Kategorija: Ekonomija

Da bi marže na osnovne životne namirnice u Srpskoj bile smanjene treba da dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja, kao što se desilo lane.

Ovo poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma RS nakon što su iz Saveza sindikata RS pozvali Vladu RS da, smanjenjem marže na veliko i malo, ublaži nekontrolisana i izuzetno visoka poskupljenja osnovnih životnih namirnica i goriva.

U ministarstvu naglašavaju da bi intervencija smanjenja marži na ove robe opravdanje imala samo u pomenutim situacijama.

Podsjećaju da je u RS na snazi Uredba o ograničavanju marži u prometu robe, kojom se ograničava marža pri formiranju cijena u prometu na veliko, odnosno na malo.

– Ovom uredbom marža se ograničava isključivo na proizvode koji spadaju u osnovne životne namirnice – so, životinjska mast, suncokretovo ulje i biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hrana za dojenčad i hrana za bebe, lijekovi. Cilj donošenja uredbe kojom je propisana maksimalna marža na osnovne životne namirnice jeste da se zaštite oni slojevi čija je platežna moć najslabija – kažu za Srpskainfo u ovom ministarstvu.

Naglašavaju da ograničena marža, koja se računa na nabavnu cijenu, u prometu na veliko maksimalno iznosi osam odsto, a na malo maksimalno 10 odsto.

– Trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM, a onima koji trguju na malo od 0,25 KM po litri derivata – objašnjavaju u ministarstvu.

Iz Saveza sindikata RS upozorili su da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja osnovnih namirnica.

– Očekujemo da Vlada RS pomogne građanima kako bi imali što manje posljedica po kućni budžet i kako bi se zaustavilo dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih – poručili su iz ovog sindikata.

Podsjetimo, za godinu dana litar goriva u RS poskupio je za oko 24 odsto, a litar ulja za čak 40 odsto.

Bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine za 2020. godinu (proizvodni pristup, prvi rezultati) nominalno je iznosio 34 milijarde i 240 miliona KM i u odnosu na 2019. godinu nominalno je manji za tri posto, dok je realan pad iznosio 3,2 posto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, BDP deflator za 2020. je iznosio 0,2 posto.

BDP po stanovniku u BiH iznosio je 9.853 KM, odnosno 5.038 eura ili 5.740 američkih dolara.

Značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe građevinarstvo (sedam posto) te poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (5,6 posto).

Nominalni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (28,8 posto), prijevoza i skladištenja (10,2 posto), umjetnosti, zabave i rekreacije (13,1 posto), trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala (7,5 posto).

Poskupljenja guma za automobile koja su se u posljednjih nekoliko mjeseci desila u Evropi, ali i širom svijeta, prema riječima uvoznika, prelila su se i na tržište Bosne i Hercegovine.

Uvoznici ističu da je došlo do blagog poskupljenja guma za automobile, a jedan od razloga je poskupljenje sirovina od kojih se prave, ali i da se još ništa ne zna da li će u narednom periodu doći do drastičnijeg povećanja cijena guma.

Trendovi na svjetskom tržištu ukazuju na to da se sasvim sigurno mogu očekivati znatna povećanja cijena guma za automobile i komercijalna vozila, budući da je u posljednje vrijeme došlo do znatnih povećanja cijena u cijelom lancu proizvodnje i snabdijevanja.

Iz kompanije “Total Trade” iz Doboja, koja je jedan od najvećih uvoznika guma za Bosnu i Hercegovinu, istakli su za “Nezavisne” da je zbog poskupljenja skoro svih sirovina došlo i do poskupljenja guma na našem tržištu.

“U odnosu na prethodnu godinu gume su poskupjele od 10 do 15 odsto, ali sve zavisi od proizvođača. U nekoliko navrata od početka godine je bilo poskupljenja guma, ali to sve nije bilo znatno poskupljenje, ali kada se sve zbroji, to je 10-15 odsto”, kazali su u kompaniji “Total Trade”.

Dodali su da je prosječna cijena kompleta guma oko 370 KM.

U auto-šopu “Maja” iz Sarajeva naglasili su da je u prethodne dvije godine došlo do poskupljenja guma za automobile, ali da to nije neko drastično poskupljenje, nego svega nekoliko maraka.

“Sve zavisi i od proizvođača guma. Gume su poskupjele vjerovatno zbog poskupljenja sirovina, ali i uvoza i slabijeg transporta zbog zatvaranja granica i pandemije virusa korona. Ova i prethodna godina su bile i oskudne sa gumama u odnosu na neki prethodni period, tako da je i to možda razlog poskupljenja. Cijene najjfetnijih kompleta guma su oko 250 KM, dok su najskuplje od 2.000 do 3.000 KM”, pojasnili su u ovom auto-šopu.

U kompaniji “Energy” iz Gradiške, koja se bavi prodajom guma, rekli su da je došlo do poskupljenja, ali ne mnogo.

“Ne znamo da li će u narednom periodu doći do nekog drastičnijeg povećanja cijena guma, ali ove godine jeste bilo poskupljenja, i to najviše zbog poskupljenja sirovina za pravljenje guma”, naveli su u ovoj kompaniji.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su za “Nezavisne” rekli da je u prvih šest mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno novih pneumatskih guma za nešto više od 60 miliona KM.

“U istom periodu prošle godine ukupno je uvezeno novih pneumatskih guma za oko 45 miliona KM, dok je u toku cijele 2020. godine uvezeno guma za oko 120 miliona KM u Bosnu i Hercegovinu”, naveli su iz UIO.

Prema podacima UIO BiH, nove pneumatske gume se najčešće u Bosnu i Hercegovinu uvoze iz Kine, pa zatim slijede Poljska, Njemačka, Turska, Slovenija, Srbija i tako dalje.

“U toku ove godine iz Kine je uvezeno novih pneumatskih guma za skoro devet miliona KM, Poljske i Njemačke za više od sedam miliona KM, Turske oko pet miliona KM, Slovenije skoro pet miliona KM, a Srbije blizu četiri miliona KM”, navodi se u podacima UIO.

Vozače vijesti o povećanju cijena guma su dodatno razočarale, jer su već suočeni sa povećanjem cijena goriva, a sada i guma.

“Planiram da kupim zimske gume, nisam to uradio prošle godine, a ove stare su mi već istrošene. Svaki dan slušamo o nekim poskupljenjima, a ništa da pojeftini”, rekao je jedan vozač iz Banjaluke.

Svjetski mediji su još prije nekoliko mjeseci pisali da svijetu predstoji period u kome će cijene automobilskih guma znatno porasti, kao posljedica smrtonosne bolesti koja napada zasade kaučuka, osnovne sirovine za proizvodnju auto-pneumatika.

Veliki broj izrečenih kazni na graničnim prelazima, na adresama carinskih ispostava i od strane inspektora na nivou BiH mogao bi da ostane mrtvi broj na papiru jer će ti milioni teško naći put do budžeta.

Izvještaj o nenaplaćenim novčanim kaznama koje imaju rok naplate tri godine, počevši od dana unosa kazne u elektronsku evidenciju podataka u 2018. i 2019. godini, pripremilo je Ministarstvo pravde BiH, a na osnovu podataka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Pojedine institucije na zajedničkom nivou ukazale su da im se evidencije malo razlikuju, a u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su pojasnili da je najveći broj prekršajnih naloga izdat zbog nepodnošenja poreske prijave, te da nisu uspjeli ni da sprovedu prinudnu naplatu zbog nekoliko razloga, a to su smrt fizičkih lica, prestanak obavljanja registrovane djelatnosti i brisanje iz sudskog registra nakon likvidacije i stečaja. Problem sa naplatom imaju nadležni u Graničnoj policiji, Ministarstvu komunikacija i transporta, a u grupi institucija koje su izricale kazne je i Služba za poslove sa strancima. U informaciji koju je na posljednjoj sjednici usvojio Savjet ministara, a koju je potpisao ministar pravde Josip Grubeša, istaknuto je da je cilj svega da bude izbjegnuto nastupanje zastare i brisanja nenaplaćenih novčanih kazni.

Podaci koji su pristigli u taj resor pokazuju da je ukupan broj izrečenih, a nenaplaćenih kazni u 2018. godini “stao” na 3.329, a nenaplaćeni dug je premašio dva miliona. Analiza je pokazala još lošije izglede po budžet i sistem odgovornosti u 2019. jer je evidentirano 4.327 kazni vrijednih više od 2,8 miliona. U Ministarstvu pravde, kako su istakli, putem ovih analiza sprečavanju nastupanje zastare i brisanja, jer je nesporno da će one biti brisane iz Registra novčanih kazni nakon isteka određenog roka od dana kada su prekršajni nalozi postali konačni. Evidentno je da za evidentirane, a nenaplaćene kazne iz prve polovine 2018. protiču već tri petine roka, a biće brisane iz Registra novčanih kazni istekom 2021. ili tokom 2022. godine, dok za one iz prve polovine 2019. godine protiče već polovina zastarnog roka.

Iako je planirano da primjena Zakona o carinskoj politici, a samim tim i “carine bez papira”, odnosno NCTS sistema, počne 1. avgusta, odlukom Savjeta ministara BiH taj rok je pomjeren na 1. januar 2022. godine.

Inače, primjena NCTS sistema prvobitno je planirana za 1. jul, zatim je rok pomjeren za mjesec, a sada za 1. januar 2022. godine, mada je veliko pitanje da li će se i to desiti s obzirom na blokadu u institucijama BiH koju je izazvala odluka Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida.

Kada je riječ o NCTS sistemu, on podrazumijeva kompletnu razmjenu podataka u elektronskom smislu, odnosno “carinu bez papira”. Njegovom primjenom smanjiće se redovi kamiona na graničnim prelazima i u carinskim ispostavama, a cijeli sistem zamišljen je i u zemljama EU funkcioniše na način da se olakša kretanje robe preko granice i prelazak iz jednog u drugo carinsko područje.

Oni koji vrše prevoz, umjesto papira, na granicama i carinama predavaće “prateću provoznu ispravu” sa bar-kodom i jedinstvenim brojem, bez dužeg zadržavanja na granicama.

“Najveća prednost NCTS-a je mogućnost da se koristi elektronska razmjena poruka i podataka umjesto dosadašnje procedure prijavljivanja vozila i robe na svakoj granici. To će omogućiti da jednom podnesena deklaracija isprati cijeli tok transporta, pri čemu će se znati u svakom trenutku gdje se roba nalazi. Osim uštede vremena za sve korisnike, NCTS sistem je i velika ušteda novca, jer se radi o redukciji troškova prevoza”, pojašnjavaju u UIO BiH.

Nakon što u NCTS sistem budu uvedeni carinski obveznici i špediteri, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da će ići na proširenje ponude elektronskih usluga koje će podrazumijevati ovjeravanje digitalnim potpisom dokumenata kao što su podnošenje uvoznih i izvoznih carinskih prijava, podnošenje PDV-a i akciznih prijava, raznih zahtjeva itd.

S obzirom na prosječne zarade po djelatnostima, za podmirenje troškova iz sindikalne potrošačke korpe za jednu četvoročlanu porodicu potrebne su najmanje dvije i po plate koje zarađuju ugostitelji, građevinci, trgovci.

Podaci Saveza sindikata RS pokazuju da je potrošačka korpa za jun ove godine iznosila 1.929 KM, te da ju je prosječna plata od 994 KM pokrivala sa 51,5 odsto.

– Najveća prosječna plata u junu isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i iznosi 1.472 KM, a najniža u hotelijerstvu i ugostiteljstvu – 699 KM. Niske prosječne plate primili su i radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije – 787 KM, zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima – 797, kao i radnici u građevinarstvu – 715 KM. Niske plate dobili su takođe zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja – 748, te u trgovini – 759 KM – saopšteno je iz Saveza sindikata RS.

Porodice u Srpskoj najviše novca u junu trošile su za nabavku prehrane – 742 KM.

Iz Sindikata su upozorili da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja osnovnih namirnica, kao što su brašno i proizvodi od brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, masti i ulja, meso i mesne prerađevine.

– Riječ je o osnovnim proizvodima neophodnim za golu egzistenciju. Pozivamo Vladu RS da preispita Uredbu o ograničavanju marže u prometu robe, kako bi smanjenom maržom na veliko i malo bila ublažena nekontrolisana i izuzetno visoka poskupljenja osnovnih životnih namirnica, nafte i naftnih derivata. Očekujemo da Vlada RS pomogne građanima, odnosno radnicima RS, kako bi imali što manje posljedica po kućni budžet i kako bi se zaustavilo dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih – poručili su iz ovog sindikata.

Podsjetimo, od juna prošle do juna ove godine litar goriva u RS poskupio je za oko 24 odsto, a litar ulja za čak 40 odsto.