Kategorija: Politika

  • Dodik kaže da nije “dobio batine”: Mislite li da bi Lukač ostao ministar da se to desilo

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentarisao je danas navode o tome da je došlo do fizičkog obračuna između njega i ministra unutrašnjih poslova RS-a Dragana Lukača.

    Podsjećamo, opozicioni političar iz Trebinja Nebojša Vukanović napisao je na svom blogu da je Dodik izvukao “deblji kraj” u tučnjavi koja se, prema Vukanovićevim riječima, dogodila u prostorijama SNSD-a prije nekoliko dana i da je ministar unutrašnjih poslova “nokautirao” svog stranačkog šefa.

    U prilog ovim tvrdnjama Vukanović je naveo činjenicu da je Dodik nedavno snimao vilicu i da je to posljedica batina koje je dobio od Lukača. U Dodikovu odbranu stala je njegova kćerka Gorica, koja je kazala da je istina da je snimao vilicu, ali da je to “zbog problema sa zubima”.

    Dodik se do sada o ovome nije oglašavao, no danas je rekao da su izmišljene priče o odnosu ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača i njega.

    “Priča o navodnoj tučnjavi je izmišljotina koja ne vrijedi komentara. Impozantno je to kako ljudi izmišljaju i uživaju u tome. Zar neko misli da bi Lukač ostao ministar da se to desilo”, rekao je Dodik.

  • Ono što je moglo 320 puta sada odjednom ne može: Kako je Ustavni sud BiH problematizovao koncesije u Srpskoj

    Ono što je moglo 320 puta sada odjednom ne može: Kako je Ustavni sud BiH problematizovao koncesije u Srpskoj

    Mnogo je nejasnoća u politizaciji koncesija za gradnju hidroelektrana na Drini, u Republici Srpskoj, ali je jedno sigurno: Ustavni sud BiH u naredna tri mjeseca neće zabranjivati gradnju „Buk Bijele“ za koju je kamen temeljac postavljen u maju ove godine. Neizvjesno je šta će se desiti nakon toga.

    Naime, 24 poslanika iz Federacije u Predstavničkom domu BiH u apelaciji Ustavnom sudu BiH tražili su, između ostalog, da bude donesena privremena mjera kojom bi bilo zabranjeno postupanje po aktima na osnovu kojih je započela gradnja hidroelektrane.

    U prevodu, da se zaustavi gradnja HE „Buk Bijela“, prve od tri planirane u gornjem toku Drine, koje zajedno grade elektroprivrede RS i Srbije. Koncesija je dodijeljena putem pregovaračkog postupka.

    Međutim, Ustavni sud BiH je naveo da se u naredna tri mjeseca odlaže postupak po zahtjevu 24 poslanika. To je rok koji je sud, prije konačne odluke, dao Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije za koncesije riješi sporna pitanja između BiH i Srpske, te da ovaj sud obavijesti o ishodu.

    Ali, bez obzira na to, Ustavni sud BiH je podigao prašinu u BiH kada je prije nekoliko dana donio djelimičnu odluku u kojoj je potvrdio da ipak postoji spor između BiH i RS u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje. Poslanici iz FBiH, mahom Bošnjaci, smatraju da je koncesiju mogla da dodijeli samo BiH, a nikako Republika Srpska.

    Oni zastupaju stav da „entiteti nemaju pravo upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, a što uključuje i uspostavljanje koncesije na državnoj imovini“, bez obzira što je RS do sada dodijelila bar 320 koncesija, a kantoni u FBiH najmanje 240 (to je podatak iz odgovora Srpske Ustavnom sudu BiH).


    S druge strane, činjenica je da je tok Drine kod Foče, na kome su dodijeljene koncesije, u potpunosti na teritoriji RS i nikada do sada se nije desilo da se u takve situacije uplitala Komisija za koncesije BiH, koja godinama ne radi – ništa. Osim toga, članovima te komisije je davno istekao mandat i u toku je izbor novih. Ipak, Ustavni sud BiH pronašao je član Zakona o koncesijama BiH koji govori o sporovima između BiH i entiteta i pozvao se na njega.

    Milomir Amović, zamjenik predsjednika Komisije za koncesije BiH u tehničkom mandatu, tvrdi da komisija ima dovoljno članova da rješava ovaj spor. Međutim, Amović naglašava da odluka suda još nije stigla i da su za nju saznali iz medija.

    – Koliko vidim, pominje se zajednička komisija, a ona se formira od članova naše i Komisije za koncesije RS. Drugo je pitanje šta se uopšte traži od nas, šta je sporno, da li ustavna nadležnost ili zakonska procedura. To ne znam dok ne pročitamo cijeli spis – kaže Amović za Srpskainfo.

    Na pitanje da li je Komisija za koncesije BiH po zakonu nadležna da rješava ovakve sporove, Amović kaže da nije nadležna za rješavanje ustavnih nadležnosti, jer je to posao Ustavnog suda BiH.
    Milomir Amović


    – Ako je u pitanju zakonska procedura ili spor oko toga, to je već nešto drugo. Tada se može uključiti zajednička komisija – objašnjava Amović.

    Ako je prostor na kome se daje koncesija na teritoriji RS i nema veze sa državnom granicom, postavlja se pitanje da li onda o toj koncesiji odlučuje Komisija za koncesije BiH. Amović je kategoričan: „Naravno da ne treba!

    Mi smo to već u nekim odgovorima naglašavali. Ako se radi čisto (a radi se očigledno) o teritoriji RS, ako tu nije ni blizu granica BiH, to je u nadležnosti RS. Ali, kada je u pitanju zakonska procedura, ko kome daje koncesiju… Ne može vlada vladi davati koncesiju, ako se ne ispoštuje neka zakonska procedura u smislu ko je koncesionar, ko odobrava koncesiju. Taj dio mi je i dalje nepoznat i zato 100 odsto ne mogu da tvrdim ni jedno ni drugo – ograđuje se Amović.

    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH, objašnjava da koncesije po svojoj prirodi predstavljaju davanje na korištenje prirodnih resursa određenom subjektu za određenu vrstu koncesione naknade.

    – Odluka Ustavnog suda, kojom upućuje na Komisiju za koncesije BIH za rješavanje spora između BIH i RS, ustvari predstavlja negaciju ovlaštenja Republike Srpske da raspolaže svojim dobrima, prirodnim resursima, ona u svojoj suštini znači negaciju vlasništva Republike Srpske nad samom sobom, nad svojom teritorijom i imovinom – kaže Tegeltija za Srpskainfo.


    Prema njegovim riječima, ovakva odluka Ustavnog suda predstavlja direktnu negaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojom je određeno da RS pripada 49 odsto teritorije BiH, koja je jasno označena i razgraničena u odnosu na drugi entitet.

    – Ova odluka Ustavnog suda pokušava da prenese centar odlučivanja o Republici Srpskoj u Sarajevo i tako je razvlasti od onih nadležnosti koje ima shodno Dejtonskom sporazumu, te je čin klasične centralizacije BiH suprotno odredbama Dejtonskog sporazuma – zaključuje Tegeltija.

    Nismo uspjeli da dobijemo komentar iz Komisije za koncesije RS.

    Za političare u Srpskoj, bez obzira da li su vlast ili opozicija, odluka Ustavnog suda BiH je neprihvatljiva. Ubijeđeni su da je za sud problem u tome što se posao na Drini radi zajedno sa Srbijom. Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, odmah je odluku nazvao „ujdurmom“ protiv Srpske.


    – Veoma je jasno da su date koncesije za izgradnju hiroelektrana na prostoru Republike Srpske, koji ne dodiruje ni spoljne granice BiH niti je u dodiru s entitetskom linijom – rekao je Dodik.

    Potpredsjednik US i šef pravnog tima te stranke, Milan Petković, smatra da je Ustavni sud još jednom pokazao da je politički, a ne pravni sud. Prema negovim riječima, sve ono što je međunarodna zajednica nekada radila direktno u BiH, sada se radi preko Ustavnog suda BiH.

    – Šta ćemo ako zajednička komisija za koncesije ne donese nikakvu odluku za 90 dana? Da li ćemo tada ući u pravni vakuum – upitao je Petković.

    Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, smatra da je riječ o političkoj odluci, koja je suprotna ustavno-pravnom sistemu BiH.
    Aleksandra Pandurević
    – Komisija za koncesije BiH je od svog nastanka do danas, a to je 16 godina, u svojoj nadležnosti imala svega dvije koncesije na entitetskoj liniji. Sve ostale koncesije su dodijelile entitetske komisije, jer to jeste njihova nadležnost – podsjeća Pandurevićeva.

    Upozorava da je Ustavni sud grubo izašao iz svojih nadležnosti i prekršio Ustav BiH, na koji se pozvao.

  • “Napadi na Srbe očekivani, ali će Dodik biti jaka brana” Kovačević povodom imenovanja Komšića za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    “Napadi na Srbe očekivani, ali će Dodik biti jaka brana” Kovačević povodom imenovanja Komšića za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević ocijenio je da Srbi, Srbija i Republika Srpska od Željka Komšića, koji je preuzeo predsjedavanje Predsjedništvom BiH, mogu očekivati samo napade, ali da će srpski član ovog kolektivnog tijela Milorad Dodik tome biti jaka brana.

    Komšić će sada dodatno da se potrudi da svojim potezima pokuša da Srba i Republike Srpske bude što manje. I potrudiće se da Srbiju zvanično obilježi kao neprijatelja broj jedan za BiH – rekao je Kovačević za Večernje novosti.

    On ističe da će, ipak, u Predsjedništvu BiH srpski član Milorad Dodik i dalje biti jaka brana, jer će se suprotstavljati svakom napadu na srpski narod, Srbiju i Srpsku.

    Biće, vjerovatno, i pokušaja nametanja loših odluka po Srpsku, ali Dodik ima mehanizam u Predsjedništvu da takve odluke i preglasavanja odbaci preko Narodne skupštine Republike Srpske, koja se uvijek izjašnjava kada je preglasan srpski član – dodao je Kovačević.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da srpski korpus od Komšića može očekivati da će svaku moguću priliku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, iskoristiti za neku vrstu napada na ustavni koncept konstitutivnosti naroda, pa i pojedine susjedne zemlje.

    – Komšićevo predsjedavanje Predsjedništvom BiH će predstavljati kontinutitet sinhornizovanog nastupa sa zvaničnicima SDA, što prema susjednim zemljama znači nastavak destruktivne retorike – rekla je ona.

    Delegat u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić rekla je da predstoji period kada će osovina Željko Komšić – Šefik Džaferović – Bakir Izetbegović napadati sve što je srpsko.

    – Sve će biti podređeno bošnjačkim interesima, a na štetu Srba. Komšić napadima na sve što je srpsko i Srbiju brani vlastiti politički život, jer zavisi od Bošnjaka. On mora da bude glavni bič politike Bakira Izetbegovića, ukoliko želi novi mandat – istakla je Majkićeva.

    Ona kaže da su godinama napadi na Srbiju donosili posebne političke poene kod bošnjačkog korpusa, čega je Komšić svjestan.

    – Velika sramota za BiH su napadi na Srbiju od Komšića i bošnjačkih prvaka, jer je Srbija prva pomogla BiH kad su bile potrebne vakcine – napomenula je Majkićeva.

    Političkolog Darko Kuzmanović rekao je da napadi na Srbiju i pokušaj predstavljanja susjedne zemlje kao neke opasnosti za BiH nemaju nikakve veze sa realnošću, te ocjenjuje da je to potpuni promašaj politike Komšića i njemu sličnih.

    – Sve se svodi na jeftin pokušaj da se dođe u medijsku pažlju i izazove reakcija, ako je moguće i međunarodnog faktora. Diplomatske posljedice nastupa Komšića su katastrofalne i snosiće ih buduće generacije BiH – smatra Kuzmanović.

  • Radna grupa nastavlja s razmatranjem prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH

    Radna grupa nastavlja s razmatranjem prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH

    Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine će na sjednici zakazanoj za danas nastaviti razmatrati prijedloge za izmjene Izbornog zakona BiH.

    Tokom proteklog dvodnevnog zasjedanja, 12. i 13. jula, razmatrana su poglavlja koja se odnose na birački spisak, ovjeru i kandidiranje za izbore, provođenje izbora, te zaštitu izbornog prava i pravila ponašanja u izbornoj kampanji.

    Predsjedavajuća Interresorne radne grupe Alma Čolo nakon te sjednice je izjavila novinarima da rade po preporukama ODIHR-a, OSCE-a, Transparency Internationala, a i ono što je ugrađeno u prijedlog Centralne izborne komisije BiH na dnevnom je redu.

    “Idemo redom po poglavljima. Puno stvari smo izdiskutovali i u vezi s određenim stvarima imamo konsenzus, a na kraju ćemo glasati o svakoj izmjeni i dopuni Izbornog zakona”, navela je Čolo.

    Napomenula je da će o krupnim političkim pitanjima trebati postići dodatni konsenzus.

  • Čubrilović: BiH neće biti ukoliko bude nastavljeno negiranje RS

    Čubrilović: BiH neće biti ukoliko bude nastavljeno negiranje RS

    Predsjednik Narodne skupštne Republike Srpske Nedeljko Čubrilović poručio je da BiH neće biti ukoliko bude nastavljeno negiranje Republike Srpske.

    On je naglasio da Republika Srpska i BiH imaju budućnost ukoliko se prihvati poziv za pregovore u BiH.

    “Šta je drugo rješenje od pregovora? Da dovedemo visokog predstavnika i da on nameće ono što neka strana želi? Sigurno nećemo doći do rješenja na taj način”, rekao je Čubrilović za Radio-televiziju Republike Srpske.

    Navodeći da Bošnjaci ne žele pregovore, što dugoročno nije dobro, Čubrilović je rekao da će se jednog dana morati sjesti za pregovarački sto.

    “I poslije najtežih situacija, kao što je rat, mora doći do pregovora. Ovo je vrijeme sasvim drugačije, kada jedni drugima treba da pogledamo u oči, te da se kaže šta može, a šta ne”, naglasio je Čubrilović.

    Čubrilović je rekao da uvijek zagovara da se razgovara o onome o čemu se može postići saglasnost.

    Predsjednik republičkog parlamenta je istakao da političko Sarajevo osporava mnogo toga što radi Republika Srpska, pa tako i odluke koje donese Narodna skupština Srpske na sjednicama koje zakaže srpski član Predsjedništva BiH radi zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

    On je podsjetio da skupštinska odluka o formiranju tima za pregovore o budućnosti BiH ne predstavlja odluku o mirnom razdruživanju, već o boljem funkcionisanju BiH i da time nije prejudicirano nijedno rješenje.

    “Sada je manje dogovora u BiH nego što je to bilo ranije, jer se dogodilo političko Sarajevo i nemam drugog objašnjenja. Kako može saradnja imati pozitivan trend ako vas svakog dana nazivaju genocidašima, stalno se govori da Republika Srpska treba da nestane, da joj se oduzimaju dejtonska prava, da se preko Ustavnog suda BiH donose odluke koje nisu razumljive u pravnoj javnosti”, rekao je Čubrilović.

    Govoreći o radu Narodne skupštine Republike Srpske, Čubrilović je istakao da je to jedini parlament koji je na vrijeme konstituisan i koji ima definisanu skupštinsku većinu.

    “Jedini smo parlament koji zna koje teme dolaze, koje će biti obrađene, a nema neobrađenih tema. Nema tema koje su predložene da parlament nije u stanju da o njima raspravlja i zauzima svoj sud”, rekao je Čubrilović.

    On je rekao da Narodna skupština i dalje ostaje najbolji parlament i po mjerenjima onih koji prate njegov rad, dodajući da to uvijek može biti bolje i efikasnije pošto se sada previše vremena troši na replike, povrede Poslovnika i neke neproduktivne stvari.

    “U uslovima u kojima radimo, u ambijentu koji je prisutan u BiH, mislim da je ovo jedini parlament koji odrađuje sve svoje poslove i obaveze”, naveo je Čubrilović.

    Uz konstataciju da je u svakom parlamentu teško izmiriti skupštinsku većinu i opoziciju, Čubrilović je naglasio da bi bilo mnogo bolje kada bi se tražila kompromisna rješenja i u svojim političkim protivnicima gledali svoje prijatelje, a ne da se zapaljivom retorikom pridobija veći broj glasača.

    Govoreći o posljednjoj akciji Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, Čubrilović je rekao de je MUP zauzeo stav da nema nedodirljivih, bez obzira na kojoj poziciji se nalaze i u samom Ministarstvu, te naglasio da ne vjeruje da akcija ima veze sa izborima i politikom.

    Čubrilović je ocijenio da bi Srpska trebala da napravi pomake za koje ima resurse.

    Kada je riječ o saradnji Srpske i Srbije, Čubrilović je istakao da je ona na zavidnom nivou, što se posebno ogleda u podršci koju je Vlada Srbije davala svim lokalnim zajednicama u Srpskoj.

    On je rekao da je saradnja izražena i u oblasti zdravstva, energetike, te da toj saradnji ton daju srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Govoreći o spremnosti Republike Srpske za odbranu od eventualnih poplava ili novog talasa virusa korona, Čubrilović je rekao da se u Srpskoj za to obavljaju ozbiljne pripreme.

    On je naglasio da bi zdravstveni sistem mogao biti u problemima ukoliko novi talas bude na nivou kakav se predviđa, ali je uvjeren da bi se Srpska sa tim mogla izboriti, kao što je to već pokazala.

    Čubrilović, koji je i predsjednik Demosa, rekao je da ova stranka želi da radi na rješenjima, a ne da unosi nemir.

    On je naveo da je stanje u vladajućoj koaliciji u Srpskoj dobro, da je uvjeren da će ova skupštinska većina raditi do kraja mandata, ali i nastaviti rad poslije izbora naredne godine.

  • Cvijanovićeva reagovala na Izetbegovićevu izjavu “Sve žrtve rata zaslužuju jednak tretman”

    Cvijanovićeva reagovala na Izetbegovićevu izjavu “Sve žrtve rata zaslužuju jednak tretman”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da sve žrtve rata zaslužuju jednak tretman i da je nemoguće pričati o jednim žrtvama u BiH, a ne govoriti o drugima, jer to nije fer.

    Komentarišući izjavu lidera SDA Bakira Izetbegovića da ne treba izjednačavati strane u prošlom ratu i da ga ne treba zvati nekim nesretnim sukobom jer je to bila, kako kaže, agresija na BiH, te da je “srpski svijet drugo ime za veliku Srbiju Cvijanovićeva je danas novinarima u Mrkonjić Gradu rekla da Izetbegović zaista mrzi sve ono što nije bošnjačko.

    – Mislim da Izetbegović nije kapacitiran, ni sposoban da živi sa drugima u istoj državi i da sa njima sjedi i to je konačno i pokazao, te da priča o problemima te države na način da vidi šta su potrebe svih, a ne šta je potreba jednih. Time zatvara mogućnost za zajednički život, razumijevanje stavova i za dogovor šta je ta budućnost – istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva kaže da je Bakir Izetbegović uporan remetilački faktor jer zatvara vrata bilo kakvom razgovoru i bilo kakvoj šansi za zajednički život i zajedničku budućnost.

    Prema njenim riječima, Izetbegović, koji je lider SDA, bori se za svoju političku poziciju, koja mu je ozbiljno ugrožena na bošnjačkoj političkoj sceni, čega je svjestan jer masovno gubi kadrove, pozicije i izgubio je neke od poluga vlasti na mjestima koja su procijenjena kao važna.

    Cvijanovićeva je rekla da se na međunarodnoj sceni malo ko bavi Bakirom Izetbegovićem, već uglavnom vole da pričaju o Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj.

    – Jedini pravi remetilački faktor je ta invazivna politika koja dolazi iz Sarajeva koja želi da sve druge preplavi, da dominira i da pravi državu koja je po mjeri jednom narodu, umjesto da se sjedne i razgovara, dogovara kakva je to država koja će biti po mjeri svima ako hoće da imaju zajedničku državu – napomenula je predsjednik Republike Srpske.

    Komentarišući izjavu Izetbegovića u kojoj navodi da je “srpski svijet drugo ime za veliku Srbiju”, Cvijanovićeva je rekla da u Sarajevu definitivno imaju trajnu mržnju prema svemu onome što se zove Srbija ili inicijativa koje dolaze iz Srbije.

    – Oni u suštini ne vide tu nikakvu prijetnju, ali žele da nametnu to kao prijetnju svima okolo – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je rekla da Sarajevu smetaju i investicije koje dolaze iz Srbije, dok BiH nije u stanju nijednu investiciju da realizuje u Srbiji, Crnoj Gori ili u Sjevernoj Makedoniji.

    – BiH je nekapacitirana, zarobljena sobom i svaka ideja je samo prijetnja, umjesto da u Sarajevu sjednu i razgovaraju sa svojim partnerima na koji način mi možemo svoje kapacitete osloboditi i staviti u funkciju naroda i opšteg napretka – zaključila je Cvijanovićeva.

  • Komšić o prijedlogu HDZ-a: Njima nije do rješenja, za 400 hiljada glasača namijenili “ćoravu kutiju”

    HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona je ilustracija snova ove političke stranke, kaže u svom komentaru član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    “Očekivano, prijedlog je ilustracija snova HDZ-a. Njime se ne implementira presuda Sejdic Finci niti ostale presude Evropskog suda za ljudska prava. Prijedlog je, opet očekivano, utemeljen na diskriminatorskom etničkom principu izbornih jedinica”, kaže Komšić.
    Dakle sve ono što smo i ranije imali priliku čuti, smatra on.

    “Za izborno područje C, HDZ je namijenio ćoravu kutiju, gdje 400 hiljada glasača glasa tek formalno, a njihovi glasovi ne utječu na ishod, što je sumrak demokratije. Rješenje je u ukidanju etničkog prefiksa kako to sugerišu i presude Evropskog suda, a ne u dodatnoj etničkoj diskriminaciji”, izjavio je.

    On kaže i kako je dojma da njima nije do rješenja i da ni sami nisu ozbiljni sa ovim prijedlogom, jer imaju namjeru blokirati sljedeće izbore.

    “Nisu se ni potrudili toliko da tehnički ažuriraju prijedlog”, zaključio je Komšić.
    Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poslala je preko svojih članova u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona svoj prijedlog izmjena ovog važnog zakonskog akta. Izmjene se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te Doma naroda BiH, a HDZ uvodi nova tri tzv. ad hoc izborna područja.

  • HDZ konačno dostavio svoj prijedlog Izbornog zakona: Matematika kojom žele “eliminisati” Komšića

    HDZ konačno dostavio svoj prijedlog Izbornog zakona: Matematika kojom žele “eliminisati” Komšića

    Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poslala je preko svojih članova u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona svoj prijedlog izmjena ovog važnog zakonskog akta.

    Izmjene se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te Doma naroda BiH, a HDZ uvodi nova tzv. ad hoc izborna područja.

    “Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C”, navodi se.

    Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, po ovom prijedlog izabran bi bio kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C.

    “Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova”, navodi se.

    Isto je i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

    U dijelu prijedloga koji tretira izbor Doma naroda FBiH, što je jedno od ključnih pitanja, broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama/kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:

    a) 17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Tuzlanska bira četiri izaslanika, Sarajevska četiri izaslanika, Zeničko-dobojska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog izaslanika, Srednjobosanska jednog izaslanika i Bosansko-podrinjska jednog izaslanika.

    b) 17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Hercegovačko-neretvanska bira pet izaslanika, Srednjobosanska četiri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Kanton 10 dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika, Posavska jednog izaslanika i Tuzlanska jednog izaslanika.

    c) 17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira četiri izaslanika, Herceg-bosanska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Srednjobosanska jednog izaslanika.

    d) 7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika i Unsko-sanska jednog izaslanika.“.

  • Cvijanović: Ruska rezolucija o OHR spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz

    Cvijanović: Ruska rezolucija o OHR spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas da je ruska inicijativa da se u Savjetu bezbjednosti UN glasa o Nacrtu rezolucije koja predviđa ukidanje OHR-a spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz s obzirom na to da je u cijelom regionu, a posebno u BiH pravila mnoge greške.

    Imala je nejednak pristup i tretman, te prilično subjektivan odnos prema onome što je BiH. Očekivali smo više tolerancije, pravde, pravednosti kada je riječ o potrebama konstitutivnih naroda, što je, nažalost, izostalo – rekla je Cvijanovićeva novinarima tokom posjete Mrkonjić Gradu.

    Ona je navela da su mnogi težili centralizaciji BiH, umjesto da daju šansu decentralizovanoj zemlji s ciljem da ona postigne dobre rezultate.

    – Na taj način su nas zablokirali – dodala je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da rusku inicijativu vidi kao mogućnost da međunarodna zajednica izađe čistog obraza ili da ga bar spasi nakon svih godina raznih eksperimenata u BiH.

    – Takođe, trebalo bi da se na tom planu da dodatna energija lokalnim strukturama i da ljudi izabrani od naroda, te domaće institucije budu oni koji upravljaju ovdašnjim procesima i preuzmu odgovornost u punom smislu riječi, a ne da stalno imaju nekog ko im suflira i može nešto da nameće – naglasila je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, to zemlju vraća unazad.

    – Dakle, bilo bi lijepo i dobro kad bi sve to što su naumili Rusija i Kina bilo ostvarivo i da se konačno ograniči, a potom isključi i izoluje pozicija visokog predstavnika kao nečeg nepotrebnog državi – dodala je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da bi to konačno pokazalo da ovdašnji ljudi mogu upravljati stvarima.

    – Ali bojim se da je međunarodna scena prekontaminirana raznim drugim stvarima, te optrećena svojim raznim podjelama i da oni nisu svjesni ove velike šanse koja im se pruža jer znam da mnogi čim vide da nešto dolazi od Rusije automatski glasaju protiv – navela je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da se slično dešava i sa dobrim prijedlozima iz Srpske, što je uvijek gubitnička varijanta.

    – Ovdje će međunarodna zajednica isto tako izgubiti jer nije prepoznala šansu, a najviše BiH kojoj nije data šansa da konačno počne upravljati procesima u zemlji u skladu sa očekivanjima građana – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da na tom planu nema preoptimistična očekivanja, s obzirom na stavove pojedinih članica Savjeta bezbjednosti UN o tom pitanju.

    Rusija je od Savjeta bezbjednosti UN zatražila da sutra bude održano glasanje o nacrtu rezolucije u kojem se traži ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH do 31. jula naredne godine, izjavile su ranije diplomate Frans presu.

  • SDA: Ustavni sud BiH je potvrdio, odluku o koncesijama donosi država, a ne entiteti

    SDA: Ustavni sud BiH je potvrdio, odluku o koncesijama donosi država, a ne entiteti

    Iz SDA su rekli da je odluka Ustavnog suda BiH da naloži Komisiji za koncesije BiH rješavanje spornih pitanja između BiH i entiteta RS o dodjeloi koncesija za izgradnju hidroelektrana na Drini potvrda opravdanosti njihovih stavova i zahtjeva.

    Dodjeljivanje koncesija za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini je, ponavljaju iz SDA, odluka koju donosi država Bosna i Hercegovina, a ne niži nivoi vlasti, kako je i potvrdio UStavni sud BiH.
    “Ukoliko Komisija za koncesije BiH ne riješi spor u roku od tri mjeseca, donošenje konačne odluke ostaje u rukama Ustavnog suda BiH, odnosno države Bosne i Hercegovine, što definitivno osporava tvrdnje o postojanju bilo kakve nadležnosti entiteta za dodjelu koncesija na rijeci Drini”, kažu iz SDA.


    Pozvali su vlast u entitetu RS da poštuje Ustav Bosne i Hercegovine i ustavne nadležnosti državnog nivoa vlasti, te da svoje politike kreira i provodi u ustavnim i zakonskim okvirima.

    “Također pozivamo vlasti susjedne Republike Srbije da poštuju suverenitet i unutrašnje ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, na što se Srbija obavezala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pregovaranje o realizaciji bilo kakvih projekata na rijeci Drini i njihovo zaključivanje može se voditi isključivo sa institucijama države Bosne i Hercegovine”, naglasili su iz SDA.

    Podsjećamo, premijerka Srbije Ana Brnabić je nakon zajedničke sjednice vlada Srbije i Republike Srpske održanoj 17. maja u Banjoj Luci položila kamen temeljac za Hidroelektranu Buk Bijela, čija gradnja je zajednički projekt vrijedan 220 miliona evra.