Bošnjaci to ne žele. Ipak dobro je da počnemo direktno razgovarati, a ne da čekamo da stranci nešto riješe”, rekao je Dodik aludirajući na razgovore s liderima međunarodne zajednice, koji su prethodnih dana bili intenzivniji.

    Stav RS-a o Izbornom zakonu BiH

    Dodik je ponovio da će Republika Srpska imati jednu novu inicijativu koja se odnosi na to da predsjednik RS-a i član Predsjedništva BiH iz RS-a budu ista osoba.

    “Mislim da bi to bitno doprinijelo funkcionalnosti i ne bi dovelo do toga da RS ima dualizam u vlasti. Ako opozicija želi, ja sam spreman da im pojasnim zašto je to dobro”, rekao je on.

    Govoreći o dogovorima u Federaciji Bosne i Hercegovine istaknuo je da će sačekati Hrvate i Bošnjake da pronađu rješenje jer “imaju pravo da sami sebi pronađu način biranja članova Predsjedništva”, rekao je.

    “RS je još prije 10-15 godina iznijela svoj stav o izboru u Predsjedništvu BiH, a to je direktan izbor srpskog člana iz RS-a. Mi smo rekli da ćemo sačekati da se dogovore gospoda Hrvati i Bošnjaci i njihovi politički predstavnici. Takav smo model razgovora i vidjeli u posljednje vrijeme, ali oni očigledno ne uspijevaju naći nijedan model koji bi bio održiv u pogledu izmjena zakona. RS nema planove da se uključuji u izbor članova iz FBiH, a ovdje je to ključno pitanje”, rekao je Dodik.

    Ponovio je i svoj poznati stav da Bošnjaci pokušavaju privući pažnju međunarodne javnosti kako bi dobili ono što žele. Rekao je: “Oni uvijek idu na to da izmisle nešto, a to je sada priča o simetriji”.

    “Priča o asimetričnosti je alibi za neuspjeh dogovora Hrvata i Bošnjaka. Bošnjaci to potežu. Ako očekuju da ćemo mi zbog tog njihovog kvazistava nešto mijenjati, nećemo”, kazao je.

    Iako je rekao da se ne želi miješati u dogovore u Federaciji BiH kada je riječ o Izbornom zakonu, ipak je donekle stao na stranu Hrvata prokomentarisavši da su Hrvati u pravu što traže mehanizam izbora njihovog predstavnika.

    “Ništa Hrvati nisu imali od ovog mandata Komšića, koji je potrošen, jer je on pokazao da radi isključivo u interesu Bošnjaka”, naveo je Dodik.

    Sastanak Predsjedništva s Palmerom i Eichhorst

    Govoreći o današnjem sastanku Predsjedništva BiH s pomoćnikom državnog sekretara u Uredu za Evropu i Euroaziju Matthewom Palmerom i direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst, kazao je da su njihovi stavovi takvi da domaće političke strukture pitanje izbornih reformi moraju same riješiti.

    Prokomentarisali su i izbor visokog predstavnika, prilikom čega je Dodik jasno potcrtao gostima da RS ne podržava Christiana Schmidta.

    “Njihov stav je bio da smo samo Rusi i mi na toj strani, čime se pokušalo ukazati na neki kao ruski utjecaj, ali to nije tačno. Ovdje se radi o nama, nismo željeli prihvatati nelegalan izbor, Schmidt mora biti potvrđen u Vijeću sigurnosti”, kazao je Dodik.

    Dodao je da je očigledan pokušaj “jačanja izbornog intervencionalizma”, jer se “umjesto nejakog Inzka nameće neko jak, ko bi bio na strani Bošnjaka”.

  • DNS: Prihvatljiv nam je samo direktan izbor člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske

    DNS: Prihvatljiv nam je samo direktan izbor člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske

    Povodom posljednjih razgovora međunarodnih zvaničnika i predstavnika bosanskohercegovačkih stranaka oglasili su se saopćenjem iz Demokratskog narodnog saveza.

    “Izborni zakon je sistemski zakon, poslije ustava najvažniji akt zemlje, i zato je neophodan konsenzus vlasti i opozicije. Izmjene se ne mogu zaustaviti samo na implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava, nego moraju obuhvatiti i pitanja sprečavanja izbornih krađa. Bez toga DNS neće prihvatiti kozmetičke izmjene”, poručio je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

    Nešić podsjeća da je po pitanju implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u Republici Srpskoj davno postignut konsenzus i očekuje da svi ostanu pri starim rješenjima, a da Federacija BiH sama rješava svoje probleme.

    “Što se tiče nas, ostajemo pri stavu da se samo briše nacionalna odrednica člana Predsjedništva iz RS-a, a da se on i dalje bira direktno te da se Dom naroda proširi jednim delegatom iz RS-a, iz reda Ostalih. Direktno birani član Predsjedništva ima veći legitimitet od neposredno biranog i zato ostajemo pri direktnom izboru. Kako će Federacija BiH birati svoje članove Predsjedništva BiH, direktno ili u nekom od parlamenata, to je stvar njihovog dogovora i mi se tu nećemo miješati”, kaže Nešić.

    Predsjednik DNS-a naglašava da su za DNS ipak mnogo važnije promjene koje će spriječiti izborne krađe i zaštititi izbornu volju građana.

    “To znači da trebamo onemogućiti da izbore odlučuju brojači, a ne birači, i da se političkom korupcijom poslanici kupuju kao na pijaci. Treba vratiti mandate partijama, onemogućiti trgovinu biračkim odborima, uvesti skenere kako bi bilo zaustavljeno dopisivanje preferencija i ubacivanje listića. Vidjeli smo na primjeru Doboja kako brojači samo u jednom gradu mogu ukrasti čak 17.000 glasova.To mora biti zaustavljeno ili izbori nemaju smisla, pošto nisu odraz volje građana”.

    Opšte je poznato i dokazano, tvrdi Nešić, da su glasovi poštom također kompromitovani te biračima iz inostranstva treba omogućiti da glasaju na biračkim mjestima u inostranstvu umjesto što se koverte prodaju na tone.

    “BiH ima jedan od najkompromitovanijih i najkorumpiranijih izbornih procesa na svijetu i ovo je test za vlast da li je spremna na fer i demokratske izbore ili će se boriti za opstanak na vlasti uz pomoć izbornih krađa. Ukoliko se odluče za ovo drugo, završit će kao svi diktatorski režimi, zato im je pametnije da prihvate stvaranje fer i demokratskog izbornog ambijenta”, poručio je Nenad Nešić.

  • Komšić: Asimetrija nije prihvatljiva, nije prvi put da HDZ prijeti blokadom izbora

    Komšić: Asimetrija nije prihvatljiva, nije prvi put da HDZ prijeti blokadom izbora

    Nakon sastanka s Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst, zvaničnicima SAD-a i Evropske unije, medijima se obratio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    On je kazao kako asimetrija koja se predlaže nije nešto što je pametno, logično i prihvatljivo.

    “Život u BiH brzo demantuje optimizam. Sa strane HDZ-a ciljevi su visoko postavljeni, a to nije prihvatljivo brojnim političkim strankama. Bilo bi odlično i u vezi s tim bi se mogao postići konsenzus ove izmjene koja dekriminalizira izborni proces”, izjavio je on.

    Kazao je kako Palmer i Eichhorst nisu došli s konkretnim rješenjima.

    “Oni su došli da kažu – uradite to, treba vam to prije izbora, imate našu podršku”, izjavio je te kazao kako vjeruje da će svi podržati nešto što je normalna stvar, da nema krađe na izborima.

    Na pitanje novinara o HDZ-ovim prijetnjama blokadom izbora kazao je da to nije prvi put.

    “Nije prvi put da najavljuju blokadu izbora, to nije pametno. To će navući ozbiljnije osude nego što oni misle. Kad znamo s kim imamo posla, sve je moguće, sjetite se izbora u Mostaru”, izjavio je Komšić.

    Pomoćnika državnog sekretara u Uredu za Evropu i Euroaziju Matthewa Palmera i direktoricu za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinu Eichhorst primili su danas članovi Predsjedništva BiH.

  • Izetbegović predsjednicima svih parlamentarnih stranaka poslao prijedlog SDA

    Izetbegović predsjednicima svih parlamentarnih stranaka poslao prijedlog SDA

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjednicima političkih stranaka koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.U pismu Izetbegović ističe da BiH ima veliku priliku, ali i obavezu, da uz pomoć prijatelja iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država konačno riješi pitanje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koje se odnose na uklanjanje diskriminatornih odredbi iz ustavnog okvira i izbornog zakonodavstva.

    “Ispunjavanje tih obaveza ujedno je i prilika za unapređenje transparentnosti i integriteta izbornog procesa, u skladu sa preporukama OSCE-a, ODIHR-a i Venecijanske komisije”, dodaje Izetbegović.

    Podsjetio je da razgovori i pregovori koji se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH traju duže od 15 godina, te da se u nekoliko navrata bilo blizu rješenja, ali da ono nikada nije postignuto.

    Pitanja kao što su izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, ocijenio je predsjednik SDA, zahtijevaju učešće predstavnika svih parlamentarnih stranaka, civilnog društva, akademske zajednice i pravnih stručnjaka.

    Foto: FENA
    Foto: FENA

    “Stoga sam od samog početka razgovora između SDA i HDZ-a BiH smatrao da je takav format pogrešan i nedostatan za pronalazak održivog rješenja. Mogućnost razgovora u takvom formatu nisam apriori odbacio iz poštovanja prema prijateljima iz međunarodne zajednice, a moja procjena da razgovori u tom formatu neće uroditi plodom se ispostavila tačnom”, napisao je Izetbegović.

    Upozorio je na potrebu izbjegavanja bespotrebne javne prepirke i prikupljanja političkih poena na pitanjima koja su od životne važnosti za sve građane BiH i koja mogu odrediti sudbinu države.

    “Ova godina mora biti godina posvećena rješavanju takvih problema, uz izbjegavanje sebičnog politikanstva, što svi mi, predstavnici stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, dugujemo građanima koji su nas birali”, istaknuo je Izetbegović.

    Izetbegović, također, podsjeća da SDA i HDZBiH nisu postigli nikakav zajednički prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, te da postoje dva, u velikoj mjeri suprostavljena prijedloga.

    “SDA je javnosti obznanila svoj prijedlog, kojim se presude Evropskog suda za ljudska prava provode na temelju principa i rješenja sadržanih u takozvanom Aprilskom paketu ustavnih promjena, a presude Ustavnog suda BiH uklanjanjem postojeće asimetrije u funkcioniranju Vijeća naroda RS-a i Doma naroda FBiH, odnosno striktnog svođenja ovlasti Doma naroda FBiH na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Tvrdnje pojedinih predstavnika stranaka da prijedlog SDA „vodi u podjelu zemlje“ ne samo da su pogrešne, već ukazuju na zabrinjavajuću činjenicu da neki od aktera aktuelnih razgovora nisu ni pročitali prijedlog SDA”, napisao je Izetbegović.

    U tom kontekstu je Izetbegović naglasio da je uz pismo dostavljen i prijedlog SDA koji se odnosi na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.

    S obzirom da se od Parlamentarne skupštine BiH očekuje da u ovoj godini usvoji rješenja kojim bi se provele presude svih relevantnih sudova i uklonila postojeća diskriminacija iz Ustava i Izbornog zakona BiH, što je jedna od ključnih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine, Izetbegović je ocijenio da je neophodno iskoristiti spremnost prijatelja iz međunarodne zajednice, naročito onih iz EU-a i SAD-a, te se istinski fokusirati na rješavanje ovog problema.

  • Džaferović: Asimetrija je opasna, svi članovi Predsjedništva BiH moraju imati isti legitimitet

    Džaferović: Asimetrija je opasna, svi članovi Predsjedništva BiH moraju imati isti legitimitet

    Nakon sastanka s Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović odbio je i pomisao na bilo kakvo asimetrično rješenje kod promjena Izbornog zakona.

    On je kazao da je od neobične važnosti sinhronizirano djelovanje SAD-a i EU.
    “Oni će se vratiti u septembru, meni je drago da je tako i da posreduju u rješavanju važnih problema. Bilo kakva asimetrična rješenja za mene nisu prihvatljiva, ona su opasna jer daju različit legitimitet, time i snagu. Sva tri člana Predsjedništva moraju imati isti legitimitet”, kazao je on.

    Predsjedništvo BiH predstavlja suvereniteti i legitimitet države, dodao je te kazao da ne želi da se u budućnosti razgovara o sličnim rješenjima.

    “Veoma je bitno da radi parlamentarna grupa te da se gradi neko rješenje koje će osigurati da volja građana bude predstavljena u izbornim rezultatima. Odluke Suda za ljudska prava je jednostavno ispuniti, samo treba izbrisati etničke nazive. Nakon toga su se pojavili politički zahtjevi HDZ-a”, naveo je Džaferović.


    On je kazao kako traži da se ukine asimetrija i uspostavi simetrija između Doma naroda FBiH i Vijeća naroda u RS-u, zbog nemogućnosti da Bošnjaci u tom entitetu povuku zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

  • Stevandic na sjednici sa Palmerom, Nelsonom, Satlerom i Ajnhorstovom

    Stevandic na sjednici sa Palmerom, Nelsonom, Satlerom i Ajnhorstovom

    Član Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH Nenad Stevandić ocijenio je danas u Sarajevu da ova grupa djeluje kao terapijska grupa za one koji ne mogu da dobiju izbore i koriste je kao polugu za politički marketing i za predizbornu kampanju svojih partija.

    To sa strane kad se pogleda djeluje kao terapijska grupa za one koji ne mogu da dobiju izbore, pa pokušavaju, kreiranjem zakona koji bi njima odgovarali, da budu u poziciji da te izbore dobiju – rekao je Stevandić novinarima.

    Nakon sastanka članova Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Metjuom Palmerom i direktorom Evropske službe za inostrane poslove za zapadnu Evropu, Balkan, Tursku i Veliku Britaniju Angelinom Ajhorst.

    Stevandić je podsjetio da su sve izmjene Izbornog zakona vezane za saglasnost entiteta i naroda, da nema drugih izmjena i drugačije ne može da funkcioniše BiH.

    – Što se tiče skenera, to je priča da neko na softverski način pokušava da učestvuje u izbornoj kampanji. Neprikosnoven je prostor od paravana do glasačke kutije. Tu nema skenera koji smije da pogleda i naš birač to neće da podrži. O skenerima se može pričati samo na mjestu brojanja – objasnio je Stevandić.

    On je izrazio zadovoljstvo što su predstavnici međunarodne zajednice danas održali sastanak sa članovima Interresorne radne grupe, kako bi vidjeli stvarno stanje, jer, kako je rekao, ko zna kakve oni informacije dobijaju.

    Stevandić je rekao da je putem Interresorne radne grupe napravljen poligon za realizaciju ličnih interesa.

    On je istakao da je hvaljenje Centralne izborne komisije BiH /CIK/ nevjerovatno.

    – Oni su predložili da Dom naroda ima 42 člana, da 7,5 miliona KM ide na neto plate, a to je bruto blizu 25 miliona KM. Oni predlažu 30 do 40 miliona KM iz džepova građana da bi Dom naroda funkcionisao kao Parlamentarna skupština. Pa, ko će normalan prihvatiti takvu izmjenu Izbornog zakona? To je taj hvaljeni CIK – rekao je Stevandić i dodao da su to nesuvisle stvari.

  • Dodik: Izjave iz Sarajeva i SDA dvolične

    Dodik: Izjave iz Sarajeva i SDA dvolične

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da je razlog nervoze u Sarajevu to što je Srbija ojačala, te kao dvolične ocijenio izjave iz Sarajeva i SDA koji u ekonomskoj saradnji Srbije i Republike Srpske vide “atak na suverenitet” i kažu da Beograd nema pravo na Kosovo.

    Dodik, koji je nedavno odlikovan Ordenom Republike Srbije na velikoj ogrlici, rekao je da ne razumije zašto političko Sarajevo uopšte zanimaju srpska priznanja, jer, kako je rekao taj grad je za njega inostranstvo, dok se kad ide u Beograd osjeća kao da ide rodnoj kući.

    “Tako živim, ne mogu da razumijem zašto to nekom smeta. Možda je neko od Bošnjaka primio neko odlikovanje iz Turske, vjerovatno i jeste, ne znam, ali s tim nemam nikakav problem. Ponosan sam što sam dobio odlikovanje Srbije i što sam ga primio iz ruku predsjednika (Srbije Aleksandra) Vučića. Nosiću ga s ponosom i opravdaću ga”, rekao je Dodik u intervjuu za beogradsku “Politiku”.

    On je naglasio da je Srbija ojačala i da je to razlog nervoze u Sarajevu.

    “Njih zanima slaba Srbija i slab predsjednik, bez stava, što sada nije slučaj. Oni se pitaju kako to da Vučić omraženom Dodiku dodijeli odlikovanje, a oni bi Srbiji odvajali Kosovo, određivali odlikovanja, diktirali svaki korak. Prošlo je to vrijeme i još 1804. porazili smo tu politiku, istjerali je odatle”, istakao je Dodik.

    Dodik kao dvolične ocjenjuje izjave iz Sarajeva i SDA, koji u ekonomskoj saradnji Srbije i Republike Srpske vide “atak na suverenitet”, a onda predsjednik SDA Bakir Izetbegović kaže da Srbija nema pravo na Kosovo.

    On je rekao da je takva politika dvolična, isprazna, nedostojna čak ni ozbiljnog komentara.

    “Oni bi uređivali Srbiju, oni bi je cijepali, a na benignim stvarima prave nepostojeće zavjere. Prema zdravom razumu i svemu što znamo, oni projekat hidrocentrale na Drini ne mogu da ospore, mi smo tu potpuno autentični. Nemoguće je da se nadležnost locira na nivo BiH, pa FBiH je dala više od 300 koncesija te vrste”, rekao je Dodik.

    Dodik je ukazao da Republici Srpskoj nikada nije palo na pamet da im bilo šta osporava, a oni misle da im pripada pravo na tumačenje svega.

    “Misle da upravljaju Banjalukom, ali to je utopija, kao što ne upravljaju ni Trebinjem, Bijeljinom, Novim Gradom… Republika Srpska pripada Srbima, kao i drugim narodima koji ovde žive. Nikada neću spriječiti nijedan projekat u Federaciji BiH (FBiH), a to što oni to rade na teritoriji Republike Srpske govori o njihovim stvarnim namjerama”, rekao je Dodik.

    Dodik je ociijenio da sada hoće da instrumentalizuju Ustavni sud BiH i mnogo toga će zavisiti od njegovih odluka.

    “Po pravu, oni ne mogu da ospore izgradnju. Politika je nešto drugo. Ne znam samo gdje u svijetu ima da Ustavni sud razmatra izgradnju hidrocentrale!”, rekao je Dodik.

    On je rekao da srpski predstavnici ne žele nikoga da diraju i neka u FBiH rade šta god hoće.

    “Neka raščiste odnose sa Hrvatima i Srbima. Zašto nisu u tom entitetu uredili odnose? U Drvaru nikog više ne bi bilo da nije Srbije i Republike Srpske. Takav je njihov koncept i viđenje odnosa prema drugima koji su u manjini, a tako bi bilo i sa BiH kada bi upravljali Banjalukom”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je ocijenio da za takvu politiku još nema neke podrške u međunarodnom faktoru.

    “Ali, nestaće i toga jednog dana. Nema zemlje sa više posijanih iluzija nego što je BiH. Tu iluziju održavaju stranci koji svoje mandate vide u tome da se dodvore centralama, umjesto da svijetu doznače neku realnu sliku i tako doprinesu objektivnosti i pomirenju”, ukazao je Dodik.

    Na pitanje da prokomentariše kritike na njegov račun za loš odnos prema Zapadu i zapaljivu retoriku, on je upitao zašto međunarodni predstavnici toliko žele da obesprave Srpsku da bi napravili jako Sarajevo.

    “Možda zato da bi sutra ekstremne muslimane mogli da hapsite po Evropi i ovdje napravite rezervat. Tražite da integrišemo migrante u BiH, pustimo djecu migranata u naše osnovno obrazovanje. Možda mislite da mi ne čitamo neke dokumente sa Zapada u kojima kažete da ne treba da primate starije ljude jer se ne integrišu u društvo. Kako se takva vrsta selekcije u prošlosti nazivala? Ako to javno kažem, onda nisam politički korektan i zadirem u njihove stvari, ali kada oni ovdje premjeću sve – onda oni imaju pravo na to iako mi ovdje baš ništa nedolično ne radimo”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je istakao da Republika Srpska ide dobrim pravcem, ima veću najnižu platu od FBiH i još mnogo dobrih pokazatelja, dok sluša da je “gola bijeda” i niz neistina.

    “Ne prihvatam da se dozvoli migrantima da se rašire po BiH, da rade zanatske poslove i da nam za pet godina taj isti Zapad kaže da im moramo dati politička prava. Zlonamjerni govore kako nema potrebe da se Republika Srpska brani svaki dan. Sjećam se borbe na početku mandata da zastava Srpske bude vidljivija u Predsjedništvu, pa su je preko noći sklanjali. Izborili smo se da stoji na vratima. A, gradonačelnik Banjaluke (Draško Stanivuković) sklanja zastavu Republike Srpske kada mu dođe neko iz Sarajeva. Dobio je mandat, sve u redu, ali narod to primijeti”, rekao je Dodik.

    On je ukazao da Bošnjaci nisu za inicijativu “mali šengen” jer misle da je to velikosrpski projekat.

    “Stalno šire i siju neki strah od Srba, pa im je i sama terminologija o srpskom svijetu nešto silno opasna. Šta bi pričali o američkom svijetu? Šta je loše u tome da Srbi gdje god se nalaze imaju pravo na kulturna i politička okupljanja, vjeru, pismo?”, upitao je Dodik.

    Predjsedavajući Predsjedništva BiH smatra da problem s tim imaju oni koji su istjerali Srbe iz Sarajeva i uzeli im imovinu vrijednu 80 milijardi.

    “Vidjelo se sa vakcinama kako interpretiraju pomoć iz Srbije i kakav sentiment u sebi nose spram srpskog naroda čak i kad dobiju pomoć koju tada nisu ni od koga dobijali. Umjesto da pokažu ljudsku zahvalnost Beogradu”, istakao je Dodik.

    U Savjetu bezbjednosti UN ukazano da Srpsku moraju uvažavati
    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da su dešavanja u Savjetu bezbjednosti UN pokazala da svijet nije kompaktan, da veliki pokušavaju da izguraju svoje politike, ignorišući čak i međunarodno pravo, kao i da je ukazano da Republiku Srpsku moraju uvažavati jer je faktor međunarodnog prava.

    Dodik je istakao da su “veliki” na ovoj sjednici pokušali da izguraju svoje politike o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, oko čega nije postignuta saglasnost, ignorišući u ovom slučaju Aneks deset Dejtonskog sporazuma, koji je dio međunarodnog prava, kako je to utvrdila i Venecijanska komisija prije 15 godina.

    “Visoki predstavnik bira se tako što se članice potpisnice Aneksa 10 dogovore o zajedničkom prijedlogu, koji se potvrđuje rezolucijom u Savjetu bezbjednosti UN. To se dešavalo u svim slučajevima, izuzev Kristijana Švarc-Šilinga, koji se u BiH zato i nije dugo zadržao”, rekao je Dodik za beogradsku “Politiku”.

    On ističe da Rusija, Kina i druge zemlje, njih šest u Savjetu bezbjednosti UN, smatraju da se mora biti privržen međunarodnom pravu po ovom pitanju.

    “Za nas je važno da je došlo do rasprave jer su raniji stavovi bili da o tome uopšte ne treba diskutovati. Čuli smo jasne poruke u UN kao, na primjer, od predstavnika Kine, koji je rekao da se Republika Srpska mora uvažavati jer je faktor međunarodnog prava”, rekao je Dodik.

    Naglasivši da nema formalnog imenovanja, legaliteta ni legitimiteta koji bi trebalo da stoji iza imenovanja Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, Dodik je ukazao da je iskustvo Republike Srpske s visokim predstavnicima veoma loše, jer su po pravilu bili u BiH da degradiraju Republiku Srpsku, pa nema razloga misliti da će ovog puta biti drugačije, naglasivši da nije riječ o ličnim zamjerkama Šmitu.

    “Ne možemo da prihvatimo njegov izbor, njegovo djelovanje i saradnju u smislu prihvatanja njegovih odluka”, rekao je Dodik.

    Govoreći o otporu NATO i EU da u deklaracije uvrste “prava konstitutivnih naroda”, što su neki razumjeli kao novu politiku i afirmaciju “građanskog”, Dodik je rekao da je to je ideološka borba ljevice i desnice u Evropi, koju “treniraju” preko BiH.

    “Konstitutivnost je jasno precizirana u Ustavu BiH. A da bi se to promijenilo, morao bi se mijenjati Ustav, sa čime i mi treba da se saglasimo, a to se neće desiti. Kao što se ni Hrvati neće složiti. Zato je to samo u domenu jedne načelno prazne političke rasprave”, istakao je Dodik.

    On ističe da se treba držati Ustava BiH, jer unaprijed treba da znaju da baziranje zemlje na konstitutivnosti i dvoentitetskom uređenju neće biti promijenjeno.

    “Izgleda da im je teško da shvate da ovdje postoji teška istorija tri naroda i da jedini koncept koji može da održi ovu zemlju jeste ravnopravnost naroda. Svi smo mi za univerzalna prava građana, koja zagovaraju, ali smo pre toga za prava konstitutivnih naroda, balans koji je po tom pretočen u sadašnji Ustav mora da bude održan jer se pokazalo da samo na osnovu njega BiH može da živi”, rekao je Dodik.

    On je istakao da bi bilo porobljavanje nametanje ovog grubom silom, eliminišući sve protivnike tog koncepta, kao i da to ovdje ne bi funkcionisalo, jer bi značilo stvaranje koncepta koji nije međunarodno priznat.

    Govoreći o izvještaju o Srebrenici koji je sačinila međunarodna ekspertska komisija, Dodik je naveo da bi svi koji se time bave trebali da se upoznaju sa tim izvještajem, u kojem je jasno vidljiv koncept satanizacije Srba, na kom se marljivo radilo.

    “U tabelama možete da vidite da se u zapadnim medijima Srbi u negativnom kontekstu pominju po 700 puta, a recimo muslimani i Hrvati samo jednom”, rekao je Dodik.

    Govoreći o pozivu Republike Srpske da se razgovara o budućnosti, Dodik je istakao da su Hrvati podržali razgovore, a Bošnjaci to neće jer misle da su “centralni komitet BiH” i da im se može da određuju sva kretanja u zemlji.

    “Republika Srpska je opredijeljena za razgovor i dogovor. Djeluje da Bošnjaci to ne žele, ali istorijski je važno da su Srbi pozivali na razgovor kako bi se riješili problemi koji evidentno postoje. Kad jednog dana shvate da se problemi moraju rješavati, treba da znaju da Srbi imaju pripremljen tim i platformu za pregovore, a platforma su Ustav i Dejton, ali i pojačana autonomija Republike Srpske u okviru BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik ističe da Srpska, ne samo da hoće povećanu autonomiju u odnosu na postojeće stanje, u koje je gurnuta nasiljem međunarodnog faktora, već i u odnosu na Ustav.

    “Zašto to nekom nije legitimno? Istorija je pokazala, pa to i oni treba da znaju kuda vodi svojeglavost, a odbijanje razgovora jeste baš to. Srbi su poslali jasnu poruku, želimo razgovor, imamo platformu, zalažemo se za mir i pregovore. Čekaćemo vas dok ne budete spremni”, poručio je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

  • Almu Čolo brine Milorad Dodik, Sredoje Nović joj odgovorio

    Almu Čolo brine Milorad Dodik, Sredoje Nović joj odgovorio

    Bariša Čolak (HDZ), član Interresorne radne grupe, kazao da je nakon jučerašnjih razgovora ohrabren i da je zajednički stav potaknut da se dođe što prije do izmijena Izbornog zakona i da je najbitnije otkloniti dikriminacije koje su uočene u presudama Suda za ljudska prava u Strazburu i odlukama Ustavnog suda BiH.

    “Ovo je neizborna godina i treba raditi. Mislim da i opozicija ovdje ima šta reći i da svi konačno shvate da je dogovovr interes svih, nije interes jednog naroda, nego interes svih, cijele BiH. Znate kakvi problemi mogu nastupiti ne dogovorimo li se”, kazao je Čolak.

    Ističe da im svaki dogovor odgovara, i da Hrvati kao najmalobrojnijni narod imaju pravo izabrati svog člana Predsjedništva.

    “Mi smo za svaki model koji će osigurati legitimno predstavljanje”, rekao je Čolak i dodao da moramo uvažavati nacionalni sastav.

    Alma Čolo (SDA), predsjedavajuća Interresorne radne grupe, istakla je da su građani BiH umorni čekajući da se ukloni diskriminacija iz Ustava i Izbornog zakona i da se svima da pravo.

    “Mislim da je to prvenstvo, prvo je pet presuda Suda za ljudska prava, pa onda sve ostalo. Mislim da mi mormao promijeniti Ustavi to su shvatili i iz HDZ-a. Brine me Milorad Dodik, koji kaže da Republika Srpska ne želi mijenjati Ustav. Gospodine Dodik moramo to uraditi. Kao pravnik i član SDA mislim da asimetričan izbor članova Predsjedništva ne možemo birati, moramo tražiti neko drugo rješenje”, kazala je Čolo.

    Na pitanje šta je o dvije izborne jedinice, Čolo je rekla da je to nemoguće, jer je to put ka trećem entitetu i da svi imaju odgovornost prema svojim biračima.

    “Ne postoje odluke o legitimnom predstavljanju. Postoji odluka o legitimnom predstavljanju u Domu naroda”, rekla je Čolo, dodavši da su ovo početni dogovori i da imaju još pet, šest mjeseci.

    Sredoje Nović (SNSD), član interresorne radne grupe, rekao je pesimista ako ovako nastavimo kao juče i danas.

    “Ovdje se već optužuje SNSD i Republika Srpska za članove Predsjedništva. Recite mi koliko se radilo na tome da se promijeni, a onda kad dođu stranci, mi se dodvoravamo, jedni bježe, jedni trče u zagrljaj. Ovo je pitanje gdje treba sjediti i razgovarati. Ne putem medija, nego sjesti u zatvoreni prostor i razgovarati. RS ne smeta ni asimetričlan, ni neposredni ni posredni izbor Predsjedništva. Dovoljno je smao reći da se bira jedna član Predsjedništva iz Republike Srpske, može se svako kandidovati, a što ne može proći to je drugo. Moramo u interresornoj grupi promijeniti metodologiju rada i odabrati pet ključnih pitanja o kojima ćemo se izjasniti, sve ostalo će biti uzalud”, kazao je Nović.

    Saša Mgazinović (SDP), član grupe, ističe da sada (Bakir) Izetbegović traži žiranta iz opozicije da prihvati neko od rješenja koje su dogovorili,.

    “Umjesto da vrše pritisak na opoziciju, imaće izbore kako su imalim a s tim što će se opozicija bolje organizovati”, kazao Magazinović.

    Ističe da je ranije bilo prijedloga da Bošnjaci i Hrvati glasaju odvojeno, pa onda o dvije odvojene izborne jedinice.

    “Od takvih rješenja nema ništa. Nović imao precizan prijedlog da se bira jedan član Predsjedništva iz RS bez prefiksa, što je prihvatljivo”, rekao je Magazinović.

    Član radne grupe Branislav Borenovic (PDP) kazao da je za njih neprihvatljivo sve ono što neće suštinski uticati na to da niko više ne zloupotrerbljava volju naroda i uvodi korupciju u institucije ove zemlje.

    “Vladajuća koalicija počinju već tražiti izgovore za svoj vlastiti neuspjeh, a imaju punu odgovornost da ponude rješenja. Opozicija hoće izmjene ukidanja glasanjem poštom osim u DKP i Ambasadama, hoćemo skeniranje glasačkih listića. To što vlast ima frustraciju i što ne poštuje odluku Parlamenta koji je izabrao CIK, nego cijene samo izbore svoje partije”, kazao je Borenović.

    Damir Arnaut, član radne grupe, rekao je da danas prvi put ova grupa bila u punom sastavu i da nije bilo predstavnika EU i SAD ne bi bilo kvoruma.

  • PDP: Iz RS-a treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH, isključivo direktnim načinom izbora

    PDP: Iz RS-a treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH, isključivo direktnim načinom izbora

    U vezi s jučerašnjim sastankom lidera opozicije s Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorsti i razgovorom o mogućim reformama načina biranja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, oglasili su se saopštenjem iz Partije demokratskog procesa.

    Iz PDP-a tvrde da su izmjene Izbornog zakona cilj za koji se godinama zalažu, jer trenutna regulativa ostavlja suviše prostora za manipulisanje i izborne krađe.

    “Međutim, ako govorimo o suštinski političkim izmjenama zakona, o čemu se govori prethodnih dana, naš stav je jasan i nedvosmislen: s teritorije Republike Srpske treba da se bira jedan član Predsjedništva BiH i to isključivo direktnim načinom izbora, kako je to bilo i do sada” rekla je potpredsjednica PDP-a Jelana Trivić.

    Dodaju da u Federaciji BiH trebaju sami naći prihvatljiv model izbora članova Predsjedništva.

    “Ali, u Republici Srpskoj jedino direktan izbor ima smisla. Jučer smo čuli jasan stav lidera SDS-a i PDP-a Mirka šarovića i Branislava Borenovića te očekujemo da se i drugi politički akteri iz Republike Srpske direktno i nedvosmisleno odrede o ovom pitanju”, zaključuju iz PDP-a.

  • Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.


    Njemački političar Kristijan Šmit postaće novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. avgusta, naslijedivši Valentina Incka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

    Nakon što je Incko podnio ostavku 27. maja, Šmita je imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

    “S jedne strane imate visoki rizik”, rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu. “Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi”.

    Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Šmita trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

    Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savjet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

    Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Šmit preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

    EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

    “Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Kristijan Šmit i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Takođe postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što takođe nije malo vjerovatno”, rekla je Ruge.

    Tanja Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH – rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako spriječiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

    Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: “Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje”.

    Na tom položaju Rusija podržava Srbe, čiji je političar Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Incka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske.

    “Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo”, rekla je Domi.

    PIC je 2008. uspostavio takozvanu “Agendu 5 + 2” – zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

    Stručnjaci rekli su za “Glas Amerike” da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

    Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

    U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.

    Kompletan tekst pročitajte na portalu Glas Amerike.